Home Blog Page 896

Reke širom sveta zagađene antibioticima, najzagađeniji u Evropi je Dunav!

Foto-ilustracija: Pixabay

Na lepom, plavom Dunavu… Zagađenom antibioticima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa Univerziteta u Jorku su sproveli do sada najveće istraživanje na temu zagađenja svetskih voda antibioticima i otkrili njihovo prisustvo u stotinama uzoraka iz reka širom planete. Predmet uzorkovanja su bile i one naširoko poznate poput Dunava, Temze, Mekonga i Tigra.

Tim engleskih stručnjaka je rezultate svog istraživanja utemeljio na testiranju vode uzete sa ukupno 711 lokacija iz 72 zemlje. Čak 65 odsto uzoraka je sadržalo hemijske agense namenjene uništavanju patogenih mikroorganizmama i zaustavljanju njihovog rasta ili razmnožavanja, a koncentracija u pojedinim vodama je bila čak 300 puta viša u odnosu na onu koja se preporučuje kao bezbedna.

Zahvaljujući antibioticima, od početka 20. veka, spašeni su milioni obolelih od pneumonije, tuberkuloze i meningitisa i nosioci smrtonosnih bakterija. Ipak, Svetska zdravstvena organizacija je upozorila da ljudi razvijaju otpornost na njih i pozvala je farmaceutsku industriju i vlade da razviju novu generaciju lekova. Ključni razlozi povećane antimikrobne rezistencije leže u preteranoj upotrebi i zloupotrebi, a dodatna kočnica je i zagađenje antibioticima. Ujedinjene nacije su saopštile da je u toku zdravstvena kriza koja bi mogla da odnese 10 miliona života do 2050. godine.

Kao najzagađenije su se pokazale azijske i afričke reke, ali je postojanje tragova lekova u vodama Evrope i Južne i Severne Amerike predstavljalo jasan signal da je pojava mnogo raširenija. “Rezultati su otrežnjujući i zabrinjavajući pokazatelj rasprostranjenosti zagađenja antibioticima u rečnim sistemima”, izjavio je jorški ekolog Alister Bokol.

Najviši rizik je zabeležen na mestima u blizini postrojenja za prečišćavanje voda, deponija i kanalizacije, ali i na prostorima političkih previranja, kao što je izraelsko-palestinska granica. Lekovi u vodu i zemlju dospevaju posredstvom ljudskog i životinjskog otpada i curenja iz postrojenja i proizvodnih pogona.

Bangladeš, Kenija, Gana, Pakistan i Nigerija su zemlje u čijim je rekama bila pronađena najveća količina antibiotika. Kada je reč o našem kontinentu, prednjači Austrija. Najzagađeniji je Dunav, a antibiotika nije pošteđena ni Temza koja važi za najčistiju evropsku reku.

Englezi su najavili i svoj sledeći korak u ovoj oblasti – istraživaće kako se zagađenje odražava na živi svet, od algi, preko riba, do beskičmenjaka. Suočeni sa potpunim krahom ribljeg fonda u jednoj kenijskoj reci, usled visokog nivoa antibiotika, unapred se pribojavaju ozbiljnosti uticaja antibiotika na rečne stanovnike.

Veliki broj raznovrsnih lekova je dospeo u naše okruženje, predstavljajući pretnju po životinje.

Jelena Kozbašić

Koncept klijenata kao zvezda vodilja

Foto: Pro Credit banka
Foto: Pro Credit banka

Pre 18 godina kompanija ProCredit holding osnovala je banku u Srbiji vođena idejom o razvijanju domaćeg finansijskog sektora i aktivnom učešću u dugoročnom ekonomskom rastu. Kako se menjao i napredovao bankarski sektor, tako su i u ProCredit banci usvajali promene.

Sa dosta uspeha, sudeći po rezultatima koje su do sada ostvarili. Međutim, u mnogim oblastima, kao što su primena obnovljivih izvora energije i elektromobilnosti, nametnuli su se i kao predvodnici. Zamolili smo Anu Milić, direktorku sektora za privredu u ProCredit banci, da uporedi današnje stanje finansijskog tržišta sa situacijom zatečenom u vreme osnivanja banke 2001. godine, kao i da odredi uporišne tačke njihovog poslovnog uspeha u kreditiranju malih i srednji preduzeća.

EP: U februaru је obnovljen program Ministarstva privrede za subvencionisanu nabavku mašina i opreme. Odabrano je da pet banaka, uključujući i ProCredit, bude zaduženo za njegovo sprovođenje. Šta biste istakli kao ključne koristi ovog programa za mala preduzeća i preduzetnike?

Ana Milić: Reč je o višegodišnjem programu koje je Ministarstvo privrede uvelo radi podsticaja razvoja malih preduzeća. On podrazumeva da 25 odsto od ukupne investicije čine bespovratna sredstva koja se obezbeđuju iz budžeta Republike Srbije. Jasno je zašto klijenti žele da se prijave za ovaj program. Ipak, osim ključne koristi u vidu subvencije koja je u visini četvrtine investicije, naši klijenti mogu da računaju na uspešnost naše procene o zadovoljenju uslova koje je propisalo Ministarstvo. Naše angažovanje podrazumeva odgovorne bankarske službenike koji poznaju program, imaju odličnu komunikaciju sa Ministarstvom privrede, i u slučaju da se jave nejasnoće i tehnička pitanja, mogu da dobiju objašnjenja i odgovore u kratkom roku. Ministarstvo ima određena sredstva na raspolaganju u toku godine pa je važno pravovremeno reagovati. S druge strane, neophodno je da poznajete svoje klijente i njihove potrebe da biste mogli da prepoznate u kojoj meri ispunjavaju propisane kriterijume. Naša efikasnost i fleksibilnost u postupku utvrđivanja klijentove kreditne i poslovne sposobnosti znatno utiču na uspešnost odobravanja ovakvih kredita.

EP: Kad ste već to pomenuli, koliko iznosi ta stopa uspešnosti?

Ana Milić: Gotovo 100 odsto, jer uspeh zavisi najviše od naše procene, stručnosti i iskustva. To je zadatak visokog intenziteta. Mi inače negujemo koncept klijenta, a ne proizvoda, što znači da klijenta ne posmatramo samo kroz mogućnost dobijanja jednog kredita. Naprotiv. Uzimamo u obzir sve njegove potrebe i ukrstimo ih sa očekivanim benefitom. Prikupljamo svu neophodnu dokumentaciju i donosimo odluku u skladu s internim procedurama, a zatim šaljemo zahtev u Ministarstvo na njihovu komisiju. Klijenti su zadovoljni ovakvom saradnjom, a mi dobijamo potvrdu naše orijentisanosti na mala i srednja preduzeća. kako program funkcioniše. Zato smo i uspešni. Kad steknemo novog klijenta, obavezna je provera registracije i ostale dokumentacije, ali to nije sve. Mi radimo i individualnu analizu tokom poseta klijentu i razgovora sa njim. Zatim utvđujemo kreditni limit koji predstavlja jasan pokazatelj koliko je banka spremna da prati klijenta u njegovom poslovanju. Na taj način, kad krene program, klijent već zna da li se uklapa u program uzevši u obzir njegovu delatnost, potrebu i spremnost za ulaganje u novu mašinu. Važno je znati da je ovaj program zaista odličan budući da ima najbolji efekat na dalji razvoj delatnosti malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Foto: Pro Credit banka

EP: Kakvi su bankarski uslovi za 75 odsto planirane investicije u okviru ovog programa?

Ana Milić: Bankarski uslovi su definisani programom. Ročnost kredita je rasponu od 18 do 60 meseci. Budući da se mahom nabavlja nova oprema, dakle osnovna sredstva, rokovi su mahom duži. Klijenti najčešće isplaćuju kredit s rokom od 48 do 60 meseci. Kamatne stope, koje su unapred javno dostupne, dostigle su istorijski minimum na srpskom tržištu, pa to ne predstavlja nikakvu prepreku za klijenta. Kao sredstvo obezbeđenja kredita prihvata se oprema ili mašina koja je predmet kreditiranja. Stoga je klijent u mogućnosti da aplicira za kredit iako nema drugu imovinu kojom bi garantovao otplatu kredita. To je još jedna ključna korist. Naglašavam da najveću korist za klijente predstavlja mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava u visini od 25 odsto investicije.

EP: Već ste istakli da vaš odnos prema klijentima prevazilazi uobičajen bankarski pristup. Šta čini tu komparativnu prednost?

Ana Milić: Razlika je u savetodavnoj usluzi koju pružamo kao i u proceduri definisanja limita za svakog klijenta čiji su sastavni deo već pomenute posete i razgovori. To čini taj odnos sa klijentom drugačijim, a zato i imamo rezultate. Mogla bih da kažem da je ovo zapravo klasičan ProCreditov pristup prema klijentima. Mi želimo dugoročnu poslovnu saradnju sa našim komitentima.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019. 

Praktični problemi upravljanja vodama u Srbiji i Mađarskoj

Foto: JVP Vode Vojvodine

Seminar „Praktični problemi upravljanja vodama u Srbiji i Mađarskoj“, u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Mađarska, održan je u poslovnoj zgradi JVP „Vode Vojvodine“.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Cilj projekta WATERatRISK, jeste unapređenje sistema upravnjanja vodama, prevencija rizika i promovisanje prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promena.

Ukupan budžet projekta započetog u oktobru 2017. godine je preko 850 hiljada evra.

Vodeći partner je Univerzitet u Segedinu, a partneri su Vodoprivredna direkcija Donjeg Potisja, JVP „Vode Vojvodine“, Poljoprivredni i Prirodno matematički fakultet u Novom Sadu.

Projekat se završava 30. septembra ove godine.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija Prevodnice „Bezdan“ i Hidročvora „Šebešfok“

Foto: JVP Vode Vojvodine

U toku je rekonstrukcija Prevodnice „Bezdan“ i Hidročvora „Šebešfok“, nakon koje će oba objekta biti ponovo u funkciji, posle višedecenijske pauze.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Na „Bezdanu“ su demontirane kapije prevodnice, koje će biti zamenjene novim, a ujedno traju i pripreme za reparaciju betonskog dela objekta.

Na Prevodnici „Šebešfok“ odvijaju se građevinski radovi na uređenju komore betonskog dela objekta.

Ovde je predviđeno osavremenjivanje i uvođenje elektromotornog, umesto nekadašnjeg ručnog pogona.

Radovi na ova dva objekta započeti su u septembru 2018. godine, a finasiraju se iz INTERREG – IPA programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija u okviru projekta pod nazivom „Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanala „Baja-Bezdan” (BABEKA) i vredni su blizu 2,8 miliona evra.

Ovim radovima ne samo da će se povećati nivo zaštite od poplava, već će se stvoriti i uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Baja-Bezdan i obezbediti puna operativna funkcija kanala.

Milisav Pajević

Bugarska gradi nuklearnu elektranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarska je počela da traži investitora za izgradnju nuklearne elektrane Belene, javlja agencija Novinite, a prema nekim navodima udeo u toj elektrani traže i Srbija i Severna Makedonija.

Bugarska je u službenom glasniku Evropske unije objavila da traži strateškog partnera za projekat izgradnje elektrane Belene, a rok za prijave je u narednih 90 dana.

Izbor strateškog investitora trebalo bi da bude gotov u narednih godinu dana, javlja agencija.

U martu ove godine bugarski potpredsednik Vlade Tomislav Dončev izjavio je za list “Trud” da Srbija, kao i Severna Makedonija, žele udeo u ovom projektu.

On je takođe izjavio da “nema šanse da se nuklearna elektrana ‘Belene’ gradi bez učešća ruskog Rosatoma“.

Ta izjava došla je 6. marta, samo dva dana nakon što je premijer Rusije Dimitri Medvedev posetio Bugarsku i sa tamošnjim kolegom Bojkom Borisovim razgovarao o energetici, potvrdivši da je Rusija spremna da učestvuje u projektu Belene.

Ideja da Srbija učestvuje u ovom projektu je veoma stara – još 2011. godine tadašnji ministar energetike Petar Škundrić  zagovarao je učešće u tom projektu jer bi Srbija navodno imala jeftiniju energiju.

Sa druge strane, procene ukupne cene izgradnje elektrane Belene kretale su se i do sedam milijardi, a pojedini stručnjaci upozoravali su da bi učešće u tom projektu bilo previše skupo za Srbiju.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić

Doneta Deklaracija o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine donela je, na svojoj 30. sednici, Deklaraciju o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Polazeći od toga da se deklaracijom izražava opšti stav Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine o pojedinim pitanjima od značaja i interesa za pokrajinu, a imajući u vidu i obaveze autonomne pokrajine u sistemu zaštite životne sredine, stekli su se uslovi da Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine ovom deklaracijom izrazi svoje stavove, osnovna opredeljenja i prioritetne aktivnosti pokrajinskih organa u oblasti zaštite životne sredine.

Deklaracija je bila neophodna kao krovni, strateški dokument u borbi za stvaranje zdravije životne sredine i za zdraviji život u Vojvodini, poručeno je na sednici.

Ona obuhvata čitav niz mera za unapređenje stanja u navedenoj oblasti, te je apelovano na sve zainteresovane strane da se upoznaju sa Deklaracijom i da se kroz različite mere, aktivno uključe i daju doprinos u očuvanju životne sredine.

U tom smislu, posebno se pozivaju organizacije civilnog društva da se uključe u donošenje odluka u vezi sa zaštitom životne sredine. Između ostalog, u Deklaraciji se navodi da će AP Vojvodina preduzeti mere da se u procesu obrazovanja mladih stiču znanja i da se podiže svest o značaju zaštite, unapređivanja životne sredine i održivog razvoja, kao i o promociji, značaju i razvoju cirkularne ekonomije.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Dalje, navedeno je da će biti preduzete odgovarajuće mere sa ciljem da ustanove čiji je osnivač AP Vojvodina, do kraja 2024. godine, pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029, sa postojećih sistema za zagrevanje objekata na mazut i ugalj, preći na energetski efikasnije sisteme.

U planu je i izgradnja tri prečistača otpadnih voda, koja će početi ove godine. Takođe, planirano je i da se u saradnji sa organima gradova: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikinda, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica i Subotica, u narednih 10 godina, zajednički prioritetno podstiče unapređenje javnog gradskog prevoza nabavkom i korišćenjem ekološki prihvatljivih vozila na električnu energiju i gas.

Deklaracijom su obuhvaćene i aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i biološke raznovrsnosti,zatim na unapređenju sistema zaštićenih područja, povećanju pošumljenosti, te saradnja sa opštinama u realizaciji programa za otklanjanje štete nanete ekosistemima zbog bacanja proizvoda izrađenih od plastike, i drugo.

Deklaracijom se predviđa rok do 2020. godine za povlačenje plastičnih kesa iz prodaje na teritoriji Vojvodine.

Milisav Pajević

Napuštanje fosilnih goriva biće otežano i skuplje ako se odreknemo nuklearne energije!

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je objavila izveštaj o ulozi nuklearne energije u stvaranju čistog energetskog sistema. Nuklearne elektrane se suočavaju sa nesigurnom budućnošću u nekoliko svetskih zemalja, a njihovo zatvaranje bi, prema naučnim saznanjima, moglo da izazove rast emisija ugljen-dioksida koji bi se merio u milijardama tona. Iako predstavljaju čist energetski izvor, pojedine vlasti i građani im se protive usled bezbednosnih rizika i investicionih troškova.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema svom doprinosu energetskom miksu niskog ugljeničnog otiska, nuklearna energija se u 2018. godini našla na drugom mestu, odmah iza hidropotencijala. Ukupno 452 reaktora je proizvelo 2700 TWh električne energije, podmirivši 10 odsto globalnog snabdevanja.

IEA je saopštila da su nuklearne elektrane, tokom pedesetogodišnjeg perioda iza nas, svojim radom, umesto elektrana na fosilna goriva, atmosferu “spasle” dodatnih 55 Gt ugljen-dioksida što je otprilike jednako dvogodišnjim emisijama od strane sektora energetike – ali sada se mnoga ovakva postrojenja nalaze pred samim krajem svog životnog veka.

Očekuje se da će do 2025. godine jedna četvrtina nuklearnih elektrana u razvijenim zemljama biti ugašena. Povrh toga, mnoge na američkom tlu se one “penzionišu” i pre vremena.

Iako je produženje trajanja nuklearne elektrane značajno jeftinije nego izgradnja nove elektrane, ono i dalje iziskuje ulganje prilično velikih suma novca. Za 10 dodatnih godina za 1 GW nuklearne energije bi, u zavisnosti od stanja lokacije, bilo neophodno između 450 i i 895 miliona evra. Otežani tržišni uslovi su prepreka “revitalizaciji” nuklearnih postrojenja.

Usled pomenutih izazova, analitičari pretpostavljaju da će kapaciteti nuklearne energije do 2040. godine opasti za dve trećine, sa 280 GW u 2018. na oko 90 GW u 2040. U tom slučaju bi se čovečanstvo, u cilju postizanja energetske sigurnosti, u još većoj meri oslanjalo na gas, navodi IEA.

Agencija je u svojoj studiji napisala i preporuke za donosioce odluka koje se tiču budućnosti nuklearne energije.

Jelena Kozbašić

Crnogorske NVO traže obustavu svih radova na izgradnji malih hidroelektrana

Foto: EP

Ekološke NVO „Ozon”, „Breznica” i Društvo mladih ekologa Nikšića uputili su javni zahtev Vladi Crne Gore da hitno obustavi sve započete radove na izgradnji malih hidroelektrana, a Ministarstvo ekonomije da pravovremeno informiše javnost o dinamici provere dokumentacije za ove objekte, koji zbog štetnih posledica po životnu sredinu i državni budžet u poslednje vreme sve više uznemiruju i opterećuju javnost.

Foto: EP

„Smatramo da građani imaju pravo da shodno saznanjima i osnovanim sumnjama aktivno učestvuju u proveri dokumentacije i utvrđivanju činjeničnog stanja, naročito zbog terenskih radova i uočenih nepravilnosti koje nije moguće prepoznati kroz proveru papira iz kancelarije, i bez čega se ne može kvalitetno sagledati kompletna problematika”, navodi se u saopštenju NVO.

Kako se dodaje, svakodnevno dobijaju različite informacije i foto dokumentaciju sa terena, koja jasno pokazuje da se nesmetano, pa čak i sa većim intezitetom nastavlja sa pripremnim radovima na većini započetih objekata i uz to devastiraju rečna korita i okolni šumski ekosistem.

„Upravo se tu mogu utvrditi krovni argumenti kako su napravljeni sistemski propusti od davanja koncesija na reke do građevinske dozvole za MHE, a što je dovelo do ozbiljne društvene tenzije, naročito na relaciji lokalno stanovništvo – investitori. Verujemo da je pri Ministarstvu ekonomije, potrebno osnovati međusektorski Call centar u kom bi bili uključeni i predstavnici ekoloških NVO, kako bi se kontinuirano komuniciralo sa građanima i omogućilo im se da bez ličnog izlaganja i dodatnih troškova, podele korisne informacije, foto i video materijale i sve što smatraju važnim za ovu problematiku”, ističu u nevladinim organizacijama.

Smatraju i da bi Skupština Crne Gore morala prepoznati važnost trenutka, narasle tenzije i pretnju od ozbiljnih ekoloških i ekonomskih šteta, i shodno tome svoje nadležnosti i kontrolne mehanizme za rad izvršne vlasti iskoristiti na najbolji mogući način, kako kroz raspravu, planumu tako i kroz rad odbora.

„I ovom prilikom pozivamo i sudsku vlast, da iskaže interesovanje za ovu problematiku, jer je i najvećim laicima jasno da je javni interes stavljan iza privatnog, što daje povoda da se naročito državno tužilaštvo aktivno uključi i u komunikaciju sa građanima, kao i kroz analizu svih relevantnih dokumenata izdatih za male hidroelektrane”, zaključuju u pomenutim NVO.

Milisav Pajević

Sidnej uveo restrikcije vode zbog rekordne suše

Foto: pixabay

Sidnej je objavio danas da uvodi prve veće restrikcije vode u poslednjih deset godina da bi se izašlo na kraj sa nestašicom izazvanom sušom koja je zahvatila Australiju.

Foto: pixabay

Vlada australijske države Novi Južni Vels navela je da oblast Sidneja prolazi kroz najteže nestašice vode od 1940. godine i da će restrikcije trajati do iduće nedelje.

Državna ministarka za vodu Melinda Pavi je rekla da se radi o “rekordnoj suši”.

Stanovnicima Sidneja preti kazna od 220 australijskih dolara (136 eura) ako budu zalivali bašte, a firmama kazna od 550 australijskih dolara.

Australija je od decembra do februara prošla kroz svoje najtoplije leto.

Upravljanje vodnim resursima jedna je od tema koja je više puta pokretana za vreme kampanje za izbore 18. maja.

To je naročito bilo zbog slučaja početkom godine kada je uginulo više od milion riba u basenu Mari-Darling, velikom sistemu reka i rečica na jugoistoku zemlje.

Vlasti su navele da je taj pomor ribe bio zbog niskog nivoa vode, izazvanog sušom i zbog suviše velikog korišćenja vode iz tih reka.

Izvor: Beta

Milisav Pajević

Malezija će vraćati plastični otpad stranim zemljama

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Malezija je saopštila da će stotine tona uvezenog plastičnog otpada poslati nazad u zemlje iz kojih su tovari stigli, jer ne želi da postane globalna deponija.

Malezijski zvaničnici izjavili su da će vratiti oko 3.000 tona nereciklirajuće plastike stranim zemljama medju kojima su SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija.

Ministarka za životnu sredinu Jeo Bi Jin je rekla  da je 60 kontejnera punih kontaminiranog otpada prokrijumčareno do ilegalnih postrojenja za preradu u Maleziji.

Ona je rekla da će u roku od dve nedelje biti vraćeno 10 kontejnera s otpadom, čiji je sadržaj pokazala novinarima u luci kod Kuala Lumpura.

Pokazan otpad uključuje kablove iz Velike Britanije, kartone kontaminiranog mleka iz Australije i CD-ove iz Bangladeša. Takođe je prikazan elektronski i kućni otpad iz SAD, Kanade, Japana, Saudijske Arabije i Kine.

Svake godine proizvodi se oko 300 miliona tona plastike, navodi se u podacima Svetskog fonda za prirodu, a veći deo završi na kopnenim deponijama ili u moru, što se pretvara u međunarodnu krizu.

Kina je ranije preuzela veliku količinu otpada radi recikliranja, ali je to prestala da radi prošle godine uz objašnjenje da želi da unapredi sopstvenu životnu sredinu, preneo je AFP.

Željka Vesić

Počelo prijavljivanje za akciju „Za zeleniji Beograd”

Foto: Grad Beograd

Prijavljivanje za tradicionalnu akciju „Za zeleniji Beograd” počelo je juče i trajaće do 27. juna, saopštili su organizatori iz JKP „Zelenilo – Beograd”.

Foto: Grad Beograd

Cilj akcije je razvijanje pozitivnog odnosa građana prema zelenilu i cveću, unapređenje neposrednog okruženja, kao i izbor najlepših prostora.

Izbor najlepših zelenih prostora vršiće se u sedam kategorija: najlepša zelena površina oko stambene zgrade, najlepši balkon, najlepša zelena površina ispred poslovnih objekata, najlepše školsko dvorište, najlepše zelenilo oko predškolske ustanove, najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta i najlepša okućnica.

Zainteresovani se mogu prijaviti u matičnim opštinama ili poslati prijavu sa fotografijama na adresu Mali Kalemegdan broj 8, kao i putem mejla: info@zelenilo.rs, sa naznakom za akciju „Za zeleniji Beograd”.

Ovu tradicionalnu akciju „Zelenilo – Beograd” realizuje 17 godina, uz podršku Grada Beograda, resornih sekretarijata i deset gradskih opština, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Veliko prolećno sređivanje Paraćina

Foto: Milisav Pajević

U okviru programa unapređenja komunalnog reda Opština Paraćin i Javno komunalno preduzeće „Paraćin” organizuju akciju „Paraćin, naše dvorište”, koja se odnosi na veliko čišćenje grada.

Foto: Milisav Pajević

Akcija čišćenja je počela u ulicama Majora Gavrilovića, Vidovdanskoj, Kozaračkoj, Vilsonovoj, zatim u Momčila Popovića, ulicama Žikice Jovanovića Španca, Molijerovoj, Save Kovačevića, Vuka Karadžića, Bore Petrovića, Vožda Karađorđa, Đurađa Brankovića, Boška Buhe, Deligradskoj, Cara Lazara, Svetog Save i na Gradskom keju.

Veliko prolećno sređivanje grada obuhvata košenje, čišćenje i mašinsko pranje i iznošenje kabastog otpada.

Ovaj posao biće realizovan u svim ulicama u gradu.

JKP je pozvalo građane da učestvuju, da pomognu da grad bude lepši, da očiste prostor ispred svoje kuće i lokala.

Takođe, potrebno je da svoje kabasto smeće iznesu na ivicu trotoara, odakle će ga ekipe odvesti na gradsku deponiju.

Akcija „Paraćin, naše dvorište“, inače, realizuje se već dugi niz godina u Paraćinu.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Vlada Srbije zaštitila „Jarešnik” i „Prerast Šuplja stena”

Foto ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije proglasila je za strogi rezervat prirode „Jarešnik” na teritoriji opštine Bosilegrad kako bi bilo zaštićeno područje šume krimskog bora.

Foto ilustracija: Pixabay

Jarešnik čija je površina šest hektara i 21 ar je svrstan u prvu kategoriju zaštićenog područja od izuzetnog značaja a uredbom je dat na upravljanje Javnom preduzeću „Srbijašume”.

U ovom strogom rezervatu prirode koji se nalazi na planini Crnook je jedinstvena šuma krimskog bora u Srbiji pa je ovom odlukom zabranjeno njeno ugrožavanje ili uništavanje sečenjem, kidanjem pupoljaka i smolarenjem.

Vlada Republike Srbije donela je uredbu kojom je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode „Prerast Šuplja stena” na teritoriji opštine Majdanpek.

Području na više od osam hektara ovim dokumentom potvrđen je izuzetan značaj i utvrđene su mere kako bi se očuvale geomorfološke, hidorografske i botaničke vrednosti masivnog prirodnog kamenog mosta – prerasta.

Prirodni most je na 9,5 metara iznad reke Prerast i prirodni je fenomen fluviokrasa okruženog širokim pojasom šume.

Spomenik prirode „Prerast Šuplja stena” poveren je na upravljanje Turističkoj organizaciji opštine Majdanpek.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uginuo poslednji maležanski mužjak sumatranskog nosoroga

Foto: pixabay

Poslednji maležanski mužjak sumatranskog nosoroga je uginuo, saopštili su zvaničnici, što je udarac za napore da se sačuva kritično ugrožena vrsta u toj zemlji.

Foto: pixabay

Nosorog, nazvan Tam, imao je oko 30 godina i živeo je u rezervatu za divlje životinje u državi Sabah na ostrvu Borneo, od kada je uhvaćen 2008. godine, izjavila je Kristina Liev, državna ministarka za turizam, kulturu i životnu sredinu, prenosi britanski Telegraf.

Sumatranski nosorog, najmanja vrsta nosoroga, proglašen je izumrlim u divljini u Maleziji 2015. godine.

Još jedna ženka nosoroga, Puntung, uginula je u zatočeništvu 2017. godine.

Stručnjaci za divlje životinje procenjuju da je u svetu ostalo samo između 30 do 80 sumatranskih nosoroga, uglavnom na indonežanskom ostrvu Sumatra i na indonežanskoj strani Bornea.

Njihova izolacija, prouzrokovana gubitkom staništa i krivolovom, znači da se retko razmnožavaju i mogu izumreti za nekoliko decenija, tvrdi konzervatorska grupa International Rhino Foundation.

Od 2011. godine, Malezija je pokušala da uzgaja vrste u zarobljeništvu kroz „in vitro” oplodnju, ali bez uspeha.

Liev je rekla da je Tamov genetički materijal sačuvan za buduće pokušaje razmnožavanja sumatranskih nosoroga.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Održano predavanje o savremenom pčelarstvu u Užicu

Foto: pixabay

U okviru projekta edukacije poljoprivrednika sa teritorije grada Užica, u organizaciji grada Užica i Fondacije „Ana i Vlade Divac“, u petak su održana predavanja o savremenom pčelarstvu i stočarskoj proizvodnji mleka na farmama.

Foto: pixabay

Marko Stevanović, član Gradskog veća za poljoprivredu, naglasio je da je saradnja sa Fondacijom Divac, koja traje od 2016. godine i sa kojom su udružena sredstva od preko 11 miliona za razvoj poljoprivrede na području Užica, najviše za razvoj ovčarstva i kozarstva, izuzetno korisna i da je dala vidljive rezultate.

Ekonomski savetnik u Fondaciji „Ana i Vlade Divac“ Nada Obradović objasnila je da su predavanja ulaganje u znanje pčelara i stočara i da su značajna radi boljeg ostvarenja i onog materijalnog dela ulaganja u proizvodnju, bilo da je reč o ovčarstvu, kozarstvu, pčelarstvu:

„Ove godine u Užicu i još tri opštine nastavljamo poljoprivredni program koji je materijalan, jer proizvođači dobijaju pčelinja društva i opremu za razvoj pčelarstva.“

Inače, u toku je konkurs za pčelare u visini od četiri miliona dinara koji su organizovali i finansirali grad Užice i Fondacija „Ana i Vlade Divac“.

Milisav Pajević

Hortikultura povezala Šabac i Slavonski Brod

Foto: Grad Šabac

Završna konferencija projekta ROSIS4H – „Ponovno otkrivanje mogućnosti za razvoj hortikulture kroz održivi uticaj u prekograničnom području” održana je u Centru za stručno usavršavanje u Šapcu.

Foto: Grad Šabac

Projekat je počeo potpisivanjem ugovora u septembru 2017. godine u Šapcu, čime je nastavljena saradnja između Grada Šapca i Srednje poljoprivredne škola sa domom učenika iz Šapca sa Centrom za razvoj Brodsko-posavske županije, Regionalnim centrom za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije i Srednjom školom „Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda.

U uvodnom delu obratili su se gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović, zamenik ambasadora Republike Hrvatske u Srbiji Stjepan Glas, Nemanja Pajić, predsednik Skupštine grada Šapca i član projektnog tima i Magdalena Zmaić, predstavnica Centra za razvoj Brodsko-posavske županije.

Partneri na ovom projektu dobili su vrednu opremu i brojne edukacije, predavanja i studijske posete, koje su poslužile za sticanje novih znanja i razmenu iskustava.

Realizacijom ovog projekta, Srednja poljoprivredna škola sa domom učenika iz Šapca dobila je laboratoriju za analizu zemljišta, a Grad Šabac – vozilo, info pult za potrebe poljoprivrednika i e-platformu namenjenu ovoj tematici.

Srednja škola „Matija Antun Reljković” dobila je sušaru, cisternu, tunelski plastenik i sistem za orošavanje u plasteniku, a Regionalni centar za biotehnološa istraživanja i razvoj atomski spektafotometar za analizu zemljišta.

U okviru projekta razvijene su nove usluge na polju edukacije za poljoprivredne proizvođače i dve studije: za Grad Šabac – Studija o razvoju klastera u hortikulturi, a za Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj iz Slavonskog Broda – Studiju sa akcionim planom daljeg razvoja.

Skupu u Centru za stručno usavršavanje su prisustvovali i poljoprivrednici iz Gorazdevca, koji su ovih dana gosti Grada Šapca.

Milisav Pajević