Home Blog Page 936

Crna Gora ulaže u mere zaštite šuma

Vlada Crne Gore donela je Plan sanacije šuma u 2019. godini kojim je zaključeno da finansijska sredstva ostvarena prodajom drveta sa degradiranih površina budu usmerena za sprovođenje šumsko-uzgojnih i mera zaštite šuma.

Donet je i Akcioni plan za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu (2019-2021).

Cilj Akcionog plana je suprostavljanje svim oblicima bespravnih aktivnosti u šumarstvu, uključujući šumske krađe i protivpravno zauzimanje šumskog zemljišta, namerno podmetanje šumskih požara, uništavanje graničnih linija između državnih i privatnih šuma, korupciju u šumarstvu, sa posebnim akcentom na bespravne aktivnosti u oblasti korišćenja šuma i prometa bespravno posečenog drveta.

Vlada Crne Gore je usvojila Izveštaj o realizaciji Programa gazdovanja šumama za 2018. godinu.

Tim povodom, Uprava za šume zadužena je da obezbedi punu primenu programa i svih ugovorenih obaveza u delu realizacije blagovremene doznake stabala, prijema i otpreme drvnih sortimenata, kao i kontinuirani monitoring realizacije svih koncesionih ugovora, godišnjih ugovora o korišćenju šuma, obračuna i naplate prihoda, uz prethodno obezbeđenje bankarskih garancija od strane koncesionara i drugih korisnika šuma.

Uprava je zadužena da pokrene proceduru za raskid ugovora ako preduzeća ne ispunjavaju obaveze prema koncesionom ugovoru.

Milisav Pajević

Odštampana monografija o divljim pticama

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Ovih dana iz štampe je izašla još jedna kapitalna knjiga za zaštitu prirode – Crvena knjiga faune Srbije III Ptice, u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Pisanje ove monografije predstavljalo je veliki izazov za sve učesnike u njenoj izradi.

Tim za izradu Crvene knjige ptica Srbije imao je zadatak da prikupi, analizira, protumači i u izveštaje o riziku od iščezavanja sažme i pretoči gotovo nesagledivu količinu podataka i znanja o pticama Srbije, koje su tokom skoro tri veka prikupljali prirodnjaci i naučnici različitih profesija.

U knjizi su obrađene 352 pouzdano zabeležene vrste, procenjen je rizik od iščezavanja gnezdeće populacije 255 vrsta i negnezdeće populacije svih vrsta.

Objavljivanjem Crvene knjige ptica Srbije stvoren je pouzdan instrument koji bi činio naučnu i stručnu osnovu za zaštitu i očuvanje divljih ptica naše zemlje.

Crvenu knjigu napisao je tim od 36 autora: Dimitrije Radišić, Slobodan Puzović, Voislav Vasić, Marko Šćiban, Milan Ružić, Bratislav Grubač, Ante Vujić, Saša Rajkov, Radislav Mirić, Draženko Rajković, Miloš Radaković, Marko Tucakov, Uroš Pantović, Oto Sekereš, Atila Agošton, Daliborka Stanković, Goran Sekulić, Ivan Đorđević, Marko Raković, Nikola Stojnić, Jožef Gergelj, Nikola Matović, Nikola Stanojević, Milivoj Vučanović, Dejan Đapić, Ištvan Balog, David Grabovac, Ivan Medenica, Brano Rudić, Dragan Simić, Stefan Skorić, Dragan Gačić, Milica Radanović, Sandra Jovanović, Miroslav Vračarić, Anka Vuletić.

Urednici knjige su: Dimitrije Radišić, Voislav Vasić, Slobodan Puzović, Milan Ružić, Marko Šćiban, Bratislav Grubač, Ante Vujić.

Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana kartografskim prikazima, fotografijama i crtežima.

Milisav Pajević

Rtanj stavljen pod zaštitu države

Foto: Wikipedia/Crni bombarder

Specijalni rezervat prirode „Rtanj“ juče je odlukom Vlade Republike Srbije stavljen pod zaštitu države kao poseban biodiverzitet istočne Srbije.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Specijalni rezervat prirode „Rtanj” koji se prostire se na površini od 4 997 17 01 hektara, nalazi se u istočnoj Srbiji, u jugozapadnom delu Karpatsko–balkanskog planinskog sistema, a administrativno pripada opštinama Sokobanja i Boljevac.

U okviru prirodnog dobra izdvojene su tri zone različitog stepena zaštite.

Specijalni rezervat prirode „Rtanj” je područje izuzetnih geoloških, geomorfoloških, bioloških, istorijskih i estetskih vrednosti.

Ova planina se odlikuje vrlo složenom geološkom građom, sa stenama različite starosti iz perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika.

Posebnu vrednost predstavlja specifičan reljef sa kupastim vrhom Šiljak i vrlo strmim padinama, kraškim reljefom sa dubokim jamama i različitim oblicima eshumiranog subkutanog krasa.

Na Rtnju, nalaze se vrste srpska ramonda, rtanjska metvica, kaćunak smrdljivi, kaćun, muški božur, alpska pavit, planinska sasa, velemun, kohova lincura. Navedene vrste zaštićene su kao strogo zaštićene vrste, a šumski ljiljan, kaćunak mali, stepski badem su zaštićene vrste.

Samo na Rtnju raste izuzetno retka i endemična vrsta Nepeta rtanjensis. Od lekovitih vrsta izdvaja se i rtanjski čaj.

Rtanj, kao tipično planinsko stanište, karakteriše i prisustvo velikog broja vrsta ptica.

Za sada je evidentirano 89 vrsta, što sigurno nije konačan broj. Gotovo polovina evidentiranih vrsta (45 posto) zaštićene su kao strogo zaštićene vrste – Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su 93 odsto (83 vrste) gnezdarice.

U fauni sisara planine Rtanj posebno se ističe fauna slepih miševa sa registrovanih 20 vrsta, što čini 2/3 ukupnog broja registrovanih vrsta slepih miševa Srbije.

Iako su nacionalnim zakonodavstvom, sve vrste biljaka zaštićene kao strogo zaštićene vrste, značaj planine Rtanj ogleda se i u prisustvu tri vrste slepih miševa: veliki, mali i južni potkovičar, koji su na listi globalno ugroženih vrsta.

Milisav Pajević

Srbija usvojila zakone o turizmu i bezbednosti hrane

Foto: Vlada Republike Srbije

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o turizmu, kojim se omogućava veća zaštita korisnika turističkih usluga i smanjuje siva ekonomija, ali i naše zakonodavstvo usklađuje sa normama EU u delu koji se odnosi na organizovana putovanja i povezane turističke aranžmane.

Foto: Vlada Republike Srbije

Ključni cilj ovog zakona jeste unapređenje i koordinacija svih aktera i privatnog sektora u turizmu radi unapređenja konkurentnosti Srbije kao turističke destinacije.

U narednom periodu očekuju se pojačane kontrole poslovanja turističkih agencija (ugovori, plaćanja, izdavanje fiskalnih računa), rada turističkih vodiča, ali i putovanja za sopstvene potrebe.

Kada je reč o ovlašćenju turističkih inspektora, uvedena je i mogućnost da oni mogu nastupiti kao anonimni korisnici usluge, što predstavlja novinu.

Takođe, propisuje se rok važenja legitimacija za turističke vodiče na deset godina, a prvi put se uvodi mogućnost polaganja ispita za turističke vodiče na znakovnom jeziku.

Poslanici su usvojili i Zakon o ugostiteljstvu, a kao prioritetan zadatak navedena je borba protiv sive ekonomije.

Lokalnim samoupravama su data šira ovlašćenja, ali i odgovornost, posebno u vođenju dela evidencije svih subjekata koji pružaju usluge smeštaja.

Zakonom se uvodi i centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma e-turista koji sadrži sve podatke o pružaocima usluge smeštaja.

Cilj uspostavljanja elektronskog sistema prijave i odjave turista jeste, između ostalog, smanjenje bespravnog rada.

Izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane, koje su danas usvojene, obezbeđuje se visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi i interesa potrošača, kao i efikasno funkcionisanje unutrašnjeg i međunarodnog prometa.

Zakonom je izuzeta genetički modifikovana hrana (GMO) koja je, kako se navodi u obrazloženju, definisana drugim propisom.

Uvodi se novi koncept kojim su obuhvaćeni svi sektori u lancu hrane, uključujući i proizvodnju hrane za životinje, primarnu proizvodnju, skladištenje, transport hrane i maloprodaju, čime je sistem bezbednosti hrane u Srbiji postao sveobuhvatan i integrisan.

Takođe, predviđeno je osnivanje Saveta za bezbednost hrane, koji bi bio zadužen za davanje naučnog mišljenja i pomoć nadležnim organima, kao i za preduzimanje hitnih mera.

Skupština Srbije je danas usvojila i izmene Zakona o sredstvima za ishranu bilja i oplemenjivačima zemljišta, kao i o sredstvima za zaštitu bilja.

Milisav Pajević

Gradska čistoća ne odnosi stari nameštaj pored kontejnera! Šta raditi sa krupnim otpadom?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stiglo je proleće! Trava počinje da zeleni, drveće da lista, a mnogi koji adaptiraju svoje kuće i stanove ostavljaju komšijama krupni otpad pored kontejnera za uspomenu i dugo sećanje. Slika koju svakog proleća često srećemo po gradovima širom Srbije nisu, nažalost, visibabe već veliki komadni nameštaj ili šut od renoviranja bačen pored kontejnera. Iako mnogi misle da su ovim potezom rešili đubreta, taj prizor zapravo će ostati još dugo da svi u njemu „uživamo“. U čemu je problem? Gradska čistoća nema obavezu da ga odnese!

Naravno, stanovi i kuće se moraju renovirati i tu nema zbora, ali moramo odgovornije postupati s otpadom. Zato smo istražili šta prilikom renoviranja treba uraditi da vas komšije ne zamrze kao i da naši gradovi ipak budu lepi… i u proleće.

Veliki otpad poput građevinskog šuta ili krupnog nameštaja (sofe, fotelje, kreveti) nije moguće odneti standardnim kamionima (đubretarima) jer jednostavno nisu tehnički prilagođeni za tako nešto. Zbog toga Gradska čistoća u većim gradovima ima kontejnere za krupni otpad koji se postavljaju na unapred zakazanom mestu. Raspitali smo se koga zvati i kako rešiti ovaj problem.

Za uredniji Novi Sad

Za Novi Sad je potrebno pozvati Gradsku čistoću na telefon 021/6333-884 (od 8 h do 13 h) kako bi se rezervisao termin za postavljanje kontejnera za krupni otpad u koji ćete zatim smestiti krupan otpad.

Ukoliko je pak neko već ostavio šut i nameštaj pored kontejnera, potrebno je da kao savestan građanin prvo pozovete komunalnu inspekciju na broj 021/4872-444 gde ćete dispečeru dati lokaciju mini deponije. Inspekcija će zatim proslediti nalog Gradskoj čistoći koja će organizovati odnos u sledećih par dana.

U praksi je ipak nešto drugačije. Testirali smo ovaj postupak u Novom Sadu tako što smo pozvali komunalnu inspekciju, kontaktirali Gradsku čistoću preko telefona i preko Facebooka. Obećano ja da će šut biti odnešen ali od tada je prošlo deset dana, a šut i dalje stoji. Čekamo i dalje…

Update: Nakon dve nedelje, kabasto đubre je odnešeno i u blizini je postavljen kontejner za šut.

Za čistiji Beograd

Odlukom o održavanju čistoće predviđeno je da se svake prve subote u mesecu obavlja organizovano sakupljanje kabastog smeća. Tog dana Beograđani treba da ostave pored kontejnera neupotrebljive kabaste stvari, stari nameštaj, aparate za domaćinstvo i slično, a ekipe JKP Gradska čistoća ga besplatno odnose. Za najave odnošenja većih količina kabastog smeća, telefoni za pravna lica su 011/2782-132 i 011/2758-090, a za građane 011/2768-770.

A u praksi? Pozvali smo telefon za građane u 15.45 i niko se nije javljao na telefon. Takođe, poslali smo e-mail na infocentar@gradskacistoca.rs ali nam nije odgovorio.

Šutu je mesto na deponiji

Ono što svako od nas treba da uradi kada renovira stan jeste da angažuje majstore za odnos šuta na deponiju. On se pakuje u velike vreće i zajedno sa starim nameštajem se kaminom transportuje do deponije gde mu je i mesto. Pored kontejnera nije! Ova usluga se naplaćuje od 50 do 60 evra po kamionu što je ujedno i glavni razlog zbog čega građani izbegavaju da se odluče za ovaj postupak pa na kraju šut završi pored kontejnera. Zbog toga nadležne službe moraju biti ažurnije na pozive građana kako nam se gradovi ne bi pretvorili u mini deponije.

Autorka: Sonja Brstina

Izvor: Gradnja

Upotreba plastičnih kesa manja za 70 odsto

Foto: Ministarstvo životne sredine
Foto: Ministarstvo životne sredine

Od početka naplate plastičnih kesa, njihova upotreba opala je za 70 odsto, rekao je ministar Goran Trivan.

Na četvrtom zasedanju Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA 4) u Najrobiju, ministar je rekao da je u velikoj meri opala potražnja i interesovanje za plastičnim kesama ali da je potrebno još uticati na mentalitet potrošača.

„Srbija je posvećena postizanju ciljeva koji se odnose na zaštitu i unapređenje životne sredine, izgradnji duštva čija privreda i razvoj treba da bude u skladu sa poštovanjem prirodnog okruženja i privrežena je globalnom naporu u borbi za život i budućnost čovečanstva i svih živih bića na planeti“, izjavio je ministar na skupu u glavnom gradu Kenije.

On se sastao na marginama UNEA 4 sa šefovima delegacija država iz regiona i ministrom životne sredine iz Estonije Simom Kislerom koji predsedava skupom.

Trivan je naglasio da u Srbiji postoji značajan potencijal obnovljivih izvora energije, pre svega u biomasi, vetro i solarnoj energiji ali da se ne koristi dovoljno. Dodao je da se ulažu veliki napori u promociju recikliranja, i da je potrebno uložili velika sredstva za podsticanje inovatora u ovoj oblasti i promene svesti generacija.

UNEA 4 je najveći međunarodni skup posvećen zaštiti životne sredine, tokom njegovog trajanja zemlje članice razmatraju goruće ekološke probleme i dogovaraju nove i zajedničke akcije za unapređenje kvaliteta životne sredine.

Željka Vesić

 

Da li se grozite feminizma?

Foto-ilustracija: Unsplash (Julie Johnson)

Feminizam je zbir društvenih pokreta i ideologija čiji je cilj definisanje, uspostavljanje i branjenje jednakih političkih, ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava žena. Prema mom iskustvu, ova tema se vrlo često poteže u mnogim društvenim situacijama, od odlaska na piće sa drugarima, preko slavske trpeze, do poslovnog sastanka. Među akterima razgovora neretko se nađe barem jedna dama koja obično smatra da je “mnogo kul” i prodaje priču da je anti-feministkinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Julie Johnson)

“Grozim se feminizma! To je rezervisano za ružne, debele žene, ha-ha-ha!”

Draga Ljubice, zamolila bih te najpre da ne pričaš dok imaš hranu u ustima – ispao ti je brokoli! I, zaista, šta će nam pravo glasa? Skroz je pošteno da na svakih sto evra koje zaradi tvoj alfa-mužjak, ti u novčanik staviš sedamdeset sedam – a na istoj ste poziciji! Zašto se bilo ko na svetu kroz istoriju zalagao da nas dve možemo da idemo na fakultet kada već imamo kuće da čistimo i ručkove da kuvamo? Hajde da se ispišemo istog trenutka i budemo onakve kakve devojke zaista treba da budu – apolitične, finansijski zavisne od svojih muškaraca i neškolovane! Jao, Ljubice, setila sam se šta bi takođe bilo strava! Da postoji neka baza podataka o nama – s našim imenima, brojevima telefona, geografskim koordinatama i brojevima ličnih karata i da njeni sastavljači prate da li smo spremne za oplodnju ili ne! Ljubice, znaš i sama da je naša najbitnija svrha na ovom svetu da budemo majke – naravno, majke sinova! Ali, nemoj da se zanosiš, molim te, ono što je za lepu, mršavu ženu bez neprijatnog zadaha poput tebe “savršen život”, za mene nije! Valjda si shvatila od početka ovog slova da sam ironična i da se ne grozim feminizma – ružna sam i debela.

Život po Ljubicinim merilima možda postoji u Kini. Holandski internet stručnjak Viktor Gevers je obelodanio postojanje baze koja je raspolagala informacijama o 1,8 miliona Kineskinja – koje su starosti, obrazovanja, bračnog statusa i da li su došle u godine kada mogu da rađaju. Prema Geversovim tvrdnjama, baza je “skinuta” u ponedeljak popodne nakon što je postavio on postavio njen snimke na svoj Tviter nalog.

Isplivavanje ovih podataka na videlo javnosti je izazvalo brigu boraca za ženska prava i kritičara strogih kineskih pravila o planiranju porodice. Koliko daleko će vlasti, zabrinute zbog pada stope rađanja, ići kako bi ohrabrile žene da imaju decu? Ipak, nije potvrđeno da li su se informacije prikupljale za registar vlade, aplikaciju za upoznavanje ili neku drugu organizaciju ili kompaniju.

Žene, obuhvaćene ovim nesvakidašnjim “istraživanjem”, imaju u proseku 32 godine, a najmlađa na spisku je bila petnaestogodišnjakinja. Gotovo 90 odsto njih su samice i većina ih živi u Pekingu (82 odsto). U bazi podataka je bio naveden i Fejsbuk profil. Ovaj sajt je u Kini blokiran i može da mu se pristupi jedino preko privatne komunikacione mreže, VPN.

Kao da slučaj sam po sebi nije dovoljno kontroverzan, u okviru baze je postojalo i polje “video” za koje internet korisnici naslućuju da bi moglo da znači da su Kineskinje, čija je privatnost bila narušena, bile čak i pod video-nadzorom.

Mnogi su ovo saznanje uporedili sa radnjom serije “Sluškinjina priča” snimljene prema istoimenom romanu kanadske književnice Margaret Atvud. Republikom Galad vlada izopačeni fundamentalizam i militarizovani povratak tradicionalnim, religijskim vrednostima. Sluškinja Ofred je jedna od retkih plodnih žena, te je kao takva prisiljena na seksualno ropstvo u poslednjem očajničkom pokušaju sveta da se demografski obnovi.

Prema mišljenju pojedinaca, ono što je nekada bila distopijska budućnost u glavi Kanađanke postaje naša zlokobna sadašnjica.

Ljubice, da li se i dalje groziš feminizma ili si poružnela i nabacila koji kilogram?

Jelena Kozbašić

Frizbi golf – novi sport ili rekreacija?

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije učestvovao je u Parku prijateljstva na Novom Beogradu u promociji frizbi golfa, kao novog rekreativnog sporta u prirodi, dok je promociju organizovalo Udruženje za promociju i razvoj frizbija „Frizbijak“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Cilj promocije bio je da se uz partiju disk-golfa predstavi novi oblik rekreacije koji kombinuje elemente frizbija i golfa, koji podrazumeva provođenje vremena u prirodi.

Time ovaj sport promoviše boravak u prirodi i rekreativne aktivnosti koje doprinose zdravlju građana, ujedno razvijajući svest o očuvanju prirode i potrebi vođenja brige o parkovima u kojima se aktivno provodi vreme u urbanim sredinama.

Kao deo podrške zdravim stilovima života, akciju su podržali Ministarstvo zaštite životne sredine i udruženja Centar za unapređenje kulture i života i rada „Žir“, Posao snova, JAZAS, UKUKS, Prvi put s ocem, Centar za javni govor, Krugovi i Nutrino Superfood.

Milisav Pajević

Radojičić najavio sadnju novih 300 stabala na Kalemegdanu i Ušću

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić istakao je da će umesto svakog drveta koje je u parkovima Ušće i Kalemegdan posečeno zbog planirane izgradnje gondole biti posađeno više novih.

Foto: Grad Beograd

JKP „Zelenilo – Beograd” juče je započelo seču stabala na teritoriji opština Stari grad i Novi Beograd, na planiranoj trasi gondole koja će povezivati Kalemegdan i Ušće.

Gradonačelnik Radojičić objašnjava da je tome prethodila saglasnost Stručne komisije, koju je oformio Sekretarijat za komunalne i stambene poslove, a koja je izvršila uviđaj na terenu i utvrdila naknadu za posečena stabla.

„Stručnu komisiju čine i JKP „Zelenilo – Beograd” i Sekretarijat za zaštitu životne sredine. Na osnovu njihovog izveštaja, gradske opštine Stari grad i Novi Beograd su izdale rešenje po kojem je „Zelenilo – Beograd” otpočelo sa sečom 108 stabala na Novom Beogradu i 47 na Starom gradu.

U ovom procesu poštujemo proceduru, a što je podjednako važno, uvažavamo i mišljenja stručnjaka”,  istakao je Radojičić.

On je objasnio da je politika Grada Beograda da se na svako posečeno stablo posadi barem dva, kao i da svako pravno ili fizičko lice koje zahteva seču stabala mora da obezbedi novac za to.

Zbog toga je JP „Skijališta Srbije” Beogradu uplatilo 25,2 miliona dinara, što može biti iskorišćeno samo za te namene.

„Sadnja novih 300 stabala u zoni u kojoj su posečena počinje već sutra. Do kraja godine, Beograd će biti bogatiji za više hiljada stabala”, najavio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Briga za orlove na Fruškoj gori

Foto: pixabay

Najkrupniji orao na Fruškoj gori je belorepan (Haliaeetus albicilla), vrsta koja se gnezdi u šumama, a lovi u Podunavlju ili na akumulacionim jezerima južnog pobrđa.

Foto: pixabay

Već 16 godina JP Nacionalni park Fruška gora tokom zimskih meseci organizuje zimsko hranjenje za nekrofagne vrste ptica.

Na hranilište osim brojnih belorepana dolaze i krstaši (Aquila heliaca), gavranovi (Corvus corax), ali i druge ptice.

Zahvaljujući radu hranilišta, obezbeđuje se dopunska ishrana u nepovoljnim periodima i smanjuje se rizik od trovanja.

Milisav Pajević

Srbija dosledna u primeni međunarodnih ciljeva u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije saopštilo je da je drugog dana zasedanja Skupštine UN za zaštitu životne sredine u Najrobiju poručeno da će se regionalnim povezivanjem i zajedničkim odgovorom na ugrožavanje i degradaciju životne sredine lakše i brže dostići nacionalni ciljevi postavljeni u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovaj skup, koji je održan u okviru pratećeg programa UNEA-4, predstavlja nastavak procesa razvijanja međuregionalne saradnje u oblasti zaštite životne sredine u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi, koji je započet na konferenciji u Beogradu „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“, održanoj u decembru 2018. godine.

Ministarska konferencija, koju su svi učesnici ocenili kao izuzetno uspešnu, dovela je do formiranja nove grupe zemalja Južne Evrope u UNEA koje će u budućnosti bliže sarađivati, što je jedan od ključnih pomaka u regionalnom povezivanju i saradnji u ovoj oblasti.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan posebno je, tokom svom izlaganja, ukazao na to da zemlje Jugoistočne i Južne Evrope, uprkos razlikama, povezuju slični ekološki problemi koji zahtevaju i slične mere za rešavanje.

Prema njegovim rečima, novi format regionalne saradnje i angažovanja izuzetno je važan kao prekretnica u praktičnom rešavanju ekoloških problema u Južnoj Evropi.

„Zahvaljujući Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu i Republici Italiji, koji su podržali organizovanje beogradske ministarske konferencije u ovom formatu, ovaj primer bi mogao da posluži kao novi svetski model regionalnog organizovanja i drugačijeg i efikasnijeg rešavanja nagomilanih problema”, istakao je Trivan.

On je ukazao na neophodnost toga da se zajedničkom vizijom regionalnog pristupa u borbi protiv zagađenja stvori osnov zajedničkog delovanja zemalja ovog područja u sprovođenju budućih konkretnih akcija usmerenih na to da se stvori zdravije i bezbednije životno okruženje, kao i uslovi za održivi napredak i razvoj ekonomija.

Prema njegovim rečima, zajedničkom vizijom zemalja Južne i Jugoistočne Evrope, učesnica beogradske konferencije, predviđen je razvoj inovativnih rešenja za smanjenje zagađenja koja se mogu primeniti na ceo region, pružajući podršku zelenim i ekološki neškodljivim tehnologijama i podstičući održivo korišćenje prirodnih resursa, uz očuvanje ekosistema i održivi napredak ekonomija.

Trivan je konstatovao da nam u borbi protiv zagađenja i za ublažavanje i sprečavanje posledica klimatskih promena predstoje konkretne aktivnosti, uz angažovanje svih raspoloživih resursa.

Srbija, kao zemlja kojoj je UNEP poverio održavanje ministarske konferencije, prepoznajući njena opredeljenja i fokusiranost, kako je naglasio, ostaće posvećena doslednom ostvarivanju zaključaka ovog značajnog regionalnog skupa i sveukupnih međunarodnih ciljeva u zaštiti životne sredine.

„Koristeći ovde priliku da povećamo vidljivost regiona i samim tim vidljivost nacionalnih i regionalnih stavova i aktivnosti, iznova potvrđujemo našu podršku obavezama i odlukama usvojenim na sednici Skupštine UN za životnu sredinu i pozivamo na njihovo adekvatno i koherentno sprovođenje”, zaključio je Trivan.

Milisav Pajević

Najavljuje se bolja zaštita potrošača

Foto: pixabay

Potrošači će biti bolje zaštićeni kad budu usvojene dopune Zakona o njihovoj zaštiti, kaže za Blic Tatjana Matić državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

Foto: pixabay

Dopune predviđaju unošenje instituta medijacije i arbitraže u rešavanju sporova između trgovaca i potrošača, ali će se za nepoštovanje prava potrošača uvesti i prekršajni nalozi, čime će kažnjavanje biti efikasnije, objašnjava Matić.

Izmene i dopune su, inače, pripremljene u okviru zakonodavne komponente IPA Tvining projekta pod nazivom “Dalji razvoj zaštite potrošača u Srbiji”, a rešenja pripremaju stručnjaci koji propise istovremeno usklađuju s evropskom praksom.

Izmenama i dopunama biće zaokružen sistem vansudskog rešavanja potrošačkih sporova, odnosno potrošačima će biti ponuđen još jedan mehanizam pomoću kojeg će brže i efikasnije rešavati svoj potrošački prigovor i dobijati adekvatnu materijalnu satisfakciju, objašnjava državna sekretarka.

Radna grupa koja radi na rešenjima razmatra i predloge koji se odnose na rokove za odgovor odnosno rešavanje reklamacija potrošača.

Prekršajni nalozi za pojedine vrste prekršaja takođe bi efikasnije zaštitili potrošače.

Matić navodi da je poslednjih godina najviše reklamacija na obuću, pa u tom smislu kaže da bi upravo za takve slučajeve vansudsko poravnanje za potrošače bilo najefikasnije i najcelishodnije, mada, dodaje, mehanizam za ostvarivanje prava potrošača se neće menjati u zavisnosti od robe na koju se reklamacija odnosi.

Ona napominje da će Ministarstvo nastaviti da konkursima za dodelu podsticajnih sredstava jača kapacitete udruženja za zaštitu potrošača, te poručuje da će radna grupa pripremu predloga za dopunu zakona završiti do 31. jula.

Izvor: Tanjug, Blic

Milisav Pajević

Obuka za izveštavanje prema Nacionalnom registru izvora zagađivanja

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Somboru je održana još jedna u nizu stručnih obuka koje su planirane u ovom periodu u vezi zakonskih obaveza i načina dostavljanja podataka Nacionalnom registru izvora zagađivanja Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Obuka je realizovana u saradnji sa Regionalnom Privrednom komorom Zapadnobačkog upravnog okruga.

Obuci je prisustvovalo tridesetak predstavnika preduzeća iz ovog okruga.

Nakon zvaničnog dela, u neposrednom razgovoru sa predstavnicima preduzeća otklonjene su sve nedoumice vezane za aktuelno izveštavanje prema Nacionalnom registru izvora zagađivanja.

Milisav Pajević

Odobrena seča stabala na Ušću i Kalemegdanu za projekat bez građevinske dozvole!

Foto: Ne davimo Beograd!

Još 1922. Građevinsko-tehničko preduzeće Šumadija je izradilo projekat za povezivanje desne obale Save sa mestom na kom se danas nalazi Muzej savremene umetnosti u Beogradu vazdušnim putem. Gradskim vlastima se vožnja pomoću žičare ni na nebu, ni na zemlji nije učinila kao primamljivo rešenje iz bezbednosnih razloga, te su odlučile da javni prevoz zasnivaju na autobusima i tramvajima. Gotovo sto godina kasnije, više ne postoji taj vid brige, pa je ideja o vazdušnom tramvaju u glavnom gradu Srbije počela da se sprovodi u delo, i to na relaciji između Kalemegdana i parka Ušće.

Foto: Ne davimo Beograd!

Ipak, realizacija planova o izgradnji gondole počiva na praksi koja se kosi sa principima zaštite životne sredine, seči stabala. U toku jučerašnjeg dana, 13. marta, građani su sa obe strane reke zatekli zaposlene JKP “Zelenilo Beograd” kako motornim testerama obaraju stabla. Čišćenje zelenih površina izazvalo je burne reakcije i zabrinutost Beograđana, pogotovo zato što u prvi mah nisu imali nikakvo objašnjenje za prizor radnika sa motorkama.

Sada ga imaju – prostor na Beogradskoj tvrđavi i Ušću se krči upravo za potrebe buduće žičare. Nosilac ovog projekta je JP “Skijališta Srbije”, a njihov direktor Dejan Ćika pojasnio je medijima da zona oko gondole mora da bude čista. Međutim, prema njegovim rečima, građevinsku dozvolu očekuju tek u maju.

Na sajtu Grada Beograda piše da se seča i uklanjanje suvog ili obolelog stabla obavlja se samo uz odobrenje. “Stručna gradska komisija izlazi na teren i donosi rešenje o sečenju stabla – ako za to postoji opravdani razlog. Ukoliko stablo nije u redovnom programu sanitarne seče JKP ‘Zelenilo Beograd’, troškove seče stabla snosi podnosilac zahteva. Stablo se može iseći samo u slučaju pozitivnog rešenja Komisije!”, stoji u objašnjenju procedure.

Zaposleni JKP “Zelenilo Beograd” kažu da imaju neophodne dozvole, a Ćika da je njegovo preduzeće Gradu uplatilo 25 miliona dinara kao nadoknadu za posečena stabla. Beograd će, po završetku ove akcije koja je nastavljena i danas, da bude siromašniji za 155 stabala – 108 na novobeogradskoj, 47 na strani Starog grada.

Foto: Opština Stari grad

Revoltirani stanovnici opštine Stari grad danas su, na čelu sa predsednikom Markom Bastaćem, istovarili posečena stabla ispred Skupštine Grada, nazivajući svoj poduhvat “Balvani za balvane”. “Osnovni cilj ove simbolične akcije je da se ukaže na neophodnost obustavljanja uništavanja Kalemegdana, kulturno-istorijskog dobra koje pripada svim građanima naše zemlje”, tvrde predstavnici ove prestoničke opštine.

“Zabrinjavajuća je činjenica da paralelno sa sečom teče procena uticaja projekta izgradnje gondole na životnu sredinu kod nadležnog ministarstva. Investitor JP ‘Skijališta Srbije’ još nije dobio ni pravosnažno rešenje o obimu i sadržaju studije o proceni uticaja, a već je procenio da može da poseče stabla na javnoj zelenoj površini. Šta je svrha procene uticaja ako ne da utvrdi uticaje i predloži mere za njihovo otklanjanje ili smanjenje? Procena uticaja je preventivna mera čija je osnovna svrha zaštita životne sredine, a ne ispunjavanje birokratskih zahteva bez sadržaja”, naglasio je samostalni konsultant za zaštitu životne sredine, Mirko Popović.

Podsetio je da je izvođač radova bio dužan da obezbedi niz odobrenja i dozvola na gradskom i opštinskom nivou kako bi mogao da pristupi seči. “Ako je sve ovo pribavljeno i obavljeno na vreme u čemu je problem i zašto novinari nisu mogli da vide ova dokumenta? Park Ušće je javna površina”, zapitao se Popović.  “U gradu koji nema postrojenja za prečišćavanje voda, gde zagađenje vazduha dostiže alarmantne razmere, gde ne postoji održiv i funkcionalna sistem upravljanja i razvrstavanja otpada gradske vlasti odlučuju da pod hitno i što pre moraju da izgrade gondolu, jer nema većeg prioriteta od toga”, zaključio je.

Foto: Ne davimo Beograd!

Inicijativa Ne davimo Beograd! je odlučila da rašumljenu parkovsku oblast u parku Ušće ponovo pošumi. Zainteresovane građane poziva da se 16. marta tačno u podne pridruže akciji sadnje kod skejt-parka. “Alat i sadnice su obezbeđeni, samo pozovite prijatelje, povedite decu, kućne ljubimce i želju da promenimo naš grad!”, saopštila je grupa građana.

Predstavnik Ne davimo Beograd! Dobrica Veselinović istakao je da nam je svima u interesu da u gradu imamo više zelenila, a samim tim čistiji vazduh i bolju životnu sredinu.

Procenjuje se da će pogled na Beograd iz vazduha koštati 15 miliona evra. Trasa će biti duga 1 kilometar. Stanice će se se na jednoj strani reke nalaziti u blizini pristaništa, a na drugoj na mestu gde je sada skejt-park.

Prema važećem Planu generalne regulacije građevinskog područja sedišta jedinice lokalne samouprave – Grad Beograd iz marta 2016. godine “zabranjuje se postavljanje dalekovoda, žičanih sajli za alternativni prevoz i rekreaciju naročito u području Beogradske tvrđave i u njenim širim vizurama i akvateritorijalnim obuhvatima”.

Do zaključenja teksta, nismo dobili odgovore na pitanja koja smo poslali JKP “Zelenilo Beograd” i JP “Skijališta Srbije”.

Jelena Kozbašić

Zabrana ribolova na Skadarskom jezeru

Foto: MORT

Zabrana ribolova u NP Skadarsko jezero počinje 15. marta i trajaće do 15. maja 2019. godine.

Foto: MORT

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Ovo je period kada se ciprinidne (toplovodne) vrste riba zbog reprodukcije povlače u pliće i toplije delove Skadarskog jezera, te ih je potrebno zaštititi od lova i ujedno omogućiti neometano obavljanje mresta.

„Posebno naglašavamo da izlovljavanje ribe u periodu lovostaja šteti ukupnom biodiverzitetu NP Skadarsko jezero, te da je krivično delo. Povodom stupanja na snagu lovostaja na ribe, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore-NP Skadarsko jezero sprovodiće intenzivne patrolne aktivnosti u cilju očuvanja ribljeg fonda,“ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

„Integralna zaštita ribljeg fonda NP Skadarsko jezero uz podršku i zajedničku saradnju svih subjekata uključenih u njegov razvoj, na svim nivoima, doprineće efikasnijoj zaštiti ribljeg fonda i ujedno sprečavanju nelegalnih aktivnosti u cilju zaštite prirodnih vrednosti ovog zaštićenog područja i prekograničnog vodenog objekta. U sistemu zaštite ribljeg fonda veoma je značajna podrška crnogorskih medija u širenju misije o neophodnosti očuvanja najznačajnijih vrednosti crnogorskih nacionalnih parkova, te u ovom slučaju podizanja svesti građana o štetnosti nezakonitog izlova ribe i važnosti očuvanja ribljeg fonda u Nacionalnom parku Skadarsko jezero,“ zaključio je Klica.

Skadarsko jezero predstavlja stanište brojnih zaštićenih životinjskih vrsta od kojih je posebno značajna riblja populacija.

Riblju faunu Skadarskog jezera čine slatkovodne i morske vrste, kao i riblje vrste karakteristične za hladne i tople vode.

U cilju očuvanja bogatog ribljeg fonda, shodno naučnim i stručnim preporukama, odnosno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, riblji fond svakog akvatorijuma, uključujući i najveće slatkovodno jezero Balkana, neophodno je posebno čuvati u vreme prvih proljećnih dana kada se vrši mrest riba.

Podsećamo da su tokom ribolovnog zabrana prošle godine, u cilju zaštite ribljeg fonda, svoj doprinos u koordinisanim aktivnostima dali, pored nadležnih inspekcijskih organa, Granično-pomorske policije, sportsko-ribolovnih udruženja, i volontera, i članovi SRK „Podgorica“, SRK „Nikšić“, te NVO „Grupa za zaštitu šarana“.

Takođe je JPNPCG nedavno sklopilo sporazum o saradnji sa volonterima koji su izrazili spremnost da zajedno sa Službom zaštite učestvuju u zaštiti akvatorijuma i doprinesu očuvanju ribljeg fonda.

Milisav Pajević

U Somboru predstavljena monografija o Bačkom podunavlju

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Monografija o rezervatu biosfere Bačko podunavlje predstavlja prvi korak u cilju promocije Bačkog podunavlja koje je od 2017. godine na svetskoj listi rezervata biosfere među 700 takvih područja.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Po prvi put je, na jednom mestu, predstavljano područje Bačkog podunavlja sa svojim karakteristikama, prirodnim i kulturno- istorijskim vrednostima.

Svojevrsna dvojezična publikacija svečano je predstavljena je u zgradi županijskog zdanja u Somboru.

Ideja sa ovom publikacijom je da se ide sa daljom promocijom kako bi se ljudi upoznali sa svim vrednostima i potencijalima.

„Bačko podunavlje upravo jeste jedno od takvih reprezentativnih prostora ne samo na nacionalnom i regionalnom nivou, nego globalno. Ono što leži u osnovi ovog koncepta je da se taj, neki održivi razvoj promoviše i da i u dalekoj budućnosti ljudi žive u skladu sa prirodom kao i vekovima do sada”, objasnio je Boris Erg, direktor Regionalne kancelarije Međunarodne unije za zaštitu prirode za istočnu Evropu i centralnu Aziju

Publikacija je skup radova deset autora čime je područje sveobuhvatno predstavljeno te osim nacionalnog i regionalnog, Bačko podunavlje je na ovaj način, dobilo je i na globalnom značaju.

„Ta knjiga je danas dobar putokaz kako treba delati da bi ovo područje bilo očuvano ne samo u njegovoj prirodnoj sferi nego i u sferi očuvanja kulturno-istorijske baštine koja je zaista bogata kako materijalna, tako i ona nematerijalna”, naglasio je Milan Stepanović, jedan od autora monografije o Rezervatu Bačko podunavlje.

„Suština rezervata biosfere je približavanje čoveka prirodi i obrnuto. Monoštor je idealan primer za to. Nama je ovo došlo kao jedno veliko priznanje jer su mnogi ljudi iz Monoštora aktivno radili na dobijanju priznanja od strane UNESK-a”, istakao je Stipan Benić, predsednik Mesne zajednice Bački Monoštor.

Knjiga u izdanju Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, namenjena je, kako ističu autori, svima – ljudima od struke, do svih koji vole ovaj prostor, koji s pravom danas nazivaju evropskim Amazonom.

Izvor: RTV (Ružica Parčetić)

Milisav Pajević