Home Blog Page 870

Učestvujte u pošumljavanju Srbije kupujući hranu, kozmetiku i preparate za kuću!

Foto: Ljubica Štivić

Juče 29. jula 2019. godine je konferencijom za novinare, održanom u Botaničkoj bašti u Beogradu, zvanično otpočela akcija sadnje stabala u Srbiji koju je pokrenuo lanac drogerija dm Srbija u saradnji sa Adrija medija grupom i uz podršku Uprave za šume pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, JP Srbijašume, JP Vojvodinašume, Pokreta Gorana Srbije i Privredne komore Srbije.

Foto: Ljubica Štivić

Kampanja pod sloganom “Zasadi drvo! Zasadi svoj kiseonik!” se sprovodi s idejom poboljšanja zdravlja životne sredine i održivog razvoja društva.

Krunu četvoromesečnog rada partnera na obrazovanju i podizanju svesti javnosti o značaju šuma predstavljaće jednodnevna radna akcija koja će biti upriličena poslednje subote u oktobru. Toga dana, naša zemlja biće ozelenjena sa 50 hiljada sadnica.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović je kazao da je akcija veoma bitna za Srbiju i pozvao sve građane da se priključe. “Sadnjom gotovo četiri miliona stabala značajno obnavljamo površine pod šumama, ali i dodatno jačamo odbrambene kapacitete u pogledu smanjenja posledica od bujičnih voda i poplava. Dovoljno je samo reći da pošumljena površina apsorbuje 20 puta više vode od zemljišta koje nije pod šumom”, istakao je Nedimović ovim povodom.

U periodu od 29. jula do 11. avgusta dm drogerije u Srbiji će izdvajati po 1 dinar od svakog prodatog proizvoda, a sav prikupljeni novac će biti iskorišten za jesenje pošumljavanje, tvrde organizatori.

“Veliko mi je zadovoljstvo što sa Adrija medija grupom pokrećemo ovako značajan projekat, jer održivost za nas nije samo kompanijski cilj, već deo identiteta budući da smo kao najveći drogerijski lanac u Evropi odgovorni za našu okolinu i ljude. Najveća sadnja drveća u Srbiji koju ćemo realizovati predstavlja deo naše neprekidne posvećenosti društveno odgovornom poslovanju utemeljenom na principu da kao kompanija delujemo za primer našoj zajednici”, objasnio je Predrag Petrović, član Uprave dm Srbija.

Krajem avgusta biće objavljen spisak tačnih lokacija za sadnju na teritoriji čitave Srbije, a svim građanima voljnim da uzmu učešće u akciji biće obezbeđene sadnice.

Pošumljenost Srbije, prema proračunima Svetske banke iz 2015. godine, iznosi 31,1 odsto zemljišta.

Ukupno 31 odsto Zemljine površine je prekriveno šumama. Proizvodeći kiseonik i upijajući ugljen-dioksid, šume predstavljaju pluća naše planete, ali i dom za mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Prema nalazima Svetskog fonda za prirodu, oko 1,6 miliona ljudi oslanja se na njih za svoju hranu, svežu vodu, odeću, lekove i skrovište, ali uprkos tome svakog minuta nestane 48 fudbalskih terena pod drvećem.

Ljudi besomučno uništavaju šume nanoseći sebi mnogostruku štetu. Pored gubitka dragocenog biodiverziteta, rašumljavanje proizvodi oko 15 odsto gasova sa efektom staklene bašte, ali izaziva i eroziju tla i utiče na izmene rečnih tokova i obrasca padavina.

Jelena Kozbašić

AP Vojvodina pomogla sa 227 miliona dinara poljoprivredna gazdinstva

Foto: Autonomna pokrajina Vojvodina

Za protekle tri godine izvršili smo konsolidaciju pokrajinskih javnih finansija, iz kojih iz godine u godinu izdvajamo sve više sredstava za razvoj poljoprivrede i za konkretne subvencije, istakao je predsednik vlade Autonomne pokrajine Vojvodine Igor Mirović danas prilikom dodele ugovora za sufinansiranje ovih investicija.

Foto: Autonomna pokrajina Vojvodina

Reč je o ugovorima za 142 poljoprivredna gazdinstva čija je ukupna vrednost veća od 227 miliona dinara, od čega je učešće Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo 127 miliona dinara.

„Zajedno sa vama, nosiocima poljoprivrednih gazdinstava ulažemo u nove tehnološke linije, novu opremu i nove mašine za preradu voća, povrća i cveća.

Očekuje nas i nabavka opreme za berbu, sortiranje i kalibriranje proizvoda, mašine za ubiranje useva, solarnog panel sistema sa pratećom opremom za pokretanje pumpi za navodnjavanje, opreme za čišćenje i pranje proizvoda kao i nove linije za pakovanje i obeležavanje proizvoda“, kazao je Mirović.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević rekao je da je ova Pokrajinska vlada opredelila tri puta više sredstava nego prethodna.

„To jasno govori da je neophodno dodatno subvencionisati ulaganje u ovu vrstu opreme jer je ova konkursna linija od izuzetnog značaja“, kazao je Radojević.

Od 1. jula 2016. godine do danas Pokrajinska vlada uložila je ukupno više od 19, 5 milijardi dinara u mere agrara, vodoprivrede i u oblast šumarstva i razvoja lovstva.

Milisav Pajević

Za šta možete zameniti čašu punu opušaka na plaži?

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Molim vas pivo”, govori strani turista dok na obližnjem šanku predaje plastičnu čašu do vrha napunjenu opušcima.

Zatim dobija čašu piva jednake zapremine kao što je čaša sa opušcima koju je doneo. Akcija u kojoj možete sakupljajući bačene opuške sa plaže, dobiti pivo ili neko drugo piće, pokrenuli su stanovnici Estepone.

U svakom kafiću u Esteponi na plaži zalepljen je promotivni materijal ove kampanje koja nastoji da održi peščane plaže čistim.   Primorsko mesto na jugu Španije, koje je udaljeno svega 90 kilometara od Malage, pokrenulo je kampanju „Obale bez opušaka“ (Las orillas sin colillas) koja je naišla na oduševljenje lokalnog stanovništva i turista.

Svakog leta pesak i more progutaju hiljade opušaka kojima je potrebno više od deset godina da se razgrade a ovom kampanjom tvorci žele da podignu svest ne samo kod svojih sugrađana nego i kod turista, o značaju zaštite životne sredine.

Savetnica za područje Estepone Suzana Aragon ističe da “svaki opušak koji završi u pesku ili moru može da kontaminira do 50 litara vode”. Osim toga, ona ističe da je opušcima potrebno i do 10 godina da se razgrade, te da je jasno da nanose ogromnu štetu morskom dnu i morskim životinjama.

“Imaju toksične ostatke pa ako ih progutaju ribe, na kraju ćemo ih pojesti mi konzumirajući ribu. To je zatvoreni krug koji sigurno nema sretan kraj“, objašnjava Oscar Rullí, predsjednik Udruge štandova na plažama oko Málage (ACHIMA).

Željka Vesić

Recikliraj i zaradi na Lovefestu

Foto: Represent
Foto: Represent

Recan fondacija biće partner trinaestom izdanju Lovefesta, koji će se od 1. do 3. avgusta održati u Vrnjačkoj Banji. Tokom tri festivalska dana svi posetioci imaće priliku da učestvuju u brojnim aktivacijama koje je Recan pripremio.

Prvi put na ovogodišnjem Lovefestu posetioci će moći da učestvuju u kreiranju Lotosa – umetničke instalacije koja nastaje od iskorišćenih limenki. Interaktivna, svetleća konstrukcija kreirana je zahvaljujući domaćoj ideji i udruženim snagama Recan fondacije i Polimorfa. Impresivno delo, visoko dva metra i dugo pet metara, biće poseban ukras festivala i najbolji podsetnik o važnosti reciklaže.

Osim Lotosa, i već dobro poznata Pixelata – jedinstveni umetnički mural od iskorišćenih limenki –  doprineće reciklaži limenki, koje je u potpunosti moguće reciklirati i upotrebiti ponovo nakon samo 60 dana. Pored toga pripremljene su i brojne aktivnosti među kojima će biti rančevi za prikupljanje limenki, kao i voting box. Svi koji donesu pet iskorišćenih limenki mogu dobiti pola tokena, koji je jedina zvanična valuta plaćanja na festivalu. Takođe, posetilac koji svakog dana donese najviše limenki ekskluzivno će dobiti ulaznice za Lovefest 2020. godine.

Foto: Represent

„Ove godine animiraćemo sve posetioce da ne bacaju prazne limenke, već da ih ubace u Lotos, a od cveta koji simbolizuje mudrost će kao zahvalnost ‘dobiti’ poruku sudbine za tu noć. Verujemo da će ova zanimljiva aktivacija u okviru programa ‘Svaka limenka se računa’ privući pažnju velikog broja posetilaca. Pored uživanja u sjajnoj muzici trudićemo se da na zanimljiv način podsetimo na sve prednosti limenki – lagane su, nesalomive i mogu se reciklirati bezbroj puta”, izjavio je Nemanja Komatović ispred Recan fondacije.

Recan fondacija već godinama je posvećena promociji reciklaže limenki i edukaciji o značaju zaštite životne sredine, a ovoga puta na inovativan i kreativan način nastavlja svoju misiju.

Formirana Radna grupa za predstavke građana upućene Odboru za zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević

Na poslednjoj sednici Odbora za zaštitu životne sredine, održanoj, članovi Odbora razmotrili su Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period februar, mart i april 2019. godine.

Foto: Milisav Pajević

Na predlog predsednice Odbora Maje Gojković, na samom početku sednice otvorena je diskusija o Informaciji o radu, gde su narodnim poslanicima predstavnici Ministarstva odgovarali na pitanja o dostavljenom Izveštaju.

Članovi Odbora u diskusiji, interesovali su za normativne aktivnosti Ministarstva, implementaciju započetih projekata, nove pravilnike koji treba da se donesu i za Direktivu o divljim pticama za područje Republike Srbije, s obzirom na njen značaj za pregovaračku poziciju za Poglavlje 27.

Članovi Odbora interesovali su se i za projekat Ekotane na opštini Ub za skladištenje opasnog otpada, kao i za sanaciju deponije u Zajači.

Predsednica Odbora Maja Gojković, navela je da je Izveštaj obiman, ali da ono što Ministarstvo treba da intenzivira jesu normativne aktivnosti. Navela je da je neophodno da Ministarstvo organizuje javnu raspravu za Nacrt zakona o klimatskim promenama, a potom i da podnese Predlog zakona u skupštinsku proceduru.

Gojković je upoznala članove Odbora i predstavnike Ministarstva sa činjenicom da je održala nekoliko sastanaka sa predstavnicima Udruženja Reciklera Srbije, koji imaju dugovanja prema bankama zbog zaostajanja države u isplatama poslova za recikliranje.

Navela je da udruženje čini oko 16 000 zaposlenih, od sakupljača sekundarnih sirovina do inženjera, koji su u nezavidnoj poziciji od gubitka posla, ako se sredstva iz budžeta ne odobre za namirenje dugovanja. Sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Branislav Atanasković naveo je da su razgovori sa ministrom finasija, obavljeni po ovom pitanju i da se vode pregovori da se Udruženje isplati iz tekuće budžetske rezerve.

Naveo je i to da će dugo očekivani Predlog zakona o klimatskim promenama u skupštinskoj proceduri biti do kraja tekuće godine.

Predstavnici nevladinih organizacija koji kroz mehanizam Zelena stolica učestvuju u radu Odbora interesovali su se o održavanju javnih rasprava na nacrte zakona iz oblasti zaštite životne sredine i kada će predlozi zakona iz ove oblasti ući u skupštinsku proceduru, kao i da li će pregovaračka pozicija 27 biti dostupna javnosti.

Prof. dr Vladimir Džamić, državni sekretar Ministarstva naveo je da će odgovore na pitanja sa sednice Odbora članovi dobiti pisanim putem, najkasnije u roku od nedelju dana.

Nakon iscrpne diskusije članovi Odbora usvojili su Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period februar, mart i april 2019. godine.

Na sednici Odbora, formirana je i Radna grupa za predstavke građana upućene Odboru za zaštitu životne sredine, koju će činiti prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Nada Lazić i Aleksandra Jevtić.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Maja Gojković, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, Milena Turk, Radoslav Cokić, Žarko Bogatinović, Nada Lazić, Borka Grubor, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Duško Tarbuk, dr Ljubinko Rakonjac, Borisav Kovačević, Jasmina Karanac i Aleksandra Jevtić.

Milisav Pajević

Etiopija postavila svetski rekord u broju zasađenih stabala u danu?

Foto: Unsplash/ Noah Buscher
Foto: Unsplash/ Noah Buscher

Etiopija je zasadila više od 350 miliona sadnica drveća u jednom danu, navode zvaničnici, ističući da bi to mogao da bude novi svetski rekord.

Projekat nazvan Inicijativa zelena zaostavština (Green Legacy Initiative) predvodi premijer Etiopije Abij Ahmed, a održava se u 1.000 gradova širom zemlje.

Kako se navodi, cilj akcije je borba protiv uništavanja šuma i klimatskih promena.

Neke državne službe, agencije i kancelarije su zatvorene kako bi oni koji tamo rade mogli da učestvuju u sađenju. Takođe, neki službenici su angažovani da broje koliko je tačno drveća zasađeno, javlja Kalkidan Jibeltal, reporter BBC-ja iz Adis Abebe. Iz Ujedinjenih nacija ističu da je pokrivenost šumom u Etiopiji pala sa 35 odsto sa početka 20. veka na nešto više iznad četiri odsto početkom 21. veka.

Norma koju žele da ispune je četiri milijarde zasađenog drveća.

Državna televizija emituje promotivni spot, u kojem se na građane apeluje da brinu o drveću i priključe se akciji sađenja. Trenutni svetski rekord za broj zasađenih stabala u jednom danu drži Indija, u kojoj je 2016. godine 800.000 volontera zasadilo više od 50 miliona.

Zemlja takođe pati od posledica klimatske krize, sa degradacijom zemlje, erozijom tla, krčenjem šuma i povremenim sušama i poplavama koje su pogoršane poljoprivredom. Osamdeset procenata stanovništva Etiopije zavisi od poljoprivrede kao sredstava za život.

U 2017. godini, Etiopija se pridružila više od 20 drugih afričkih država koje su se obavezale da će obnoviti 100 miliona hektara zemlje u okviru Inicijative za obnovu šumskog pejzaža Afrike. Nedavna studija procenila je da bi obnavljanjem izgubljenih šuma na svetu moglo da se ukloni dve trećine celokupnog ugljenika koji zagreva planetu i koji se nalazi u atmosferi zbog ljudske aktivnosti.

Studija, koju su sproveli istraživači sa švajcarskog univerziteta ETH Zurich, izračunala je da bi obnavljanjem degradiranih šuma širom sveta moglo prikupiti oko 205 milijardi tona ugljenika ukupno. Globalna emisija ugljenika je oko 10 milijardi tona godišnje.

Izvor: CNN; The Guardian

Željka Vesić

Veliki ekološki incident u Bečićima, fekalije se izlivaju u more

Foto: pixabay

U Bečićima, kod Budve, dogodio se veliki ekološki incident kada je otkazala pumpa na postrojenju za otpadne vode  u vlasništvu nemačke kompanije WTE na samoj plaži ispred hotela Iberostar Belvi, prenele su podgoričke Vijesti.

Foto: pixabay

Iz uprave hotela za taj list kažu da je više od hiljadu i po gostiju praktično zatvoreno i nije im dozvoljeno da idu ka plaži, odakle se širi nesnosan miris.

Oni su najavili sa će podneti tužbu protiv WTE i tražiti odštetu zbog incidenta jer su, kako kažu, njima organizatori putovanja Nekerman, TUI i Tomas Kuk najavili tužbe zbog negodovanja gostiju.

Hotelska kompanija i njeno osoblje su na nogama, dok se fekalije razlivaju stazom i  slivaju ka baru i plaži, navode Vijesti.

Na plažu su juče stigle ekipe Vodovoda i Komunalnog, a bio je angažovan i bager.

Iako su službenici kompanije WTE koja upravlja postrojenjem, naveli da je sve u redu, tehnički direktor Iberostar Belvi Petko Đogo je rekao da se tek kada su otvorili postrojenje videlo da je došlo do začepljenja.

„U pitanju je nepouzdan sistem jer su se praktično sve otpadne vode koje je pumpa trebalo da usmeri ka glavnom postrojenju u Vještici izlile na dva šahta ispred našeg i susednog hotela Montenegro”, dodao je Đogo.

Iako se očekivalo da je problem rešen, juče oko 16 časova ponovo je došlo do izlivanja.

Fekalije su počele da se izlivaju u nedelju uveče, a to je trajalo tokom cele noći, da bi se veliko izlivanje dogodilo u juče 11 časova. Uprava WTE samo kaže da im kompjuter govori da je sve u redu, a na terenu se događa pravi haos”, kazao je Đogo.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Dobra saradnja UNDP i Srbije na projektima zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP) Fransin Pikap o dosadašnjoj saradnji na projektima i planovima za naredni period.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Trivan izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost na saradnji i podršci UNDP u realizaciji strateški važnih projekata u oblasti životne sredine i klimatskih promena.

Ukazao je na značaj razvijanja saradnje i buduće akcije kroz podršku projektima u životnu sredinu, programima cirkularne i zelene ekonomije koji pomažu Srbiji da razvije ekološki održive politike usmerene na rast i napredak od kojih će koristi imati njeni građani.

Trivan je ukazao da je Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, posvećeno pronalaženju dugoročno održivih i isplativih rešenja za pitanja zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Intenzivnim i uspešnim međunarodnim aktivnostima u oblasti klimatskih promena, Srbija koja je potpredsednik Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA-5) ima značajnu ulogu u najvišem svetskom telu za životnu sredinu i doprinesi globalnom naporu u borbi protiv klimatskih promena.

Trivan je rekao da je ulaganje u životnu sredinu strateški važno i da su se projekti kao što je „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, pokazali uspešnim jer imaju podršku UNDP, Globalnog fonda za životnu sredinu i organizacija civilnog društva.

„Uspešno sprovodimo ovaj projekt, koji je prilika za opštine, poslovni sektor, organizacije civilnog društva i naučno istraživačku zajednicu da udruže snage u odgovoru na izazove klimatskih promena, očuvanju života ljudi i pružanju podrške ekonomskom razvoju kroz inovativna rešenja“, ukazao je ministar.

Zajednički je ocenjeno da su takvi projekti koji nose inovativna rešenja u borbi sa klimatskim promenama i koji donose boljitak lokalnim sredinama i zdrav život njenim građanima dobri primeri odgovora na izazove u zaštiti životne sredine.

Stalna predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP) Fransin Pikap je ukazala na prepoznate napore Ministarstva zaštita životne sredine u različitim oblastima životne sredine, navodeći primere kao što je akcija pronalaženja opasnog otpada.

Istakla je poseban značaj i važnost životne sredine u dostizanju ciljeva održivog razvoja i napretka u borbi sa klimatskim promenama.

Navela je važnost jačanja administrativnih kapaciteta na republičkom i lokalom nivou u funkciji izrade i realizacije održivih projekata u životnoj sredini.

Iskazala je spremnost da se dosadašnja uspešna saradnja u zaštiti životne sredine kontinuirano nastavi i unapredi kroz intenziviranje aktivnosti UNDP u republici Srbiji.

Milisav Pajević

Pokrajinska vlada imenovala novog direktora Vojvodinašuma

Foto: JP Vojvodinašumе

Na sеdnici Pokrajinskе vladе održanoj 10. jula ovе godinе na prеdlog Komisijе za izbor dirеktora donеto jе rеšеnjе da sе za dirеktora Javnog prеduzеća „Vojvodinašumе” Pеtrovaradin na pеriod od čеtiri godinе imеnujе Roland Kokai, mastеr еkonomista, koji jе imеnovan nakon sprovеdеnog javnog konkursa po istеku čеtvorogodišnjеg mandata dosadašnjе dirеktoricе Martе Takač, koja jе ovu funkciju obavljala 14 godina.

Foto: JP Vojvodinašumе

Pokrajinska vlada donеla jе odluku o imеnovanju novog dirеktora nakon okončanja konkursa.

Viši sud u Novom Sadu jе na osnovu žalbе Martе Takač donеo privrеmеnu mеru koja nalažе da sе zastanе sa postupkom odlučivanja iako jе postupak vеć bio okončan osam dana ranijе.

Pokrajinska vlada jе odgovorila na tužbu i izjavila žalbu na privrеmеnu mеru Višеg suda drugostеpеnom Apеlacionom sudu, smatrajući da jе u cеlosti sprovеdеna zakonska procеdura za imеnovanjе dirеktora koja jе dеfinisana Zakonom o javnim prеduzеćima.

Apеlacioni sud sе do današnjеg dana nijе izjasnio o podnеtoj žalbi, tе jе na osnovu svih navеdеnih činjеnica novi dirеktor danas stupio na dužnost.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Crna Gora postigla ohrabrujuće rezultate na suzbijanju nelegalnog ribolova

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Zajedničkim i kooordiniranim aktivnostima nadležnih crnogorskih državnih institucija u saradnji sa civilnim sektorom tokom protekle dve godine postignuti su ohrabrujući rezultati na suzbijanju nelegalnog ribolova, posebno u borbi protiv upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata, ocenjeno je na konferenciji u Kotoru na kojoj su predstavljeni postignuti rezultati.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore koje je u junu 2017. godine, shodno odluci Vlade Crne Gore, formiralo Radnu grupu za borbu protiv upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova ribe, predstavilo je konkretne rezultate dvogodišnjih aktivnosti u okviru Radne grupe, kao i dalje planove u pravcu jačanja kontrole i uopšte razvoja sektora ribarstva.

Kako je saopšteno: Obavljeno oko 1.000 kontrola nelegalnih ribolovaca i mesta prodaje kao i mesta na kojima su postojali operativni podaci o prisustvu eksplozivnih naprava;
Obavljeno 20 zajedničkih kontrola na moru inspektora za morsko ribarstvo i pripadnika granične policije; Podnešeno 170 prekršajnih naloga; Podnešeno 150 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka od strane inspektora za ribarstvo, nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero i ribočuvara sportsko rekreativnih klubova; Podnešeno 20 krivičnih prijava; Oduzeto više desetina kilograma eksploziva; Oduzeto oko sedam tona nelegalno izlovljene ribe, školjaka i prstaca; Oduzeto oko 10 kilometara nelegalnih mreža; Oduzeto na desetine nelegalnih ribolovnih alata i opreme (podvodne puške, vrše, parangali, ronilačkih odela i slično); Na Skadarskom jezeru privremeno je oduzeto: 27 plovila, 25 vanbrodskih motora, 800 mreža, 10 električnih pretvarača, 20 akumulatora.

Podsećamo da su u sastavu Radne grupe predstavnici Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Uprave pomorske sigurnosti, Nacionalnih parkova, Instituta za biologiju mora, Prirodno – matematičkog fakulteta, Agencije za zaštitu životne sredine, Višeg državnog tužilaštva, Lučke kapetanije, JP Morsko dobro, grupe građana “Stop krivolovu” i nevladinih organizacija.

Predstavnici svih ovih institucija i subjekata prisustvovali su konferenciji u Kotoru povodom predstavljanja zajedničkih rezultata.

Milisav Pajević

Zbog kiše odložen završetak izgradnje fontane i uređenja gradskog trga u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Zbog velikog broja kišnih dana od početka radova na izgradnji fontane i uređenju gradskog trga, na 2.500 kvadrata javnog prostora u centru grada Paraćina, završetak svih za prvu fazu projektom predviđenih zadataka je odložen za tridesetak dana.

Ukoliko vremenski uslovi budu odgovarajući, radovi će biti kompletno završeni pre produženog roka, kaže odgovorni izvođač firme „Visokogradnja inženjering” Beograd.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Zabrinjavajuća kontradikcija – U svetu istovremeno raste i broj gladnih i broj gojaznih

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanna Morris)

Već treću godinu zaredom na globalnom nivou raste broj ljudi koji nemaju dovoljno hrane. Pretprošle godine, on je iznosio 811 miliona, a prošle 9,2 miliona više. To podriva napore čovečanstva da ostvari jedan od ciljeva održivog razvoja, cilj promocije dostupnosti hrane i iskorenjivanja gladi i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, otkriva najnoviji godišnji izveštaj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanna Morris)

S druge strane, u svim delovima planete je istovremeno i sve više osoba prekomerne težine, a pogotovo među stanovništvom školskog uzrasta i odraslima. Istraživači su došli do nalaza da je 40 miliona mlađih od pet godina, kao i 338 miliona starije dece i tinejdžera, gojazno. Više od 670 miliona odraslih takođe ima višak kilograma izazvane nezdravom ishranom.

Izveštaj su zajedničkim snagama izradili Svetska zdravstvena organizacija, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Dečji fond Ujedinjenih nacija i Svetski program za hranu. Njihovi rukovodeći kadrovi su se složili da akcije za rešavanje uznemiravajuće pojave treba da budu odlučnije, na samo po obimu, već i kada je reč o multisektorskoj saradnji.

Rizik od nedostupnosti hrane češće pogađa žene nego muškarce na svim kontinentima, a jaz je najosetniji u Južnoj Americi. Najviši nivo gladi trpi Afrika.

Rast se beleži u mnogim državama u kojima se napredak ekonomskog sektora odigrava sporo, posebno u onima sa srednjim dohotkom i onima koje se u velikoj meri oslanjaju na međunarodno tržište primarnih dobara.

Jelena Kozbašić

Na Svetski dan tigrova brojimo ih manje od 4000

Foto: Pixbay
Foto: Pixbay

Iako su mnogima tigrovi moćne životinje, oni se danas ubrajaju u ugroženu vrstu. Smatra se da je u svetu ostalo u divljini svega 3.890 tigrova, i da je njihova populacija opala za 97 odsto u poslednjih sto godina.

Današnji Svetski dan tigra, 29. jul obeležava se od 2010. godine sa ciljem da se podigne svest o očuvanju tigrova i promoviše globalni sistem za zaštitu prirodnih staništa tigrova.

Te godine na Samitu u Sankt Petersburgu, koji je inicirala Svetska fondacija za prirodu (WWF), lideri 13 zemalja u kojima i dalje žive tigrovi  (Bangladeš, Butan, Kambodža, Kina, Indija, Indonezija, Laos, Malezija, Mjamnar, Nepal, Rusija, Tajland i Vijetnam), obavezali su se na „Tx2 cilj“, odnosno da udvostruče broj tigrova do 2022. godine. Za ovih devet godina u kampanju su se uključile mnoge organizacije, vlade, lokalne zajednice, kompanije, aktivisti, ali i poznate ličnosti kako bi doprineli podizanju svesti i doniranju sredstava za zaštitu tigrova.

Indija, recimo svake četiri godine evidentira divlje tigrove, pa je tako zabeležen porast sa 1.411 u 2006. godini na 2.226 u 2014.

Otvarajući juče konferenciju povodom Svetskog dana tigra malezijski ministar Xavier Jayakumar naveo da bi u narednih pet godina broj  malezijskog tigra premašio 500

Međutim, ono na šta zaštitnici tigrova i WWF redovno ukazuju je krivolov , koji je danas najveća pretnja po tigrove u prirodi. Ilegalna trgovina životinjama je četvrta najveća ilegalna trgovina na svetu posle droge, trgovine ljudima i falsifikovanja.

Statistika TRAFFIC-a, mreže koja prati trgovinu divljim životinjama i biljkama, pokazuje da je najmanje 1.590 tigrova uhvaćeno u periodu od januara 2000. do aprila 2014. godine. To je u proseku dva tigra nedeljno, međutim stvaran nivo krivolova je najverovatnije znatno viši. Postoji bojazan da zemlje koje ne rade monitoring tigrova imaju visoku stopu krivolova, a da toga nisu ni svesne.

Prema pisanju medija, prethodne nedelje 40 meštana sela na severu Indije pretuklo je ženskog tigra na smrt. Tigar je napao njihovo selo i povredio najmanje devet meštana, zbog čega su oni rešili da se osvete. Sve se to desilo u rezervatu za tigrove, koji je na nekih 240 kilometara od grada Laknau na severu Indije. Oni su navodno životinju uhvatili u klopku, pa su je pretukli na smrt.

Kako je saopštio policijski inspektor Pooranpur Keshav Kumar Tivari četiri osobe su uhapšene, a 31 je dobila prijavu od strane lokalnog šumarskog odeljenja. U ovoj zemlji za ubistvo tigra sledi zatvor.

Izvor: Danas

 Željka Vesić

Danas je naša planeta ušla u dug

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Svet ove godine 29. jula ulazi u ekološki dug. Do danas smo potrošili više nego što ekosistemi planete Zemlje mogu da obnove tokom godinu dana.

Dan ekološkog duga ove godine obeležava se najranije otkako se sprovode merenja, navode ekolozi, i još jednom upozoravaju na važnost očuvanja prirodne sredine.

Organizacija “Global Footprint Network” svake godine izračunava dan prekoračenja. Prošle godine smo u dug ušli 1. avgusta. Unutar „budžeta“ zemljinih prirodnih resursa smo bili sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga Zemlje bio 23. decembar.

Za deset godina, 1980. godine, u dug smo u ušli šest nedelja ranije, a naredne to je bio 13. oktobar. Godine 2000. u dug smo ušli 4. oktobra, da bismo do 2010. godine došli do 28. avgusta. Sada, devet godina kasnije, opet smo oborili neslavni rekord.

Srbija ulaže tri miliona dinara za razvoj ruralnog turizma

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije donelo je Pravilnik kojim se utvrđuju uslovi za dobijanje podsticaja vrednih do tri miliona dinara za razvoj ruralnog turizma i starih umetničkih zanata.

Podsticaji će biti dodeljivani preko Uprave za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na osnovu godišnjeg konkursa, a ruralna područja u Srbiji su sva naseljena mesta čija je naseljenost manja od 150 stanovnika po kvadratnom kilometru, navodi se u Pravilniku o podsticajima za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima.

Kao investicije u razvoj ruralnog turizma navode se izgradnja, dogradnja, adaptacija, investiciono i tekuće održavanje objekata, kao i nabavka opreme, a radi pružanja ugostiteljskih usluga u autentičnim ugostiteljskim objektima u domaćoj radinosti ili seoskom turističkom domaćinstvu.

U sektoru starih i umetničkih zanata prihvatljive su, kako se navodi, investicije i ulaganja u nabavku opreme i alata za zanate.

Pravo na podsticaje imaju fizička lica – nosioci registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, kao i preduzetnici, privredna društva i zemljoradničke zadruge.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Niško komunalno preduzeće spremno za borbu protiv ambrozije

Foto: wikipedia.org

Javno komunalno preduzeće Medijana počelo je veliku akciju sređivanja i košenja prostora širom grada Niša, koji nisu u redovnom Programu rada Medijane, ali su važni za građane, poput prostora između Tržnog centra Roda i Gabrovačke reke.

Foto: wikipedia.org

Direktor JКP Medijana Dragoslav Pavlović poziva građane Niša da, ukoliko posumnjaju da na nekom prostoru ima biljaka koje liče na ambroziju, pozovu JКP Medijana i prijave svoju sumnju.

„Ekipe sektora zelenilo odmah će obići prijavljenu lokaciju i u slučaju da ima sumnjivih biljaka, ukloniće ih”, rekao je Dragoslav Pavlović i naglasio da je saradnja građana i komunalnih preduzeća u ovakvim situacijama od velike važnosti.

„Mi imamo ograničene kapacitete, ali nakon što smo u prethodnom periodu pokosili i uredili 99 odsto javnih površina i međublokovskih prostora koji su u našem Programu rada, sada imamo mogućnosti da, u slučaju potrebe, intervenišemo i na drugim lokacijama koje nisu u sklopu naših redovnih aktivnosti.

Glavni cilj ove akcije je smanjenje količine alergena u vazduhu koji mogu da ugroze zdravlje naših sugrađana”, kaže Pavlović.

Brojevi telefona na koje građani mogu prijaviti postojanje ambrozije su 0800 018 002 i 018 250 125, a problem se može i putem mobilne aplikacije Eko Lovac.

Izvor: Grad Niš

Milisav Pajević