Home Blog Page 934

Crna Gora i Albanija ulažu u zaštitu životne sredine i zapošljavanje

Foto: KEI Crna Gora

Za zajedničke projekte Crne Gore i Albanije potencijalnim korisnicima je na raspolaganju 2,8 miliona evra u oblastima koji se tiču zaštite životne sredine i promovisanja zapošljavanja poručeno je na konferenciji održanoj juče u Podgorici povodom objave Drugog poziva IPA Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2014-2020.

Foto: KEI Crna Gora

„Drugi poziv, koji predstavljamo, otvoren je do 27. maja ove godine za projektne predloge koji treba da doprinesu zaštiti prirodnih resursa u jezerskim i planinskim oblastima, te jačanju zapošljivosti i socijalne inkluzije.

Ukupna sredstva namenjena za Drugi poziv iznose 2,8 miliona evra“, istakla je zamenica glavnog pregovarača i nacionalna IPA koordinatorka Ivana Glišević Đurović.

Ona je ocenila da je kvalitetna saradnja između dve zemlje rezultirala ugovaranjem osam projekata ukupne vrednosti 3,2 miliona evra u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata, koji imaju za cilj da unaprede kvalitet života ljudi u programskom području, u oblastima koji se tiču promocije turizma i kulturnog i prirodnog nasleđa, zaštite životne sredine, kao i zapošljavanja.

Glišević Đurović je podsetila prisutne da je u okviru Prvog poziva podneseno ukupno 82 projektna predloga sa devet puta većim traženim sredstvima nego što je bilo dostupno, što ukazuje na potrebu i interesovanje potencijalnih korisnika s obe strane granice da zajednički realizuju projekte koji će doprineti unapređenju standarda i kvaliteta života ljudi u pograničnom području, što je ujedno i jedan od osnovnih ciljeva programa.

Programska menadžerka za teritorijalnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Donata von Sigsfeld je saopštila da je regionalna saradnja visoko na agendi Evropske unije, i istakla da je Crna Gora veoma uspešna kada je reč o upravljanju programima prekogranične saradnje i pokazala značajne kapacitete u vođenju programa koji se sprovode u indirektnom upravljanju.

Šefica Zajedničkog tehničkog sekretarijata Sanja Todorović predstavila je ciljeve Drugog poziva, dostupne iznose, kao i opšta pravila za prijavljivanje projekata od strane potencijalnih korisnika.

Milisav Pajević

U centru Osla na parking mestima od sada biće cveće

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad bez automobila, plan je za Oslo koji Norveška planira da realizuje ove godine. Na prazna parking mesta biće posađeno cveće, a u planu je izgradnja biciklističkih staza dugih 60 kilometara.

Prognoze su da će Oslo do 2040. dostići brojku od jednog miliona stanovnika, što znači da će se emitovati više ugljen dioksida nego što njihove šume mogu da proizvedu.

Gradske vlasti su rešile da je pravi trenutak da reaguju na porast stanovnika i utiču na problem porasta zagađenja vazduha preventivno.

Zagađenje vazduha u Norveškoj poraslo je za 28 odsto od devedesetih godina. Nakon niza mera koje su doneli, od 2015. godine emisija štetnih čestica je opala za više od tri odsto. Planirana akcija, o centru grada bez automobila, nije naišla na odobravanje kod svih stanovnika, jer bi to značilo da će morati da se parkiraju u udaljenije delove grada gde je parking skuplji. Zbog toga su gradske vlasti odlučile da dodatno smanje zonu bez parkinga od prvobitno planirane, pa će tako po trenutnom planu 1,3 kvadratna kilometra centra grada biti bez automobila.

Još 2015. Oslo je najavio zabranu automobila do 2019., a u međuvremenu je otežavala pristup gradu ukidanjem postepeno parking mesta. Do 2025. njihov plan je da zabrane u celoj zemlji automobile na plin i dizel gorivo.

Željka Vesić

Džakovi za pirinač, plastične kese – Nije spisak za kupovinu, već sadržaj utrobe kita!

Foto: Facebook (screenshot)

Istraživači su u stomaku mladog kita, koji se u subotu, 14. marta, nasukao na Filipinima, otkrili 40 kilograma plastičnih kesa, a kao razlog njegove smrti navode “gastrični šok” uzrokovan prodiranjem veštačkih tvorevina u njegov organizam.

Foto: Facebook (screenshot)

Naučnici Prirodnjačkog muzeja u Davau su, po završetku autopsije, saopštili da su u životinji zatekli najveću količinu plastike koji su ikada videli. U telu nesrećnog kita su pronašli 16 džakova za pirinač, 4 vreće za uzgoj banana i nekoliko kesa za kupovinu. Muzej je najavio da će narednih dana na svojoj Fejsbuk stranici obelodaniti listu preostalih artikala koji su ovu jedinku koštali života.

Uznemiravajuće fotografije sadržaja utrobe nastradalog kita možete da pogledate na sledećem linku: https://bit.ly/2TdDeUR.

Morski biolog Darel Blačlej, osnivač i predsednik Muzeja, izjavio je da nije bio pripremljen za tu količinu otpada. “Plastike je bilo toliko mnogo da je otpočeo proces njene kalcifikacije”, izjavio je on.

Blačlej je pozvao vlade da preduzmu mere protiv onih koji se prema vodenim tokovima i okeanima odnose kao prema kontejnerima. U poslednjih 10 godina, čak 57 kitova i delfina, koje je pregledala njegova ustanova, je uginulo zbog nagomilavanja smeća u njihovim crevima i želucu.

Pored kitova i delfina, plastika je kobna i po kornjače, a ugrožava i ptice. Sve više morskih stvorenja ugine usled gutanja plastike, a posebno neodgovoran odnos prema vodenim resursima, pored Filipina, imaju Kina, Indonezija, Vijetnam i Tajland. Procenjuje se da oko 60 odsto otpada iz ovih azijskih zemalja završi u okeanima.

Ova tvorevina na bazi naftnih derivata predstavlja opasnost i za koralne grebene, s obzirom na to da su stručnjaci zaključili da njeno prisustvo na njima povećava rizik od pojave bolesti. Dubina Marijanskog rova u Tihom okeanu iznosi 11 hiljada metara. Visok nivo zagađenja plastikom u ovom podvodnom području je pokazatelj nivoa prodornosti štetnog materijala zato što je upravo ovaj rov najdublja tačka u Zemljinoj kori.

Ukoliko ostale stanovnike naše planete i nju samu uzimamo zdravo za gotovo, trebalo bi da da smo obazriviji bar prema svojoj vrsti – a plastika je dospela i u naš lanac ishrane. Jedemo ribu i ostale morske delikatese uz dodatak mikroplastike. Obroke začinjavamo kuhinjskom solju i mikroplastikom. Pijemo vodu s tragovima mikroplastike. Udišemo mikroplastiku.

Ipak, postoje pomaci, čime god su oni motivisani. Veća predostrožnost čovečanstva prema ovoj sirovini se na političkom nivou ogleda kroz uvođenje zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda u Evropskoj uniji i pojedinim državama i gradovima. Izumitelji vredno i uspešno rade na iznalaženju biorazgradivih alternativa za plastiku. Seme maslina i krompiri su samo neke od njihovih ideja, a u održivijem sistemu upravljanja otpadom veliku ulogu igra i reciklaža.

Jelena Kozbašić

Obeležen Svetski dan reciklaže

Foto: Energetski portal

Svetski dan reciklaže koji je juče obeležen pokrenut je da bi se još bolje prepoznala važnost reciklaže i njene uloge u očuvanju primarnih resursa prirode u cilju očuvanja planete Zemlje.

Foto: Energetski portal

Svake godine Zemlja “daje” milijarde tona prirodnih resursa koji se pretvore u potrošni materijal.

U nekom trenutku više ništa neće ostati.

Zato moramo, kao planeta razmišljati o tome šta bacamo, ne gledajući na to kao na otpad nego kao na priliku.

Neophodno je da se i u Republici Srbiji upravljanje otpadom normativno i u praksi u što kraćem vremenskom periodu dovede na nivo standarda razvijenih zemalja Evropske unije i u tom cilju je neophodno ojačati kapacitete reciklažne industrije, piše na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Srbija ozbiljno priprema pregovaračku poziciju za Poglavlje 27

Foto: pixabay.com

Srbija je na dobrom putu da Poglavlje 27, okarakterisano kao jedno od najzahtevnijih i najskupljih poglavlja u pregovorima sa EU, uskoro bude na agendi evropskih zvaničnika.

Foto: pixabay.com

Ministarstvo zaštite životne sredine treba da do kraja godine pripremi pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, zaključeno je u Palati Srbije na jučerašnjem sastanku Pregovaračke grupe 27 u vezi komentara Evropske komisije na drugi nacrt Pregovaračke pozicije i plan aktivnosti za izradu i njeno slanje.

Komisija je krajem februara poslala komentare na drugi nacrt pregovaračke pozicije za Poglavlje 27.

U njima je naglašeno da je potrebno uložiti više truda u poboljšanje u sektorima kvaliteta vazduha, industrijskih emisija, klimatskih promena i drugih, ali najviše u upravljanju otpadom.

Evropska komisija smatra da bi Srbija trebalo da bude ambicioznija u ubrzanom ostvarivanju ciljeva vezanih za reciklažu komunalnog otpada.

Pregovaračka grupa 27 je postigla dogovor o razvoju glavnih elemenata pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 i dostavljanja vladi na usvajanje.

Među njima su i Specifični plan implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama koji podržava zahtev za prelazni period, Akcioni plan za razvoj administrativnih kapaciteta, Plan za višegodinje investicije i finansiranje.

Dogovoreno je da pregovaračka pozicija i dopunski materijali budu poslati početkom jula drugim institucijama za kordinaciju a da do kraja septembra budu poslati Vladi na usvajanje.

Po odobrenju Vlade, pregovaračka pozicija bi trebalo da bude zvanično podneta u decembru 2019. godine.

Šef Pregovaračke grupe 27 državni sekretar Ivan Karić kaže da će proces zvaničnog podnošenja zahtevati odgovornost na visokom administrativnom nivou kako bi se odobrili planovi na kojima se zasniva pregovaračka pozicija, kao i zato što implementacija zahteva velika finansijska sredstva.

Samo za tri najskuplje direktive u sektoru voda i otpada je potrebno uložiti oko 7,2 milijarde evra.

Šefica Pregovaračkog tima Srbije sa EU Tanja Miščević istakla je da je važno da se dobro sagledaju i analiziraju dobijeni komentari i razmotri da li eventualno nešto od toga može da se uvrsti u pregovaračku poziciju.

Kako je navela, probaćemo da pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 bude usvojena do kraja godine.

Poglavlje 27 je jedno od najobimnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, izuzetno je tehničke prirode i zahteva detaljne informacije.

Srbija je već obezbedila drugi nacrt pregovaračke pozicije sa dopunskim materijalom na oko 1.200 strana, a nastavlja se razvoj dopunskih materijala, uključujući osam specifičnih planova implementacije za direktive u oblasti kvaliteta vazduha i hemikalijama i za INSPIRE direktivu.

Inače, pregovaračka grupa 27 je verovatno najbrojnija, s obzirom da obuhvata skoro 30 institucija i oko 150 članova.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

U Zasavici održana radionica o upravljanju invazivnim vrstama

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Minule nedelje je u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ u sklopu Sava Ties projekta održana je prva regionalna radionica kao i redovan partnerski sastanak.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Cilj regionalne radionice je bio okupi interesne strane aktivne na polju zaštite prirode u slivu reke Save kako bi diskutovali o ulozi različitih sektora u dugoročnom upravljanju invazivnim stranim vrstama.

Osim toga, na skupu su razmatrana i međusektorska saradnja u funkciji harmonizovanog upravljanja zaštićenim područjima duž reke Save.

Partnerski sastanak je doneo razmatranje dosadašneg sprovođenja projekta od strane svih partnera, presek stanja sa sprovođenjem pilot aktivnosti, napredak po pitanju zajedničke metodologije za monitoring i mapiranje kao i kreiranje baze podataka ali i pregled ništa manje važnih aktivnosti u okviru komunikacijskog radnog paketa.

Zaključak partnerskog sastanka je da se sve aktivnosti sprovode kako je već i planirano projektnim radnim planom.

Naredni period će doneti sprovođenje radionica sa interesnim stranama ali i intenziviranje aktivnosti na organizaciji događaja koji će podići svest svih zainteresovanih strana o invazivnim vrstama.

Milisav Pajević

Nisanov električni “leaf” prodat u 400.000 primeraka

Foto: pixabay.com

Japanska kompanija Nisan je objavila da je njen model “leaf” postao prvi električni automobil u istoriji koji je prodat u 400.000 primeraka.

Foto: pixabay.com

Taj model se na tržištu pojavio pre osam godina, tačnije u decembru 2010. godine, a danas je najprodavaniji električni model u svetu, prenosi portal Engadget.

Do decembra 2015. godine, prodaja tog modela premašila je cifru od 200.000 vozila, što znači da je Nisan prodao dodatnih 200.000 jedinica u naredne tri godine.

Japanska kompanija proizvodnju obavlja na tri kontinenta – u Japanu, Britaniji i SAD, a model “leaf” je dostupan na više od 50 tržišta širom sveta.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Predstavljene studije razvoja 50 potencijalnih banjskih lokaliteta Vojvodine

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu i stručnim autorskim timom sa Arhitektonskog i Medicinskog fakulteta u Beogradu, predstavio je studije o razvoju balneološkog potencijala Vojvodine.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Nakon dvogodišnjeg rada definisano je i prepoznato pedeset najperspektivnijih lokacija na teritoriji pokrajine, koje bi trebalo da omoguće da se u turističke svrhe, rekreativne, ali i zdravstvene, u funkciju stave ove lokacije.

Na njima se nalazi, kako geotermalna, mineralna voda, lekovito blato i vazduh, dok su pojedine lokacije pogodne za solarnu terapiju.

Studije je izradio Sekretarijat u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu, i one predstavljaju sveobuhvatnu analizu potencijala prirodnog lekovitog faktora, koja pored podzemnih voda uključuje i lekovita blata, gas i klimu.

Sam predmet i obim istraživanja uključivao je multidisciplinarni tim stručnjaka.

„Ovo je istorijski poduhvat za buduće generacije. Studije bi trebalo da dovedu ne samo nove investicije, kroz javno-privatno partnerstvo, već i povećanje broja noćenja, poseta, kao i potrošnje novog turističkog talasa, ali i do zapošljavanja, smanjenja trgovinskog deficita.

Opredelili smo se za model grinfild investicija u banjskom i zdravstvenom turizmu. Na lokalnim samoupravama je da opredele model ulaganja”, rekao je Đoković i dodao da je upravo u zdravstvenom i velnes turizmu najveća multiplikacija, evidentirana i do sedam puta na jedan uložen dinar.

Đoković navodi da zanavljanje, rekonstrukcija i privatizacija postojećih banja, ne može za kratko vreme da dovede do stvaranja nove materijalne vrednosti i ostvarenja svih zadatih ciljeva. On je dodao da je trenutno u izgradnji velnes i spa centar u Vrdniku, akva park na mestu termalnog bazena u Subotici, dok brojnost namenskih poseta potvrđuje da će i istražene lokacije obuhvaćene studijom ući u investicionu fazu.

Prof. dr Dejan Milenić, redovan profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predstavio je studije i način njihove izrade. On je istakao da studije predstavljaju drugu, detaljnu fazu istraživanja, na osnovu kojeg je formirana osnova za unapređenje turističkih proizvoda pre svega kroz investiranje u prirodne lekovite resurse sa ciljem razvoja turističke ponude na održiv i savremen način.

Cilj istraživanja jeste formiranje strateških dokumenata za razvoj banjskog turizma utemeljenih na potencijalu prirodnog lekovitog faktora.

Milenić kaže da su definisana tri baneološka rejona sa odgovarajućim podrejonima, kao i potencijalni lokaliteti pogodni za eksploataciju prirodnog lekovitog faktora na različitim nivoima i namenama.

Praktičan značaj se ogleda u složenom definisanju odnosa prirodnog lekovitog faktora sa trenutnim i budućim korisnicima u cilju planiranja i izvođenja daljih istraživanja, i implementacije akcionih planova za razvoj zdravstvene grane turizma.

Određeno je ukupno šest kategorija eksploatacije prirodnog faktora na odabranim lokacijama u Vojvodini i to su javne česme, eksploatacija lekovitog blata, javna kupatila, wellness i spa, sportsko-rekreacioni centri, akva parkovi, specijalne bolnice i rehabilitacioni centri.

Stvara se jasna slika da je balneološki potencijal u većoj meri ravnomerno raspoređen, te na teritoriji svih sedam administrativnih okruga postoje potencijalne lokacije podzemnih voda i blata kao prirodnog lekovitog faktora.

Milisav Pajević

Nestaje najveće slano jezero na Bliskom Istoku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jezero Urmia u Iranu polako ali sigurno nestaje. U poslednjih 50 godina jezero je manje čak za 90 odsto.  Jedan od najvećih razloga ovog problema je izgradnja brane i bušotina koje ometaju dotok vode iz šezdesetak reka i pritoka jezera.

Trenutno jedino sezonske kiše pomažu da jezero u potpunosti ne presuši ali to nije dovoljno.

Zbog svih problema, značajno se povećao salinitet vode što je neposredno uticalo i na biljke i životinjske vrste kojima je ovo jezero prirodno stanište. Čak ni endemske vrste rakova, koje po svojoj prirodi  mogu podneti veću količinu soli, nisu mogli da opstanu u ovakvim okolnostima.

Kako bi sprečili potpuno nestajanje, UNESCO predlaže tehnologiju navodnjavanje farmi i sprečavanje nelegalno bušenje jezera. Jezero se nalazi u blizini granice sa Turskom, odnosno između Iranskih pokrjina Istočnog i Zapadnog Azerbajdžana.

Pored toga što je najveće slano ostrvo na Bliskom Istoku, drugo je slano jezero po veličini u svetu. Takođe, zbog sve viših temperatura, velika površina sa 120 ostrva, smanjila se u poslednjih 20 godina za 10 odsto.

Željka Vesić

Zoran Radojičić: Beograd sistematski uvećava zeleni fond

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić istakao je da Grad Beograd ima odgovoran pristup prema životnoj sredini i unapređenju kvaliteta života Beograđana.

Foto: Grad Beograd

Grad Beograd sistematski uvećava zeleni fond, o čemu svedoči i to što je od 2014. do danas posađeno oko 22.000 stabala. Samo ove godine biće posađeno više od 4.500 novih stabala”, ukazao je Radojičić.

On je podsetio da će do kraja nedelje Beograd biti bogatiji za 300 novih sadnica, što je duplo više nego što je posečeno na trasi gondole. Sadnja je počela juče u parku Ušće i predviđeno je da traje tri dana.

JP „Skijališta Srbije” je kao deo nadoknade za posečena stabla u okviru realizacije projekta „Beogradska gondola” obezbedilo 25 miliona dinara za sadnju novih stabala, od kojih je deo usmeren na ovu sadnju.

„To pokazuje da su Beogradu važni veliki kapitalni projekti, koji će izmeniti sliku našeg grada, i da mislimo na kvalitet života naših sugrađana, na njihovo zdravlje i okruženje u kojem borave. JKP „Zelenilo – Beograd” pored novih sadnica, u planu za 2019. ima i izgradnju ili sanaciju 26 dečjih igrališta, 20 sportskih terena, 10 teretana na otvorenom, pet parkove za pse, kao i desetine staza i šetališta”, istakao je Radojičić.

Prvi čovek grada je naglasio da će žičara od Ušća do Kalemegdana biti novo prevozno sredstvo, ali i turistička atrakcija.

„Gondola je jedan od važnih simbola mnogih evropskih i svetskih gradova, poput Londona, Singapura, Rio de Žaneira, Budimpešte, Ljubljane i Barselone. Njihovi posetioci rado uživaju u vožnji i pogledu koji im se pruža. Siguran sam da će naša gondola biti privlačna Beograđanima i gostima kako zbog pogleda na znamenitosti prestonice, kao i dve reke, tako i zbog veze od Beogradske tvrđave do Parka Ušće”, kazao je gradonačelnik.

Radojičić je ukazao da je bitno da se ponuda Beograda obogaćuje i privlači turiste, jer oni pune beogradsku kasu i dodaje da egzistencija oko deset odsto sugrađana direktno zavisi od turizma.

Milisav Pajević

Podsticaji za nabavku opreme za prevoz pčela

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore danas je objavilo još jedan javni poziv za podršku sektoru pčelarstva – Javni poziv za dodelu sredstava podsticaja za nabavku opreme za transport pčelinjih društava za 2019. godinu.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ovo je peti po redu javni poziv koji je objavljen kroz Agrobudžet za 2019. godinu koji se sprovodi, u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija kroz Program unapređivanja pčelarstva.

Prethodno su objavljeni pozivi za podršku mladim pčelarima početnicima, podršku pri nabavci voska, za odabir odgajivača pčelinjih matica i nabavku plodišnih nastavaka.

Savremeno pčelarstvo, okrenuto ekonomičnosti i produktivnosti, se ne može ni zamisliti bez selidbe pčela na više paša.

Sufinansiranjem troškova kupovine pčelarske opreme za selidbu pčela, podržavamo pčelare u cilju povećanja sigurnosti pčelarenja, povećanja proizvodnje pčelinjih proizvoda i dostupnosti više pčelinjih paša.

Pravo na podršku imaju pčelari koji imaju minimum 30 pčelinjih društava. Podržava se nabavka jednog kontejnera ili jedne prikolice po gazdinstvu.

Pozivom su uređeni uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava po ovom pozivu je 25.000 evra.

Podrška Ministarstva iznosi do 50 odsto realizovane investicije.

Predmet podrške ovog poziva je nabavka: pčelarskih kontejnera – kapaciteta minimum 36 pčelinjih društava; specijalizovanih prikolica za transport pčelinjih društava – kapaciteta minimum 15 pčelinjih društava; specijalizovanih platformi za transport pčelinjih društava – kapaciteta minimum 15 pčelinjih društava; prikolica za transport pčelinjih društava – kapaciteta minimum 15 pčelinjih društava.

U javnom pozivu, osim uslova i kriterijuma za podršku za nabavku opreme za transport pčelinjih društava, definisan je i način prijavljivanja.

Sve informacije u vezi sa javnim pozivom mogu se dobiti kontaktiranjem Ministarstva, na telefon 020/482-292, Saveza 069/941-505, kao i u centrima odeljenja za savetodavne poslove u oblasti stočarstva i u biljnoj proizvodnji.

Trajanje javnog poziva je od 18.marta do 18. aprila.

Milisav Pajević

Održan ispit za licence za gazdovanje šumama

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Za zaposlene diplomirane inženjere šumarstva sa položenim državnim stručnim ispitom koji rade u JP „Vojvodinašume“ ŠG „Banat“ Pančevo organizovano je polaganje ispita za sticanje licence za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Osim zaposlenih u ŠG „Banat“ Pančevo, stručni ispit su polagali i pojedini zaposleni iz Direkcije JP „Vojvodinašume“, kao i predsednik Komore inženjera šumarstva Srbije.

Ispit se sastojao od terenskog i usmenog dela.

Terenski deo stručnog ispita održan je u ŠU „Kovin“ i to u konkretnim sastojinskim prilikama na području gazdinskih jedinica „Donje Podunavlje“ i „Deliblatski pesak-Vrela“, dok je usmeni deo ispita održan u prostorijama ŠRC „Čardak“.

Ispit je održan u organizaciji Komore inženjera šumarstva Srbije.

Kao i do sada, stručni ispit se polagao pred posebnom komisijom sastavljenom od tri člana odabranih iz redova Stručnog odbora Komore inženjera šumarstva Srbije.

U narednom periodu biće organizovani stručni ispiti u ŠG „Sombor“ i ŠG „Novi Sad“ nakon čega će većina diplomiranih inženjera šumarstva zaposlenih u JP „Vojvodinašume“ posedovati licencu za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama.

Milisav Pajević

Zahvaljujući vrednoj omladini, Sarajevo i Beograd su u ovu radnu nedelju ušli čistiji!

Foto: Opština Centar Sarajevo

Do zvaničnog početka proleća je ostalo još nekoliko dana, ali s obzirom na to da se vreme već prolepšalo, uveliko su u toku prolećna raspremanja domova. Sarajlije su čišćenje podigle na viši nivo – i “doterale” svoj grad, i to za samo jedan dan.

Foto: Opština Centar Sarajevo

Zainteresovani građani okupili su se 16. marta u 11 časova na nekoliko lokacija i, strateški raspoređeni, krenuli u borbu protiv otpada. Pokretač akcije “Očistimo Sarajevo za jedan dan!” je bila profesorka Aida Sejdić-Malezović, a njenom pozivu odazvali su se, pre svih, njeni đaci, učenici Druge gimnazije, i njihovi vršnjaci iz Gimnazije Obala.

Inicijativa je privukla Sarajlije sa željom za “umivenim” licem prestonice Bosne i Hercegovine i voljom da daju sopstveni doprinos ovom procesu. Okupljenim čistačima su se pridružili i radnici javnog komunalnog preduzeća “Rad” koji su im stavili na raspolaganje svoje resurse, a po okončanju čiščenja su se pobrinuli za odvoženje prikupljenog smeća.

Rukave je zasukao i načelnik Opštine Centar Nedžad Ajnadžić. “Želimo da nam grad bude čist i u tom smislu spremni smo da u punom kapacitetu podržimo projekte koji za cilj imaju kvalitetnije i efikasnije održavanje čistoće”, rekao je on najavivši sličnu akciju na teritoriji svoje opštine povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, 22. aprila.

Uključivanje građananstva u zaštitu životne sredine kroz slične volonterske kampanje je dugogodišnja tradicija gradova širom sveta i u njenoj organizaciji učestvuju gradske vlasti, lokalne zajednice, škole i civilno društvo. Učesnici nastoje da ozelene javne površine, ali i svest stanovnika.

Ekološki osvešteni ljudi podižu ekološki osveštenu decu. U toku vikenda u Beogradu, četvoro mališana sa Voždovca se zaputilo u Banjičku šumu, ali ne kako bi se tamo igrali, već kako bi je očistili. Prikupili su nekoliko kesa otpada i održali značajnu lekciju iz prirode i društva, čak i nama odraslima.

Jelena Kozbašić

Francuska na sudu zbog nedovoljne borbe protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Četiri grupe aktivista pokrenule su danas pravnu akciju u nameri da izvedu pred sud francusku državu zbog toga što ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promena.

Međunarodna grupa za zaštitu životne sredine Grinpis, humanitarna organizacija Oksfam i dve francuske grupe za zaštitu životne sredine, pokrenule su postupak sa ciljem da se francuskoj vladi naloži da dodatno smanji emisije ugljenika.

Četiri grupe su u decembru pokrenule internet peticiju kojom je prikupljeno više od dva miliona potpisa, a danas su podnele zvaničan zahtev sudu u Parizu, koji će odlučiti o narednim koracima.

Francuski ministar ekologije Fransoa de Ruži branio je danas politike vlade predsednika Emanuela Makrona. De Ruži je za televiziju Be-Ef-Em rekao da aktivisti ne mogu u sudnici da smanje emisije štetnih gasova. Aktivisti se pozivaju na nedavan sličan uspešan slučaj u Holandiji. Sud je 2015. godine presudio da Holandija mora da smanji emisije za 25 odsto do 2020. u poređenju sa onim iz 1990.

Željka Vesić

Deca učila o primeni energetske efikasnosti

Foto: pancevo.mojkraj.rs

U OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Pančevu, prošlog petka realizovana je radionica namenjena učenju dece o značaju primene energetske efikasnosti.

Foto: pancevo.mojkraj.rs

Osim đaka iz OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u radionici su učestvovali i učenici OŠ „Stevica Jovanović“ i OŠ „Vasa Živković“.

Jovanka Arsić Karišić iz Build Energy Team-a kaže da je radionica trajala 90 minuta, a u okviru nje prvo su deca učila o tome zašto je važno racionalno trošiti energiju i objasnili su im na koji način, a zatim su nastavila dalje da uče kroz interaktivnu društvenu igru.

Pančevo je jedan od deset gradova u kojima se realizuju radionice i organizuje igranje igrice.

Biljana Đordan, energetski menadžer Grada Pančeva podsetila je da je Grad Pančevo u prethodnom periodu učestvovao u organizovanju obuke za domare osnovnih i srednjih škola i predškolske ustanove „Dečja radost“, kao i u organizovanju obuke za direktore škola i stručne saradnike po pitanju podizanja svesti o značaju primene mera energetske efikasnosti.

Cilj ove kampanje je da se deca u osnovnim školama nauče i podstaknu da vode računa o važnosti racionalne upotrebe energije i energetskoj efikasnosti kako u školi, tako i svojim domovima.

Kampanja će biti realizovana kroz interaktivne radionice „Igraj za energiju“, kao kombinacija predavanja i mini-takmičenja u društvenoj igri koja je kreirana u okviru ovog GIZ projekta, a namenjena je deci od 12 do 16 godina.

Nosilac Kampanje je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ kao deo Projekta srpsko-nemačke razvojne saradnje „DKTI Energetska efikasnost u javnim zgradama”, a realizator je ekspertska organizacija Build Energy Team – BET iz Beograda.

U toku marta i aprila Kampanja će biti realizovana u osnovnim školama u deset gradova Srbije: Kraljevo, Niš, Novi Sad, Kragujevac, Beograd GO Palilula, Priboj, Pančevo, Ćuprija, Apatin i Leskovac.

Milisav Pajević

Predstavljen predeo izuzetnih odlika Кaraš-Nera

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka u Beogradu prošlog četvrtka održana je promocija publikacije i otvorena izložba fotografija „Predeo izuzetnih odlika Кaraš-Nera” na kojoj su učestvovali dr Vuk Vukićević, direktor Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, dr Ratko Bajčetić, v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Marina Tomić v.d. direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, autor teksta fotomonografije mr Nikola Stojnić iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Geza Farkaš, autor i urednik fotografija.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Skup je pozdravila Marina Tomić v.d. direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i zahvalila se direktoru Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka dr Vuku Vukićeviću zato što je prepoznao značaj ove promocije i omogućio da se ista održi u njihovim prostorijama, zahvalila se i dr Ratku Bajčetiću i Oliviji Tešić na organizaciji, kao i autoru teksta fotomonografije Nikoli Stojniću i autoru i uredniku fotografija Gezi Farkašu.

Napomenula je da su oni svojim znanjem i iskustvom doprineli da danas imamo jednu ovakvu fotomonografiju ispred sebe.

„Drago mi je da se ovakve promocije dešavaju jer je to dokaz da smo zainteresovani i željni da saznamo kakvim sve prirodnim vrednostima raspolaže naša zemlja. Skladan i zanimljiv opis kao i predivne fotografije ovog predela nisu ineteresantne samo za biologe, odnosno za nauku, već i za sve ljude i sve generacije. Čovek kao deo prirode ima stalno potrebu da bude u vezi sa njom, a ova promocija i izložba dobar su način da se te veze ojačaju “, istakla je Marina Tomić.

Prisutnima se pored dr Vuka Vukićevića, dr Ratka Bajčetića i Geze Farkaša, obatio i mr Nikola Stojnić, autor teksta ove e.

On je napomenuo da je zadužen, u okviru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, da koordiniše zaštitom ovoj jednog izuzetnog područja.

Mr Nikola Stojnić je održao prezentaciju na temu „Opčinjenost pticama kao osnov zaštite i razvitka Predela izuzetnih odlika „Кaraš – Nera”.

Milisav Pajević