Home Blog Page 933

Prolećno sređivanje novosadskih pijaca

Foto: JKP „Tržnica" Novi Sad

Radnici službe za održavanje higijene Javnog komunalnog preduzeća “Tržnica” iz Novog Sada započeli su prolećno sređivanje novosadskih pijaca na Najlon pijaci.

Foto: JKP „Tržnica” Novi Sad

U okviru uređenja i čišćenja na svim pijacama će radnici ukloniti krupni otpad i izvršiti mehaničko i sanitarno pranje pijačnih platoa, povećaće se broj kanti za odlaganje otpada, a dotrajale će zameniti novim kantama.

Na svim pijacama će se vršiti dezinsekcija, dezinfekcija i deratizacija.

Ova akcija pored redovnog čišćenja pijaca obuhvata i uređenje zelenih površina, košenje trave, orezivanje grana i prolećnu zasadu ukrasnog bilja.

I ove godine cilj prolećnog uređenja je da unapredi i stvori bolje uslove kako za  zakupce tako i za kupce.

Milisav Pajević

Velika Britanija posvećena zaštiti životne sredine u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa ambasadorom Velike Britanije u Srbiji Denisom Kifom, sa kojim je razgovarao o najznačajnijim pitanjima zaštite životne sredine u Srbiji i regionu, i mogućnostima saradnje dve zemlje u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U međusobnom razgovoru razmenjena su mišljenja o prioritetima u oblasti zaštite životne sredine, a posebna pažnja posvećena je planovima Srbije kada je u pitanju unapređenje kvaliteta vazduha, smanjenje korišćenja plastike i plastične ambalaže i razvijanje sistema prerade otpadnih voda.

Ministar Trivan ukazao je da visoko ceni posvećenost Velike Britanije zaštiti životne sredine i rezultate koje je dostigla, i izrazio zainteresovanost za novi zamah saradnje dve zemlje u ovoj oblasti.

Naglašavajući punu otvorenost Ministarstva, posebno je istakao značaj usvajanja i dostizanja naučnih i praktičnih znanja i iskustava razvijenih zemalja kao što je Velika Britanija i uspostavljanje savremenih tehnologija, koji su neophodni Srbiji kako bi dosegla zacrtane ciljeve u ovoj oblasti.

Kako je rekao Trivan, u zemljama u regionu ekologija je oblast bez hipoteka, kroz čiji razvoj i unapređenje se implantiraju mir i saradnja.

Problemi su slični, a angažovanje međunarodnih organizacija, napr. UNEP-a i podrška evropskih fondova projektima kao što je poboljšanje kvaliteta vazduha gašenjem individualnih kotlarnica, doneće konkretne rezultate u poboljšanju stanja životne sredine u ovom delu Evrope, zaključio je.

Ambasador Kif izrazio je zainteresovanost Velike Britanije da, na osnovu svoje u globalnim okvirima značajne uloge u zaštiti životne sredine i promenjenih prioriteta, bude prisutnija na Balkanu kada je u pitanju zaštita životne sredine i uključivanjem i ulaganjem u ekološke projekte podrži napore Srbije i okolnih zemalja da dostignu evropske i svetske ekološke standarde.

Dogovorena razmena stručnih delegacija iz oblasti zaštite životne sredine biće jedan od koraka koji predstoje u razvijanju buduće saradnje dve zemlje, a na dobrobit kvalitetnijeg i zdravijeg života građana Srbije i regiona.

Milisav Pajević

Meštani Ruskog Krstura prikupili 737 kilograma smeća!

Foto: Trash Hero Ruski Krstur
Foto: Trash Hero Ruski Krstur

Trash Hero je globalni pokret koji nastoji da privuče što više lokalnih zajednica i udruži ih u misiji za čišćenje naše planete. Ime može da vas zavara da je Trash Hero samo jedan, ali mreža učesnika ovog projekta proteže se od Azije, preko Evrope i Afrike, do Amerike.

Članovi organizacije širom sveta organizuju radionice za edukaciju dece i odraslih o načinima za smanjenje, odlaganje i reciklažu smeća. Jedan u nizu njihovih ciljeva je i podizanje svesti ljudi o štetnom uticaju otpada na živi svet.

“Skupljamo smeće! Bez obzira da li je to opušak cigarete u pesku ili 2000 kilometara udaljen od plaže, ukoliko ga vidimo, mi ga uklanjamo!”, tvrde Trash Heroes. Sa teritorije naše zemlje, ruho heroja-čistača su obukli Beograd, Kraljevo i Ruski Krstur.

Foto: Trash Hero Ruski Krstur

Ruski Krstur je selo u Zapadnobačkom okrugu i ima oko 4500 stanovnika. Bez obzira na njihovu malobrojnost, žitelji ovog vojvođanskog mesta poseduju veliku volju da žive u čistom okruženju. Vođeni željom da promene Ruski Krstur na bolje, od početka godine volontirali su u tri Trash Hero akcije čišćenja svog sela.

Tokom februara meštani opremljeni rukavicama i džakovima su se u svrhe sređivanja svoje okoline okupili dva puta – 17. i 24. februara.

Za očuvanje životne sredine neophodno je neprestano ulaganje napora, te su se s istom vizijom susreli i 17. marta. Poslednja akcija je, prema rečima Martine Šepinski iz Ruskog Krstura, bila najposećenija.

“Pridružilo nam se šezdeset sedmoro dece i trideset sedmoro odraslih heroja. Sakupili smo 526 kilograma smeća, a sve ukupno – 737. Deca su se posle akcije družila i uzela učešće u eko kvizu”, otkrila nam je Šepinski, izražavajući zadovoljstvo dosadašnjim odazivom i podrškom sugrađana.

Sledeća akcija održaće se 30. i 31. marta na ulasku u Srbiju, kod Bogojeva. Prvog dana učesnici će čistiti otpatke oko puta, a drugog obalu Dunava.

Mahatma Gandi, aktivista i jedan od osnivača savremene indijske države, je rekao: “Budi promena koju želiš da vidiš u svetu!” Nervira vas hrpa otpada u haustoru pored vaše zgrade? Sledite njegove reči i primer Trash Heroes!

Jelena Kozbašić

Kukurjak najavio proleće

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Na zaštićenom području Specijalnog rezervata prirode „Bagremara“ uspostavljen je režim I i II stepena zaštite, a skoro sva površina je prekrivena šumom i „Bagremara“ i danas predstavlja kulturu bagrema sa vrlo malo crnog oraha i hrasta lužnjaka.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

U ovoj oazi su očuvane tipične i specifične vrednosti izvornih autohtonih nizijskih mešovitih hrastovih šuma sa jedinim nalazom biljne vrste kukurjaka u Srbiji vrste (Eranthis hyemalis) koja impresionira svojim izgledom tokom marta meseca.

U ovo doba ova biljka je u svom punom razvoju i zato treba i zabeležiti cvetanje, jer je jedan od vesnika proleća, jer kasnije se tokom godine utopi u zelenilo.

Specijalni Rezervat Prirode,,Bagremara“ se nalazi u Vojvodini, u Zapadnoj Bačkoj, severno od naselja Bačka Palanka.

Samo stanište je smešteno sa desne strane puta Bačka Palanka – Odžaci.

Milisav Pajević

Beograd obeležio Svetski dan reciklaže

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić povodom Svetskog dana reciklaže obišao je novopostavljene podzemne reciklažne kontejnere u Ulici 16. oktobra u Mirijevu i kako je tom prilikom precizorao, u rad su puštena ukupno 202 reciklažna kontejnera i sedam zvona za odlaganje staklene ambalaže.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Događaju su prisustvovali članica Gradskog veća Tanja Popović, direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić i predsednik opštine Zvezdara Miloš Ignjatović.

Vesić je podsetio da se na ovoj lokaciji u Mirijevu nalazi jedno od 59 reciklažnih ostrva, te da je prošle godine postavljeno 198 reciklažnih kontejnera.

„U Beogradu trenutno imamo ukupno četiri stotine reciklažnih kontejnera. Oni se postavljaju na mesta nekadašnjih podzemnih kontejnera, koji su se pokazali kao veoma loši. Većina njih je propalo, a firma koja ih je održavala otišla je u stečaj. Zato smo doneli odluku da ih zamenimo reciklažnim kontejnerima”, rekao je Vesić.

On je izrazio žaljenje zbog toga što novac mora ponovo da se ulaže jer je prethodna vlast napravila loš potez sa podzemnim kontejnerima, ali da je nađeno rešenje sa reciklažnim ostrvima, gde građani mogu da odlažu različite vrste otpada – papir, plastiku, biološki otpad, staklo.

„Zvona za odlaganje stakla postavljaju se tamo gde ima dosta lokala i ugostiteljskih objekata. Cilj je da polako uvodimo građane u separaciju otpada, jer u budućnosti više neće biti deponovan u Vinči nego će se prerađivati i dalje upotrebljavati”, naveo je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je najavio i da će „Gradska čistoća” naredne godine kupiti mašinu za mlevenje stakla, koje može biti nadalje upotrebljavano, recimo za pravljenje asfalta. Takođe, očekuje se da ove godine počnu radovi na deponiji u Vinči, koja putem javno-privatnog partnerstva prelazi u ruke francusko-japanskog konzorcijuma. Tamo će se napraviti čitav niz postrojenja za preradu otpada, podsetio je Vesić.

Fokus grada i „Gradske čistoće”, zajedno sa građanima, dodao je Vesić, biće separacija otpada. On je naglasio da građani i te kako koriste reciklažne kontejnere, što govori u prilog sve većoj ekološkoj svesti.

Vesić je napomenuo i da je ovo poslednja godina u kojoj ćemo imati plastične kese u glavnom gradu, te da se sa Ministarstvom zaštite životne sredine radi na promeni niza zakonskih rešenja kako bi plastične kese bile zabranjene od 1. januara 2020.

On je izrazio veliku zahvalnost „Gradskoj čistoći” jer sve što oni rade jeste korak dalje ka čistijem i uređenijem gradu, kao i podizanju ekološke svesti.

Marko Popadić naglasio je da JKP „Gradska čistoća” u saradnji sa Gradom Beogradom poslednjih godina dosta ulaže u primarnu selekciju otpada.

„Nabavkom ovih novih podzemnih kontejnera, koje smo preradili za biološki otpad, kao i nabavkom zvona za odlaganje stakla omogućavamo ljudima da na mestu nastanka otpada vrše selekciju i tako čuvamo životnu sredinu”, istakao je Popadić.

Miloš Ignjatović najavio je edukativnu akciju u predškolskoj ustanovi u opštini Zvezdara, u saradnji sa Gradom Beogradom i „Gradskom čistoćom”, gde će se najmlađi upoznati sa značajem reciklaže i očuvanjem životne sredine.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

ABB nagradio najboljeg studenta Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Foto: ABB
Foto: ABB

Na svečanosti povodom Dana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, održanoj 16. decembra 2018. godine, ABB Srbija je kao Zlatni sponzor dodelio nagradu za studenta koji je ostvario najbolji uspeh na grupi predmeta iz Elektromotornih pogona. Dobitnik nagrade za 2018. godinu je Nikola Vojvodić, student master studija na modulu Energetska efikasnost. Nagradu je uručio Jovan Miladinović, rukovodilac Servisa u kompaniji ABB Srbija.

Već sedmu godinu za redom ABB dodeljuje ovu nagradu u vidu jednomesečne plaćene stručne prakse u ABB Srbija, u okviru koje se za nagrađenog studenta organizuje i studijsko putovanje i osnovna obuka za ABB frekventne regulatore u fabrici u Helsinkiju, Finska.

Nagrađivanje najboljeg studenta je praksa koja je nastala kao rezultat dugogodišnje uspešne saradnje između kompanije ABB Srbija i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Zahvaljujući ovoj nagradi, sedmorici izuzetnih studenta do sad je omogućeno da značajno prošire svoja znanja stečena na fakultetu, kao i da razmene iskustva i ideje sa kolegama iz Evrope. Stefan Pavlović, prošlogodišnji dobitnik nagrade, proveo je mesec dana na praksi u ABB-u a nakon toga je dobio i zaposlenje u kompaniji ABB Srbija. 

Ekološke torbe i novčanici od Lidl bilborda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bilbordi iz kampanje otvaranja Lidl prodavnica, uskoro će uz pomoć EkoBag kompanije, postati ekološke torbe i novčanici. EkoBag, prvo ekološko socijalno preduzeće koje postoji već devet godina, specijalozovano je za proizvodnju različitih upotrebnih predmeta od bilborda.

Njihovom ponovnom upotrebom sačuvano je okruženje od potencijalnog zagađenja otpadom, kako navode iz kompanije. Materijal od kog se bilbordi prave su PVC folije, i ako završi negde u prirodi, može da bude izvor zagađenja.

Firma koja će od Lidl bilborda napraviti torbe, druga je firma u Evropi koja se bavi ovim poslom i zapošljavaju teško zapošljivu grupu žena, odnosno žene preko 50 godina. Lidl prodavnice, njihovi procesi i tehnologija prate principe održivosti i to transparentno pokazuju međunarodno priznatim sertifikatima. Pored toga promovišu recikliranje, uštedu energije i korišćenje prirodnih resursa.

Kompanija Lidl i EkoBag su na svojim fejsbuk stranicama, povodom Svetskog dana potrošača 15. marta, organizovali takmičenje, na kom će korisnicima podeliti ekološke torbe i novčanike. Poklone će dobiti sto korisnika koji daju najkreativniji odgovor na pitanje kako oni doprinose da planeta bude čistija.  Za sada je preko tri stotine ljudi ostavilo komentare o tome kako doprinose da planeta bude čistija i kako bi Lidl mogao svoj doprinos da poveća.

Željka Vesić

Hoće li Havaji zabraniti plastiku?

Foto: pixabay

Havaji bi mogli da budu prva američka država koja će zabraniti upotrebu predmeta od plastike u restoranima, a to će se dogoditi ako bude usvojen zakon čiji je cilj smanjenje otpada koji zagađuje okean.

Foto: pixabay

Desetine američkih gradova već je donelo odluku o zabrani plastičnih kutija za hranu ili piće, prenosi AP.

Drugi, ambiciozniji predlog zakona predviđa čak zabranu restoranima brze hrane i drugim ugostiteljskim objektima distribuiranje i korišćenje plastičnih boca za piće, slamčica, štapića i kesa.

Aktivisti veruju da prva mera ima bolje šanse da bude usvojena.

Sa druge strane, ugostitelji i biznismeni kažu da će ih novi zakon primorati da povećaju cene zato što još nije dostupna dovoljno dobra alternativa plastici.

Paket od 200 plastičnih kutija za hranu košta 23 dolara, dok isti broj biorazgradivih kutija košta 57 dolara, ističu oni.

Krist Jankovski iz Havajske asocijacije restorana koja okuplja 3.500 ugostiteljskih objekata, kaže da poslanici pokušavaju da urade „previše prebrzo”.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Radovi na izgradnji regionalnog sistema „Mali Iđoš“

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je juče radove na izgradnji regionalnog sistema „Mali Iđoš“, kojima je ujedno i proširena prva faza izgradnje sistema za navodnjavanje finansiranih iz „Abu Dabi razvojnog fonda“ u AP Vojvodini.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Ovi radovi predstavljaju nastavak radova na iskopu kanala Kula-Mali Iđoš, a po njihovom završetku biće omogućeno navodnjavanje novih 11.500 hektara poljoprivrednih površina na području opština Kula, Vrbas, Mali Iđoš i Bačka Topola.

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović izjavio je da će završetkom radova na iskopu kanala u dužini od pet kilometara biti završen ogroman posao u okviru prve faze izgradnje sistema za navodnjavanje, koji se finansiraju iz „Abu Dabi razvojnog fonda“.

„Realizovali smo do sada 11 velikih projekata u okviru ovog programa, rekonstruisali smo i regionalne i dvonamenske sisteme i obezbedili navodnjavanje za novih 37.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u AP Vojvodini“, rekao je predsednik Mirović.

On je istakao da je predviđeno da u 2019. godini počnu radovi na realizaciji druge faze, novih 18 projekata finansiranih iz Abu Dabi razvojnog fonda, čime će biti omogućeno navodnjavanje za još 70.000 hektara zemljišta.

„Sa novim investicionim zahvatom, koji je vredan više od šest milijardi dinara, planiramo da okončamo ovaj veliki i važan posao na najbolji način i na korist naših poljoprivrednika“, izjavio je predsednik Mirović, dodavši da će se ove godine, pored Banata i Bačke, raditi i u Sremu.

„Naš cilj je da obezbedimo navodnjavanje na svakom delu teritorije u Vojvodini, kako bi poljoprivrednicima obezbedili što bolje uslove“, rekao je direktor JVP „Vode Vojvodine“, Slavko Vrndzić.

Milisav Pajević

Zelena Crna Gora

Foto: MORT
Foto: Lazar Pejović/MORT

Crna Gora je u okviru pregovora sa Evropskom unijom nedavno otvorila Poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma ove susedne države i jedan od ključnih političkih kormilara na putu ka zatvaranju ovog važnog poglavlja, otkrio nam je budući smer crnogorske ekološke politike, omiljena obeležja svoje domovine, načine za rešavanje problema otpada, ali i slabe tačke u očuvanju prirodnog okruženja. Ministar će udružiti napore sa svojim saradnicima i čitavim narodom kako bi unapredio zdravlje životne sredine.

EP: S obzirom na to da je Crna Gora nedavno otvorila Poglavlje 27, koji su Vaši dalji planovi u zaštiti životne sredine?

Foto: MORT

Pavle Radulović: Veoma smo zadovoljni i ponosni što smo otvorili Poglavlje 27 i što nastavljamo ispunjenje evropske agende, ali ovo Poglavlje za mene zaista ima dublji smisao. Očekujem da, osim što ćemo raditi na gorućim infrastrukturnim projektima, promenimo naše životne navike kako bismo stvorili zdraviju životnu okolinu. U dokumentu Pregovaračke pozicije su postavljeni načini realizacije obaveza sa fokusom na teškoće u sprovođenju. Za primenu određenih propisa iz pravne tekovine Evropske unije tražili smo prelazne periode, jer primena zakonodavstva Unije u oblasti životne sredine nije lak i brz proces, a planiramo da bude adekvatno obavljen. Nastavićemo rad na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na infrastrukturi u oblasti upravljanja otpadom i remedijaciji industrijskog zagađenja uz niz drugih aktivnosti. Uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000, što je jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 27 za sve ranije države kandidate, takođe je među našim prioritetima. Da bismo sve ovo postigli potrebno nam je mnogo stručnog i posvećenog kadra, na čemu ćemo svakako posebno raditi. Ipak, države članice Evropske unije su „nagradile“ naše dosadašnje napore u Briselu 10. decembra.

EP: Poglavlje 27 obuhvata mnogo različitih tema. Kada je reč o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori, u kojoj ste oblasti najdalje došli, a koja će kao naslabija tačka biti najteža za implementaciju?

Pavle Radulović: Koliko je urađeno govori i podatak da smo u poslednjih 7 godina u ovoj oblasti doneli oko 50 zakona usklađenih sa propisima Evropske unije i 15 strategija i potvrdili oko 40 međunarodnih konvencija. I dalje se koncentrišemo na izgradnju modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim opštinama.

Potpisali smo Ugovor za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i postrojenja za kanalizacioni mulj za glavni grad u vrednosti od više od 50 miliona evra.

Foto: MORT

Kada je reč o upravljanju otpadom, uspostavljamo sistem baziran na selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi. U svim crnogorskim opštinama nastaviće se izgradnja transfer stanica, reciklažnih dvorišta i ostale prateće infrastrukture.

Uvođenje sistema odvojenog sakupljanja otpada potrebno nam je radi valorizacije vrednosti suvog otpada – papira, kartona, plastike i metala. Na taj način smanjiće se količine otpada koji će se odlagati na deponijama i pružiće se prilika svakom od nas da razmišljamo o otpadu kao značajnom resursu i da na jednostavan način damo lični doprinos zaštiti životne sredine. Pratićemo i najnovija evropska rešenja u delu smanjenja i postepene eliminacije upotrebe proizvoda od plastike.

Crna Gora je dugo bila industrijska zemlja i nije jednostavno sanirati i očistiti sve što je ostalo iz tog sistema. Iz tog razloga nam je izuzetno važan projekat koji ostvarujemo sa Svetskom bankom u vrednosti od 50 miliona evra, a čiji je cilj sanacija četiri crne ekološke tačke. Započeto je izvođenje radova na lokaciji Brodogradilišta, a početkom 2019. godine počinje sanacija deponija Gradac i Maljevac. Radi se i na izradi koncepta za lokaciju Kombinata aluminijuma Podgorica. Završetkom navedenih projekata, u Crnoj Gori biće rešen višedecenijski problem istorijskog industrijskog zagađenja.

Foto: MORT

Istovremeno vodimo računa o zagađenju vazduha pa smo uspostavili državnu mrežu za praćenje kvaliteta vazduha sa 7 mernih stanica. Podaci se u realnom vremenenu mogu pratiti na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Krajem marta 2018. godine potpisan je Ugovor o izradi idejnog rešenja ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ koja, nakon 36 godina rada postrojenja, predstavlja najznačajniji ekološki poduhvat. Paralelno, radiće se i na rekonstrukciji i izgradnji sekundarne mreže za potrebe toplifikacije, kao trajnog rešenja zagađenja vazduha u Pljevljima.

Kao rezultat uloženih napora da se očuva raznolikost našeg biodiverziteta, trenutno je zaštićeno oko 13 odsto crnogorske teritorije.

Nadamo se i da će građani promeniti svoj odnos prema prirodi, jer su naše navike često kamen spoticanja. Plastične kese koje „krase“ krošnje u koritima reka ne samo da nisu lep prizor, već su i izuzetno štetne po okolinu i zdravlje. Zbog toga ćemo se posvetiti i edukaciji stanovnika.

EP: U kontekstu borbe protiv klimatskih promena sve je popularniji održivi turizam. Da li znate za neke primere ovakve prakse u svojoj zemlji?

Pavle Radulović: Kreiranje održivih turističkih proizvoda definisano je Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. Izdvojio bih nekoliko projekata, a pre svega solarni katamaran, čija

Foto: MORT

prva faza sprovođenja uskoro počinje. Koncept je zamišljen kao linijski prevoz putnika i nama je posebno važan jer će ga turisti sigurno rado koristiti. Time ćemo smanjiti velike gužve u zalivu. Pozitivan aspekt predstavlja i brzina samog prevoza. Po rečima investitora, za put od Herceg Novog do Tivta trebaće samo 18 minuta. Očekujemo da čitav projekat bude u funkciji tokom 2020. godine. Pomenuo bih da Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP), već četiri godine realizuje program Razvoj niskougljeničnog turizma u Crnoj Gori sa ciljem da se iskoriste različiti instrumenti za takozvano ozelenjavanje turističke ponude i smanjenje ugljeničnog otiska u sektoru turizma. Kroz program podrške do sada je opredeljeno oko milion evra za zelene turističke projekte.

Projekat nabavke električnog autobusa za nacionalni park Durmitor svakako će uticati na smanjenje saobraćajne gužve i odstranjivanje pratećih negativnih efekata saobraćaja. Odraziće se pozitivno na imidž nacionalnih parkova. Ovakav vid transporta prepoznali su hoteli u Budvi i Ulcinju i turistička organizacija Cetinja.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Električni minibus „Zeleni zmaj” stigao u Kupinovo

Foto: Print screen RTV

Električni minibus „Zeleni zmaj” Turistička organizacija opštine Pećinci dobila je u okviru programa „Podrška regionalnom i ruralnom razvoju u Srbiji” koji finansira Švajcarska agencija za saradnju.

Foto: Print screen RTV

„Zeleni zmaj” promovisan je u dvorištu Etno kuće „Putnik” u Kupinovu odakle je krenula prva vožnja obodom Specijalnog rezervata prirode „Obedska bara” do reke Save.

Ovo ekološko električno vozilo deo je turističke rute opštine Pećinci.

Električni minibus koji će obogatiti turističku ponudu predela gde priroda grli istoriju dobijen je u okviru projekta „Cikloturizmom ka ruralnom i regionalnom razvoju Srema” koji se realizovao u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Srem, a u okviru istog opremljeno je dečije igralište u Ogaru.

Pored privrede i poljoprivrede kao strateških ciljeva razvoja u Donjem Sremu, nadležni najavljuju kapitalnu investiciju koja se tiče ulaganja u turizam.

Predsednik opštine Pećinci Željko Trbović je prilikom promocije pomenutog vozila istakao da će Vlada Republike Srbije i JP „Vojvodinašume” finansirati izgradnju vizitorskog centra na Obedskog bari u šta će biti uloženo preko pet miliona evra.

Vrednost vozila je nešto više od 10 hiljada evra, a nabavku istog finansirala je Švajcarska agencija za saradnju u okviru programa „Podrška regionalnom i ruralnom razvoju u Srbiji”.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Počeo odvoz grita iz bivšeg Brodogradilišta u Bijeloj

Foto: Pixabay

Vlada Crne Gore pozdravlja početak odvoza grita (lomljene sačme) iz bivšeg Brodogradilišta u Bijeloj i ekološke sanacije u okviru zaštićene okoline UNESCO lokaliteta.

Foto: Pixabay

Crna Gora na ovaj način na delu pokazuje odgovornost za bezbednost građana, brigu za životnu sredinu ali i sposobnost da odgovori obavezama iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Za ovaj projekat odvoza grita i remedijacije zemljišta, koji je najveći ekološki projekat nakon sanacije jalovišta u Mojkovcu,

Vlada Crne Gore kroz kredit Svetske banke ulaže 23 miliona evra.

Iz Bijele je juče odvezeno oko 5.000 tona, a na lokaciji je zatečeno blizu 150.000 tona grita.

Od toga je, po procenama, 55.000 tona opasnog otpada, 23.000 neopasnog, a ostatak je kontaminirano zemljište.

Milisav Pajević

Uspostavlja se berza sekundarnih sirovina

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović i direktor Produktne berze Miloš Janjić, potpisali su juče Memorandum o saradnji u cilju uključivanja i stavljanja u promet sekundarnih sirovina i reciklabilnih materijala na Produktnu berzu.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Memorandumom je dogovoreno da Agencija za zaštitu životne sredine na osnovu podataka kojima raspolaže pomogne Produktnoj berzi u pokretanju posla trgovine sekundarnim sirovinama.

Na ovom sastanku direktor Radović istakao je da je potencijal srpskog tržišta sekundarnih sirovina između 200 i 300 miliona evra i da će prodaja sekundarnih sirovina na berzi omogućiti lakše poslovanje u sektoru reciklažne industrije koja ima potencijal za razvoj.

Na ovaj način biće smanjeno „sivo tržište” sekundarnih sirovina a u reciklažnom ciklusu sirovine će biti bolje iskorišćene čime se štiti domaća industrija i obezbeđuje više radnih mesta, dodao je direktor Radović.

Milisav Pajević

Šesnaestogodišnja aktivistkinja za zaštitu životne sredine nominovana za Nobela!

Foto: Wikipedia/Anders Hellberg
Foto: Wikipedia/Anders Hellberg

Greta Tunberg je šesnaestogodišnja tinejdžerka iz Švedske koja je postala poznata prošlog leta zahtevajući ispred nacionalnog parlamenta ozbiljniju političku akciju usmerenu na klimatske promene. Na ovaj poduhvat podstakla ju je zabrinutost zbog toplotnog talasa i šumskih požara koji su harali njenom domovinom.

Na samom početku svoje borbe imala je samo jedno oružje – jednostavni plakat kojim je pozivala na “školski štrajk zbog klime”, a sada ima na hiljade saboraca, svojih vršnjaka koji su 15. marta protestovali sa istom idejom vodiljom – željom za održivijom budućnošću.

Tri norveška poslanika su prepoznala njena zalaganja i nominovala su je za Nobelovu nagradu za mir. “Predlažemo Gretu Tunberg zato što će klimatske promene, ukoliko ih ne zaustavimo, biti izvor ratova, sukoba i migracija”, rekao je socijalista Fredi Andre Ovstergard dodavši da u rađanju masovnog pokreta koji je podstakla Tunberg vidi ogroman doprinos miru u svetu.

“Moramo da priznamo da smo podbacili na polju klimatskih promena”, odvažno je izjavila devojčica pred vodećim ekonomskim stručnjacima na Svetskom ekonomskom forumu održanom u Davosu u januaru 2019. U decembru prošle godine učestvovala je na Klimatskim pregovorima pod okriljem Ujedinjenih nacija.

Nobelova nagrada je prestižno međunarodno priznanje koje za akademska, kulturna i naučna dostignuća svake godine dodeljuju švedske i norveške institucije. Ona je ustanovljena 1895. po želji švedskog izumitelja Alfreda Nobela, a prvi put je dodeljena 1901. i to iz oblasti hemije, književnosti, mira, fizike, psihologije i medicine. Svaki laureat prima zlatnu medalju, diplomu i izvesnu sumu novca koju određuje Nobelova fondacija. Kandidate za Nobelove nagrade mogu da predlože političari, međunarodne organizacije, akademici i prethodni dobitnici.

Ceremonija dodele se organizuje u Štokholmu (Švedska) u gotovo svim do sada ustanovljenim kategorijama, a jedino dodela Nobelove nagrade za mir bude upriličena u Oslu (Norveška).

Ukupno 301 kandidat se nadmeće za ovogodišnjeg Nobela za mir – od toga 223 pojedinca i 78 organizacija. Po ustaljenoj praksi, dobitnik će da bude proglašen sredinom oktobra, a svečano uručenje održaće se 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela.

Ukoliko Greta Tunberg osvoji nagradu za koju je nominovana, biće najmlađi Nobelov laureat u istoriji, a ovu titulu preuzeće od Malale Jusafzai kojoj je priznanje uručeno 2014. za njenu borbu protiv potcenjivanja dece i mladih ljudi i za jednako pravo na obrazovanje za sve. Jusafzai je tada imala 17 godina.

Jelena Kozbašić

Luis Hamilton među golubovima prodat za više od milion evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najbolji belgijski letač na duge staze svih vremena, prodat je za rekordnih 1,25 miliona evra. Aukcijska kuća “Pipa” nazvala ga je Armando, ali ostao je prepoznatljiv po nadimku “Luis Hamilton među golubovima”.

Iz aukcijske kuće su naveli da ni u najluđim snovima ovo nisu očekivali i da su bili ubeđeni da će Armando biti udomljen za oko 400 ili 500 hiljada, a da im je 600 hiljada evra bio maksimalan cilj. Pre ovoga, najskuplji golub prodat je za 376 hiljada evra.

Armando, koji uskoro puni pet godina, uživa u penziji pošto je svoju trkačku karijeru završio i gaji nekoliko mladunaca. Na poslednje tri trke u karijeri, Šampionat 2018, Olimpijada za golubove i Angulem 2019. godine, svuda je bio prvak  Iz aukcijske kuće kažu da je uobičajena cena za trkačke golubove oko 2 500 evra a da je do ove ogromne sume došlo zahvaljujući sukobu dva kupca iz Kine. Trkački golubovi žive u proseku 20 godina i mogu da dobiju do 10 mladih.

Željka Vesić

Država reciklerima za tretman opasnog otpada duguje 1,7 milijardi dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje reciklera Srbije saopštilo je danas da država reciklerima za tretman opasnog otpada za 2016. i 2017. godinu duguje oko 1,7 milijardi dinara, dok istovremeno za tretiran otpad tokom 2018. recikleri još nisu dobili ni dinara podsticajnih sredstava.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonom o budžetu za 2019, kojim je opredeljen novac za tretman otpada tokom 2018. godine, predviđeno je za trećinu manje novca od iznosa troškova koje je reciklažna industrija već podnela za 83.000 tona zbrinutog otpada tokom prošle godine, navedeno je iz Udruženja.

“To znači da neće biti plaćen tretman za više od 27 miliona kilograma opasnog otpada, a sa druge strane, naplata eko takse, po principu ‘zagađivač plaća’, raste iz godine u godinu, pa je tako u 2018. u budžet na ime eko takse stiglo više od 11 milijardi dinara”, rečeno je agenciji Beta u tom udruženju.

Iz Udruženja reciklera Srbije smatraju da bi država trebalo što pre da sistemski reši zbrinjavanja opasnog otpada, odnosno da finansiranje bude predvidivo, jer ta vrsta reciklaže nije moguća bez podsticajnih sredstava.

Kako su naveli, to bi donelo nove investicije i nova zapošljavanja, jer na svakih 10.000 prerađenih tona, reciklažna industrija može da zaposli 1.000 novih radnika, od čega najviše nekvalifikovanih koji teško mogu da nađu posao u drugim oblastima, ali i stručnjaka koji bi dalje unapređavali tu industriju.

Prema podacima udruženja, u Srbiji se najveći deo komunalnog otpada odlaže na deponije, odnosno 80 odsto se organizovano prikuplja, dok ostatak završava na nekoj od 3.500 divljih deponija.

Prerada sakupljenog otpada u Srbiji slabo je razvijena, odnosno iznosi manje od pet procenata, dok se u zemljama Evropske unije, navode iz Udruženja, prerađuje oko 75 odsto otpada, a u nekim zemljama, kao što su Belgija, Danska, Finska, Švedska, skoro sav otpad se preradi.

Istakli su da je jedan od glavnih razloga za takvu situaciju nerazvijenost primarne selekcije otpada. Podsećaju i da su, prema podacima Ministarstva zaštite životne sredine, trenutni zahtevi EU dostizanje 30 odsto tretmana komunalnog otpada do 2020. godine, a prema revidiranoj direktivi 50 odsto do 2035. godine.

Podsećaju i da je Eurostat u januaru ove godine izneo podatke da je u EU 2017. godine u proseku 30 procenata komunalnog otpada reciklirano, 17 odsto kompostirano, 28 odsto spaljeno, od čega je najveći deo iskorišćen za dobijanje energije, a 24 odsto komunalnog otpada je uskladišteno na deponijama.

Prema njihovim podacima, u Srbiji je situacija drugačija, pošto je od proizvedenih 306 kilograma otpada, obrađeno samo 257 kilograma, od kojih je čak 256 kilograma završilo na deponijama, a jedan kilogram po osobi iskorišćen za dobijanje sekundarnih sirovina.

Iz Udruženja naglašavaju da je upravljanje otpadom u Srbiji na veoma niskom nivou u skoro svim segmentima, a ogromni neodstaci su u sektoru komunalnog otpada, pre svega u preradi koja je nerazvijena.

Problem predstavlja, kako je dodato, i rudarstvo koje stvara velike količine otpada koji ostaje bez tretmana, problem je i upravljanje industrijskim otpadom, a tu je i istorijski otpad koji je ostao iz bivših državnih i društvenih preduzeća, a problemi su i kod medicinskog i građevinskog otpada, kao i kod ambalažnog.

Iz Udruženja reciklera smatraju da bi unapređenje tretmana svih vrsta otpada trebalo da bude jedan od najvažnijih ciljeva države, jer je dostizanje standarde EU dug proces, pa je tako i Fiskalni savet nedavno procenio da je za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja otpadom u Srbiji neophodno uložiti oko 1,5 milijardi evra.

Oni ukazuju i da se otpad danas posmatra kao resurs i trebalo bi da bude razvojna šansu i izvor ekonomskog rasta Srbije, jer cirkularna ekonomija podrazumeva upotrebu recikliranih materijala i što manje korišćenje novih resursa, čime se povećava konkurentnost privrede.

Reciklažna industrija u Srbiji trenutno zapošljava oko 15.000 ljudi, a u toj oblasti, ističu iz Udruženja, posao može da nađe nekoliko desetina hiljada radnika.

Izvor: Zelena Srbija