Home Blog Page 872

WWF predstavio program odlaganja otpada od hrane u hotelima

Foto: Courtyard by Marriott City Center

Uz klimatsku krizu i probleme sa plastičnim zagađenjem, otpad od hrane predstavlja još jedan globalni izazov za životnu sredinu. Podaci su i u ovoj oblasti alarmantni – u Srbiji se godišnje baci oko 250 hiljada tona hrane, najviše voće i povrće, oko 30 odsto, a zatim pekarski proizvodi, oko 20 odsto. Od mesa se najviše baca piletina i riba.

Foto: Courtyard by Marriott City Center

Slična situacija je i u Evropskoj uniji, gde se godišnje baci oko 88 miliona tona hrane, od čega čak 50 miliona tona čine voće i povrće, koje se baci zbog nepravilnog oblika ili neadekvatne veličine.

Iz tog razloga je WWF Adria pokrenula projekat Hotel/Kitchen koji je realizovan u hotelima Courtyard by Marriott City Center u Beogradu i  Esplanada u Zagrebu sa ciljem da se u njima smanji količina otpada od hrane.

Na konferenciji održanoj 22. jula u Beogradu su prisustvovali generalni direktor hotela Courtyard by Marriott City Center Robert Gasser, marketing menadžer hotela Olivera Škorić, direktor WWF Adria Deni Porej, koordinator projekta iz WWF Adria Fabijan Peronja i konsultanti na projektu Robert Ripli, Ana Balić i Pantelija Pekić u ime udruženja “Gastronomadi”.

“Predloženim rešenjima i savetima iz projekta uspeli smo da smanjimo otpad od hrane u našem hotelu za 12 odsto, a naredni cilj kojem težimo je 30 odsto. Uveli smo praksu razdvajanja otpada, kao i plaćanja odvoženja jednog njegovog dela, koji se kasnije pretvara u kompost. Najveći izazov je podizanje svesti gostiju hotela, ali i na tome intenzivno radimo. S obzirom na to da smo prvi hotel u Srbiji koji se uhvatio u koštac sa ovim problemom, verujemo da će gosti prepoznati i ceniti naše napore”, istakao je generalni direktor hotela Courtyard by Marriott Robert Gasser.

Foto: Courtyard by Marriott City Center

WWF ovaj projekat sprovodi sa udruženjem “Gastronomadi” iz Hrvatske, a njihov predsednik Robert Ripli izjavio je da će konačni rezultati smanjenja otpada od ostataka hrane u oba hotela biti objavljena krajem 2019. godine, ali da su određeni pomaci već primetni.

“Najveći fokus su nam doručci jer su to obroci gde gosti sami određuju porciju i količinu hrane, što nažalost često rezultira ogromnim količinama ostataka hrane. Primenom saveta i rešenja iz projekta u svakodnevnom poslovanju hotela, nadamo se još većem smanjenju otpada, što ćemo potvrditi zvaničnim merenjima”, izjavio je Ripli.

“Nepravilno odlaganje ostataka hrane rezultira ispuštanjem metana, veoma štetnog gasa, a uz to potrebne su ogromne količine zemljišta, vode i energije za proizvodnju te prekomerne količine hrane. Čak 70 odsto biološke raznovrsnosti izgubljeno je usled krčenja šuma i prirodnih staništa da bi se pretvorili u farme i poljoprivredna zemljišta”, upozorio je Peronja.

Pored ekološkog, otpad od hrane predstavlja i veliki društveni problem. U svetu je trenutno oko 820 miliona gladnih i više od 1 milijarde gojazne dece i ljudi.

Izvor: WWF/Courtyard by Marriott City Center

Kako do Ljubljane za 999 dinara?

Foto: FlixBus

Evropski sinonim za putovanja autobusom FlixBus je stigao u Srbiju. Zahvaljujući saradnji sa Fudeksom i Sirmiumbusom, prve zelene linije su iz Beograda krenule 25. jula.

Foto: FlixBus

Prevoznik iz Nemačke odnedavno i našim stanovnicima nudi udobno putovanje uz mnogobrojne prednosti, kao i mogućnost povezivanja sa 2000 destinacija širom 28 država Evrope po cenama prilagođenim svačijem budžetu. Prema Zagrebu i Ljubljani se može putovati za samo 999 dinara.

Karte su dostupne putem web stranice www.flixbus.rs, preko besplatne mobilne aplikacije ili kod njihovih prodajnih partnera.

“Od samih početaka ulaska FlixBusa u ovaj region 2016. godine, cilj nam je bio da povežemo sve regionalne države, te ponudimo potpunu zelenu i pametnu mobilnost i putnicima u Srbiji. U tome smo i uspeli”, izjavio je Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South, povodom početka poslovanja kompanije na teritoriji naše države.

FlixBus je od start-up preduzeća, nastalog 2013. godine nakon liberalizacije nemačkog tržišta, postao prevoznička kompanija sa mrežom saobraćajnih linija rasprostranjenom po čitavom evropskom kontinentu, te se stoga mnogi ugledaju na njegov poslovni model. Kompanija broji više od 10 miliona klijenata.

Foto: FlixBus

FlixBusovi su dokazano efikasni u smislu potrošnje goriva i emituju izuzetno niske nivoe gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Naravno, teško je putovati s nultim ugljeničnim otiskom, čak i kada putujete ekološki najprihvatljivijim vozilom. Iz tog razloga, udruženim snagama sa organizacijom ClimatePartner, FlixBus svakom korisniku usluga daje mogućnost da, kada pravi rezervaciju, kompenzuje uticaj svog putovanja autobusom kroz dobrovoljan ekološki prilog koji se ulaže u sertifikovane projekte za zaštitu klimatskih uslova i nadoknađuje odgovarajuću količinu štetnih emisija. Tako su 2016. godine prikupljena sredstva uložena u podizanje i održavanje vetrenjača na karipskom ostrvu Arubi.

U 2017. godini FlixBusovom naknadom za zaštitu životne sredine putnici su finansirali projekat za očuvanje atmosfere „Energetski efikasne pećnice”. Korišćenjem energetski efikasnih pećnica se u seoskim predelima Ruande tokom kuvanja troši oko 80 odsto manje drveta u poređenju sa široko zastupljenim tradicionalnim ognjištima. Na taj način su učesnici pomogli da se održe tamošnje šume – uključujući stanište poslednjih planinskih gorila na svetu – i doprineli zdravlju planete. Povrh toga, projekat je promovisao održivi razvoj Ruande koja iz perspektive socioekonomskih uslova spada u najnerazvijenije države sveta, a značajno je doprineo i poboljšanju kvaliteta života lokalaca.

Foto: FlixBus

Čvrsti temelji stvoreni u centralnoj Evropi su predstavljali podsticaj za napredak FlixBusa na jugoistok Evrope. “Ulazak na tržište Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i sada Srbije, samo je početak širenja mreže regionom. Prve linije u Srbiji tek su naznaka snažne ekspanzije koja će se nastaviti u narednim godinama”, najavio je Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za FlixBus CEE South.

Jelena Kozbašić

 

Vlada Srbije izdvojila sredstva za saniranje štete od junskih poplava

Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Državnog programa pomoći i obnove porušenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana usled dejstva poplava i grada u junu ove godine, kojom je izdvojeno 60 miliona dinara za ovu namenu.

Foto: Vlada Republike Srbije

Bespovratna novčana pomoć biće u što kraćem roku isplaćena građanima čije su kuće oštećene ili porušene, kako bi im se što pre obezbedili osnovni životni uslovi.

Na sednici je usvojena i Uredba o utvrđivanju Državnog programa obnove objekata javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite oštećenih ili porušenih usled dejstva poplava i grada u junu ove godine.

S obzirom na to da je korisnicima i zaposlenima u ovim objektima onemogućen dalji boravak i rad, Vlada je obezbedila 250 miliona dinara za njihovu sanaciju.

Članovi vlade usvojili su Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Državnog programa obnove, odnosno hitnih radova na sanaciji objekata za zaštitu od voda oštećenih u poplavama izazvanim elementarnom nepogodom u junu ove godine.

Dodatna sredstva u iznosu od 60 miliona dinara namenjena su gradu Sremska Mitrovica sa naseljima Laćarak, Martinci, Kuzmin, Šašinci i Jarak, gde je bila proglašena vanredna situacija.

Poplave iz juna meseca pokazale su da je neophodno sanirati kanalsku mrežu u dužini od 44 kilometra, posebno imajući u vidu da je reč o strateškom području za odbranu od poplava nižih delova Sremske Mitrovice, pripadajuće infrastrukture i okolnog poljoprivrednog zemljišta.

Milisav Pajević

Srbija i Bugarska potpisale Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i ministar unutrašnjih poslova Republike Bugarske Mladen Marinov potpisali su juče Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sporazum će doprineti efikasnijem i bržem reagovanju u slučaju elementarnih nepogoda, posebno u pograničnim oblastima.

Stefanović je rekao da je ovaj dokument garancija da će biti pojačani napori i brzina reagovanja u vanrednim situacijama, posebno u pograničnoj regiji.

Investiranjem u naše profesionalce i jačanjem naših međusobnih veza omogućićemo da reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda bude pravovremeno i brzo, u interesu građana i Srbije i Bugarske, poručio je potpredsednik Vlade.

Milisav Pajević

Crnogorskim poljoprivrednicima uskoro 20 miliona evra iz IPARD II programa

Radi proširivanja liste korisnika i pravno – tehničkih korekcija, Vlada Crne Gore je donela Uredbu o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD II program).

Prilikom predstavljanja ove tečke dnevnog reda naglašeno je da se stupanjem na snagu Uredbe ispunjava poslednji uslov za raspisivanje Javnih poziva, kojima će u 2019. godini crnogorskim poljoprivrednicima biti stavljeno na raspolaganje 20.000.000 evra.

Milisav Pajević

Izumitelj mlaznog skutera nije uspeo da preleti Lamanš

Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro
Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro

Frank Zapata nije uspeo da preleti Lamanš na svom mlaznom skuteru. Francuski pronalazač koji je želeo da ostvari svoj dečački san, kako je pre poletanja rekao novinarima, pao je u vodu na polovini putovanja prilikom pokušaja da se spusti na platformu broda da dopuni gorivo.

Frans pres prenosi da je Zapata spasen i da je bio svestan kada je pokupljen iz mora.

Nekadašnji svetski  džet-ski šampion, planirao je da na svom “flajbordu” preleti 36 km nad Lamanšom, brzinom od 140 km/h. Uzleteo je sa platforme u blizini Kalea, iz francuskog mesta Sangat, a krajnja stanica je trebalo da bude jug Engleske, zaliv Sent Margaret u Doveru.

Televizija CNjuz je prenela izjave ljudi bliskih Zapati da mu je put prekinut kada je udario u brod gde je trebalo da uzme gorivo i pao u vodu. On se nadao da će preći 36 km Lamanša za oko 20 minuta.

Zapata je svoj izum već predstavio na Forumu inovacija u odbrambenoj industriji u Parizu krajem 2018.  Njegove mogućnosti je demonstrirao prvi put u Parizu tokom tradicionalne parade povodom francuskog nacionalnog praznika Dana pada Bastilje 14. jula, preletevši nekoliko desetina metara iznad Jelisejskih polja. Njegova leteća mašina ima pet malih turbo-mlaznih motora koji izbacuju vazduh i omogućuju joj da lebdi ili leti.

Reč je o autonomnoj letećoj mašini koja se pokreće na kerozin, a Zapata je nosi u rancu. Ovom mašina uz pomoć mini turboreaktora može da razvije brzinu i do 190 km/h.

Zapatin pokušaj dolazi tačno 110 godina nakon što je Francuz Luj Blerio postao prvi čovek koji je uspešno avionom preleteo Lamanš 1909. godine.

Željka Vesić

 

U prirodu vraćeno 20 ptica grabljivica

Foto: PZZP/ V. Dobretić
Foto: PZZP/ V. Dobretić

Tim za zbrinjavanje divljih životinja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u saradnji sa ZOO vrtom Palić i JP Palić – Ludaš je juče veoma uspešno vratio u prirodu 20 ptica grabljivica – 14 vetruški (Falco tinnunculus) i 6 malih ušara (Asio otus).

Ptice su prstenovane i potom puštene u PIO Subotička peščara koja je povrišne 5369 hektara i koja će biti novi dom za ove grabljivice.

Samo jedna ptica, mala ušara, nije uspela uspešno da poleti, pa je ponovo vraćena u prihvatilište na dalju rehabilitaciju.

Milisav Pajević

Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović učestvovao je na završnom događaju predstavljanja IPA projekta „Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine“.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Projekat je imao za cilj da napravi analizu kada, koliko i za koje tačno projekte u oblasti životne sredine, a pre svega za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, je potrebno da se izdvoje sredstva u narednom periodu.

Rezultati ovog projekta su takođe poslužili u pripremi Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Agencija za zaštitu životne sredine aktivno je učestvovala u projektu imajući u vidu njenu ulogu u transpoziciji evropskog zakonodavstva u ovoj oblasti.

U ocenjivanju za 2018. godinu Agencija za zaštitu životne sredine je ostvarila skor od 93 odsto za izveštavanje prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, čime se našla na 13 mestu od 39 evropskih zemalja koje učestvuju u procesu.

Jedan od rezultata sveobuhvatne analize ovog IPA projekta, a tiče se Agencije za zaštitu životne sredine, jeste da je neophodno konstantno osnaživati državni monitoring kvaliteta vazduha i vode.

Milisav Pajević

Kako se “sahranjuju” nuklearni reaktori?

Foto: Wikipedia/Tom Porter

Pojam sarkofag je većini ljudi poznat sa časova istorije u otprilike petom razredu osnovne škole kao kamena grobnica u koju su u doba antičkog Egipta bili sahranjivani faraoni. Međutim, da li ste znali da se ista reč koristi i za betonsku i metalnu strukturu pod kojom “počiva” četvrti reaktor nekadašnje Nuklearne elektrane “Lenjin” u Ukrajini?

Foto: Wikipedia/Tom Porter

Grad Pripjat je 26. aprila 1986. godine bio poprište događaja koji važi za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u istoriji nuklearne energije. Četiri reaktora černobiljske elektrane su zadovoljavala oko 10 odsto ukupnih potreba za električnom energijom u zemlji, sve dok kobnog dana nije došlo do ekspolozije na poslednjem od njih. Oslobodila se velika količina radijacije i bilo je evakuisano više od 100.000 stanovnika.

Nuklearna nesreća je opustošila ukrajinsku oblast koja je nekada bila naseljena radnicima i njihovim porodicama, a čak su i životinje i biljke pretrpele negativne posledice poput poremećaja ponašanja, mutacija gena i usporavanja rasta. Iako se postepenim gašenjem reaktora njen udeo u energetskom miksu Ukrajine smanjivao, sporna nuklearna elektrana je tek 2000. godine u potpunosti prestala da bude proizvođač električne energije.

Procesi “zakopavanja” četvrtog reaktora pod 400.000 m3 betona i 7.300 tona metala i ugrađivanja sistema filtracije su bili okončani pola godine nakon katastrofe. “Monstruozna” građevinska struktura je nazvana sarkofag i njena uloga je bila da zakloni istopljeno jezgro reaktora i da unutar sebe zarobi 740.000 m3 verovatno najopasnijeg otpada koje je čovečanstvo proizvelo tokom 20. veka. Kako ju je nagrizao zub vremena, rodila se potreba da bude zamenjena – ili, preciznije rečeno, prekrivena i dodatno obezbeđena.

Projekat izgradnje i dopremanja novog, sigurnijeg spremišta, vredan gotovo 3 milijarde evra, je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj uz podršku više od 45 zemalja. Njegova realizacija, otpočeta 2010. i završena 2016. godine, je predstavljala izuzetno složen inženjerski poduhvat i prelomni trenutak za uzdizanje nuklearne bezbednosti na novi nivo pomoću neverovatnih 500.000 šrafova.

Pretpostavljeni vek trajanja zasvođenog spremišta iznosi 100 godina. Sklapanje metalne konstrukcije, široke 165 m i visoke 108 m, je trajalo 6 dana i zahtevalo je učešće 224 hidrauličnih dizalica. Stručnjaci su procenili da bi odolela naletima vetra brzine i do 332 km/h.

S obzirom na to da je reč o najvećem pokretnom objektu na svetu koji je 7 metara viši u odnosu na poslovni soliter “Beograđanka”, čak i ova građevina u prestonici Srbije bi mogla da se nađe opasana njegovim zidinama debelim 10 m, ako u obzir uzmemo mogućnost pomeranja spremišta i razmere oba objekta – ipak, moram da priznam, da ovaj scenario ne deluje kao realan zato što je zaštita od radijacije svakako prioritetnija od skrivanja parčeta modernističke arhitekture koje ne zadovoljava moje estetske standarde.

Jelena Kozbašić

Beograđani piju vodu dobrog kvaliteta, nije potrebna dodatna filtracija

Foto: pixabay

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, koje već 127 godina Beograd snabdeva pijaćom vodom provereno dobrog kvaliteta, odgovorno tvrdi da vodi koju piju sugrađani nije potrebna bilo kakva dodatna filtracija, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto: pixabay

Kako se navodi u saopštenju, u prethodnom periodu, u pojedinim delovima grada izvesni trgovci aparatima za filtraciju vode građanima nude besplatnu proveru njenog kvaliteta, uz obećanje da će ga poboljšati.

Sugrađani su pozivani da sami uzorkuju vodu sa kuhinjskih slavina i da unapred dobijenu bočicu ostave na za to predviđeno mesto, nakon čega će ih kontaktirati pomenuti trgovci.

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” upozorava da su način uzorkovanja pijaće vode i njena analiza propisani strogim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće i direktivama Evropske unije, odnosno Svetske zdravstvene organizacije.

Služba sanitarne kontrole vode u više navrata je utvrdila da je voda tretirana aparatima za filtraciju nedopustivo demineralizovana.

Takva voda, sa veoma niskom provodljivošću i promenjenim svojstvima, ne može neograničeno da se konzumira za piće.

Voda koja se distribuira iz gradskog vodovoda je bezbedna, optimalnog mineralnog sastava i može da se konzumira neograničeno za piće, spremanje hrane i održavanje higijene.

Na ispitivanju njenog kvaliteta konstantno rade stručni timovi beogradskog vodovoda i Gradskog zavoda za javno zdravlje, koji na godišnjem nivou analiziraju preko 20.000 uzoraka „česmovače”.

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” potrošačima poručuje da nema potrebe za dodatnim filtriranjem vode za piće, koja je u potpunosti ispravna i standardno dobrog kvaliteta.

Osim što nema zdravstvenih i tehnoloških opravdanja za naknadnim filtriranjem, građanima to predstavlja i nepotreban trošak, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Milisav Pajević

NVO Green Home sprovodi akciju suzbijanja ambrozije

Foto: NVO Green Home

NVO Green Home organizovala je akciju suzbijanja ambrozije, a uklanjanje je sprovedeno na gradskoj plaži Galeb i na plaži ispod Union mosta u Podgorici.

Foto: NVO Green Home

Akciji su, kako je saopšteno iz ove NVO, prisustvovali predstavnici Nacionalnih parkova, Željezničke infrastrukture, Čistoće i Zelenila.

„Terenskom radu prethodilo je stručno predavanje o biologiji i ekologiji ove vrste, načinu prepoznavanja i razlikama od njoj sličnih invazivnih vrsta, kao i štetnim uticajima na prirodu i zdravlje ljudi.

Imajući u vidu da je ambrozija invazivna i alergena vrsta, edukacija građana o ovom problemu je jako značajna”, podsećaju iz NVO.

Aktivisti NVO Green Home su tokom akcije informisali prolaznike o ambroziji, a tom prilikom podeljena je i kratka brošura sa ključnim informacijama na koji način mogu doprineti suzbijanju populacije ove vrste.

„Ambrozija je do sada je evidentirana na području Bara, Boke, Podgorice, Danilovgrada, Nikšića, Kolašina, Bijelog Polja i Berana, a pod najvećim pritiskom su Danilovgrad i Podgorica.

Najjefikasniji način suzbijanja ove invazivne, alergene vrste je mehaničko uklanjanje iz korena, ali i redovno košenje zelenih površina i to pre perioda cvetanja.

Naredna akcija suzbijanja ambrozije planirana je za sledeću nedelju”, podsjećaju iz Green Homea.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Šaludovac kod Paraćina dobija kanalizaciju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ove građevinske sezone u Šaludovcu kod Paraćina se izvode radovi na izgradnji kanalizacije, kako bi meštani, koji su se izjasnili za priključivanje, a njih je velik broj, rešili jedan od prioritetnih infrastrukturnih problema.

Sem toga, u narednom periodu, po programu izgradnje seoskih saobraćajnica, očekuje se izgradnja ulice, u neposrednoj blizini škole, pored terena za male sportove.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Novo postrojenje Aglomeracije u Smederevu biće po ekološkim standardima

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović prisustvovala je juče u Smederevu početku izgradnje novog postrojenja Aglomeracije kompanije „HBIS grup Srbija“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kamen temeljac za pogon, u koji će ukupno biti uloženo 120 miliona dolara, položili su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik kompanije „HBIS Tangstil“ i „HBIS grup Srbija“ Vang Laniju.

Izgradnjom novog postrojenja Aglomeracije kompanija „Hbis Group Serbia” će se svrstati u vodeće evropske fabrike za očuvanje energije, a zaštita životne sredine će dostići svetske ekološke standarde.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju pomenutog pogona u Smederevu.

Mihajlović je najavila da će biti nastavljena ulaganja u razvoj infrastrukture u Smederevu, koja je važna za funkcionisanje privrede i nove investicije.

Ona je rekla da je u martu 2020. godine planiran početak izgradnje Luke Smederevo, i dodala da će u avgustu ove godine biti završeni radovi na izgradnji pruge koja će spojiti tu luku sa železničkim Koridorom 10.

Milisav Pajević

Srbija otvorena za inicijative Japana za unapređenje životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i državni ministar za zaštitu životne sredine Japana Minoru Kiući istakli su juče da su dve zemlje veoma zainteresovane za dalje jačanje dobrih bilateralnih odnosa, posebno u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je tokom sastanka sa Kiućijem, koji u svojstvu generalnog sekretara Parlamentarne grupe Japan–Srbija u Donjem domu Parlamenta Japana boravi u poseti Srbiji, izrazio zahvalnost toj zemlji na dosadašnjoj podršci unapređenju stanja životne sredine u Srbiji.

Prema njegovim rečima, tu podršku najbolje predstavljaju brojni zajednički projekti i širok obim različitih vidova pomoći koju je ova zemlja, naročito u poslednjoj deceniji, dodelila Srbiji.

On je naglasio da je Srbija otvorena za inicijative Japana za unapređenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine, pri čemu je projekat izgradnje deponije „Vinča“ naveo kao primer efikasnog modela koji otvara široki put saradnje sa zainteresovanim investitorima.

Ministar je objasnio da je reč o najvećem javno-privatnom partnerstvu u regionu, u kojem učestvuje japanska kompanija „Itoču“.

Trivan je ukazao na to da su sadašnji prioriteti Srbije u oblasti zaštite životne sredine uspostavljanje sistema za prečišćavanje otpadnih voda i regionalnih centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.

On je, međutim, naveo da predmet saradnje mogu biti i smanjenje zagađenja vazduha, zaštita prirode, ublažavanje i prilagođavanje posledicama klimatskih promena, pošumljavanje i druga pitanja koja se odnose na stanje životne sredine.

Ministar je izrazio očekivanje da će uskoro biti definisani dalji koraci u razvijanju mogućih oblika saradnje u vezi sa ekološkim pitanjima, uz napomenu da ona mora biti konkretna i efikasna i doneti dobrobit za obe zemlje.

Minoru Kijući je upoznao Trivana sa dostignućima Japana u oblasti rešavanja problema zagađenja vode i vazduha, rešenjima za smanjenje zagađenja u oblasti saobraćaja, koja se zasnivaju na vodoniku, satelitskom prikupljanju podataka i njihovoj distribuciji, kao primerima visoke tehnologije i odgovorne politike Japana u unapređenju životne sredine.

Japan je, kako je istakao, spreman da pomogne Srbiji u primeni savremenih tehnoloških rešenja, da omogući razmenu podataka kojima raspolaže u borbi protiv klimatskih promena, i u sveukupnom procesu usvajanja savremenih ekoloških standarda i postizanja zdravije životne sredine.

Na sastanku je zaključeno da oblast zaštite životne sredine predstavlja širok prostor za dalje produbljivanje saradnje Srbije i Japana, koje je zasnovano na jačanju političkih i ekonomskih odnosa dveju zemalja.

Milisav Pajević

Ruralna područja Crne Gore imaće kvalitetnije napajanje električnom energijom

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže koji realizuje CEDIS predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u distributivni sistem tokom proteklih nekoliko decenija i značajno će podstaknuti pozitivne procese u opštinama na severu Crne Gore, konstatacija je ministarke ekonomije Crne Gore Dragice Sekulić, koja je juče sa predstavnicima CEDIS-a i Izvođača radova obišla deonicu dalekovoda „Dolac“ u Beranama na kojoj je rekonstrukcija u toku.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Sekulić je istakla da je naročito zadovoljna poštovanjem planirane dinamike izvođenja radova i dodala da veruje da će nakon realizacije ovog projekta i ostalih investicionih aktivnosti CEDIS – a planiranih za naredne tri godine, korisnici distributivnog sistema u Crnoj Gori imati značajno kvalitetnije napajanje električnom energijom, naročito na ruralnom području.

„CEDIS, prema trogodišnjem planu investicija, u primarnu i sekundarnu mrežu na području Crne Gore treba da uloži oko 80 miliona evra, od kojih oko 50 miliona u revitalizaciju i rekonstrukciju postojeće mreže i 30 u izgradnju novih distributivnih objekata”, kazala je ministarka Sekulić i dodala da je ovaj Projekat sigurno najveća investicija u distributivni sistem od 80-tih godina prošlog veka.

Za prvu godinu izvođenja radova u okviru Projekta revitalizacije opredeljeno je oko 12 miliona i 400 hiljada evra za rekonstrukciju sedam 10kV dalekovoda.

Trenutno su u toku radovi na dalekovodima „Grahovo“ u Nikšiću, „Bijela“ u Šavniku, „Gubavač“ u Bijelom Polju i „Dolac“ u Beranama, a se uskoro očekuje i početak radova i na preostalim dalekovodima („Slap Zete“ u Danilovgradu, „Krute“ u Ulcinju i „Tomaševo“ u Bijelom Polju).

„Neophodno je istaći da Projektom revitalizacije CEDIS i Vlada Crne Gore, pokazuju opredeljenje za strateško bavljenje distrubutivnim sistemom.

Naime, sa sanacije posledica, došli smo na nivo strateškog planiranja i izgradnje distributivnih objektata i mreže”, kazao je Zoran Đukanović, izvršni direktor CEDIS-a.

Đukanović je takođe istakao da je zadovoljan što se Projekat realizuje u saradnji sa renomiranim kompanijama iz Crne Gore koji će i u narednom periodu biti oslonac CEDIS-u u ovakvim i sličnim projektima.

Takođe, izrazio je zahvalnost i korisnicima na strpljenju usled prekida u napajanju koji su neophodan segment realizacije Projekta.

Kazao je da su korisnici bili i više nego strpljivi zbog čestih prekida u napajanju električnom energijom koji su bili posledica neadekvatnog kvaliteta mreže u prethodnom periodu.

Istakao je da je uveren da će se nakon realizacije ovog i ostalih projekata CEDIS-a, kvalitet napajanja na seoskom području značajno poboljšati.

Podsjećamo da radove izvodi Konzorcijum kojeg čine crnogorske komapanije „Mezon” d.o.o. Danilovgrad, „Electro Team” d.o.o. Budva i “Ramel” d.o.o. Nikšić, sa kojim je u decembru prethodne godine potpisan okvirni sporazum na period od 24 meseca za potrebe Projekta revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) elektroenergetske mreže.

„Koristim priliku da se zahvalim Vladi Crne Gore i CEDIS-u što su pokretanjem ovakvih i sličnih projekata dali priliku domaćim kompanijama da zaposle značajan broj mladih ljudi i da im, na taj način omoguće usavršavanje u oblastima koje su definitivno postale deficitarne ne samo kod nas nego i u regionu”, kazao je Miroslav Milović, predstavnik Konzorcijuma.

„U prethodnom periodu smo imali značajnih problema u napajanju na seoskom području naročito, tako da će ova važna investicija u velikoj meri rešiti probleme građana Berana.

S obzirom na važnost kvalitetnog napajanja električnom energijom koristim priliku da se zahvalim svim akterima koji učestvuju u ovom, za našu opštinu, izuzetno važnom poduhvatu”, naglasio je Dragoslav Šćekić, predsjednik Opštine Berane.

Podsećamo, da će u okviru Projekta biti rekonstruisano 910 kilometara mreže i 14.200 stubnih mesta na srednjenaponskom niovu i oko 510 kilometara mreže sa 14.570 stubnih mesta na niskom naponu.

Domaćinstva koja se napajaju sa mreže na kojoj se izvode radovi se detaljno i direktno na terenu informišu o Projektu i benefitima koje mogu očekivati nakon završetka radova i blagovremeno obaveštavaju o terminima prekida u napajanju električnom energijom.

Milisav Pajević

Sombor izrađuje Plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama

Foto: Wikipedia

Gradski većnici Sombora su na poslednjoj sednici usvojili predlog Odluke o pristupanju izradi Plana zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama na teritoriji Grada Sombora.

Foto: Wikipedia

Ovom Odlukom se: utvrđuje pristupanje izradi Plana zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama na teritoriji Grada Sombora, utvrđuje sadržaj Plana zaštite i spasavanja i obrazuje stručno operativni tim za izradu Plana zaštite i spasavanja.

U timu su imenovani Antonio Ratković, zamenik Gradonačelnika – rukovodilac tima, Helena Roksandić Musulin, načelnica Gradske uprave – član, Ivan Кamerer, načelnik Odeljenja za privredu, turizam i LER – član, Ivan Gligorić, mlađi savetnik za poslove vanrednih situacija i odbrane – član, Vladislav Milošev, direktor VD „Zapadna Bačka“ d.o.o. Sombor – član, Radoslav Josić, šef RJ Vode Vojvodine Sombor – član, Goran Nonković, direktor JКP „Prostor“ Sombor – član i Jasmina Bobić, direktor JКP „Vodokanal“ Sombor – član, a Gradska uprava grada Sombora je nosilac i koordinator aktivnosti izrade Plana zaštite i spasavanja u delu svog delokruga rada.

Milisav Pajević