Home Blog Page 890

Kogeneracija na biomasu od 5 MWe svečano otvorena u hrvatskom gradu Slatina

Foto: Resalta

Resalta, kompanija za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, je obeležila ove nedelje svečano otvaranje kogeneracije na biomasu u hrvatskom gradu Slatina. Postrojenje od 5 MWe je jedno od većih projekata obnovljive energije u tom delu zemlje i proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 500 domaćinstava.

Foto: Resalta

Resalta je kompanija sa sedištem u Ljubljani, prisutna u osam zemalja širom regiona. Njena delatnost se deli na projekte energetske efikasnosti i veće projekte obnovljivih izvora energije kao što je kogeneracija u Slatini, prvi Resaltin takav projekat u Hrvatskoj.

U kogeneraciju je investirano 24 miliona evra. Građevinski radovi započeli su u septembru 2017. godine a postrojenje je pušteno u pogon krajem 2018. godine. Postrojenje sa parnim kotlom, koji korist drvna sečka, sa parnom turbinom i generatorom, proizvodi električnu i toplotnu energiju. Sušara u okviru postrojenja se koristi za sušenje biomase i omogućava maksimizaciju efikasnosti kogeneracije.

Foto: Resalta

Električni kapacitet iznosi 5 MW, dok toplotni kapacitet je čak 12 MW te će postrojenje proizvoditi pored 40 GWh električne energije godišnje i 96 GWh toplotne energije. Proizvođač kotla je hrvatska tvrtka Đuro Đaković TEP iz Slavonskog Broda. Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) potpisao je ugovor o kupovini proizvedene električne energije na 14 godina.

Ovo postrojenje je primer uspešnog razvoja OIE u Hrvatskoj, posebno u Viroviticko-Podravskoj županiji. Novoizgrađeno kogenerativno postrojenje zapošljava 13 radnika sa teritorije Slatine i jedno je od prvih objekata u novoj industrijskoj zoni Trnovača.

Svečano otvaranje je održano 5. juna u Slatini, u prisustvu Virovitičko-Podravskog župana Igora Androvića i gradonačelnika Slatine Denisa Ostrošića.

“Projekat ‘Slatina’ ima najbolju raspoloživu tehnološku opremu sa najvišim nivoom energetske efikasnosti i najnižim emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Resalta kao lider u ESCO uslugama u jugoistočnoj Evropi planira sve više da investira u postrojenja na biomasu i obnovljive izvore energije, što je prirodan korak za našu kompaniju koja je u potpunosti orijentisana na uštedu energije i ulaganje u projekte čiste energije. Vrlo smo ponosni na saradnju s opštinom Slatina i Županijom, i na podršku koju su pružili ovom projektu, kao i na odličnu saradnju sa Đuro Đakovićem,  koji su zajedno omogućili da prvo ovakvo postrojenje izgradimo baš u Hrvatskoj”, rekao je Marko Podlesek, Resaltin direktor za obnovljive izvore energije.

Foto: Resalta

Resalta je vodeća kompanija za energetske usluge u jugoistočnoj Evropi. Nudi rešenja klijentima iz privatnog i javnog sektora po ESCO modelu, dakle po principu ključ u ruke: za svaki projekat energetske efikasnosti, Resalta nudi celokupnu uslugu od energetskog pregleda do projektovanja, implementacije, održavanja i finansiranja.

Klijenti otplaćuju Resaltinu investiciju od ostvarenih ušteda, a Resalta snosi sve rizike, tehnološke i finansijske. Sa timom stručnjaka iz inžinjeringa, finansija, implementacije i drugih polja, Resalta je uspešno izvela više od 180 projekata za preko 120 zavodoljnih klijenata, među kojima su Grad Ljubljana, Gorenje, Atlantik Grupa, Mercator, Grad Novigrad, i mnogi drugi. Pored projekata energetske efikasnosti, Resalta razvija i projekte obnovljivih izvora energije kao što su postrojenja na biomasu i fotovoltaici.

Trivan: Zakonom zabraniti izgradnju malih hidroelektrana u zaštićenim područjima

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na skupu u Srpskoj akademiji nauka – SANU o uticaju malih hidroelektrana na životnu sredinu, naučna i stručna javnost iznela je činjenice i argumente kojima je doprinela sagledavanju ovog, za celokupnu društvenu zajednicu, aktuelnog i značajnog pitanja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Skup „Uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu“ organizovao je Akademijski odbor „Čovek i životna sredina“ SANU, sa ciljem sagledavanja svih relevantnih aspekata izgradnje i eksploatacije malih hidroelektrana u odnosu na očuvanje i unapređenje životne sredine.

Pozdravljajući skup, predsednik SANU, akademik Vladimir S. Kostić naglasio je da teme kao što su značajna životna pitanja zaštite biodiverziteta i voda, zaslužuju punu akademsku pažnju.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u svom obraćanju ukazao je da su mišljenje i stavovi stručne i naučne javnosti ključni za utvrđivanje pretežnog stava o malim hidroelektranama – MHE kao obnovljivim izvorima energije i njihovom uticaju na životnu sredinu.

„Dobro je da dođe do sučeljavanja mišljenja, da se čuju različiti stavovi i analize različitih aspekata uticaja MHE, jer se jedino činjenicama i argumentima može doći do pravih rešenja“, naglasio je ministar.

Priroda je nezamenljiva, dodao je, a rečice i potoci na kojima se podižu derivacione male hidroelektrane kao što su MHE na Staroj planini su manji vodotokovi hiperosetljivi na promene, gde svaka intervencija ostavlja dramatične posledice po živi svet.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je ukazao da, u trenutku kada svet gubi milion vrsta, svako uništavanje biodiverziteta i nacionalnog prirodnog bogatstva bitno menja i ugrožava samog čoveka.

Ministarstvo zaštite životne sredine ima jasan stav da MHE, pre svega derivacione MHE, imaju mnogostruk negativan uticaj na okruženje i narušavaju biološku ravnotežu, zbog čega bi trebalo zakonom zabraniti izgradnju MHE u zaštićenim područjima.

„Nismo protiv da se MHE grade van zaštićenih područja, ali u tom slučaju, moraju se strogo poštovati zakonski propisi i svetski standardi, uz redovnu inspekcijsku kontrolu“ istakao je Goran Trivan. On je naglasio da se Ministarstvo u razmatranju ovog problema oslonilo na nauku i legitimna istraživanja, i shodno tome pripremilo izmene Zakona o zaštiti prirode kojima bi se zabranila izgradnja MHE u zaštićenim područjima Srbije.

Za donošenje ovakih izmena zakona bilo je potrebno da se iznesu svi argumenti i steknu uslovi u promenjenom društvenom opredeljenju i javnoj svesti koja se dešava, i shodno tome, ulazimo u period kada bismo mogli da predložimo izmenu zakona, ocenio je ministar.

Za društveno opredeljenje i promenu stava društvene zajednice kada je u pitanju opravdanost izgradnje MHE na Katastrom predviđenih 856 lokacija, a od toga na 280 lokacija u zaštićenim područjima, dragocena je rasprava u SANU koja je rešavanju ovog značajnog društvenog pitanja dala značajan doprinos.

Milisav Pajević

Crna Gora donela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore je na 124. sednici donela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa iz vodotoka 2019. – 2021. godine.

Foto: pixabay

Kako bi se nastavilo sa daljim aktivnostima tokom trajanja moratorijuma na eksploataciju šljunka i peska iz rečnih korita, koji je uveden u aprilu 2017. godine radi dodatnog unapređenja brige o zaštiti rečnih tokova i zaštiti od voda i suzbijanja nelegalne eksploatacije, izrađen je Akcioni plan kojim će se u narednom periodu postići efikasniji nadzor nad nelegalnom eksploatacijom, obezbeđenje kontinuiranog monitoringa i izveštavanja o stanju na vodotocima, kao i u cilju realizacije Akcionog plana za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa iz vodotoka, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, Vlada Crne Gore je donela Uredbu o poveravanju dela poslova Uprave za inspekcijske poslove Glavnom gradu Podgorica i opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Rožaje.

Uredbom se poslovi državne uprave iz nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, u delu koji se odnosi na eksploataciju i deponovanje rečnih nanosa na vodnom zemljištu, poveravaju ovim lokalnim samoupravama na period od 18 meseci.

Milisav Pajević

Valjevo dobilo mobilnu stanicu za kontrolu kvaliteta vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Postavljanjem mobilne stanice za kontrolu kvaliteta vazduha u Valjevu zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine obeležili su Dan zaštite životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Valjevo je protekle zime bio jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji sa preko 150 dana u kojima je zagađenost vazduha prelazila propisane granične vrednosti.

Mobilnu stanicu su posetili ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Keefe i predstavnici opštine Valjevo, a brojnim sugrađanima je predstavljen način na koji Agencija vrši monitoring kvaliteta vazduha, kao i tumačenje podataka koji se dobijaju tom prilikom.

Direktor Agencije, Filip Radović, razgovarao je sa đacima Valjevske gimnazije o značaju ove teme i potrebi za većim uključivanjem mladih u aktuelne probleme kako bi svi zajedno imali zdraviju životnu sredinu.

„Valjevo je izabrano kao svojevrstan simbol, jer želimo da ukažemo na značaj aerozagađenja, kroz edukaciju i razgovor o merama koje će biti primenjene kako bi pravazišli stanje koje je zatečeno”, rekao je tim povodom direktor Agencije Filip Radović.

Milisav Pajević

Francuska najavljuje nove korake za zaštitu životne sredine

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Bićemo prvi u svetu u tome”, rekao je premijer Francuske Eduar Filip predstavljajući nove korake za zaštitu životnu sredinu. Najavljeni potezi francuske vlade predstavljaju odgovor na očekivanja ekologa u Francuskoj čijoj brojnosti svedoči i prodor Zelenih na izborima za Evropski parlament.

Filip je nagovestio da će za dve do četiri godine u zemlji biti zabranjeno uništavanje neprodate robe koja nije prehrambena, kao što je odeća, kućni aparati, kozmetika i sredstva za higijenu.

Ta mera će se odnositi na poklanjanje ili recikliranje proizvoda. Predviđeno je da stupi na snagu krajem 2021. ili krajem 2023, a u međuvremenu će biti uvedene mere protiv bacanja hrane.

Roba u vrednosti višoj od 650 miliona evra, nova i neprodata, se svake godine baci ili uništi, što je pet puta više od donacija tih istih proizvoda, rekao je francuski premijer.

Istovremeno, francuska vlada zatražila je da se otpad koji proizvodi Evropska unija reciklira na licu mesta. “Nadam se da ćemo, na evropskom nivou, uvesti pravilo da svoj otpad recikliramo u Evropi”, rekao je francuski ministar za ekologiju Fransoa de Riži za sajt Konbini njuz. On je dodao i da je izvoz reciklirajućeg otpada legalan jer je u pitanju sirovina.

Malezija je pre nekoliko dana najavila da će vratiti oko 3.000 tona nereciklirajuće plastike stranim zemljama među kojima su SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija. Malezija time nastoji da spreči da postane mesto za istovar otpada iz bogatih zemalja.

Željka Vesić

Najbolje fotografije devete nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Vesna Mijailović

Nakon devet nedelja ocenjivanja fotografija koje su naši čitaoci slali na Eko foto-konkurs, naš žiri konačno može da predahne. Iako su se tokom dvomesečnog perioda bili zapanjeni mnogobrojnim delima i inspirisani kreativnošću autora, svake nedelje njihova uloga je bila sve zahtevnija, a zadatak sve teži. Kulminaciju svakako predstavlja izbor tri najbolje fotografije od 27 fotografija u užem izboru.

Galerija najboljih fotografija na nedeljnom nivou je dostupna na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Pobednici će biti otkriveni uskoro – a šansu da budu jedni od njih su u poslednjoj nedelji osvojili Vesna Mijailović, Nikolina Osmić i Radovan Živanović.

Foto: Vesna Mijailović
Foto: Nikolina Osmić
Foto: Radovan Živanović

U sastavu žirija bili su fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala.

Do nekog narednog konkursa, zahvaljujemo i njima i učesnicima!

Vlada Srbije donela odluku o proglašenju elementarne nepogode

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici odluku o proglašenju elementarne nepogode zbog obilnih padavina, grada i izlivanja bujičnih i drugih vodotokova, ovog meseca, koje su izazvale veliku materijalnu štetu u pojedinim opštinama.

Odluka predstavlja prvi korak u aktiviranju države u definisanju tačnog broja opština i štete nastale u poplavama, kako bi se pristupilo obnovi infrastrukture, privatnih i objekata javne namene, navodi se u saopštenju Kancelarije Vlade za saradnju s medijima.

Milisav Pajević

Roj bubamara iznad San Dijega i južne Kalifornije

Foto: pixabay

Ogromna mrlja koja se u utorak pojavila na radaru američke Nacionalne meteorološke službe nije bio kišni oblak nad južnom Kalifornijom, već roj bubamara.

Foto: pixabay

Meteorolog Džo Dandrea rekao je da je roj koji se pojavio iznad San Dijega bio širok oko 129 kilometara, prenosi AP.

On je za Los Anđeles Tajms objasnio da su se bubamare raširile nebom leteći na visini između 1,5 i 2,7 kilometara, a grupa sa najvećom koncentracijom bila je široka oko 16 kilometara.

Tajms navodi da se odrasli primerci bubamare pare i migriraju sa Sijera Nevade u doline u kojima se hrane biljnim vašima i ležu jaja.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

U kom istorijskom trenutku je ljudska vrsta prvi put zagadila vazduh i na koji način?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Auh)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Auh)

Odgovor na pitanje “U kom istorijskom trenutku je ljudska vrsta prvi put zagadila vazduh i na koji način?” se krije u – glečerima.

Omiljena bajka kao detetu mi je bila “Snežna kraljica” Hansa Kristijana Andersena. Sećam se da je, posle svakog novog čitanja, u meni ostavljala neobičan osećaj melanholije, prazninu i određenu dozu zebnje. Ipak, iako nijedna od nabrojenih emocija nije pozitivna, često sam sa police sa knjigama uzimala zbirku Andersenovih bajki u crvenom mekom povezu i čitala upravo “Snežnu kraljicu”. Pisac bi u meni uvek budio iščekivanje, neizvesnost i, na samom kraju, olakšanje jednakog intenziteta kao da nikada pre nisam prolazila kroz njegove redove o hladnom svetu.

Uprkos tome što sam bila uobičajeno lenji, bezbrižni učenik nižih razreda osnovne, ni to što je zauzimala ubedljivo najviše stranica me nije sprečavalo da iznova “uranjam” u njeno snežno kraljevstvo. Sa svojim drugarima nikada nisam mogla da komentarišem ovo delo, što zbog toga što su odmori i užine bili rezervisani za igru žmurke i trčanje po školskom dvorištu, što zbog toga što niko nije znao za Gerdu i Kaja i bili su naklonjeniji Snežani i patuljcima, lepotici i zveri i Ivici i Marici.

Topljenje glečera je sveobuhvatna uznemiravajuća pojava u savremenom dobu, a možda je nestankom nekog od njih zauvek iščezla i bezosećajna kraljica – ili ju je ova pojava primorala da migrira u toplije krajeve. Bilo kako bilo, naučnici tvrde da njena nekadašnja domovina okovana snegom i ledom nudi podatke o tome kada je Homo sapiens sapiens počeo da urušava kvalitet jedne od svojih osnovnih potreba – vazduha.

Iako se glečeri povlače decenijama unazad, stručnjaci su tek nedavno odgonetnuli kolika odgovornost za proces njihovog povlačenja pripada zagađenju vazduha izazvanom aktivnostima čoveka. Prema novim saznanjima, ono se odvija stotinama godina unazad, još od vremena osvajanja Amerike od strane Španaca, ali je danas bez presedana.

Istraživači sa peruanskog instituta za istraživanje glečera i planinskih ekosistema su otkrili postojanje čestica olova i žive u dubokim slojevima leda na Andima. Njihovo prisustvo pripisuju rudarenju srebra u Boliviji nakon španske okupacije kontinenta. Ono se odvijalo dve stotine godina pre Industrijske revolucije koja se najčešće smatra klicom ispuštanja štetnih gasova u atmosferu.

Istorija metalurgije na južnoameričkom kontinentu je ispisana u – ledu. Od plemena Inka, preko evropskih konkvistadora i boraca za nezavisnost, do industrijalaca – svi oni su ostavili trag u vidu zagađenja.

Američki prastanovnici su naglašavali da mi ne nasleđujemo Zemlju od svojih predaka, već je pozajmljujemo od svoje dece. Ako nastavimo da idemo istim putem, u očima naslednika izgledaćemo kao bratov drug koji mu je pozajmljenu loptu vratio probušenu – kao nemarna i samoživa bića. Ući ćemo u dug koji nećemo imati priliku da vratimo!

Jelena Kozbašić

Završena deseta akcija „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, zajedno sa potpredsednikom Mihaljem Njilašom, uručio je juče nagrade najuspešnijim vaspitno-obrazovnim institucijama u okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” za 2018/2019. godinu.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Reč je o programu Pokrajinske vlade, koji se realizuje deset godina, s ciljem da se u vrtićima, školama i lokalnim zajednicama širom Vojvodine podigne svest i lična odgovornost za svoju okolinu od najmlađih dana.

Potpredsednik Milićević je naglasio da impresivne brojke govore o tome šta je sve postignuto kroz ovu akciju u protekloj deceniji.

„Stotine škola i obrazovnih institucija širom Vojvodine učestvovalo je godinama unazad u ovoj akciji, a u ovoj jubilarnoj godini postignuti su i najbolji rezultati“, kazao je Milićević.

On je naveo podatak da se za učešće u programu prijavilo 128 škola i predškolskih ustanova iz Vojvodine, a nagrađeno je 60 čiji su mališani, učenici i nastavnici-mentori bili najuspešniji.

Ovogodišnja akcija organizovana je u saradnji i partnerstvu sa domaćinom, opštinom Sremski Karlovci.

Milićević je naglasio da je cilj da se akcija širi ka drugim gradovima i opštinama u Vojvodini.

„Kada čujemo da su deca i mladi ljudi sakupili skoro četiri tone limenki čisteći dvorište svojih škola, znamo da smo postigli cilj i da ih, u periodu kada se formiraju kao ličnosti, učimo pravim vrednostima“, istakao je Milićević i naglasio da je to obaveza svih građana, jer je važno da ono što smo nasledili od predaka još lepše, čistije i zdravije ostavimo svojim potomcima.

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Mihalj Njilaš naglasio je da je ova akcija iz godine u godinu jačala, kako po broju učesnika i uloženim sredstvima, tako i po broju partnera koji su se pridružili.

„Srbija i Vojvodina nemaju samo jako obrazovanje, nego i sve jaču svest naših đaka i celog našeg društva u ekološkom smislu“, kazao je Njilaš i dodao da će Pokrajinska vlada istrajati na putu koji je ova akcija trasirala.

Brankica Tabak, podsekretar u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, koji je koordinator programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, kazala je da je potreba u očuvanju životne sredine i te kako prepoznata.

„Za deset godina ne samo što je veliki broj škola nagrađen, nego su škole delujući u okviru ovog programa, uspele da ujedine lokalne zajednice što nam je bio cilj“, navela je Brankica Tabak.

Predsednik opštine Sremski Karlovci Nenad Milenković kazao je da ova akcija Pokrajinske vlade, u saradnji sa lokalnim samoupravama, mladim naraštajima šalje poruku kako i na koji način treba da se odnosimo prema životnoj sredini.

U ovoj, 10. jubilarnoj godini, zbog značaja koji ima u izgrađivanju ekološke kulture, program je dodatno ojačan.

Ovogodišnji fond za nagrade povećan je na 4,2 miliona dinara, a programu, koji realizuju pet pokrajinskih sekretarijata sa partnerima iz civilnog sektora – Pokretom gorana i Riken fondom za reciklažu limenki, pridružili su se i javna preduzeća „Vojvodinašume“, Nacionalni park Fruška gora, Grad Novi Sad i Grad Beograd, kao i velike kompanije kao što su NIS i Beočinska fabrika cementa „Lafarž“.

Milisav Pajević

Privredna komora Srbije pozvala kompanije pogođene poplavama da prijave štete

Foto: pixabay

Privredna komora Srbije poziva ugrožene kompanije da se obrate najbližoj regionalnoj privrednoj komori i prijave problem, kako bi se što efikasnije našlo rešenje za bržu sanaciju štete i ponovno pokretanje proizvodnog procesa.

Foto: pixabay

Usled prodora vode u proizvodne hale i magacinski prostor, došlo je do prekida proizvodog procesa.

Na sanaciji i otklanjanju štete poplava u poplavom devastiranim područjima angažovani su radnici poplavljenih preduzeća, Štab za vanredne situacije i Vojska Srbije.

Povlačenjem vode, narednih dana, moći će da se sagledaju razmere pričinjene štete.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Moravički i Raški okrug učestvuju sa 4,8 odsto u bruto dodatoj vrednosti (BDV) koja je ostvarena u Republici Srbiji u 2017. godini, a ostvareni izvoz bio je 486 miliona evra.

Privredna komora Srbije, nakon prikuplanja preliminarnih podataka o obimu materijalne štete privrednih subjekata ovog regiona, obratiće se Vladi Republike Srbije sa predlozima mera za saniranje posledica privredi regiona.

Adresa za pomoć u Kraljevu je Krizni štab u prostorijama Regionalne privredne komore Moravičkog i Raškog upravnog okruga.

Kontakt telefoni za pomoć i informacije privrednim subjektima su: 036 / 334 655, 331 711, 334 175 ; E-mail: mirjana.tomovic@pks.rs i zvonko.tufegdzic@pks.rs.

Kontakt u Privrednoj komori Srbije: milos.jelic@pks.rs Tel: 011 33 00 933.

Milisav Pajević

Zaštićenim staništem „Pančevačke ade” upravljaće Šumsko gazdinstvo „Banat”

Foto: JP Vojvodinašume

Ade Forkontumac, Štefanac i Čakljanac koje su smeštene unutar vodotoka reke Dunav, na mestu gde se u njega uliva reka Tamiš, proglašene su za zaštićeno područje.

Foto: JP Vojvodinašume

Naime, početkom maja Skupština grada Pančeva donela je Odluku o zaštiti Pančevačkih ada kao zaštićeno stanište.

Ove tri ade čine zaštićeno stanište, zaštićeno područje treće kategorije i predstavljaju funkcionalnu celinu vodenih, vlažnih i šumskih staništa na površini nešto većoj od 1.300 hektara.

Novoproglašeno područje biće od velikog značaja za očuvanje populacija zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, posebno onih koja naseljavaju vodena staništa.

Upravljanje zaštićenim staništem „Pančevačke ade” povereno je JP „Vojvodinašume”, odnosno Šumskom gazdinstvu „Banat” iz Pančeva.

Milisav Pajević

“Muzej mrtve prirode” upozorava na posledice nestanka pčela

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Muzej mrtve prirode 2119”, u kom možete videti biljke koje čovek koristi u ishrani a koje u budućnosti neće postojati ukoliko se ne sačuvaju pčele, otvoren je juče u Beogradu povodom Svetskog dana zaštite životne sredine.

Na otvaranju je rečeno da su pčele jedini insekt koji proizvodi hranu za čoveka i da od 100 biljaka koje ljudi jedu, 70 oprašuju pčele.

Direktorka Kreative Unlimited Nina Martinović kazala je da se ta kompanija kao prva u Srbiji, priključila globalnom pokretu očuvanja pčelinjih zajednica u gradovima time što je postavila pet košnica sa 72.000 pčela na krov svoje zgrade.

“Odlučili smo da našu kreativnost upotrebimo da se prirodi odužimo tako što ćemo je sačuvati. Ponosni smo što smo Beograd upisali u mapu evropskih gradova u kojima na krovovima kompanija i institucija žive i rade pčele. Nadam se da ćemo veoma brzo dobiti konkurenciju”, rekla je Nina Martinović.

Ona je pozvala kompanije i pojedince da se priključe aktivnostima za zaštitu životne sredine jer to, kako je ocenila, nije samo pitanje društvene odgovornosti, nego i pitanje opstanka.

U Srbiji svake godine nestane 25 odsto pčelinjeg fonda, dok je u nekim razvijenim zemljama nestalo i do 60 odsto.

Futurološki “Muzej mrtve prirode 2119” biće otvoren za posetioce do srede, 12. juna.

Uređen je u saradnji s Novom Iskrom i ekološkom organizacijom Ekonaut u okviru projekta “Bee Connected” koji se bavi iznajmljivanjem i održavanjem košnica u čemu mogu učestvovati i preduzeća i pojedinci koji žele da imaju pčelinjak.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Ne kupuj smeće – Priča o drugačijoj prodavnici

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Kad obavimo kupovinu namirnica, zajedno sa artiklima u kuću unesemo i priličnu količinu ambalaže – kartonskih pakovanja, folije i plastike.

Otpad koji se svakodnevno nagomilava u našim kantama  zadavao je glavobolje mladim Budimpeštankama Reki Nemeš i Agiki Mađar Hikić. Ove zaštitnice prirode i preduzetnice došle su na ideju da u Budimpešti otvore prodavnicu i kafeteriju „Ne pazarolj” (Ne razbacuj), koje posluju po principu „zero waste”, odnosno bez otpada.

Na taj način nude alternativu onima koji umesto umesto masovnih kesa biraju lokalne proizvode i ekološka pakovanja.

Stanovnik Mađarske u proseku dnevno proizvede kilogram smeća, od čega značajan deo čini ambalaža. Agi se ranije kao blogerka bavila zdravim životnim stilom bez plastike, ali kao majka malog deteta shvatila je da bi joj mnogo lakše bilo kada bi sve što joj je potrebno mogla da kupi na jednom mestu, bez pakovanja.

Kako funkcioniše prodavnica?  Reka objašnjava: Uglavnom kupci sa sobom od kuće donesu svoje posude, platnene kese, tegle. To kod nas izmerimo, težinu napišu na papirić i to nalepimo. Onda napune proizvodima, na kasi mi opet izmerimo, odbijemo težinu posude i na osnovu toga plaćaju.”

Ukoliko kupuju u prodavnici bez nepotrebne ambalaže, svojim novcem opredeljuju se za očuvanje okoline. „Primećujemo da ih sve više dolazi i ideja o kupovini bez ambalaže se sve više širi, sve više ljudi nastoji da kupuje pametno”, priča Agi.

„Mi sve kupujemo na veliko. Uglavnom ambalaža u kojoj se donosi se i vraća i ponovo puni. Na taj način kod nas se ne stvara mnogo smeća, u stvari gotovo ništa”, dodaje Reka.

Na galeriji iznad prodavnice otvoren je i dečji kutak i kafeterija. Kafa stiže iz inostranstva, i mora se i pakovati kako bi zadržala kvalitet, ali „pratioce” u ispijanju kafe, šoljice, salvete, peciva, moguće je organizovati na „zero waste” način. Agi objašnjava da ako je potrebno, kafu serviraju i u tegli, jer nemaju šta drugo da ponude mušterijama koji ne ponesu svoje šolje. Koriste tekstilne salvete umesto papirnih, svako u svojoj šolji može da ponese kafu ili u čemu god žele. Čak se i voda i sokovi prodaju u staklenim ambalažama koje se posle upotrebe vraćaju.

Preduzetnice kažu da se trude da i njihova roba proizvede minimalnu količinu smeća, pa tako svu robu naručuju na veliko u ambalaži koja se vraća i puni ponovo. Na pitanje koliko to iziskuje više troškove od uobičajenog poslovanja, kažu da kvalitet mora da ima svoju cenu: “Kod nas nisu uobičajene stvari, nego nastojimo da prodajemo robu koja je bio ili bez hemije, posebno lokalne proizvode. Kvalitet sa sobom donosi i višu cenu. Važno je takođe da čovek kod nas kupuje samo onoliko koliko želi, koliko mu je potrebno. Nije tako da kupiš, a posle pola baciš jer se pokvarilo. U proseku, na kraju cenovno je isto, ali koristiš kvalitetnije proizvode. Mađarske proizvođače pomažemo tako što stavljamo u promet njihovu robu. Ne dolaze stvari pretovarene hemijom iz inostranstva, koje nekada i sedmicama putuju, nego zaista uzimaš svežu robu.”

Izvor: Pannon RTV

Željka Vesić

Vlada Srbije usvojila Predlog zakona o komunalnoj miliciji

Foto: pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je danas da je Grad Beograd zahvalan Vladi Republike Srbije zato što je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o komunalnoj miliciji i uputila ga Narodnoj skupštini Republike Srbije na usvajanje.

Foto: pixabay

„Izmenu zakona predložio je Grad Beograd kako bi komunalna milicija mogla da bude efikasnija u uvođenju komunalnog reda i kako bi građani bili zaštićeni od bahatosti svake vrste, nezavisno od toga da li se radi o bahatom parkiranju, glasnoj muzici, bacanju smeća van mesta koja su za to određena, nelegalnoj gradnji ili nepoštovanju drugih pravila komunalnog reda”, rekao je Vesić.

On je dodao da su izmene zakona urađene u korist običnih građana, poštovanja komunalnog reda i povećane bezbednosti svih građana, a prvenstveno najmlađih.

„Baš kao što pripadnici MUP-a brinu o bezbednosti svakog našeg građanina, i to čine odlično, tako komunalni milicioneri brinu o svakom, najsitnijem komunalnom problemu, kako bi građanke i građani bili zadovoljni. Zato i verujem da će promena imena ova službe u „komunalna milicija” jasnije pokazati vezu ove službe sa običnim ljudima i dokazati da ona postoji da brine o tome da se život svakog čoveka odvija u uređenom komunalnom okruženju”, dodao je Vesić.

Da bi ta identifikacija bila snažnija, naveo je zamenik gradonačelnika, u naredne tri godine svaka lokalna samouprava koja ima komunalnu miliciju samostalno će odrediti izgled i boju uniforme koja treba da sadrži lokalne specifičnosti, a koja će se razlikovati od policijske uniforme.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Za Beograd su važni projekti energetske efikasnosti

Foto: Grad Beograd

Projekat „Termalna rehabilitacija javnih zgrada – unapređenje energetske efikasnosti u gradu Beogradu” prvi je značajan projekat koji je Grad Beograd dobio iz IPA sredstava Evropske unije i zbog toga nam je podrška timova programa „Podrška Evropske unije u pripremi projekata” u izradi projektno-tehničke i tenderske dokumentacije i više nego značajna, rekao je gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić na predstavljanju PPF programa u Republici Srbiji održanom u hotelu „Kraun plaza”.

Foto: Grad Beograd

Ovaj program omogućiće pripremu tehničke i tenderske dokumentacije za novih 15 infrastrukturnih projekata u Srbiji čija je potencijalna vrednost veća od 900 miliona evra, a koji su od kapitalnog značaja za bolji standard građana.

Program EU PPF finansira Evropska unija iz pristupnih fondova, sa ukunim budžetom od 21 milion evra, od čega je donacija EU 19,7 miliona evra, a 1,29 miliona ulaže Vlada Republike Srbije.

Govoreći o projektima za Hitnu pomoć, Gradsku biblioteku, Studentsku polikliniku i Stacionar, gradonačelnik Radojičić ukazao je da se radi o veoma značajnim ulaganjima za Beograd u vrednosti od 16 miliona evra, od čega 11 miliona evra predstavlja doprinos EU (IPA 2018), a pet miliona evra iznosi zajam koji će Grad Beograd uzeti od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

„Od kada je šezdesetih godina izgrađena zgrada Hitne pomoći, nikada nije rekonstruisana, dok se broj naših stanovnika višestruko uvećao. Grad Beograd je milionski glavni grad i konačno će nakon 60 godina dobiti Hitnu pomoć, ali po evropskim standardima, koja će moći da odgovori svim potrebama građana. Kada je reč o Studentskoj poliklinici i Stacionaru, cilj projekta je svakako povećanje energetske efikasnosti i smanjenje potrošnje energije. Planirana su i druga poboljšanja u oba projekta – otklanjanje postojećih oštećenja, bolja i efikasnija reorganizacija radnog prostora, unapređenje uslova komfora za pacijente i zaposlene, čime će u značajnoj meri biti unapređen kvalitet rada u svim segmentima, reako je Zoran Radojičić.

Ništa manje važan je i projekat Gradske biblioteke, te će se nakon implementacije mera energetske efikasnosti ostvariti značajne uštede energije za grejanje, električne energije i značajno umanjenje emisije ugljen-dioksida.

On je naglasio da taj projekat dobar znak da se Beograd kreće u pravcu zelenog i pametnog grada.

„Takođe, to je u skladu sa Sporazumom gradonačelnika za klimu i energiju, koji sam potpisao prošle godine, a kojim smo pristupili evropskoj porodici gradova koji se bore da značajno smanje emisiju štetnih gasova u vazduh svojih gradova.

Obavezali smo se da do 2030. godine emisiju štetnih gasova smanjimo za 40 odsto, a ovo je prvi i veliki korak ka tom cilju. Zbog toga mi je posebno drago da se ova konferencija održava baš na Svetski dan zaštite životne sredine. Danas šaljemo poruku da razvoj grada i očuvanje životne sredine idu ruku pod ruku”,  kazao je Radojičić.

Milisav Pajević