Home Blog Page 893

Kako do čistije Srbije?

Foto: Zelena stranka
Foto: Zelena stranka

Neophodno je da životna sredina postane prioritet države, da se uspostavi održiv sistem i da se opredeli više novca, kao i da se stručnjaci pitaju za projekte u ovoj oblasti.

Ovo su ključni zaključci panela “Kako do čistije Srbije”, koji je održan u okviru konferencije “Pioniri društvene odgovornosti” 30. maja u organizaciji Color Media Group.

Da je Srbija čistija danas nego pre 10-20 godina složili su se svi učesnici skupa, ali i da predstoji još dosta toga da se uradi da bi moglo da se kaže da nam je zemlja čista.

“Poslednjih 20 godina Srbija jeste čistija nego pre. Ranije je bilo katastrofalno, a sada hoćemo odjednom da nam sve bude čisto. To ne možemo jer nam na mnogim mestima sede ljudi koji ne znaju mnogo. Otpad je multidisciplinarna stvar. Urušile su nam se institucije, pa sada ne postoje institucije koje mogu da izvedu projekat od početka do kraja”, izjavila je Gordana Perović, ekspertkinja i bivša direktorka Agencije za reciklažu.

Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije, navela je da su recikleri važan činilac čistije i zdravije životne sredine u našoj zemlji, što govori i podatak da je od 2010. do danas ova industrija zbrinula više od 500.000 tona opasnog otpada.

“Veoma je važno da svi čvrsto želimo da rešimo probleme u životnoj sredini, i da država odluči da životna sredina bude prioritet. Ključno je da životna sredina postane strateško opredeljenje države, da se definišu jasni ciljevi i načini na koji će da se ostvare, potom slede projekti i njihova realizacija, i naravno obezbeđivanje finansiranja. Korak po korak možemo doći do značajnih rezultata u oblasti upravljanja otpadom, kao i da rešimo problem zagađenja vazduha u mnogim lokalnim samoupravama i veliki problem otpadnih voda iz kanalizacije koja se izliva u vodotokove bez prečišćavanja”, rekla je Obradović.

Sonja Popović, direktorka sektora zaštite životne sredine JKP Mediana Niš, složila se da je prvi korak ka čistijoj Srbiji da životna sredina postane politički prioritet na svim nivoima.

“Životna sredina jeste danas čistija ali ne i čista. Imamo obavezu da ostavimo deci zdravije okruženje u kojem će živeti. Prva stvar je da životna sredina postane politički prioritet svih donosilaca odluka što sada nije slučaj, i na nacionalnom nivou i na nivou lokalnih samouprava. Da bismo to ostvarili, kao građani i građanke, treba da se okupljamo oko značajnih pitanja”, istakla je Popović.

Mihail Mateski, direktor kompanije Greentech, smatra, takođe, da je životna sredina čistija sada nego pre 14 godina kada je otvorena fabrika Greentech-a. On je naveo da kada su krenuli da rade uspeli su da sakupe i recikliraju 5-10% pet boca, a danas je ostvaren ozbiljan napredak kada se reciklira 35% pet boca u Srbiji.

“To je značajan rezultat, međutim ako vidimo da dve trećine ovog otpada završi negde gde ne treba – u prirodi, ne bi trebalo da budemo zadovoljni. Smatram da ova industrija ima mnogo veće kapacitete, i da možemo da se nosimo ne samo sa regionom već i za zapadnom Evropom, a poslednjih 5 godina zaostajemo i za regionom”, kazao je.

Finansije i stručnjaci

Goran Čabradi, predsednik Zelene stranke i poslanik u Narodnoj skupštini, koji je bio moderator panela, smatra da država Srbija ne prepoznaje dovoljno važnost životne sredine.

“To što smo uticali na formiranje posebnog Ministarstva zaštite životne sredine očigledno nije dovoljno. Ministarstvo mora da bude aktivnije na postavljanju strategija koje će Srbiju definisati kao zdravo društvo i mora da podstiče razvoj čistih zelenih tehnologiija. Svi zajedno moramo da vršimo konstantan pritisak i na Vladu i na Ministarstvo. Ja kod njih i dalje ne vidim strategiju u oblasti klimatskih promena, ili npr. u oblasti upravljanja otpadom. Država, koja na sva zvona zvoni o cirkularnoj ekonomiji, u ovom momentu duguje recikerima 2, 8 milijardi dinara i samim tim gasi reciklažnu industriju”, naveo je “zeleni” poslanik Čabradi na skupu.

Udruženje reciklera Srbije se složilo da su finansije veliki problem reciklažne industrije, i uopšte životne sredine.

“Ranije je novac naplaćen od eko takse, prema načelu ‘zagađivač plaća’, bio uložen u životnu sredinu, a od 2013. godine taj novac se ne troši namenski. Od ekološke takse u 2018. godini prikupljeno je u republički budžet 11,5 milijardi dinara, a za Zeleni fond opredeljeno je samo 3 milijarde dinara. Namensko trošenje novca od eko takse rešilo bi mnoge probleme životne sredine u našoj zemlji, pa i reciklažne industrije”, napomenula je Suzana Obradović, i istakla da su u reciklažnoj industriji velike šanse za nove investicije i zapošljavanje hiljade ljudi.

Gordana Perović se složila da je neophodan novac, ali ističe da “nemamo dobre projekte u oblasti životne sredine jer nema ko da radi”. Ona predlaže da Vlada formira Agenciju za upravljanje otpadom kao stručnu instituciju koja će određivati šta i kako treba da se radi, ukazivati gde nedostaju kapaciteti i slično, a da Ministarstvo životne sredine bude organ koji će sve to kontrolisati.

Sonja Popović je rekla da, iako Ministarstvo nema dovoljno stručnjaka, očekuje da u Ministarstvu budu kreativni da iskoriste stručnost ljudi koji rade u drugim organizacijama. Podsetila je da nevladine organizacije često imaju po 1-2 volontera pa urade značajne poslove.

Crna Gora energetske potrebe zadovoljavala energijom iz obnovljivih izvora

Foto: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Crna Gora je od 24. maja do 2. juna ove godine prvi put proizvela dovoljno energije iz obnovljivih izvora za zadovoljenje svih potreba, čime se Crna Gora pridružila malom broju država koje se mogu pohvaliti da su iz domaćih obnovljivih izvora energije proizveli svu potrebnu energiju.

Foto: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

U tom razdoblju, u kojem je TE Pljevlja bila van pogona, proizvedeno je oko 82 miliona KWh energije, a potrošeno oko 75 miliona KWh.

Značajan udeo u ovom istorijskom momentu imale su dve vodeće crnogorske hidroelektrane, Piva i Perućica, u vlaništvu državne elektroprivrede, koje već decenijama čine okosnicu nacionalne energetike.

No, za razliku od prethodnih godina, kada je u periodu zastoja proizvodnje energije iz lignita (TE Pljevlja) Crna Gora energiju uvozila, ove godine, centralnu ulogu su preuzeli novi izvori: male hidroelektrane i vetroelektrane izgrađene u proteklih nekoliko godina.

Pouzdanim hidroelektranama visokih performansi, na čelu sa najvećom lučno-gravitacionom branom u Evropi, pridružila se vetroelektrana Krnovo, park na najvećoj nadmorskoj visini u Evropi i vetroelektrana Možura, koje su u navedenom periodu proizvele 12 odsto energije potrošene u Crnoj Gori.

Rekordan udio vetra zabeležen je 28. maja, kada je proizvodnja iz vetroelektrana zadovoljila čak 28 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji.

Ovo desetodnevno iskustvo, potvrdilo je da dobra operativna spremnost, adekvatni prognostički alati, kvalitetna rezerva u snazi i dobra povezanost sa susjednim elektroenergetskim sistemima garantuju apsolutno pouzdano napajanje potrošača električnom energijom i u sistemima budućnosti, koji će se zasnivati isključivo na obnovljivim izvorima energije.

Pre nekoliko dana, sličnu vest objavili su i britanski mediji, registrujući da je Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put od industrijske revolucije tokom dve sedmice proizvodilo energiju bez upotrebe uglja.

Naš primer pokazuje da crnogorski doprinos u ispunjavanju međunarodnih obaveza daje konkretne rezultate.

Crna Gora je u maju 2019. godine, u duhu svog ustavnog opredeljenja, bila ekološka država i primer da je globalna energetska tranzicija moguća.

Pored navedenih realizovanih investicija, za ovu godinu je planirana početak projekta izgradnje još dva vetroparka, a uskoro se očekuje i početak gradnje jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi.

Sve navedene investicije u potpunosti su zasnovane ma tržišnoj ceni energije i ne podrazumevaju nikakve finansijske podsticaje investitorima.

Milisav Pajević

Uskoro nova faza čišćenja Velikog bačkog kanala

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarali su sa rukovodstvom opštine Vrbas o narednoj fazi remedijacije Velikog bačkog kanala i otvaranju prečistača otpadnih voda za Vrbas i Кulu.

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Do puštanja u redovan rad prečistača koji je do sada koštao više od 20 miliona evra biće neophodno je formirati zajedničko preduzeće opština Vrbas i Кula sa 12 kvalifikovanih i stručno osposobljenih radnika.

Ministar Ružić je rekao da je ova tema veoma važna za građane Vrbasa i Кule i dodao da su u toku razgovori o zapošljavanju potrebnih radnika.

Najavljeno je da će u Vladi Srbije biti potpisan memorandum o saradnji čime će opština Vrbas zajedno sa pokrajinskom i republičkom vladom ući u proces rešavanja ovog ekološkog problema.

Prečistač otpadnih voda u Vrbasu, početkom godine pušten je u probni rad, a lokalna samouprava obezbedila je priključenje na gasnu mrežu i izgradnju pristupnih puteva.

Milisav Pajević

Uvedena vanredna situacija na teritoriji grada Sremska Mitrovica

Foto: pixabay

Nakon zasedanja Štaba za vanredne situacije doneta je odluka da se uvede vanredna situacija na teritoriji grada Sremska Mitrovica.

Foto: pixabay

Ova odluka doneta je zbog problema koje su prouzrokovale obilne padavine i velike količine podzemnih voda.

Nivo vodostaja reke Sava za sada ne predstavlja opasnost po grad.

Najkritičniji su delovi grada u kojima se nalaze veliki kanali, odnosno Mala Bosna, Blok B, Jalija, Stari most, Mala Slavonija, kao i u Laćarku.

Svi nadležni su na terenu, a građani probleme mogu prijaviti na broj telefona 022/626–200, kao i Komunalnoj policiji 022/615-615.

Milisav Pajević

Naučnik iz Srbije dobio nagradu za beton koji štiti životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Prestižna evropska stipendija “Marija Kiri” za ideju proizvodnje betona sa recikliranim i otpadnim materijalima, otišla je u ruke docenta Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Nikole Tošića.

Ovi materijali imaju manji uticaj na životnu sredinu u odnosu na „standardne” betone sa cementom i prirodnim agregatom, zbog čega je Tošić dobio podršku važnog EU fonda, piše portal Gradnja.rs.

On će imati priliku da istraži mogućnosti mikroarmiranih betona sa recikliranim i otpadnim materijalima, koji omogućavaju upotrebu manje količine cementa, uštedu prirodnih resursa i smanjenje emisija ugljen dioksida.

Beton je drugi najkorišćeniji materijal na svetu nakon vode – proizvodi se u količini od preko 20 milijardi tona godišnje – i kao takav, zahteva veliku količinu prirodnih resursa za proizvodnju.

Takođe, proizvodnja cementa je odgovorna za oko sedam odsto svih emisija ugljen dioksida usled ljudskih aktivnosti, zbog čega je potrbna hitna akcija radi smanjenja negativnog uticaja betona na životnu sredinu.

„Mikroarmirani betoni sa druge strane omogućavaju značajne uštede u vremenu i troškovima izgradnje s obzirom da ukoliko potpuno zamene klasičnu armaturu, eliminiše se potreba za armiračkim radovima i znatno se ubrzava izgradnja, pa je ujedno i manja potreba za radnom snagom”, rekao je Tošić.

U okviru njegovog projekta biće ispitivane mogućnosti upotrebe raznih recikliranih i otpadnih materijala, kao što su reciklirani agregati dobijeni drobljenjem otpada od građenja i rušenja, letećeg pepela dobijenog spaljivanjem uglja, zgure dobijene iz železara, u mikroarmiranim betonima u kojima kratka čelična ili plastična vlakna menjaju deo ili svu armaturu.

Takođe će biti istraživani novi načini ispitivanja ovih betona kako bi bili praktičniji za izvođenje na gradilištima ili malim laboratorijama uz fabrike betona.

Na kraju, biće proizvedeni konstrukcijski elementi poput greda od ovih betona, ispitana njihova svojstva, a zatim je plan da ovi betoni budu primenjeni u jednom infrastrukturnom projektu u Španiji. Početak projekta je planiran za januar 2020.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić

U Kikindi pronađeno 300 tona opasnog otpada

Foto: pixabay

Kikindska policija otkrila je više od 300 tona otpada, za koji se sumnja da može biti opasan.

Foto: pixabay

Okolnosti pod kojima se još neimenovana materija našla na ovom mestu, još se istražuju.

U dvorištu nekadašnje fabrike “Hemik” u Kikindi pronađeno je oko 300 tona otpada, za koji se sumnja da se može klasifikovati kao opasan otpad.

Otpad, koji se nalazio u džakovima i buradima, otkrili su pripadnici kriminalističke policije u Kikindi.

Kako je RTV-u potvrđeno u PU Kikinda, otpad je uzorkovan od strane Instituta Mol, a u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine. Detaljnija analiza sledi u narednim danima.

Policija trenutno obezbeđuje lokaciju i utvrđuje okolnosti pod kojim se otpad našao na ovom prostoru, a postupkom rukovodi Javno tužilaštvo u Kikindi.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Učenici posmatrali i učili o vrstama ptica u parku Ušće

Fotp: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije podržao je akciju škole sa domom učenika „Sv. Sava“ iz Umke u realizaciji nastave u prirodi.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Ovim povodom su saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije su nedavno za učenike organizovali posmatranje sveta prirode parka Ušće na Novom Beogradu.

Uz instrukcije stručnih saradnika Zavoda, dr Rastka Ajtića, Nataše Panić i Bojane Bojović, učenici su imali priliku da posmatraju i uče o vrstama ptica u parku i drvenastim vrstama, kako bi razlikovali domaće vrste od ukrasnog drveća koje je donešeno sa drugih kontinenata.

Našavši se u blizini reke, za učenike je ovo bila prilika i da se podsete na to koje ptice i biljke su karakteristične za obale reka.

Milisav Pajević

Gimnazijalcima iz Zrenjanina predstavljen sistem zaštite prirode Srbije

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Učenici gimnazije iz Zrenjanina, kao deo nastave u okviru izbornog predmeta Obrazovanje za održivi razvoj, posetili su Zavod za zaštitu prirode Srbije, Hemijski fakultet, Prirodnjački muzej i Botaničku baštu „Jevremovac“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Cilj posete bio je upoznavanje rada različitih institucija na polju obrazovanja za zaštitu životne sredine i prirode.

Tokom posete Zavod za zaštitu prirode Srbije gimnazijalcima je rad Zavoda, sistem zaštite prirode i prirodne vrednosti naše zemlje predstavio dr Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet i ekološke mreže, koji ih je proveo kroz izložbenu postavku „Zaštita prirode u Srbiji“.

Za kabinet biologije i biblioteku, profesorima koji su organizovali posetu učenika, Zavod za zaštitu prirode Srbije je poklonio monografiju „Zaštićena prirodna dobra“ i postere „Ribe Srbije“, „Biljke od međunarodnog značaja u Srbiji“, „Кornjače i gmizavci Srbije“ i „Drvenaste vrste u Srbiji“.

Milisav Pajević

Godišnji sastanak mreže Parkova Dinarida

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Predstavnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore učestvovali su na Godišnjem sastanku mreže i V Generalnoj skupštini Parkova Dinarida, kao i sesijama posvećenim Indeksaciji – Proceni i unapređenju uključenosti lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima, kao i uspostavljanju Dana zaštite prirode Dinarida.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Indeksacija je inicijativa koju su Parkovi Dinarida pokrenuli u saradnji sa WWF Adria, u okviru Programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ (PA4NP) u osam zemalja regiona.

Reč je o jedinstvenom instrumentu za merenje i unapređenje uključenosti lokalne zajednice u upravljanje zaštićenim područjima.

Metodologija se zasniva na prikupljanju informacija o tome kako zaštićena područja i predstavnici lokalnih zajednica ocenjuju postojeću međusobnu saradnju, a na osnovu dobijenih rezultata razvijaju se preporuke i pokreću nove inicijative.

S tim u vezi, istaknuto je da visok stepen interakcije, saradnja i osećaj zajedništva između zaštićenih područja i lokalnih zajednica predstavljaju preduslov za dobro upravljanje parkovima i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.

Takođe su predstavnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore učestvovali na Sesiji posvećenoj diskusiji o mogućnostima uspostavljanja Dana Dinarida u cilju unapređenja promocije vrednosti i značaja regiona Dinarskog luka. Nakon toga, organizovani su bilateralni sastanci i Bazar Dinarida.

JP Nacionalni parkovi Crne Gore je članica Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida koja je osnovana krajem 2014. godine sa sedištem u Podgorici na osnovu političkog sporazuma osam zemalja Dinarskog luka – Big Win II .

Organizacija je posvećena unapređenju prirodnih i kulturnih vrednosti zaštićenih područja Dinarida, njihovoj promociji, podršci i regionalnom povezivanju, kroz primenu principa dobrog upravljanja i održivog razvoja.

Milisav Pajević

Obeležen Svetski dan bez duvana

Svetska zdravstvena organizacija sa svojim partnerima obeležila je Svetski dan bez duvana, sa ciljem da, ukazujući na brojne štetne, čak i smrtonosne posledice upotrebe duvana, kao i negativne efekte same izloženosti duvanskom dimu, obeshrabri ljude da koriste bilo koji vid duvanskih proizvoda.

Ovogodišnja tema u fokusu obeležavanja ovog važnog datuma – „Duvan i zdravlje pluća“, odabrana je sa namerom da posebno istakne direktan štetni efekat duvana na respiratorni sistem čoveka.

U skladu sa temom je i aktuelni slogan kampanje „Ne dozvolite da zbog duvana izgubite dah. Izaberite zdravlje umesto duvana“.

Posebno je važno napomenuti da duvanski dim predstavlja zdravstveno, a čak i životno ugrožavajuću formu zagađenja vazduha, pre svega u zatvorenom prostoru, imajući u vidu da sadrži nekoliko hiljada hemijskih supstanci, od kojih je 69 dokazano kancerogeno za čoveka.

Iako dim možda nije uvek golim okom vidljiv, a ponekad mu se čak ni miris ne oseća, on u sebi sadrži sitne čestice koje ostaju da lebde u prostoru čak i nekoliko sati nakon samog čina pušenja, imaju toksično dejstvo na organizam.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, čak 890.000 smrtnih slučajeva godišnje povezano je sa pasivnim pušenjem, odnosno sa nevoljnom izloženošću duvanskom dimu.

Milisav Pajević

Koji je najuspešniji projekat revitalizacije vodenih staništa u Mađarskoj?

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine na čelu sa Aleksandrom Andrićem, zamenikom pokrajinskog sekretara, prisustvovali su na radnom sastanku u Direkciji Nacionalnog parka „Kiškunšag“ u Mađarskoj, organizovanog u okviru projekta „Očuvanje ključnih životinjskih vrsta Panonskih stepa u pograničnom području Mađarske i Srbije“, koji se sprovodi preko Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Sastanak je održan u cilju da se sa predstavnicima Direkcije Nacionalnog parka „Kiškunšag“ – prekograničnog patnera na projektu – obave razgovori u vezi već sprovedenih projektnih aktivnosti i postignutih rezultata, kao i da se definišu naredni koraci u realizaciji projekta.

Istom prilikom je organizovana poseta lokaliteta u Nacionalnom parku pod nazivom Rezervat biosfere „Kolon jezero“, na kojem je sproveden jedan od najuspešnijih projekata revitalizacije vodenih staništa u Mađarskoj.

Razmotrena je ideja da se u cilju razvoja eko-turističkih sadržaja ovog područja, kao nastavak saradnje, te aktivnosti realizuju u okviru novog prekograničnog projekta kojim bi Pokrajinski sekretarijat i Nacionalni park mogli da apliciraju prilikom sledećeg poziva Interreg-IPA CBC programa Mađarska-Srbija.

Projekat PANNONSTEPPES ima za cilj da se realizaciom raznih zajedničkih aktivnosti projektnih partnera iz Mađarske i Srbije očuvaju dve ključne životinjske vrste, i to kroz očuvanje njihovih staništa, panonskih stepa što će značajno doprineti obezbeđivanju boljeg statusa zaštite još preostalih fragmenata panonskih stepa o obe zemlje.

U fokusu projektnih aktivnosti u Srbiji je očuvanje populacije velike droplje (Otis tarda), unutar Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“, dok se u Mađarskoj pažnja posvećuje unapređenju staništa stepske šarke (Vipera ursinii rakosiensis) unutar Nacionalnog parka „Kiškunšag“.

Milisav Pajević

Najbolje fotografije osme nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Ivana Lukić

Poznato je već 24 fotografije koje su ušle u uži izbor Eko foto-konkursa na nedeljnom nivou.

Za upotpunjavanje izložbe u galeriji Radio televiziji Srbije je neophodno još tri. I one će uskoro ugledati “svetlost” sajta Energetskog portala! Fotografije pristigle u poslednjoj nedelji konkursa će, kao i do sada, ocenjivati žiri u sledećem sastavu:

  • Bojan Džodan, fotograf,
  • Stanko Kostić, umetnički fotograf, ULUPUDS
  • Dušan Milovanović, renomirani istoričar umetnosti,
  • proslavljeni glumac Vuk Kostić i
  • Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala.

Dok ne budu poznati rezultati njihovog ocenjivanja za devetu nedelju konkursa, prepustite se pozitivnim i negativnim emocijama koje bude tri najbolje iz osme!

Foto: Olja Simović
Foto: Ivana Lukić
Foto: Đurđina Tomić

 

Konkurs za osnovce inspirisan filmom

Foto: MCF MegaCom Film

Povodom novog animiranog filma “Tajni agent Mjau” MCF MegaCom Film vas da se priključite konkursu “Moj ljubimac – moj tajni agent” i osvojite vredne nagrade.

Foto: MCF MegaCom Film

Marni je mala, bucmasta maca koja veruje da je začarano dete. Ona živi poput princeze i dobija sve što želi, jer gazdarica Rosalinda ju je razmazila poput deteta.  Nakon što biva izbačena po nalogu Rosalindinog zloćudnog brata, Marni je ubačena u nepoznati svet gde je prisiljena da se udruži sa još tri životinje: uplašenim psetom, neurotičnim petlom i magarcem, koji se pretvara da je zebra, kako bi se zajedno borili protiv kriminalaca koji su se pojavili u njihovom malom mestu.

Priključite se konkursu “Moj ljubimac – moj tajni agent” i zajedno sa vašim odeljenjem nacrtajte vašeg tajnog agenta – to može biti bilo koja životinja.

Radove pošaljite na adresu: MCF MegaComFilm, Dečanska 14, Stari grad, 11000 Beograd, a najzanimljiviji i najkreativni radovi će osvojiti vredne nagrade.

Konkurs je otvoren od 22. maja do 10. juna.

Više informacija na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/konkurs-za-osnovce-inspirisan-filmom/.

Počela javna rasprava o parkiralištima u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević

Završna javna rasprava o Nacrtu Odluke o parkiralištima u opštini Paraćin, zakazana je za 19. jun, u prostorijama Uprave za urbanizam, od 12 sati.

Foto: Milisav Pajević

Do tada, zainteresovana javnost se o predloženim izmenama može informisati u Službi za skupštinske poslove i prostorijama Parking servisa Direkcije za izgradnju a Radnoj grupi zaduženoj za izradu odluke može dostaviti eventualne primedbe, sugestije i predloge.

Prečišćen tekst Odluke o javnim parkiralištima u opštini Paraćin, usklađen sa izmenama propisa kojima se uređuje jedna od tri delatnosti Direkcije, Opštinsko veće je uputilo na javnu raspravu.

Nacrtom nove Odluke, još uvek važeća se usaglašava sa izmenama Zakona o komunalnim delatnostima i Uredbom nadležnog ministarstva o načinu i uslovima obavljanja, otklanjaju nedostaci uočeni primenom prethodne i regulišu, u međuvremenu, uvedene usluge.

U skladu sa Zakonom definiše se ko može biti oslobođen obaveze plaćanja parkinga, pri čemu Zakon ne nameće obavezu oslobađanja, samo otvara mogućnost.

Druga izmena tiče se regulisanja plaćanja parkinga kupovinom karata sa automata i treća, kojom Radna grupa za izradu Nacrta predlaže naplatu mesta na javnim parkiralištima od 7 do 21 sat, na osnovu prethodno sprovedene analize.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Novopečeni Beograđani – 17 pingvina iz Austrije i Ujedinjenih Arapskih Emirata

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako dva jata od ukupno sedamnaest pingvina iz Beča i Al Aina verovatno nije imalo mogućnost glasanja na temu selidbe u Beograd, oni su, ipak, od skoro naši sugrađani. “Beo zoo vrt” im je obezbedio prostor skrojen prema njihovim potrebama, te im selidba neće predstavljati “kulturološki šok” – osim što će možda ostati iznenađeni različitošću prizora koji gledaju iz svog pingvinarijuma.

Foto-ilustracija: Pixabay

Životinje su u Srbiju doputovale iz Austrije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Nakon trideset godina odsustva, ova vrsta se od 31. maja ponovo nalazi na mapi prestoničkog zoološkog vrta.

Beogradski zoološki vrt je poslednje tri godine sa velikom pažnjom gradio pingvinarijum zato što crno-bela, gegava bića poseduju osetljivu prirodu i zahtevaju posebne uslove kako bi mogla da udobno žive u našoj klimi.

Dobro nam došli!

Jelena Kozbašić

Aleksandar Antić: „Turski tok” je ekonomski zdravo postavljen projekat

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat „Turski tok” izuzetno je važan za Srbiju i do kraja ove godine će biti završen linijski deo deonice gasovoda što će Srbiji obezbediti niz mogućnosti koje nije imala do sada, uključujući i izgradnju gasnih elektrana, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je za Tv Hepi rekao da je novi projekat, za razliku od južnog toka koji je bio postavljen kao politički-međudržavni projekat, postavljen kao komercijalni.

Gasprom” i „Srbijagas” će ga finansirati 30 odsto kao osnivači, a ostalih 70 odsto će biti finansirano od strane zajmova koje će „Gastrans” povući i koje će otplatiti.

Antić je naveo da je reč o jednom potpuno ekonomski zdravo postavljenom projektu, koji će obezbediti finansiranje, vraćanje tih finansija i zaradu.

„Mi moramo da obezbedimo poziciju koja će biti zasnovana pre svega na državnim nacionalnim interesima i obezbeđivanju naše energetske bezbednosti. Srbija mora da obezbedi za sebe gas, upravo iz tog razloga mi činimo maksimum napora da projekti budu dobro postavljeni”, rekao je Antić.

Kada je deonica kroz Srbiju u pitanju, kompanija „Gastrans” izdejstvovala je rešenje o izuzeću i pribavila dozvole za pripremne na tri, od ukupno četiri deonice.

„Ovog puta zaista radimo potpuno drugačije, pre svega smo usredsređeni na obezbeđivanje regulatornih uslova da taj gasovod može da radi. Od 15. aprila su počeli pripremni radovi, a od 15. maja građevinski radovi”, objasnio je ministar.

Milisav Pajević