Home Blog Page 867

Knićanin kod Zrenjanina dobija gasovod

Foto: Grad Zrenjanin

U Knićaninu kod Zrenjanina su započeti radovi na gasifikaciji.

Foto: Grad Zrenjanin

Uz pomoć zajedničkog projekta lokalne samouprave i Srbijagasa korišćenje gasovoda biće omogućeno svakom stanovniku na teritoriji grada Zrenjanina.

Projekat gasifikacije će u narednom periodu biti sproveden u još nekoliko naselja na teritoriji grada Zrenjanina.

Ovaj veliki investicioni poduhvat realizuje se na osnovu ugovora potpisanog prošle godine.

Taj ugovor je trojni, a ugovorne strane su Grad Zrenjanin, Javno preduzeće „Srbijagas“ i firma „Bobar Beška“ iz Novog Sada, koja je označena kao strateški partner.

„Ovo je kapitalna investicija za Grad Zrenjanin i više od 14 miliona evra biće uloženo u gasnu infrastrukturu.

Podsetio bih da se više od 30 godina nije ulagalo u gasne instalacije na teritoriji našeg grada.

Zbog toga sam veoma ponosan što smo sa državom i „Srbijagasom“ ugovorili ovako značajan projekat.

Po završetku ovog posla sva naseljena mesta, koja sada nemaju gas, biće gasifikovana, najavio je Čedomir Janjić, ističući da će cena za nove priključke biti veoma popularna.

Milisav Pajević

Opština Paraćin redovno uređuje javne zelene površine i parkove

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Osim investiranja u uređenje novih javnih zelenih površina i parkova, u gradu i seskim mesnim zajednicama, koje Opština Paraćin realizuje godinama unazad, obezbeđujući javne prostore za igru dece, relaksaciju i odmor građana ostalih starosnih dobi, na njihov predlog lokacija, uz uslov da postoje tehničke mogućnosti, godišnjim programima Uprave za investicije i održivi razvoj planira se održavanje ranije uređenih.

Svake godine sanira se, vremenom, a češće bahatim ponašanjem nesavesnih građana, oštećen parkovski inventar.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Odličan kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima

Foto: pixabay

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. jula pokazali su da je na 98 odsto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na dva posto kupališta bio K2 klase.

Foto: pixabay

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, odnosno da je sanitarno ispravna, te bezbedna za kupanje i rekreaciju.

Na svih 16 kupališta u opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta K1. Od ukupno 13 lokacija u opštini Bar na kojima se prati kvalitet vode, na njih 12 voda je bila odličnog K1 kvaliteta, dok je na jednoj lokaciji voda bila K2 kvaliteta.

Slična situacija je bila i u opštini Budva, gde je na 25 lokacija voda bila kvaliteta K1, dok je na jednoj lokaciji voda bila K2 kvaliteta.

Kada je u pitanju Bokokotorski zaliv, u Tivtu je voda bila odličnog kavliteta na svih devet kupališta, a ista situacija je bila i u Kotoru, gde je kvalitet vode bio K1 klase na svih 15 lokacija uzorkovanja.

Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale odličan kvalitet K1 na svim lokacijama uzorkovanja, to jest na ukupno 21 kupalište.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Milisav Pajević

Sombor usvojio izmene Programa sistematskog suzbijanja komaraca za 2019. godinu

Foto: Wikipedia

Na danas održanoj 168. sednici Gradskog veća grada Sombora, kojom je predsedavao zamenik gradonačelnice Antonio Ratković, gradski većnici su jednoglasno usvojili Predlog izmene Programa sistematskog suzbijanja komaraca za 2019. godinu.

Foto: Wikipedia

Uz predloženu izmenu Programa dostavljena je i izjava vet.spec. dr Milović Petra, lica određenog za vršenje nadzora nad sprovođenjem Programa suzbijanja komaraca na teritoriji Grada Sombora.

U istoj je navedeno da su radovi na suzbijanju komaraca u mesecima maju, junu i julu bili intenzivniji nego što je planirano za tekuću godinu, s obzirom na to da su meteorološki uslovi izuzetno pogodovali ubrzanom razvoju i investiciji komaraca koji se očekuju i u narednom periodu.

Dr Petar Milović vet.spec, je mišljenja da je u narednom periodu potrebno nastaviti sa tretmanom suzbijanja odraslih komaraca sa zemlje, jer se u nastavku sezone očekuje značajna brojnost odraslih jedinki, kao i da je saglasan sa Predlogom izmene plana sistematskog suzbijanja komaraca na teritoriji Grada Sombora za 2019. godinu za predloženu količinu radova, navodeći da će time biti omogućena kontrola brojnosti komaraca kao i kontrola širenja oboljenja kod kojih su komarci potencijalni prenosioci u predstojećem periodu na teritoriji Grada Sombora.

Milisav Pajević

Prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki kotorskoj

Foto: Bella Boka

Kako je saopšteno na fejsbuk stranici Bella Boka, sa tivatskih Pina uskoro će zaploviti prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki kotorskoj.

Foto: Bella Boka

Solarni brod Elettra i hibridni Gracijana deo su projekta Bella Boka, a sagradila ih je istoimena kompanija, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne Komore Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

„Projektom Bella Boka – održivi vodeni transport solarnim trimaranima u Boki kotorskoj uspostaviće se javni linijski prevoz kroz Bokokotorski zaliv, što će pozitivno uticati na rešavanje problema zagušenja u drumskom saobraćaju, posebno tokom letnje sezone, kada se zbog gužvi u saobraćaju od Kotora do Herceg Novog u najboljem slučaju stiže se za sat i po, do dva sata.

Brodovima, trajanje tog putovanja biće prepolovljeno”, poručuju iz UNDP-a.

Ukupna investicija projekta, jedinstvenog na Mediteranu je 4.259.000 evra, dok sufinansiranje preko UNDP projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori iznosi 150.000 evra.

„Projekat će takođe uticati na smanjenje nivoa emisija štetnih gasova, uključujući ugljen-dioksida, te ponuditi posetiocima uzbudljiv i inspirativan doživljaj ekološkog putovanja, ali i podržati razvoj Crne Gore kao ekološki prihvatljive turističke destinacije.

Predviđena je izgradnja još četiri hibridna plovila, kapaciteta 60 osoba, po brodu i pet potpuno električnih brodova kapaciteta 30 osoba, po brodu”, poručuju iz UNDP-a.

Kako je ranije saopšteno karta će koštati od tri do pet evra, koliko trenutno košta autobuski javni prevoz u Boki, a postojaće mesečne i godišnje karte kao i popusti za radnike, đake i penzionere.

Milisav Pajević

Gugl nagradio tinejdžera iz Irske za projekat odstranjivanja mikroplastike iz mora

Foto: YouTube (screenshot)

Gugl, javna korporacija specijalizovana za pretragu i reklamiranje na internetu iz Sjedinjenih Američkih Država, svake godine počev od 2011. organizuje Naučni sajam (Google Science Fair), takmičenje u nauci namenjeno školarcima uzrasta od 13 do 18 godina. Ovogodišnji dobitnik laskavog priznanja je Fion Fereira, tinejdžer iz Irske, koji je osmislio inovativni način za odstranjivanje mikroplastike iz mora.

Foto: YouTube (screenshot)

Korporacija podstiče učenike da pronađu problem čijem će se rešavanju posvetiti. Nakon istraživanja, eksperimentisanja, testiranja i prikupljanja rezultata raznovrsnih ideja u sprezi sa spornim pitanjem, svoja saznanja bi trebalo da uobliče i da na osnovu njih napišu zaključak. Gugl najuspešniji projekat nagrađuje sa 50.000 dolara (gotovo 45.000 evra).

Inspiracija Fiona Fereire je bilo njegovo okruženje. S obzirom na to da živi u blizini morske obale, svestan je zagađenja plastikom i zabrinut zbog količine sitnih čestica koje dospevaju u naše vodotokove. Stoga je odlučio da ukloni plastične parčiće iz vode i pre nego što dopru do mora.

Prema definiciji američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere, u mikroplastiku spadaju komadići manji od 5 milimetara.

Polazište mladićevog istraživačkog rada je predstavljala dilema da li tzv. ferofluidi (mešavina ulja i minerala magnetita) “izvlače” različite tipove plastike iz vode. Pretpostavio je da će “magnetna tečnost” odstraniti 85 odsto mikroplastike iz uzorka zagađene vode.

Sve oglede je vršio u kućnim uslovima, a po završetku provere tačnosti početne hipoteze je zaključio da se udeo plastike u vodi ovom metodom može smanjiti za između 86,6 i 88,7 odsto.

Pobednike je birao stručni žiri, a Fereiri je upravo ta činjenica bila veliki podsticaj. “Jedna od najvrednijih nagrada na naučnom sajmu je za mene prilika da predstavim svoj rad profesionalcima”, konstatovao je.

“Nema sumnje da su smanjenje korišćenja plastike, razdvajanje i reciklaža otpada i preventivno delovanje na prodiranje plastike u vodotokove, najefikasniji načini za smanjenje zagađenja u morima, ali u stvarnosti sve više proizvoda sadrži plastiku”, stoji u zaključku projekta ovog mladog naučnika. Zbog navedenog, prema njegovim rečima, trebalo bi pronaći tehniku izdvajanja mikroplastike iz otpadnih voda. “Onog trenutka kada plastika dođe do mora, nemoguće ju je maknuti”, tvrdi Fereira, koji će od jeseni obrazovanje nastaviti na Univerzitetu u Groningenu u Holandiji.

Učesnici Guglovog takmičenja su uglavnom koncentrisani na ublažavanje zdravstvenih problema ljudi i životne sredine, pa su tako neki od prijavljenih izuma bili senzori za оtkrivanje raka na osnovu daha i punjive baterije od cinka za skladištenje obnovljive energije.

Jelena Kozbašić

Niz bukove Tare dnevno se spusti oko 300 avanturista

Foto: Pixabay

Iz Parka prirode Piva stiže informacija da je vrlo mali broj turista koji na rafting ove godine dolaze preko mosta, te da se lani od Brštanovice do Šćepan Polja rekom Tarom spustilo oko 50.000 avanturista.

Foto: Pixabay

Ovih dana, u proseku, niz bukove Tare može se videti oko 300 turista- ljubitelja raftinga, a lani ih je bilo manje radnim danima i više vikendom.

Dakle, još je nezahvalno praviti bilo kakav presek, jer sezona je u najvećem jeku.

Taksa za rafting od Brštanovice do Šćepan Polja je tri evra, a dodatno se plaća evro za ulaz u Park prirode Piva.

Turisti koji se Tarom spuštaju kroz Nacionalni park Durmitor plaćaju gotovo deset puta više.

Iz Parka prirode Piva podsećaju i da su očistili reku, da su postavili kante za smeće, da redovno odvoze otpad, da su opremili brojne vidikovce po Pivskoj planini i da imaju još mnogo ideja, te da će ih sigurno realizovati ukoliko budu imali sredstava.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Crna Gora traži održivo rešenje za Solanu

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 27 u ovom momentu su finansijski, kaže pregovarač sa EU za to poglavlje Saša Radulović.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

U primeni zakona koji se tiču životne sredine izostaje kaznena politika, što će biti fokus u narednom periodu.

U Vladi Crne Gore očekuju da će zajedno sa evropskim partnerima naći održivo rešenje za Solanu.

„Najoptimalniji scenario zahteva početnu investiciju od 10 miliona evra i nažalost generiše gubitak od milion evra. Da budemo jasni, Solana je važno hranilište, ona je aerodrom za ptice a one tamo dolaze zbog hrane a da bi bilo hrane Ulcinjska solana mora biti u aktivnom režimu, pumpe moraju da rade i da se proizvodi određena količina soli”, kazao je pregovarač sa EU za Poglavlje 27 Saša Radulović.

Kako bi bilo ptica i soli u Vladi Crne Gore očekuju da će zajedno sa evropskim partnerima naći održivo rešenje.

„Briga o evropskim pticama je deo naše evropske obaveze i deo obaveze evropskih partnera i oni pokazuju veliko razumevanje za takav stav”, dodao je Radulović.

Tokom pregovaračkog procesa koji traje već sedam godina, usvojena je gotovo sva legislativa EU. No Radulović priznaje da se zakoni u potpunosti ne primenjuju.

„Često izostaje ta kaznena politika, to u budućnosti treba da bude naš fokus. Očekujemo mnogo bolju saradnju sa inspekcijama, treba raditi na povećanju ekološke svesti građana”, kazao je Radulović.

Najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 27 Crne Gore u ovom momentu su finansijski, kaže Radulović i dodaje da je procena cele investicije 1,4 milijardi evra, da su u ovom momentu dostupni IPA fondovi koji nisu baš izdašni, takođe formira se zapadno balkanski okvir iz koga se očekuje takođe određena finansijska podrška.

Izvor: Marija Radulović, TVCG

Milisav Pajević

Saradnja na projektu „Energetska efikasnost – preduslov za bolju životnu sredinu“

Foto: Grad Pančevo

Na projektu prekogranične saradnje „Energetska efikasnost – preduslov za bolju životnu sredinu“, prošlog ponedeljka i utorka, održan je međunarodni događaj pod nazivom „Zeleni sport“.

Foto: Grad Pančevo

Deca iz grada Rešice u Rumuniji, ugostila su članove Triatlon kluba “Tamiš” i Plivačkog kluba “Dinamo”.

U dvodnevnom druženju, deca su posetila Zoološki vrt, bioskop i učestvovala u takmičenju.

Takmičile su se dve ekipe (mešovite grupe dečaka i devojčica), svaka sastavljena od 30 takmičara (plivanje, trčanje i biciklizam).

Takmičenje su započeli plivači, koji su prilikom isplivanih dužina štafetu predali trkačima.

Trkači su štafetu odneli do obližnjeg sportskog centra, istrčavši simbolično jedan kilometar, gde su ih sačekali biciklisti, koji su završili takmičenje vožnjom jednog kruga oko stadiona.

Važno je bilo samo učestvovati u takmičenju, jer su na kraju svi bili pobednici i medalja je zasijala oko vrata svakog učesnika.

U okviru pomenute projektne aktivnosti u Pančevu je u junu mesecu održano rukometno takmičenje u Hali sportova.

Hala sportova je energetski sanirana na ovom projektu, finansiranom od strane Evropske unije kroz Program Interreg IPA prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.

Milisav Pajević

Zaštićeno prirodno dobro „Zabran” dobilo novi mobilijar

Foto: Gradska opština Obrenovac

Omiljeno mesto mnogih Obrenovčana, izletište Zabran je dobilo novi mobilijar.

Foto: Gradska opština Obrenovac

Naime, reč je od četiri kompleta ležaljki sa stočićima koji su postavljeni u forlandu.

„Zbog nekoliko nemilih situacija i neprimerenog ponašanja u zaštićenom prirodnom dobru nakon kojih smo ostali sa devastiranim mobilijarima, moram da apelujem na sve naše sugrađane da se u Zabranu ponašaju kao u svojoj kući, stanu ili dvorištu.

Takođe, apelujem da se novoizgrađene pešačko-biciklističke staze ne koriste za parkiranje”, zamolio je direktor Javnog preduzeća za zaštitu i unapređenje životne sredine Svetozar Andrić.

On je najavio da je nakon završetka mosta preko kanala, u planu postavljanje stene za penjanje za decu kao i izrada projekta za izgradnju avantura parka.

Član Veća Gradske opštine Obrenovac Miloš Stanković je ovom prilikom naglasio da se izletište Zabran iz dana u dan unapređuje kako bi svi ljubitelji prirode kvalitetnije i sadržajnije provodili vreme u njemu.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Beograd dobija Sistem ranog upozorenja

Foto: Grad Beograd

Budući situaciono-komandni centar Sistema ranog upozorenja nalaziće se u Tiršovoj 1, a ovaj moderan način obaveštavanja i uzbunjivanja biće od velikog značaja za građane Beograda u slučajevima opasnosti, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Foto: Grad Beograd

On je u uključenju za RTS naveo da će Sistem ranog upozorenja funkcionisati pomoću detektora na 316 lokacija u gradu, koji će sakupljati informacije i prosleđivati ih u komandni centar.

To znači da će građani biti na vreme obavešteni kao i sve službe sistema zaštite i spasavanja

„Podaci će se u situaciono-komandnom centru analizirati i tako obrađeni ponovo biti vraćeni na tih 316 lokacija sa obaveštenjima ili upozorenjima.

To će se postići posredstvom sirena, ali i govornim porukama koje će upućivati ljude kako da reaguju”, precizirao je Radojičić.

On je podsetio da se u ovaj sistem tri decenije nije ulagalo, te da će nov sistem biti savremen po uzoru na velike svetske gradove, poput Rima i Moskve. Gradonačeknik je naglasio da elementarne nepogode koje su zbog klimatskih promena sve češće visokog intenziteta kako u Srbiji tako i u celom svetu ne možemo da sprečimo ali možemo da radimo na preventivnim merama. Te preventivne mere će znatno ublažiti posledice elementarnih nepogoda.

„Ovo je preporuka Evropske Unije i na ovaj način znatno ćemo sprečavati i smanjivati posledice elementarnih nepogoda i drugih opasnosti. Ovaj sistem će mnogo značiti gradskim službama jer će imati monitoring koji prati situaciju, prate se svi relevantni parametri i sistem ukoliko će doći do opasnosti unapred upozorava”, rekao je Radojičić.

Centar u Tiršovoj radiće 365 dana u godini, dodao je Radojičić, a građani i mediji imaće zahvaljujući njemu sve blagovremene informacije.Sistem sirena će pratiti sistem procedura za postupanje u vanrednim situacijama. Ovaj sistem je projektovan tako da funkcioniše još 72 časa i u slučaju dapadnu sve druge telekomunikacione mreže.

„Projekat je vredan ukupno šesnaest miliona evra, od čega će dvanaest miliona biti uloženo u 316 lokacija i mrežu koja će ih povezivati, a preostalih četiri miliona u komandni centar. Projektna dokumentacija je spremna, u septembru se raspisuje tender i nadam se da će u narednih godinu, godinu i po dana biti potpuno omogućeno da sistem počne da funkcioniše. Za početak ovaj sistem će se instalirati najpre u prigradskim opštinama gde je procena rizika veća”, naglasio je Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da je u svetu detektovano da postoji 15, 16 različitih vrsta opasnosti, među kojima su požari, zemljotresi, hemijske opasnosti, radioaktivne opasnosti, epidemije, terorizam, a jedne od najčešćih su poplave. Grad Beograd je odgovoran za vodotok drugog reda, podsetio je gradonačelnik, pa će jedna vrsta detektora biti povezana i sa ovim sistemom.

Inače, gradonačelnik je ranije najavio da od sredine avgusta, gradske službe, opštinski štab Palilule i preduzeće Srbija vode kreću u čišćenje 186 km kanala, što znači duž cele leve obale Dunava.

„Želim da naglasim da je Vlada Republike Srbije odvojila je 218 miliona dinara za čišćenje kanala. Apelovao sam i dalje apeleujem na građane da ne bacaju smeće u odvodne kanale i da ne grade na njima nelegalne objekte. Smatram da je ova elementarna nepogoda i iskustvo koje sada imamo dovoljno da krenemo da menjamo ekološku svest i obazrivije se ponašamo prema okolini koja nas okružuje”, istakao je gradonačelnik.

Milisav Pajević

Spasonosan izum za tople dane stiže iz Japana – klima uređaj koji se nosi u odeći

Foto: YouTube (screenshot)

Japanski proizvođač elektronskih uređaja Soni napravio je mini-klima uređaj koji se nosi u odeći i po potrebi rashlađuje ili greje osobu koja ga nosi, prenosi Nova ekonomija napise preuzete sa portala Extreme Tech.

Foto: YouTube (screenshot)

Uređaj se zove Reon Pocket, a sredstva za njegovo razvijanje (više od 600.000 američkih dolara) Soni je sakupio preko svog sajta za crowdfunding (model kolektivnog finansiranja).

Reon Pocket se prodaje zajedno sa majicom koja ima „džep” u koji se ubaci sam uređaj, koji se kontroliše preko aplikacije na mobilnom telefonu.

Kako navodi Extreme Tech, Reon Pocket može smanjiti telesnu temperaturu za 13 stepeni ili je povećati za 8 stepeni.

Baterija uređaja je dovoljno snažna da Reon Pocket može raditi samo dva sata pre nego što mora da se dopuni, barem za sada.

Trenutno je moguće nabaviti Reon Pocket samo u Japanu, po ceni od oko 117 američkih dolara, a još uvek se ne zna da li će i kada Soni ponuditi uređaj na svetskom tržištu.

Izvor: Nova ekonomija

Uskoro izgradnja vetroelektrane na lokalitetu „Brajići“ kod Budve i Bara

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o raspisivanju Javnog poziva za davanje u dugoročni zakup zemljišta u svojini države, radi izgradnje vetroelektrane, na lokalitetu „Brajići“ – opštine Budva i Bar, sa Predlogom tenderske dokumentacije za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini, radi izgradnje vetroelektrane, na lokalitetu „Brajići“ – opštine Budva i Bar.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je zaduženo da objavi Javni poziv za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini, radi izgradnje vetroelektrane, na pomenutom lokalitetu.

Milisav Pajević

Užice dobija tri nova igrališta za decu i mlade

Foto: Milisav Pajević

Mladi u Užicu će uskoro na raspolaganju imati tri nova igrališta i to, kako navodi Miloje Marić načelnik Gradske uprave za infrastrukturu i razvoj, na Pantovića livadama, u Vidovdanskoj ulici i u naselju Vrela.

Foto: Milisav Pajević

Igralište na Pantovića livadama na Carini će uskoro biti kompletno završeno, postavljena je asfaltna podloga, koševi i golovi, ostalo je još ograđivanje.

Završeno i asfaltiranje polukošarkaškog igrališta u Vidovdanskoj ulici, gde će narednih nedelja biti postavljena ograda, i po jedan koš za odrasle i za decu.

I u naselju Vrela je započeta izgradnja igrališta, završeni su zemljani radovi, sada slede betonski radovi, a potom i postavljanje koševa, golova i ograđivanje.

Kroz Užički program lokalnog parnerstva – Udružimo se do sada je pristiglo 17 prijava za uređenje javnih površina, postavljanje dečijih mobilijara, rekonstrukciju postojećih igrališta, pa će, po rečima člana Gradskog veća Vladimira Sinđelića, realizacijom tih projekata na teritoriji grada biti dodatno obogaćen sadržaj za najmlađe Užičane.

Milisav Pajević

Ekološka akcija i speleološka ekspedicija Zverinjačke rupe u NP Lovćen

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Međunarodna speleološka ekspedicija „Zverinjačke rupe‟ i ove godine nastavlja istraživanja u NP Lovćen.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nova ekspedicija Zverinjačke rupe realizovaće se tokom tri nedelje, u periodu između 26. jula i 10. avgusta ove godine.

Pored istraživanja, ekspedicija planira da organizuje i ekološku akciju čišćenja otpada pomoću posebne tehnike, iz teško dostupne pećine na području naselja Dolovi u NP Lovćen.

Od 2010. godine, od kako su započele ekspedicije, pronađeno je 59 novih jama od kojih je dokumentovano 35.

U jami „Sistem Pala skala“, u prošloj ekspediciji istražili su kanale sve do dubine 667 metara.

Vođa ekspedicije Jure Tičar kao i do sada rezultate istraživanja dostaviće NP Lovćen i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore čime daju doprinos obogaćivanju podataka o prirodnim fenomenima NP Lovćen.

JP Nacionalni parkovi Crne Gore i NP Lovćen i ove godine pružaju punu podršku istraživanjima Zverinjačke rupe.

Podrškom ovakvih i sličnih istraživanja na prostoru Nacionalnih parkova Crne Gore doprinose, ne samo unapređenju naučnih i stručnih podataka, već i podsticanju međunarodne institucionalne saradnje, kao i promovisanju prirodnih vrednosti.

Takođe, u narednom Planu upravljanja, inputi elspedicije koji se tiču upravljačkih metoda, biće inkorporirani kao set aktivnosti i mera koji se odnosi na karstni sistem Lovćena.

Ekspedicija „Zverinjačke rupe‟ je objavila materijale svojih istraživanja jama u NP Lovćen za period od 2010. do 2017. godine i realizovala nekoliko javnih prezentacija u Sloveniji.

Milisav Pajević

Sijalicama sa žarnom niti u Srbiji je dogorelo?

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema najavama pomoćnika ministra rudarstva i energetike Miloša Banjca, iznetim tokom panela “Energetska efikasnost i pravilno korišćenje struje”, od polovine naredne godine klasične sijalice se više neće upotrebljavati u Srbiji. Nova pravila su usmerena na zabranu upotrebe nekih od energetski neefikasnih proizvoda i zasnivaju se pre svega na smanjenju njihovog uvoza.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sijalice sa žarnom niti su se našle na ovoj listi zato što troše pet puta više energije od neonskih i deset puta više energije od LED sijalica, objasnio je Banjac dodavši da će odluka značajno uticati na energetsku efikasnost.

Pomoćnik ministra je tom prilikom najavio i osnivanje državnog Fonda za energetsku efikasnost kao jedan od uslova da raspolažemo većim sredstvima Evropske unije.

“Planiramo da se u fondu nađe oko 30 miliona evra! Trenutno smo na cifri od oko 10 miliona, na koju ćemo od Evropske unije dobiti dodatnih 10. Sredstva će biti usmerena prema građanima, za razliku od dosadašnjih budžetskih sredstava od oko 1,5 miliona evra koja su bila usmerena prema lokalnim samoupravama i njihovim projektima sanacije škola, bolnica i vrtića”, kazao je Banjac uz napomenu da bi fond mogao da zaživi već početkom 2020. godine.

On je podsetio da je potrošnja energije u stambenim objektima u Srbiji čak tri puta veća u poređenju sa Evropom.

Jelena Kozbašić