Ananas u ulozi zaštitara životne sredine i prava životinja

Foto-ilustracija: Pixabay (senjakelabu29)

Ananas je samo osvežavajuće voće, ukusan napitak ili više od toga? Bogat vitaminima C, B i A, uz prisutnost kalijuma zaslužuje da bude više od toga. No, vratiću se na ovu voćku kasnije.

Da li podržavate veštačku kožu kao alternativu koži životinjskog porekla? Ja sam je podržavala dok me tekst na koji sam naišla nije uverio u suprotno. Ne zato što treba da ne volim životinje, nego zato što treba da volim i životnu sredinu. Obrni okreni, dođe mu na isto, jer sve je u prirodi povezano.

Pre nego što se vratim na ovu čarobnu voćku, moram još nešto da vam napišem.

Veštačka koža uglavnom je PU i PVC koža i naziva se veganskom kožom. Njen naziv navodi nas na misao da je reč ujedno o ekološki prihvatljivoj koži, kako je njeni prodavci neretko i predstavljaju. PVC je sintetički polimer za čiju su proizvodnju potrebne toksične hemikalije, a kada završi u životnoj sredini ostaje hiljadama godina. Jedan je od najštetnijih materijala. Iako za PU kožu može da se kaže da je bolja alternativa, treba istaći da je PU skraćenica za poliuretan – vrstu plastike. Uz to, 100 odsto sintetička koža je sintetički polimer, odnosno plastika, koji se kroz istoriju dobijao od nafte. Dobra vest jeste da je primenom novih metoda omogućeno da umesto nafte, bude na bazi vode.

Bilo kako bilo, veganska koža ne može da se smatra apsolutno neutralnom kada je reč o životnoj sredini.

Konačno se vraćam našoj voćki i objašnjenju njenog mesta u ovoj priči.

Foto-ilustracija: Pixabay (matthiasboeckel)

Možete li da zamislite da ćemo u budućnosti sve češće u radnjama moći da kupimo odeću, obuću, modne dodatke, nameštaj i druge ‘kožne’ predmete napravljenje od ananasa?

Da, reč je o piñatex inovativnom prirodnom materijalu, koji je napravljen od listova ananasa. Tokom berbe, ovi listovi se odbacuju, ali zahvaljujući svojoj izdržljivosti pogodni su da ponovo budu upotrebljeni, umesto da završe na deponiji kao organski otpad.

Obradom listova ananasa, izdvajaju se njegova vlakna koja se zatim peru, suše, prečišćavaju i konačno preradom pretvaraju u pinafelt – netkanu mrežu. Ovako prerađen, pinafelt se transportuje u Italiju ili Španiju gde se boji i dobija izgled nalik materijalima od prave kože. Boje koje se koriste moraju da podležu GOTS sertifikatu, što znači da su ekološki prihvatljive.

Pomenula sam da se od listova ananasa, za proizvodnju materijala, izdvajaju i koriste samo njegova vlakna, ali šta se dešava sa ostatkom lista?

Ostatak ne mora da završi na deponiji! Njegovom preradom može da se dobije biođubrivo i biogorivo. Ovo je veoma važno, a evo i zbog čega. Kada biootpad završi na deponiji, onaj deo otpada do kojeg ne dopire kiseonik počinje da emituje metan, gas staklene bašte koji je štetniji čak i od ugljen-dioksida.

Ovde stavljam tačku na jednu divnu zelenu priču.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti