Home Blog Page 938

Uredno vodosnabdevanje Velepolja kod Niša

Foto: Grad Niš

Gradonačelnik Darko Bulatović obišao je Velepolje kako bi se uverio da li se obećani radovi na stvaranju uslova za uredno vodosnabdevanje ovog i susednih sela odvijaju po planu.

Foto: Grad Niš

Naime, stari vodosistem koji je građen sedamdesetih godina sredstvima samih meštana je dotrajao i tokom letnjih meseci često se dešavalo da Velepolje, Paligrace, pa i Кravlje i Gornja Trnava danima ostanu bez vode.

„U narednih mesec dana taj problem, na čijem rešavanju meštani insistiraju već 20 godina, biće konačno rešen. Sva domaćinstva dobiće vodomere, kaptaže i rezervoari se čiste i biće ponovo u funkciji, a o primarnoj i sekundarnoj vodovodnoj mreži će brinuti JКP Naissus, tako da će ljudi u ovom selu moći da odahnu i da budu sigurni da će uvek imati najkvalitetniju vodu u svojim domovima”, rekao je Gradonačelnik.

On je dodao da će u narednih nekoliko dana biti zamenjene i sve neispravne ulične sijalice, a gde nedostaju biće postavljene i nove jer, kako je rekao, uslovi za život u selu moraju biti u najvećoj mogućoj meri izjednačeni onima u gradu i, u razgovoru sa meštanima, poručio da će se ovog proleća i leta intenzivno raditi i na sređivanju saobraćajnica i atarskih puteva, ali i na uvođenju Velepolja u gradski sistem odvoza smeća.

Milisav Pajević

Dorkas gazela – nova beba u Beo Zoo vrtu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mladunče dorkas gazele, nedavno rođeno u Beo Zoo vrtu, juče je napravilo svoje prve korake. Beogradski zoo vrt objavio je na svom youtube kanalu video na kom se vide prvi koraci mladunčeta gazele

Dorkas je najmanja gazela u porodici gazela, visoka je samo 65cm a dugačka do jednog metra. Težina dorkasa se kreće između 15 i 20kg.

U zoološkim vrtovima primerci ove životinje žive oko 17 godina, a njihov životni vek u prirodi nije utvrđen. Dorkas gazela je sisar iz reda papkara.

Na njoj su izazetno izražene uši i rogovi. Rep na ovoj vrsti gazele je mali, elastičan i u stalnom pokretu. Ova vrsta se smatra ranjivom u pogledu ugroženosti od izumiranja. Najčešće žive u Africi i na Bliskom istoku, a vsrta ima stanište i u Egiptu, Libiji, Sudanu, Izraelu, Siriji, Jordanu, Etiopiji, Somaliji i dr. Vrsta je izumrla u Senegalu.

Užice dobija arheološki park – Neolife

Foto: Grad Užice

Izgradnjom replike neolitskog naselja Staparska gradina, Užice će dobiti arheološki park koji će biti drugi te vrste u Srbiji.

Foto: Grad Užice

Evropska unija je finansijski podržala ovaj projekat „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim područjima od posebnog značaja – Neolife”, a projekat, uz Užice, realizuju Tuzla, Milići i užička Umetnička škola.

Mihajlo Dašić, pomoćnik ministra za prekograničnu i transnacionalnu saradnju Ministarstva za evropske integracije okarakterisao je ovaj projekat kao primer dobre prakse i da je kao takav prepoznat i od strane Evropske unije. Gradonačelnik Tihomir Petković govorio je o konkretnom značaju koji budući arheološki park ima za Užice:

„Ovo je važan projekat za uvećanje turističke ponude grada Užica. Projekat je vredan 600.000 evra, a od te sume, Užice će koristiti 400.000. On se radi u partnerstvu sa Tuzlom, Milićima i našom Umetničkom školom i to je projekat koji ima punu podršku Ministarstva za evropske integracije.

Radi se o lokaciji koja se nalazi u blizini Staparske gradine gde će se izgraditi arheološki muzej na otvorenom. A od tog budućeg arheološkog parka očekujemo dosta u budućnosti, da veliki broj školskih ekskurzija, istraživača, turista i brojnih Užičana posećuje ovu destinaciju.

Sa ovim arheološkim parkom, u čijoj blizini su restaurirani Stari grad i Mala hidrocentrala, značajno ćemo biti atraktivniji i zanimljiviji za one turiste koji su nas dosada mimoilazili i nastavljali svoj put ka Zlatiboru, Zlataru, Tari.“
„Izuzetno nam je drago što smo partner u projektu Neolife i što možemo da prenesemo naša iskustva koja smo stekli u poslednjih 15 godina koliko imao sa našim neolitskim arheološko-sojeničkim naseljem, geološkim muzejem koji je tamo postavljen.“ rekao je Aleksandar Vujadinović, predsedavajući Gradskog veća Tuzle i izneo sledeće činjenice:

„Sigurno je zanimljiv podatak da je naš lokalitet u ovom periodu imao četiri miliona posetilaca. Ono što sam video u Užicu i što sam saznao u razgovorima, potvrđuje da imate veliki potencijal i dobru predispoziciju za razvoj sličnog modela funkcionisanja. I uz pomoć evropskih fondova, siguran sam da će projekat biti realizovan na zadovoljavajući način.“
Autorka idejnog rešenja dr Emilija Nikolić predstavila je zamisao, način i učesnike projekta

„Otvaranje jednog ovakvog arheološkog muzeja na otvorenom ima svoje mesto u jednom većem arheološkom parku. Kad kažemo arheološki muzej, mislimo na prostor gde se nalaze replike istorijskih građevina. Ovde će to biti replika jedne karakteristične praistorijske kuće iz neolita koja će imati i neke elemente iz bronzanog doba, pronađenih ovde na Gradini. U narednom periodu, tu će biti četiri kuće pletare i jedna zemunica i u njima će se održavati izložbene aktivnosti. Podići će se i jedna građevina savremenog tipa sa radionicama, sa stolovima za rad, toaletima, ali će i ona biti izgrađena tradicionalnim materijalima“.

Projekat je urađen uz stručnu pomoć organizacije Evropskih arheoloških muzeja i predstavnica ove organizacije Milica Tapavički Ilić iskazala je želju da, po realizaciji i otvaranju arheološkog parka, on postane redovan član EXARC-a.

Milisav Pajević

Prihrana sisara i zaštita prostora Nacionalnog parka Prokletije

Foto: MORT/Admir Lalić

Služba zaštite NP Prokletije pored redovnih aktivnosti kao što su obilazak terena i zaštita prostora nacionalnog parka, tokom zimskog perioda vrši i prihranu sisara, prvenstveno biljojeda, sa područja Parka.

Foto: MORT/Admir Lalić

Park je obezbedio seno koje je Služba zaštite postavila na više lokacija.

Nadzornici Parka iskoristili su pogodne vremenske prilike tokom prošle nedelje kako bi seno rasporedili na sva planirana mesta.

Isto tako, redovno prate stanje na terenu i u skladu sa istim planiraju aktivnosti u cilju zaštite prirodnih vrednosti zaštićenog područja.

Nacionalni park Prokletije osnovan je 2009. godine.

Reljef Prokletija je razuđen, isprepletan visovima, klisurama, strmim padinama, rečnim dolinama alpskog tipa i brojnim vrhovima preko 2.000 metara nadmorske visine.

Bogatstvo i raznovrsnost flore i faune čini ga ne samo centrom visokoplaninskog diverziteta Balkana, već i centrom biodiverziteta od evropskog i svetskog značaja.

Milisav Pajević

Grad Sombor ulaže u službu civilne zaštite

Foto: Grad Sombor

Na popularnoj Tromeđi gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović ispred grada Sombora uručila je Društvu podvodnih aktivnosti „Sombor“ plovidbeno vozilo AP – 195B“ i plovidbenu dozvolu broja: 342-17-29/19 sa datumom izdavanja 28.02.2019. godine i na korišćenje bez naknade sledeće pokretne stvari: gumeni čamac ukupne vrednosti 168.000,00 dinara sa PDV-om i novi vanbrodski motor ukupne vrednosti 169.800,00 dinara sa PDV-om.

Foto: Grad Sombor

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović je, uručujući ovaj čamac, istakla da je ovo jedna od prvih aktivnosti koje će grad tokom 2019. godine sprovoditi, kako u cilju opremanja, tako i u cilju delovanja službe civilne zaštite na teritoriji grada Sombora.

„Naš cilj jeste da svi oni koji učestvuju u oblasti vanrednih situacija imaju što kvalitetnije uslove za prevenciju, pre svega, ali i za pravovremeno reagovanje u slučaju da dođe do neke od vanrednih situacija.

U tom smislu ovu aktivnost, odnosno nabavku čamca, uradili smo u saradnji sa Društvom podvodnih aktivnosti „Sombor“, koje svakako ima odlične akcije i od ranije, i koje sprovodi brojne aktivnosti na teritoriji grada Sombora i šire“ rekla je gradonačelnica i dodala „ Drago nam je da smo imali priliku da na ovaj način pomognemo jednom aktivnom društvu koje kvalitetno radi i okuplja brojne aktiviste i volontere.

Na ovaj način pomogli smo i samom gradu i našim sugrađanima u situacijama koje, naravno, ne želimo da se dogode, ali i ako se dogode, da budu sa što manje posledica“ rekla je gradonačelnica i dodala da će se sa ovakvim aktivnostima nastaviti i kada su u pitanju dobrovoljna vatrogasna društva, i kada je u pitanju kompletno formiranje jedne civilne zaštite koje očekujemo da bude tokom ove 2019. godine.

U ime Društva podvodnih aktivnosti „Sombor“ Goran Zelić, predsednik udruženja, se zahvalio gradu Somboru koji je pružao pomoć u radu Društva u celokupnom prethodnom periodu od 35 godina.

Foto: Grad Sombor

„Posebno se zahvaljujemo na ovoj poslednjoj donaciji u vidu čamca i motora koji ćemo koristiti za naš trenažni proces i za vanredne situacije, ukoliko bude bilo potrebe, jer grad Sombor nalazi se na Dunavu, kroz grad Sombor protiče Veliki bački kanal.

Proteklih godina bili smo svedoci velikih poplava koje su zadesile Srbiju, a članovi Društva podvodnih aktivnosti našli su se u prvim redovima i pomogli su našim sugrađanima da spreče posledice koje nastupaju usled poplava“ rekao je Goran Zelić i dodao da je klub veoma aktivan i na sportskom planu.

Trenutno su prvaci države u brzinskom ronjenju i plivanju perajima u najtežoj ronilačkoj disciplini podvodne veštine.

Ovaj gumeni čamac sa vanbrodskim motorom odgovarajuće jačine grad Sombor ustupa Društvu podvodnih aktivnosti „Sombor“ kako bi ga mogli koristiti za trenažni proces zaštite i spasavanja na vodi i pod vodom.

Milisav Pajević

Budućnost inspirisana prošlošću: Električni motocikl retro dizajna

Foto: Instagram @flyfreesmartt (screenshot)

Američki zaljubljenici u motocikle i tehnologiju su u maju 2016. godine u Kaliforniji osnovali preduzeće Fly Free Smart s fokusom na proizvodnju dvotočkaša na električni pogon. Osmislili su tri modela Smart Classic, Smart Dessert i Smart Old. Imajući u vidu posebnost svakog budućeg vlasnika vozila, Fly Free Smart je svojim klijentima pružio mogućnost prilagođavanja motocikala njihovom stilu kroz izbor boje tela i sedišta i dodataka po želji.

Foto: Instagram @flyfreesmartt (screenshot)

Dizajneri su inspiraciju za model Smart Old  pronašli u starim japanskim “brat style” dvotočkašima čiji je idejni tvorac Go Takanamine. Više o ovom tipu motocikala možete da pročitate na sledećem linku: http://www.bikebound.com/2015/07/13/what-is-bratstyle-a-definition/.

Kako bi svoje Smart Old motocikle učinili praktičnijim i dodatno osvežili njihov izgled, kupci iza sedišta mogu da dodaju crne ili smeđe torbe ili metalne kutije.

Moguće je brzo i lako uklanjanje i menjanje baterija, ali i dupliranje njihovog kapaciteta – te i posledično dupliranje udaljenosti. Korišćenjem LG litijumskih baterija pri optimalnoj “eko” brzini, motociklisti su spremni za prelaženje oko 80 kilometara.

Proizvođači su ugradili LED svetla, te je ovim električnim vozilima, pored nultih emisija, pridodat još jedan “zeleni” aspekt.

Ljubitelji brze vožnje će možda biti razočarani maksimalnom brzinom ovih elektromobila koja iznosi oko 80 kilometara na čas.

Vozači za Smart Old u regularnoj prodaji treba da izdvoje 7200 američkih dolara (oko 6400 evra), ali je trenutno dostupan u pretprodaji sa 35 odsto popusta, za 4680 dolara (oko 4160 evra).

Jelena Kozbašić

Nova vozila za Sektor za vanredne situacije

Foto: Ministarstvo unutrašnjih poslova

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović prisustvovao je juče u Beogradu uručenju sedam vatrogasnih vozila koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova nabavilo za potrebe Sektora za vanredne situacije i najavio nova ulaganja u vatrogasno-spasilačke jedinice.

Foto: Ministarstvo unutrašnjih poslova

Stefanović je precizirao da će dve cisterne najvećeg kapaciteta, sa više od 10.000 litara, biti dodeljene vatrogasno-spasilačkim jedinicama u Kikindi i Kruševcu, dok će pet novih navalnih vatrogasno-spasilačkih vozila dobiti jedinice u Beogradu, Vranju, Leskovcu, Novom Pazaru i Somboru.

Nastavljamo proces osavremenjavanja i jačanja jedinica policije i vatrogasno-spasilačkih jedinica, jer je to posao koji želimo da uradimo zbog bezbednosti građana i povećanja kapaciteta naših jedinica, rekao je Stefanović.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je naveo, kupilo je 33 nova vatrogasno-spasilačka vozila marke „MAZ“, od čega je 21 isporučeno, računajući i današnjih sedam, dok će preostalih 12 biti isporučena u aprilu.

On je preneo da je pored ovih vozila, dogovorena nabavka još 25 vatrogasno-spasilačkih vozila tipa „MAN“, od kojih će 14 biti isporučeno krajem jula i početkom avgusta, dok će ostalih devet biti isporučeno do kraja januara sledeće godine.

Ministar je najavio da će vatrogasno-spasilačke jedinice do kraja jula ili početka avgusta dobiti i 17 kamiona tipa „KAMAZ“ i dodao da se tokom ove godine planira ugovaranje nabavke oko 300 vatrogasno-spasilačkih terenskih kombi vozila, specijalnih logističkih vozila za potrebe Sektora za vanredne situacije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je rekao, nabavilo je i tri terenska vozila za praćenje i suzbijanje šumskih požara, kao i osam terenskih motornih vozila sa pripremljenim izvodom instalacije za kolsku radio stanicu i dodatnu opremu.

Stefanović je naglasio da Ministarstvo, kroz saradnju sa britanskim i drugim vatrogasnim savezima, razmatra i nabavku jednog dela polovnih vozila koja su u odličnom tehničkom stanju, a koja će zameniti vozila u vatrogasno-spasilačkim jedinicama, od kojih su neka, nažalost, proizvedena i 70-ih godina prošlog veka.

Milisav Pajević

Održan Forum posvećen vodi, otpadu, i direktivama Evropske unije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić učestvovao je u radu Foruma novih investicionih mogućnosti za tehnološka rešenja čvrstog otpada i otpadnih voda koji je organizovala Ambasada Slovačke Republike u Republici Srbiji u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Forum posvećen vodi, otpadu, i direktivama Evropske unije kojima se reguliše ova oblast, okupio je stručnjake, predstavnike državnih institucija i lokalnih samouprava, kako bi se detaljnije upoznali sa mogućim slovačkim ekološkim rešenjima kao odgovorima na izazove zaštite životne sredine Republike Srbije.

U svom uvodnom obraćanju, Ivan Karić je ukazao na brojne mere i aktivnosti koje je Srbija preduzela u okviru pregovaračkog procesa za pristupanje Evropskoj uniji i što skorije otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene, i istakao opredeljenost Srbije da usvajanjem pozitivnih praksi uspostavi evropske standarde u zaštiti životne sredine.

Posredstvom diskusija, predavanja i prezentacija date su preporuke za naredne korake saradnje u slovačko-srpskom sektoru životne sredine.

Ovom prilikom upriličeni su i B2B sastanci slovačkih i srpskih preduzeća.

Milisav Pajević

Usvojena Informacija o realizovanim radovima na desnom rukavcu reke Bojane

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizovanim radovima na desnom rukavcu reke Bojane u cilju održavanja protočnosti i obezbeđenja uslova za izvođenje radova u 2019. godini.

Vlada Crne Gore je zadužila nadležne institucije da obezbede sredstva za aktivnosti na radovima u cilju održavanja protočnosti, da zaključe Sporazume o korišćenju materijala sa ušća i račve za obnavljanje plaže na Adi Bojani i prihranjivanje plaža, kao i sagledavanje mogućnosti valorizacije preostalog materijala sa račve, kao građevinskog.

Milisav Pajević

Pesticid furadan ubio najmanje dve hiljade divljih ptica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je pesticid furadan indirektno krivac za umiranje najmanje 2000 divljih ptica u prethodnih 19 godina.

Aktivisti prate i dokumentuju svaki slučaj prethodne dve decenije i ove brojke su pohranjene u njihovoj bazi. Neke zaštićene vrste su gotovo potpuno izumrle a u stručnim krugovima se ovoliki broj izumrlih ptica smatra alarmantnim.

Od 240 slučaja umiranja ptica, 24 slučaja je uzrokovano pesticidom furdan. Ovaj pesticid je po svom hemijskom sastavu poznat kao karbofuran koji se koristi i kao bojni otriv a mesto koje se spominje kao najčešća lokacija na kojoj ptice umiru od ovog pesticida je Vojvodina.

Populacija stepskog sokola opala je u poslednjih 20 godina za oko 70 odsto saopštili su iz Društva za zaštitu ptica. Sivi soko, koji se takođe vodi kao ugrožena vrsta, ostao je bez polovine populacije, prema njihovim podacima. Glavni razlog nestajanja obe vrste je njihovo ubijanje i proganjanje koje sprovode golubari. Još jedna ugrožena vrsta je orao belorepan.

“U Srbiji se niko ne kažnjava zbog ovoga, poznata su samo dva slučaja da su osobe odgovarale za ubijanje ptica”, kaže Milan Ružić, predsednik DZPPS za Vojvođansko istraživački analitički centar (VOICE).

Registrovano je i najmanje pet slučajeva trovanja brodifakumom, koji je inače otrov za glodare i čija je prodaja dozvoljena, za razliku od furdana čija prodaja nije dozvoljena ali se nažalost vrlo lako pronalazi.

Grad Beograd ulaže preko 72 miliona dinara u izgradnju vodovodne mreže u Barajevu

Foto: pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je za Studio B da je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda završila izradu projekta i pribavila građevinsku dozvolu za radove na postavljanju vodovodne mreže u naseljima Arnajevo i Rožanci, u opštini Barajevo, kao i da će radovi na izgradnji vodovoda biti završeni na jesen.

Foto: pixabay

„Dužina vodovodne mreže koja se gradi iznosi 20,3 kilometra u Arnajevu i 13,3 kilometra u Rožancima, a Grad Beograd ulaže u projektovanje i izgradnju 72,2 miliona dinara”, rekao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je rekao da u Arnajevu i Rožancima ima oko 450 domaćinstava koja do sada nisu imala gradski vodovod, već su se snabdevala iz lokalnih bunara, kao i da će sada po završetku izgradnje ova domaćinstva biti povezana na beogradski vodovodni sistem i u budućnosti će imati potrebnu redovnost i stabilnost u vodosnabdevanju.

Vesić je objasnio da će se Arnajevo i Rožanci snabdevati iz postojećeg magistralnog cevovoda koji povezuje rezervoare „Gaj – Vreline” i „Arapovac”.

Stalno snabdevanje ova dva naselja potrebnim količinama vode biće obezbeđeno iz rezervoara „Vrapče brdo”, za koji je u toku izrada tehničke dokumentacije, a početak njegove izgradnje planiran je za sledeću godinu, kao i izgradnja rezervoara „Brđanski kraj”.

Veći deo teritorije naselja Arnajevo i Rožanci pripada drugoj visinskoj zoni. Prema planovima, potrebna voda za ova naselja obezbeđivaće se iz postojećeg rezervoara „Gaj – Vreline” i vodovodnog sistema sa usputnim rezervoarima – „Brđanski kraj” (za vodosnabdevanje prve visinske zone naselja Beljina) i „Vrapče brdo”, iz koga će se snabdevati druga visinska zona Beljine i naselja Arnajevo i Rožanci.

Pored rezervoara „Gaj – Vreline”, u prethodnom periodu Grad Beograd izgradio je distributivni cevovod u naselju Beljina, vodovodnu mrežu u naselju Lisović, kao i primarni cevovod kojim će se dopremati voda u budući rezervoar „Vrapče brdo”.

„Кako bi se dalje širila vodovodna mreža u ovom delu grada, Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda upravo sprovodi javnu nabavku za izradu urbanističko-tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju vodovodne mreže u naseljima Arapovac i Mirosaljci, dužine četiri kilometra u Arapovcu i 18 kilometara u Mirosaljcima”, rekao je Vesić i dodao da će projektovanje biti završeno sredinom naredne godine, posle čega se raspisuje tender za izgradnju vodovoda.

Milisav Pajević

Glas hrabrih zaštitnica balkanskih reka se pročuo do Evropskog parlamenta!

Foto: WWF

Kada su pre nekoliko godina dve grupe hrabrih žena, jedna na Valboni u Albaniji, a druga na Kruščici u Bosni i Hercegovini, odlučile podići svoj glas i svojim telima sprečiti teške strojeve i krupni kapital u uništavanju njihovih reka, nisu ni sanjale da će ta borba doći do Evropskog parlamenta. Na koncu, dok su pružale otpor monetizaciji svojih reka, o evropskim institucijama nisu ni razmišljale.

Foto: WWF

Na poziv WWF Adrije i Ujedinjene evropske levice/Nordijske zelene levice, predstavnice ovih građanskih inicijativa sa Valbone i Kruščice govorile su o svojoj borbi pred Evropskim parlamentom u Briselu, na konferenciji „Spasimo reke Balkana: pružanje otpora izgradnji hidroelektrana na Balkanu i u Albaniji“.

„Iskoristile su priliku da upoznaju evropske parlamentarce sa pretnjama i izazovima koji su još pred njima. Učešćem na konferenciji iz prve ruke upoznale su predstavnike Evropske unije sa negativnim i po lokalno stanovništvo štetnim uticajima izgradnje malih hidroelektrana. Istakle su i niz koruptivnih radnji kroz koje se zloupotrebljavaju subvencije za podsticanje obnovljivih izvora energije, u svrhu bogaćenja pojedinaca“, izjavila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, koja je pratila predstavnice ovih inicijativa u Brisel.

Foto: WWF

Slučajevi izgradnje malih hidroelektrana na Valboni i Kruščici primeri su sistemskog uništavanja vodnog bogastva Balkana u svrhu lake zarade i privatnih interesa, kojima sve više svedočimo poslednjih godina. Reč je o preko 2.500 manjih i većih hidroelektrana planiranih duž Balkana, čijom bi se izgradnjom uništile izuzetne prirodne vrednosti našeg regiona.

Priča o Valboni počela je pre nekoliko godina, kada je javnost saznala za planove o izgradnji 14 hidroelektrana duž reke Valbone u Albaniji, od kojih su tri planirane u samom nacionalnom parku. Nakon netransparentnih javnih rasprava iz kojih je javnost bila isključena, lokalno stanovništvo koje živi uz reku odlučilo je da svoju borbu nastavi na sudovima. Usledile su godine sudske borbe protiv netransparentnog sistema, korumpiranih pojedinaca i državnih vlasti koje su gotovo netaknutu reku odlučile da zabetoniraju. Iako je deo procesa završen, odluke albanskih sudova se ne poštuju, a mediji i javnost izloženi su stalnim pritiscima investitora i državnih organa. Stoga bitka za Valbonu još uvek traje.

Foto: WWF

S druge strane, događanja na reci Kruščici u Bosni i Hercegovini rezultat su istrajnosti i posvećenosti stanovnika Kruščice. Kada su pod okriljem noći, u leto 2017. godine, radnici pokušali bagerima da pristupe reci, stanovnici sela Kruščica sprečili su početak radova na izgradnji male hidroelektrane. Grupa žena svojim telima blokirala je most preko reke, a nastavljaju to da čine i dalje, godinu i po dana nakon početka ove priče.

Uprkos policijskom nasilju, sudskim postupcima protiv njih i svakodnevnim pretnjama, hrabre žene Kruščice nastavljaju svoju borbu danonoćnim čuvanjem reke. Zato je za lokalne aktivistkinje i aktiviste bila veoma važna prilika da svoje priče iznesu pred Evropskim parlamentom.

„Odlazak u Brisel znači da je naš aktivizam u Kruščici na pravi način pokazao svetu kako se prirodni resursi, tj. reka, mogu odbraniti. Samim pozivom na konferenciju i uz podršku WWF-a uspeli smo da predstavimo ovaj pozitivan primer borbe za reku“, istakla je Maida Bilal iz Ekološkog društva Bistro.

Konferencija Spasimo reke Balkana prilika je lokalnim udruženjima da se povežu i razmene iskustva, ali i podignu lokalni otpor na evropski nivo.

„Otpor koji pružaju ove inicijative podstiče nas na razmišljanje o održivosti sistema podsticaja za razvoj malih hidroelektrana, te se postavlja pitanje koliko je zapravo hidroenergija zelena. Nadamo se da je ovo platforma koja će podstaći evropske institucije da ukinu privilegije koje uživaju investitori u male hidroelektrane i tako zaštite evropsko vodno bogatstvo“, zaključila je Irma Popović Dujmović.

 

Hodanje na krpljama – drugačiji doživljaj prirode Durmitora

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U cilju promovisanja zimske turističke ponude, Centar za posetioce NP Durmitor organizovao je promotivnu šetnju na krpljama za grupu učenika osnovne škole „Dušan Obradović“ sa Žabljaka, u okviru programske aktivnosti „Durmitorski zimski dani“.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Hodanje na krpljama predstavlja uzbudljiv vid rekreacije, sporta i prirode, pruža drugačiji doživljaj prirode Durmitora zimi, jer prolazi kroz staništa raznih šumskih životinja čije se prisustvo uočava u tragovima na snegu.

„Za razliku od prethodnih godina kada smo hodali markiranom stazom predviđenom za krplje Crno jezero – Savin kuk, ove godine smo se odlučili da prošetamo Mačanskom poljanom prema Zminjem jezeru, prolazeći kroz selo Bosača iz kojeg se pruža jedinstven pogled na masiv Durmitora.

Takođe, našu šetnju pratio je i interaktivan razgovor o šumskom staništu kao i sveukupnom biodiverzitetu Parka. Deca su bila veoma znatiželjna i zainteresovana, aktivno su učestvovala u tematskom razgovoru“, informisala je Ivana Džaković iz NP Durmitor.

Podsećamo da se iznajmljivanje krplji vrši u Centru za posjetioce NP Durmitor.

Milisav Pajević

Uklonjena jedna od najvećih divljih deponija u Novom Sadu

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

JКP „Čistoća“ je ponovo uklonila jednu od najvećih divljih deponija u Novom Sadu, na Temerinskom putu, a u ovoj akciji učestvovali su radnici i mehanizacija ovog preduzeća, i odneto je više stotina kubika smeća.

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Godišnje uklanjamo divlje deponije sa više od 12.500 lokacija na teritoriji grada sa prigradskim naseljima.

Na dnevnom nivou reč je o 30 do 40 lokacija. Кoličina smeća koja se u tom procesu sakupi je oko 900 kubika mesečno, dakle oko 11.000 kubika godišnje.

Ovde se podrazumevaju i najmanje, od po nekoliko kubika, ali i one najveće, po više od 100 kubika smeća na jednoj lokaciji. Ovi poslovi se obavljaju, kako u našem redovnom režimu rada, tako i po prijavama građana i komunalne inspekcije.

Divlje deponije predstavljaju problem sa kojim se naše preduzeće suočava svakodnevno. Takođe, redovno apelujemo na sugrađane da ih ne prave i da smeće odlažu u kontejnere i druge posude namenjene za to.

Nažalost, još uvek ima onih nesavesnih, koji se o takve apele oglušuju i koji ugrožavaju svoju okolinu. Svakodnevno radimo na tome da grad održavamo čistim i urednim i u tom poslu očekujemo pomoć Novosađana, istakao je direktor JКP „Čistoća“ Vladimir Zelenović.

Deponija na Temerinskom putu je, sada već poslovično, među najvećima u gradu i konstantno se pojavljuje iznova.

JКP „Čistoća“ apeluje na sugrađane i preduzeća da tamo ne odlažu smeće.

Milisav Pajević

Pošumljavanje putnih pojaseva u Staroj Pazovi

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto: Pixabay.com

Više od pet i po miliona dinara izdvojeno je za pošumljavanje putnih pojaseva u opštini Stara Pazova.

To je učinjeno zahvaljujući Ministarstvu zaštite životne sredine i lokalne samouprave.

S obzirom na to, da je ta opština jedna od najmanje pošumljenih u Vojvodini, ove sezone je za putne vetrozaštitne pojaseve obezbeđeno četiri i po hiljade sadnica, čija je sadnja u toku.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Prva obuka servisera rashladnih i klima-uređaja u Srbiji

Foto: Bojana Radeski

Veoma je važno da serviseri u našoj zemlji steknu znanje o tome kako da pravilno postupaju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte koji utiču na globalno zagrevanje i klimatske promene.

Foto: Bojana Radeski

Nedavno je počela prva obuka servisera u cilju uspostavljanja sistema sertifikacije servisera rashladnih i klima-uređaja u Srbiji. Obuka se sprovodi u okviru HPMP projekta (Nacionalni plan smanjenja potrošnje hlorofluorougljovodonika – supstance koja oštećuje ozonski omotač) koji sprovodi Nacionalna ozonska kancelarija u sastavu Ministarstva zaštite životne sredine. Sprovođenjem HPMP projekta vrši se implementacija Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač u Republici Srbiji, uz pomoć UNIDO (Organizacija UN za industrijski razvoj) kao implementacione agencije, a iz sredstava Multilateralnog fonda.

Foto: Bojana Radeski

Jedna od projektnih aktivnosti jeste i pomoć pri sprovođenju Uredbe o sertifikaciji lica koja obavljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i određenim fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte („Službeni glasnik RS“, broj 24/16) kroz obuku servisnih tehničara rashladnih i klima-uređaja. U vezi sa tim, uz veliku pomoć UNIDO realizovane su aktivnosti koje obuhvataju odabir i opremanje trening centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, sprovedene su dve obuke trenera, pripremljen je sav potreban materijal, kao i priručnik koji u potpunosti prati program obuke. Obuke koje se sastoje od teorijskog i praktičnog dela traju 24 školska časa i sprovode se u skladu sa programom koji je propisan Uredbom o sertifikaciji.

Kroz projekat su obezbeđena sredstva za obuku 480 servisera i do sada je obuku uspešno završilo više od 300 servisera, a u narednom periodu će biti organizivano polaganje ispita i izdavanje sertifikata.

Autorka: Bojana Radeski, Ministarstvo zaštite životne sredine

Izvor: SMEITS