Home Blog Page 895

Evropska komisija prepoznala devastaciju reke Tare izgradnjom autoputa

Foto: pixabay

NVO Green Home pozdravlja nalaze novog nacionalnog izveštaja za Crnu Goru u kojem se ocenjuje da je u oblasti zaštite životne sredine dostignut određeni dio pripreme, ali sa ograničavajućom primenom zakonskih propisa, posebno u oblasti upravljanja otpadom, kvalitetom voda, zaštitom prirode i klimom kao najproblematičnijim, saopšteno je iz te NVO.

Foto: pixabay

„S obzirom na to da je Evropska komisija dala gotovo iste preporuke kao i prethodne godine, očigledno je da nismo uspostavili dobre politike u spomenutim oblastima što se danas odražava na nemogućnost ispunjavanja preuzetih obaveza u preuzetim rokovima.

Sudeći po izveštaju i postojećim trendovima, Crna Gora nije u prethodnom periodu uspostavila sistemske i operativne kapacitete za sprovođenje propisa u oblasti voda, zaštite prirode, upravljanja otpadom”, navodi se u saopštenju.

Kako su naveli, od posebne važnosti je to što je Evropska komisija prepoznala devastaciju reke Tare izgradnjom autoputa, zbog čega se traži sprovođenje hitnih mera očuvanja i poboljšanja ekoloških vrednosti ovog područja, kao i Ulcinjske solane, Skadarskog jezera i drugih potencijalnih Natura 2000 područja.

„To je znak da ne možemo više u javnosti polemisati da li postoji devastacija ili ne, već je ona evidentirana kao vrlo ozbiljna i relevantna u procesu pristupanja Crne Gore ka EU i mora se kao takva tretirati”, kazali su iz Green home-a.

Sanacija nelegalnih odlagališta otpada je, kako su dodali, već decenijama unazad prioritet i dok se izveštajem naglašava hitna potreba remedijacije i uspostavljanje infrasrukture za prikupljanje i reciklažu otpada, dotle nadležne institucije nisu još uvek izradile Specifični plan za implementaciju Direktive o deponijama.

„Evidentno je prolongiranje u izradi i funkcionalnom uspostavljanju rada postrojenja za prečišćavanju otpadnih voda, sistemu monitoringa površinskih i podzemnih voda, jačanja administrativnih kapaciteta što za posledicu ima ograničeno ocenjeni napredak”, kažu iz te NVO.

Kako smatraju u Green home-u, izveštaj i preporuke Evropske komisije ukazuju na to da Crna Gora nedovoljno radi na jačanju administrativnih i finansijskih kapaciteta i implementaciji zakonske regulative što usporava i usložnjava celokupni proces pregovora.

„Posledice nedovoljne posvećenosti i kvalitetnog angažovanja donosioca odluka i vezanih društvenih aktera, u procesu sprovođenja transponovanih tekovina dostižu svoju kulminaciju – stvorio se sistemski i društveni čvor nerešenih horizontalnih vertikalnih pitanja u najvažnijim oblastima Poglavlja 27 a njihova rešenja se ne naziru.

U nedostatku političke volje za sprovođenje preuzetih evropskih propisa, prolongiraju se i odugovlače procesi, što nas neće dovesti do zatvaranja pregovaračkog poglavlja i ulaska u EU”, navode iz Green home.

Milisav Pajević

Srbija jača saradnju sa Republikom Korejom u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan primio je  juče ambasadora Republike Koreje u Republici Srbiji Čea Hjong-Čana, sa kojim je razgovarao o daljem razvijanju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Goran Trivan izrazio je otvorenost Republike Srbije za jačanje saradnje sa Republikom Korejom u cilju unapređenja zaštite životne sredine, i ukazao na široke mogućnosti u našoj zemlji za investiranje u ovoj oblasti, ali uz primenu visokih ekoloških standarda i čiste tehnologije.

Podsećajući da je Memorandum o razumevanju između dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine dobar osnov za razvijanje dalje saradnje i bilateralnih odnosa dve zemlje, Trivan je istakao da je potrebno da se načelna opredeljenja pretvore u konkretne projekte u različitim sektorima, prvenstveno u sektoru prerade otpadnih voda i upravljanja otpadom.

Zelene investicije iz razvijene i tehnološki napredne zemlje kao što je Republika Koreja mogu efikasno doprineti približavanju Srbije evropskim i svetskim standardima, naglasio je Trivan.

Ambasador Če Hjong-čan ukazao je na veliko interesovanje Republike Koreje za intenziviranje saradnje sa Srbijom u oblasti zaštite životne sredine, i na spremnost ove zemlje da prenese svoja iskustva, znanja i nove tehnologije Srbiji u cilju zdravijih i kvalitetnijih uslova života naših građana.

Shodno ekološkim standardima Republike Koreje, NJ.E. Če je naglasio da je Republika Koreja spremna do podeli svoja iskustva koja se tiču razvijenih tehnoloških rešenja u zaštiti životne sredine.

Istakao je da korejske kompanije koje dolaze u Srbiju kao investitori i poslovni partneri predstavljaju posvećenost Republike Koreje zaštiti životnog okruženja građana kroz doslednu primenu najsavremenijih ekoloških standarda.

Uz obostrano razumevanje o značaju proširenja odnosa Republika Srbije i Koreje u oblasti zaštite životne sredine, sagovornici su se saglasili da se u narednom periodu konkretizuju inicijative, organizuju posete stručnjaka i intenziviraju drugi vidovi saradnje.

Sastanku je prisustvovao i predstavnik Agencije za promociju trgovinskih investicija Republike Koreje – KOTRA.

Milisav Pajević

Koliko se drveta godišnje poseče u Srbiji?

Foto: pixabay

Prošle godine u Srbiji zapremina posečenog drveta dostigla je 3,3 miliona kubnih metara, što je dva odsto više nego u 2017, objavio je Republički zavod za statistiku.

Foto: pixabay

U Beogradskom regionu prošle godine je bilo je 19 procenata više seče drveta nego godinu dana ranije, u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije povećanje je tri odsto a u Vojvodini je za tri odsto bilo je manje seče šume.

U regionu Južna i Istočna Srbija obim radova na seči šume ostao je na nivou iz 2017. godine.

Posečena bruto zapremina drveta u državnim šumama i van šuma iznosi oko 2,3 miliona kubnih metara, dok je u privatnim posečeno oko 921 hiljada kubnih metara.

Od ukupno posečenog drveta, kao ogrevno drvo upotrebljeno je 1,6 miliona kubnih metara.

Milisav Pajević

Pančevci katamaranom očistili Tamiš i Dunav!

Foto: Turistička organizacija Pančevo
Foto: Turistička organizacija Pančevo

Nepovoljni vremenski uslovi i visok vodostaj uticali su na gomilanje PET ambalaže, granja i stabala u Tamišu u području kod Pančeva. Povrh toga, reku su do juče prljali i ostaci otpada koji je pre dvadesetak dana stigao iz Rumunije. Danas to više nije slučaj.

Turistička organizacija Pančevo, koja upravlja gradskim katamaranom Panuka, se juče, 29. maja, aktivno uključila u čišćenje reke, pre svega izvlačeći ogromna debla i otpad. Pored katamarana, učestvovao je i skuter.

Otpad je uklanjan u delu Tamiša od Brodoremonta pa dalje nekoliko kilometara do ušća u Dunav, kod pančevačkih svetionika.

Foto: Turistička organizacija Pančevo

Više od 30 kubika raznog krupnog otpada i plastične ambalaže ostalo je zaglavljeno uz splavove, nedaleko od ušća Tamiša u Dunav, te je jučerašnja gradska akcija u sklopu evropske manifestacije Dan Dunava bila idealna prilika da se očisti ušće.

Dan Dunava se obeležava u 14 zemalja podunavskog sliva, a  njegovom obeležavanju se, organizovanjem ekoloških, umetničkih i sportskih aktivnosti, pridružilo i Pančevo.

Nikola Stoilković, direktor Turističke organizacije Pančevo, ličnim primerom je pokazao kako se voli reka i svoj grad i od 10 do 16 sati je sa svojim saradnicima bio u vodi i izvlačio otpad iz vode.

Foto: Turistička organizacija Pančevo

“Turistička organizacija Pančevo se i ove godine priključila u akciju čišćenja Tamiša u okviru gradske manifestacije Dan Dunava, ali ovaj put mnogo aktivnije. Nismo čistili samo Tamiš već i deo Dunava, posebno kod ušća oko Svetionika. Ono što je nama najbitnije je da deo Tamiša i Dunava bude plovan jer imamo svakodnevne vožnje katamaranom kako naših sugrađana tako i turista koji dolaze u Pančevo. Tokom današnje akcije izvukli smo debla i grane iz reke, koja se nalaze na plovnom putu u Tamišu, onemogućavaju bezbednu vožnju katamaranu i ostalim učesnicima u saobraćaju na vodi”, objasnio je Stoilković.

Foto: Turistička organizacija Pančevo

Osim plastične ambalaže, kesa i drugog plutajućeg otpada iz reke su izvučena i velika stabla i drugi drvni otpad koji je nataložen uz splavove i obalu u delu kod Brodoremonta i dalje ka ušću Tamiša u Dunav. U izvlačenju su pomogli i đaci Tehničke škole.

Dušan Antonijev, kapetan katamarana Panuka, je veoma zadovoljan što je za nekoliko sati rada uklonjena veoma velika količina nataloženog otpada koji je 5. maja stigao iz Rumunije i ovde se zadržao.

Foto: Turistička organizacija Pančevo

“Sav taj otpad ružio je izgled reke i obale i turisti koji po prvi put plove Tamišem mogu da pomisle da je to tako uvek. Mi dnevno imamo nekoliko turističkih vožnji po Tamišu i onda sam prinuđen da se šalim i objašnjavam kako je Tamiš uglavnom čist, ali da je to otpad koji nam je stigao iz Evropske unije. Morate da okrenete na šalu, da ne bi gostima delovalo kao nebriga grada. Mi volimo ovaj grad i našu reku i rado smo odvojili vreme danas da očistimo što je više moguće tog otpada iz rečnog korita. Posebno je važan ekološki segment, jer tu je bilo nataloženo dosta plastike i flaša, ko zna šta se u njima nalazilo i kakvih hemikalija i ulja, te je svakako bilo dobro da se skloni iz reke. Uklonili smo sigurno više od 90 odsto nataloženog otpada”, rekao je Antonijev.

Za Pančevo je Tamiš sve značajniji, posebno zato što je od 2017. godine, kada je nabavljen katamaran, povećan broj domaćih i stranih turista.

Godišnje se, u vreme sezone, preveze nekoliko hiljada putnika koji žele da vide Pančevo s reke, kao i jedinstvene svetionike, koji su već 110 godina kapije grada i kao par jedinstveni duž celog toka Dunava.

Izvor: Turistička organizacija Pančevo

U Hrvatskoj oko 400.000 tona hrane godišnje završi u smeću

Foto: pixabay

Oko trećina proizvedene hrane u svetu, odnosno 1,2 milijarde tona, godišnje se baci, što znači da u smeću završi više od 1.000 milijardi dolara, procenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO), a prenosi zagrebački „Večernji list”.

Foto: pixabay

U razvijenim zemljama se baca oko 40 odsto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 odsto u fazi proizvodnje.

Najviše se bacaju voće i povrće, potom riba i meso, a po domaćinstvu se baci hrane u vrednosti od oko 1.800 dolara (oko 1600 evra).

List prenosi da u Hrvatskoj oko 400.000 tona hrane godišnje završi u smeću, od čega 40.000 zbog nerazumevanja označavanja roka trajanja.

Studija uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu pokazala je da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti, kao što su kafa, so, šećer i pirinač, u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za upotrebu i do godinu dana posle datuma otisnog na ambalaži „najbolje upotrebiti do”.

U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajanja koji zadržavaju sva svojstva do dva meseca nakon isteka roka, kao što su žitarice, slatkiši, ulje, itd.

Proizvode sa ograničenim i kratkim rokom trajnosti, poput mlečnih proizvoda, svežeg mesa i ribe, uopšte ne bi trebalo konzumirati posle isteka propisanih rokova.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je Plan sprečavanja nastajanja otpada od hrane i istaklo važnost odgovorne proizvodnje i potrošnje kako bi se smanjilo bacanje i povećalo poklanjanje hrane u dobrotvorne svrhe.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Izložba „Kako smo branili Srem 2014. godine”

Foto: JVP Vode Vojvodine

U ovo vreme pre pet godina Srbija se borila sa velikim poplavama.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Na području koje brani JVP „Vode Vojvodine“ najteže je bilo na reci Savi.

Izložbom fotogafija u holu poslovne zgrade JVP „Vode Vojvodine“, Bulevar Mihajla Pupina 25, koja je postavljena, podsećamo se tih dramatičnih dana.

Odbrana od poplava u Sremu 2014. godine, biće zapamćena i zabeležena kao jedna od najvećih na području Vojvodine. Trajala je 55 dana, od 26. aprila do 19. juna.

Najteže je bilo sredinom maja. Sava kod Sremske Mitrovice rasla je i metar tokom dana.

U večernjim satima 17. maja na vodomeru kod Sremske Mitrovice izmereno je nikad zabeleženih 869 centimetara. Rekord pre ovoga bio je davne 1974. i iznosio je 800 centimetara.

Kada je vodostaj, tog 17. maja dostigao 857 centimetar, počela je preventivna evakuacija delova Sremske Mitrovice i Laćarka.

Kiša nije prestajala, nasipi su ojačavani hiljadama džakova, a Republički hidrometeorološki zavod prognozirao je da će Sava kod Sremske Mitrovice dostići neverovatnih 917 centimetara.

Prognoze se srećom nisu ostvarile, a ubrzo smo saznali i zbog čega. Zapretila je nova opasnost, ali sa branjenog područja, kako se to uobičajeno kaže, „iza leđa“. Dva kilometra od državne granice sa Hrvatskom popustio je nasip na Savi, a voda je nekontrolisano stizala ne koritom, već kroz šume i atare, ugrožavajući sremska sela Jamenu, Sremsku Raču, Bosut, Morović, Višnjićevo, a u krajnjem slučaju Sremsku i Mačvansku Mitrovicu.

U popodnevnim satima 18. maja voda je ušla u Jamenu. Ljudi i mehanizacija morali su se povući i priznati da su nemoćni pred tolikom količinom vode. Ljudskih žrtava srećom nije bilo. Danonoćna borba najboljih stručnjaka vodoprivrede sa vodom za koju se nije znalo ni koliko je ima ni odakle tačno dolazi trajala je sedam dana.

Tokom odbrane u privremene odbrambene linije ugrađeno je: blizu milion malih džakova, 6.700 džambo vreća, 430 rolni folije i preko 16.000 kubika peska.

Ugrožena naselja Morović, Višnjićevo, Bosut, Sremska Rača i Jamena štitilo je 40 kilometara zemljanih nasipa podignutih za svega 48 sati. U te nasipe ugrađeno je više od 180.000 m3 zemlje.

Pokrajinski krizni štab u Sremskoj Mitrovici, bio je u stalnom zasedanju u zgradi vodoprivrede na samoj obali Save. U istoj zgradi bio je i privremeni pres centar gde su se danonoćno smenjivale novinarske ekipe.

Odbrana je koštala oko 300 miliona dinara.

Izložba se može pogledati do kraja juna radnim danima od 8 – 15 časova, u ulaznom holu poslovne zgrade JVP „Vode Vojvodine“, Bulevar Mihajla Pupina 25.

Milisav Pajević

Konkurs za mural na temu “Srce kuca jako” u okviru ekološkog festivala

Foto: MMF

Mountain Music Fest, festival koji se četvrtu godinu za redom održava na Divčibarama, zajedno sa kompanijom Irkom, raspisuje poziv za idejno rešenje i izvođenje murala.

Foto: MMF

Ideja konkursa je da se u okviru festivala nastavi oslikavanje betonskog potpornog zida na dnu ski staze, a iza glavne festivalske bine. Konkurs je otvoren do 1. jula.

Tema murala treba da odgovara celokupnom kontekstu muzičkog festivala u prirodi i sloganu ovogodišnjeg festivala “Srce kuca jako”.

MMF, kao ekološki festival, ove godine posebno ističe temu reciklaže, stoga će radovi koji u svom konceptu predviđaju upotrebu recikliranih materijala biti nagrađivani dodatnim poenima.

Mural se izvodi na početku betonskog potpornog zida (okvirne visine 5 m i širine 5 m), na betonskoj podlozi. Za oslikavanje murala pobedniku se na raspolaganje daju površina, radna skela i potrebni radni materijal. Nagradni fond od 500 evra obezbeđuje kompanija Irkom, a troškove boravka na Divčibarama za vreme realizacije murala snosi organizator festivala. Pravo prijave imaju svi umetnici, koji imaju najmanje jedan izveden mural.

Mountain Music Fest je porodični i muzički festival, na kojem su pored muzičkih sadržaja jednako važni i drugi – avanturistički, kreativni, umetnički, sportski i dečiji sadržaji. Više o festivalu možete videti na i www.mmf.rs i www.facebook.com/mountainmusicfest/.

Više informacija na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/konkurs-za-mural/.

Proglašena vanredna situacija u Banatskoj Topoli

Foto: pixabay

Zbog štete koje su grad i obilne padavine naneli gotovo svim poljoprivrednim kulturama, kikindska lokalna samouprava proglasila je za sada vanrednu situaciju u mesnoj zajednici Banatska Topola.

Foto: pixabay

Led je naneo ozbiljnu štetu i u delu katastarske opštine Bašaid, kao i u okolnim selima.

Svi poljoprivrednici čije je parcele zahvatio grad, treba da prijave štetu, a lokalna samouprava najavljuje isplatu nadoknade.

Drugi put u poslednjih desetak dana, pojedini delovi atara Kikinde i okolnih mesta sradali su od grada.

Gradonosni oblaci i u kratkom periodu obilne padavine, kakve se inače na severu Banata ne pamte, naneli su velike štete poljoprivrednicima.

Protivgradna zaštita, bar u Banatskoj Topoli, očigledno nije valjano dejstvovala.

Milisav Pajević

Laste donose tonu kukuruza

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru takmičenja „Domaćinstvo koje su laste izabrale” treću godinu zaredom nagrađuje tonom kukuruza domaćinstvo koji ima najveći broj gnezda seoskih lasta.

Ukoliko u svom domaćinstvu imate seoske laste do 16. juna pomenutoj organizaciji možete poslati informacije sa brojem aktivnih gnezda i na taj način učestvovati u takmičenju.

„Načini na koje se bavimo poljoprivredom imaju ogroman uticaj na prirodu. Prirodna raznolikost nekog područja jasno oslikava održivost poljoprivrednih praksi. Ako se brojnost vrsta i jedinki divlje flore i faune na nekom području smanjuje, to je dokaz da hranu ne proizvodimo na mudar način i da idemo u pogrešnom smeru”, upozorava Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Vrste ptica koje nastanjuju poljoprivredna staništa svrstavaju se u najugroženije. Istu, gorku sudbinu dele i leptiri, pčele, jednogodišnje biljke i brojne druge grupe organizama. Moderna poljoprivreda u velikoj meri ugrožava životnu sredinu, posebno kroz zagađenje vode, degradaciju zemljišta i emisije gasova staklene bašte.

Dugoročno gledano, očuvanje poljoprivrednih ekosistema je najbolji način da se osigura buduća proizvodnja hrane kao najosnovnije ljudske potrebe, navodi se u saopštenju.

„Nedostatak hrane, korišćenje otrova u poljoprivredi i rušenje gnezda ozbiljno ugrožava seoske laste. Zamiranjem sela i stočarstva nestaju i ptice koje su dobro poznate našim domaćinima”, Knežević, i dodaje da su seoske laste jedan od simbola sela, a da bi taj status i zadržale moramo podržati mala poljoprivredna domaćinstva koja se poljoprivredom bave na tradicionalan način. Njihov opstanak zavisi od štala tih vrednih domaćina u kojima seoske laste svijaju gnezda i pronalaze insekte kojima se hrane”.

Prošle godine u takmičenju je učestvovalo 96 domaćinstava, a priznanje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ i vrednu nagradu je dobila porodica Sanje Petković iz Velike Plane sa čak 80 aktivnih gnezda seoskih lasta.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Reke širom sveta zagađene antibioticima, najzagađeniji u Evropi je Dunav!

Foto-ilustracija: Pixabay

Na lepom, plavom Dunavu… Zagađenom antibioticima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa Univerziteta u Jorku su sproveli do sada najveće istraživanje na temu zagađenja svetskih voda antibioticima i otkrili njihovo prisustvo u stotinama uzoraka iz reka širom planete. Predmet uzorkovanja su bile i one naširoko poznate poput Dunava, Temze, Mekonga i Tigra.

Tim engleskih stručnjaka je rezultate svog istraživanja utemeljio na testiranju vode uzete sa ukupno 711 lokacija iz 72 zemlje. Čak 65 odsto uzoraka je sadržalo hemijske agense namenjene uništavanju patogenih mikroorganizmama i zaustavljanju njihovog rasta ili razmnožavanja, a koncentracija u pojedinim vodama je bila čak 300 puta viša u odnosu na onu koja se preporučuje kao bezbedna.

Zahvaljujući antibioticima, od početka 20. veka, spašeni su milioni obolelih od pneumonije, tuberkuloze i meningitisa i nosioci smrtonosnih bakterija. Ipak, Svetska zdravstvena organizacija je upozorila da ljudi razvijaju otpornost na njih i pozvala je farmaceutsku industriju i vlade da razviju novu generaciju lekova. Ključni razlozi povećane antimikrobne rezistencije leže u preteranoj upotrebi i zloupotrebi, a dodatna kočnica je i zagađenje antibioticima. Ujedinjene nacije su saopštile da je u toku zdravstvena kriza koja bi mogla da odnese 10 miliona života do 2050. godine.

Kao najzagađenije su se pokazale azijske i afričke reke, ali je postojanje tragova lekova u vodama Evrope i Južne i Severne Amerike predstavljalo jasan signal da je pojava mnogo raširenija. “Rezultati su otrežnjujući i zabrinjavajući pokazatelj rasprostranjenosti zagađenja antibioticima u rečnim sistemima”, izjavio je jorški ekolog Alister Bokol.

Najviši rizik je zabeležen na mestima u blizini postrojenja za prečišćavanje voda, deponija i kanalizacije, ali i na prostorima političkih previranja, kao što je izraelsko-palestinska granica. Lekovi u vodu i zemlju dospevaju posredstvom ljudskog i životinjskog otpada i curenja iz postrojenja i proizvodnih pogona.

Bangladeš, Kenija, Gana, Pakistan i Nigerija su zemlje u čijim je rekama bila pronađena najveća količina antibiotika. Kada je reč o našem kontinentu, prednjači Austrija. Najzagađeniji je Dunav, a antibiotika nije pošteđena ni Temza koja važi za najčistiju evropsku reku.

Englezi su najavili i svoj sledeći korak u ovoj oblasti – istraživaće kako se zagađenje odražava na živi svet, od algi, preko riba, do beskičmenjaka. Suočeni sa potpunim krahom ribljeg fonda u jednoj kenijskoj reci, usled visokog nivoa antibiotika, unapred se pribojavaju ozbiljnosti uticaja antibiotika na rečne stanovnike.

Veliki broj raznovrsnih lekova je dospeo u naše okruženje, predstavljajući pretnju po životinje.

Jelena Kozbašić

Koncept klijenata kao zvezda vodilja

Foto: Pro Credit banka
Foto: Pro Credit banka

Pre 18 godina kompanija ProCredit holding osnovala je banku u Srbiji vođena idejom o razvijanju domaćeg finansijskog sektora i aktivnom učešću u dugoročnom ekonomskom rastu. Kako se menjao i napredovao bankarski sektor, tako su i u ProCredit banci usvajali promene.

Sa dosta uspeha, sudeći po rezultatima koje su do sada ostvarili. Međutim, u mnogim oblastima, kao što su primena obnovljivih izvora energije i elektromobilnosti, nametnuli su se i kao predvodnici. Zamolili smo Anu Milić, direktorku sektora za privredu u ProCredit banci, da uporedi današnje stanje finansijskog tržišta sa situacijom zatečenom u vreme osnivanja banke 2001. godine, kao i da odredi uporišne tačke njihovog poslovnog uspeha u kreditiranju malih i srednji preduzeća.

EP: U februaru је obnovljen program Ministarstva privrede za subvencionisanu nabavku mašina i opreme. Odabrano je da pet banaka, uključujući i ProCredit, bude zaduženo za njegovo sprovođenje. Šta biste istakli kao ključne koristi ovog programa za mala preduzeća i preduzetnike?

Ana Milić: Reč je o višegodišnjem programu koje je Ministarstvo privrede uvelo radi podsticaja razvoja malih preduzeća. On podrazumeva da 25 odsto od ukupne investicije čine bespovratna sredstva koja se obezbeđuju iz budžeta Republike Srbije. Jasno je zašto klijenti žele da se prijave za ovaj program. Ipak, osim ključne koristi u vidu subvencije koja je u visini četvrtine investicije, naši klijenti mogu da računaju na uspešnost naše procene o zadovoljenju uslova koje je propisalo Ministarstvo. Naše angažovanje podrazumeva odgovorne bankarske službenike koji poznaju program, imaju odličnu komunikaciju sa Ministarstvom privrede, i u slučaju da se jave nejasnoće i tehnička pitanja, mogu da dobiju objašnjenja i odgovore u kratkom roku. Ministarstvo ima određena sredstva na raspolaganju u toku godine pa je važno pravovremeno reagovati. S druge strane, neophodno je da poznajete svoje klijente i njihove potrebe da biste mogli da prepoznate u kojoj meri ispunjavaju propisane kriterijume. Naša efikasnost i fleksibilnost u postupku utvrđivanja klijentove kreditne i poslovne sposobnosti znatno utiču na uspešnost odobravanja ovakvih kredita.

EP: Kad ste već to pomenuli, koliko iznosi ta stopa uspešnosti?

Ana Milić: Gotovo 100 odsto, jer uspeh zavisi najviše od naše procene, stručnosti i iskustva. To je zadatak visokog intenziteta. Mi inače negujemo koncept klijenta, a ne proizvoda, što znači da klijenta ne posmatramo samo kroz mogućnost dobijanja jednog kredita. Naprotiv. Uzimamo u obzir sve njegove potrebe i ukrstimo ih sa očekivanim benefitom. Prikupljamo svu neophodnu dokumentaciju i donosimo odluku u skladu s internim procedurama, a zatim šaljemo zahtev u Ministarstvo na njihovu komisiju. Klijenti su zadovoljni ovakvom saradnjom, a mi dobijamo potvrdu naše orijentisanosti na mala i srednja preduzeća. kako program funkcioniše. Zato smo i uspešni. Kad steknemo novog klijenta, obavezna je provera registracije i ostale dokumentacije, ali to nije sve. Mi radimo i individualnu analizu tokom poseta klijentu i razgovora sa njim. Zatim utvđujemo kreditni limit koji predstavlja jasan pokazatelj koliko je banka spremna da prati klijenta u njegovom poslovanju. Na taj način, kad krene program, klijent već zna da li se uklapa u program uzevši u obzir njegovu delatnost, potrebu i spremnost za ulaganje u novu mašinu. Važno je znati da je ovaj program zaista odličan budući da ima najbolji efekat na dalji razvoj delatnosti malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Foto: Pro Credit banka

EP: Kakvi su bankarski uslovi za 75 odsto planirane investicije u okviru ovog programa?

Ana Milić: Bankarski uslovi su definisani programom. Ročnost kredita je rasponu od 18 do 60 meseci. Budući da se mahom nabavlja nova oprema, dakle osnovna sredstva, rokovi su mahom duži. Klijenti najčešće isplaćuju kredit s rokom od 48 do 60 meseci. Kamatne stope, koje su unapred javno dostupne, dostigle su istorijski minimum na srpskom tržištu, pa to ne predstavlja nikakvu prepreku za klijenta. Kao sredstvo obezbeđenja kredita prihvata se oprema ili mašina koja je predmet kreditiranja. Stoga je klijent u mogućnosti da aplicira za kredit iako nema drugu imovinu kojom bi garantovao otplatu kredita. To je još jedna ključna korist. Naglašavam da najveću korist za klijente predstavlja mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava u visini od 25 odsto investicije.

EP: Već ste istakli da vaš odnos prema klijentima prevazilazi uobičajen bankarski pristup. Šta čini tu komparativnu prednost?

Ana Milić: Razlika je u savetodavnoj usluzi koju pružamo kao i u proceduri definisanja limita za svakog klijenta čiji su sastavni deo već pomenute posete i razgovori. To čini taj odnos sa klijentom drugačijim, a zato i imamo rezultate. Mogla bih da kažem da je ovo zapravo klasičan ProCreditov pristup prema klijentima. Mi želimo dugoročnu poslovnu saradnju sa našim komitentima.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019. 

Praktični problemi upravljanja vodama u Srbiji i Mađarskoj

Foto: JVP Vode Vojvodine

Seminar „Praktični problemi upravljanja vodama u Srbiji i Mađarskoj“, u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Mađarska, održan je u poslovnoj zgradi JVP „Vode Vojvodine“.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Cilj projekta WATERatRISK, jeste unapređenje sistema upravnjanja vodama, prevencija rizika i promovisanje prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promena.

Ukupan budžet projekta započetog u oktobru 2017. godine je preko 850 hiljada evra.

Vodeći partner je Univerzitet u Segedinu, a partneri su Vodoprivredna direkcija Donjeg Potisja, JVP „Vode Vojvodine“, Poljoprivredni i Prirodno matematički fakultet u Novom Sadu.

Projekat se završava 30. septembra ove godine.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija Prevodnice „Bezdan“ i Hidročvora „Šebešfok“

Foto: JVP Vode Vojvodine

U toku je rekonstrukcija Prevodnice „Bezdan“ i Hidročvora „Šebešfok“, nakon koje će oba objekta biti ponovo u funkciji, posle višedecenijske pauze.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Na „Bezdanu“ su demontirane kapije prevodnice, koje će biti zamenjene novim, a ujedno traju i pripreme za reparaciju betonskog dela objekta.

Na Prevodnici „Šebešfok“ odvijaju se građevinski radovi na uređenju komore betonskog dela objekta.

Ovde je predviđeno osavremenjivanje i uvođenje elektromotornog, umesto nekadašnjeg ručnog pogona.

Radovi na ova dva objekta započeti su u septembru 2018. godine, a finasiraju se iz INTERREG – IPA programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija u okviru projekta pod nazivom „Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanala „Baja-Bezdan” (BABEKA) i vredni su blizu 2,8 miliona evra.

Ovim radovima ne samo da će se povećati nivo zaštite od poplava, već će se stvoriti i uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Baja-Bezdan i obezbediti puna operativna funkcija kanala.

Milisav Pajević

Bugarska gradi nuklearnu elektranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarska je počela da traži investitora za izgradnju nuklearne elektrane Belene, javlja agencija Novinite, a prema nekim navodima udeo u toj elektrani traže i Srbija i Severna Makedonija.

Bugarska je u službenom glasniku Evropske unije objavila da traži strateškog partnera za projekat izgradnje elektrane Belene, a rok za prijave je u narednih 90 dana.

Izbor strateškog investitora trebalo bi da bude gotov u narednih godinu dana, javlja agencija.

U martu ove godine bugarski potpredsednik Vlade Tomislav Dončev izjavio je za list “Trud” da Srbija, kao i Severna Makedonija, žele udeo u ovom projektu.

On je takođe izjavio da “nema šanse da se nuklearna elektrana ‘Belene’ gradi bez učešća ruskog Rosatoma“.

Ta izjava došla je 6. marta, samo dva dana nakon što je premijer Rusije Dimitri Medvedev posetio Bugarsku i sa tamošnjim kolegom Bojkom Borisovim razgovarao o energetici, potvrdivši da je Rusija spremna da učestvuje u projektu Belene.

Ideja da Srbija učestvuje u ovom projektu je veoma stara – još 2011. godine tadašnji ministar energetike Petar Škundrić  zagovarao je učešće u tom projektu jer bi Srbija navodno imala jeftiniju energiju.

Sa druge strane, procene ukupne cene izgradnje elektrane Belene kretale su se i do sedam milijardi, a pojedini stručnjaci upozoravali su da bi učešće u tom projektu bilo previše skupo za Srbiju.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić

Doneta Deklaracija o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine donela je, na svojoj 30. sednici, Deklaraciju o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Polazeći od toga da se deklaracijom izražava opšti stav Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine o pojedinim pitanjima od značaja i interesa za pokrajinu, a imajući u vidu i obaveze autonomne pokrajine u sistemu zaštite životne sredine, stekli su se uslovi da Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine ovom deklaracijom izrazi svoje stavove, osnovna opredeljenja i prioritetne aktivnosti pokrajinskih organa u oblasti zaštite životne sredine.

Deklaracija je bila neophodna kao krovni, strateški dokument u borbi za stvaranje zdravije životne sredine i za zdraviji život u Vojvodini, poručeno je na sednici.

Ona obuhvata čitav niz mera za unapređenje stanja u navedenoj oblasti, te je apelovano na sve zainteresovane strane da se upoznaju sa Deklaracijom i da se kroz različite mere, aktivno uključe i daju doprinos u očuvanju životne sredine.

U tom smislu, posebno se pozivaju organizacije civilnog društva da se uključe u donošenje odluka u vezi sa zaštitom životne sredine. Između ostalog, u Deklaraciji se navodi da će AP Vojvodina preduzeti mere da se u procesu obrazovanja mladih stiču znanja i da se podiže svest o značaju zaštite, unapređivanja životne sredine i održivog razvoja, kao i o promociji, značaju i razvoju cirkularne ekonomije.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Dalje, navedeno je da će biti preduzete odgovarajuće mere sa ciljem da ustanove čiji je osnivač AP Vojvodina, do kraja 2024. godine, pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029, sa postojećih sistema za zagrevanje objekata na mazut i ugalj, preći na energetski efikasnije sisteme.

U planu je i izgradnja tri prečistača otpadnih voda, koja će početi ove godine. Takođe, planirano je i da se u saradnji sa organima gradova: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikinda, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica i Subotica, u narednih 10 godina, zajednički prioritetno podstiče unapređenje javnog gradskog prevoza nabavkom i korišćenjem ekološki prihvatljivih vozila na električnu energiju i gas.

Deklaracijom su obuhvaćene i aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i biološke raznovrsnosti,zatim na unapređenju sistema zaštićenih područja, povećanju pošumljenosti, te saradnja sa opštinama u realizaciji programa za otklanjanje štete nanete ekosistemima zbog bacanja proizvoda izrađenih od plastike, i drugo.

Deklaracijom se predviđa rok do 2020. godine za povlačenje plastičnih kesa iz prodaje na teritoriji Vojvodine.

Milisav Pajević

Napuštanje fosilnih goriva biće otežano i skuplje ako se odreknemo nuklearne energije!

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je objavila izveštaj o ulozi nuklearne energije u stvaranju čistog energetskog sistema. Nuklearne elektrane se suočavaju sa nesigurnom budućnošću u nekoliko svetskih zemalja, a njihovo zatvaranje bi, prema naučnim saznanjima, moglo da izazove rast emisija ugljen-dioksida koji bi se merio u milijardama tona. Iako predstavljaju čist energetski izvor, pojedine vlasti i građani im se protive usled bezbednosnih rizika i investicionih troškova.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema svom doprinosu energetskom miksu niskog ugljeničnog otiska, nuklearna energija se u 2018. godini našla na drugom mestu, odmah iza hidropotencijala. Ukupno 452 reaktora je proizvelo 2700 TWh električne energije, podmirivši 10 odsto globalnog snabdevanja.

IEA je saopštila da su nuklearne elektrane, tokom pedesetogodišnjeg perioda iza nas, svojim radom, umesto elektrana na fosilna goriva, atmosferu “spasle” dodatnih 55 Gt ugljen-dioksida što je otprilike jednako dvogodišnjim emisijama od strane sektora energetike – ali sada se mnoga ovakva postrojenja nalaze pred samim krajem svog životnog veka.

Očekuje se da će do 2025. godine jedna četvrtina nuklearnih elektrana u razvijenim zemljama biti ugašena. Povrh toga, mnoge na američkom tlu se one “penzionišu” i pre vremena.

Iako je produženje trajanja nuklearne elektrane značajno jeftinije nego izgradnja nove elektrane, ono i dalje iziskuje ulganje prilično velikih suma novca. Za 10 dodatnih godina za 1 GW nuklearne energije bi, u zavisnosti od stanja lokacije, bilo neophodno između 450 i i 895 miliona evra. Otežani tržišni uslovi su prepreka “revitalizaciji” nuklearnih postrojenja.

Usled pomenutih izazova, analitičari pretpostavljaju da će kapaciteti nuklearne energije do 2040. godine opasti za dve trećine, sa 280 GW u 2018. na oko 90 GW u 2040. U tom slučaju bi se čovečanstvo, u cilju postizanja energetske sigurnosti, u još većoj meri oslanjalo na gas, navodi IEA.

Agencija je u svojoj studiji napisala i preporuke za donosioce odluka koje se tiču budućnosti nuklearne energije.

Jelena Kozbašić