Home Blog Page 844

Održan Panel “Korak unapred” u okviru Svetske nedelje zelene gradnje

U četvrtak, 26. septembra u prostoru Nove Iskre održan je Panel “Korak unapred” u okviru obeležavanja Svetske nedelje zelene gradnje.

Na Panelu su učestvovali profesor Meteorologije na Fizičkom fakultetu dr Vladimir Đurđević, asistent na Biološkom fakultetu Tomica Mišljenović, arhitekta i dizajner životne sredine dr Milena Stojković, saradnik u nastavi na Arhitektonskom fakultetu Marko Dragićević i izvršni direktor Saveta zelene gradnje Dragana Korica, u okviru čije organizacije je ovaj događaj i priređen.

Panel je započet uvođenjem imena Grete Tunberg kao glasa mlade generacije koja je prepoznala potrebu za pobunom protiv postojeće situacije i započela akcije u korist budućnosti. Napomenuto je i kakva su naučna predviđanja za budućnost, kao i koji su koraci potrebni za opstanak čitave planete. Iako je uzeta u obzir teorija da smo na granici šestog velikog izumiranja, kao i sve mere koje se mogu uklopiti u odluke Pariskog sporazuma, razgovor je vođen na nivou konstruktivnog kriticizma i idejne saradnje, kao i na insistiranju na, za uspeh ključnoj, multidisciplinarnosti.

Kako je Vladimir Đurđević istakao – “klima je pretnja društvu kao sistemu” i zato treba “svi u tome da participiraju”, objasnivši da je potrebno da se aktivira svest pojedinaca, ali i svih velikih komapnija i industrija, kako bi se nešto moglo učiniti.

Dragana Korica napomenula je da se “u građevinskom sektoru može učiniti mnogo” i da je baš zato sve aktuelnije pitanje zelene gradnje, odnosno da je potrebno napraviti korake upravo u građevinarstvu, arhitekturi i pejzažnoj arhitekturi, s fokusom na zeleni vid urbanizacije i da svi zajedno možemo napraviti konkretne korake ka poboljšanju na polju klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zac Wolff)

Tomica Mišljenović je podsetio da je “biodiverzitet u gradovima u nekim slučajevima ekvivalentan biodiverzitetu u prirodnim staništima, a u nekim slučajevima se pokazao i kao viši”, kao i da je “čovek glavni faktor koji utiče na biološku raznovrsnost u gradovima”.

Milena Stojković upoznala je prisutne sa brojnim “zdravim” svetskim projektima, kao i sa sertifikatima koji su neohodni za izdavanje dozvole za gradnju na globalnom nivou.

Složili su se da je za promenu načina poslovanja u građevinskom sektoru potrebna stalna saradnje između stručnjaka na polju biologije, ekologije i (pejzažne) arhitekture.

Najmlađi učesnik panela Marko Dragićević predstavio je svoju master tezu, odnosno projekat za koji je dobio prvu nagradu za 2019. godinu eVolo internacionalnog konkursa za solitere budućnosti – vertikalnu deponiju u Beogradu koja proizvodi struju od prerađenog otpada.

Jelena Cvetić

“Superheroja izradi, neka ti ekološka svest proradi!“- likovni konkurs za osnovce u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Ozonko i Ozončica, „zeleni” superheroji Ministarstva zaštite okoline i energetike koji su u potpunosti oduševili korisnike Vibera, najpopularnije regionalne platforme za razmenu poruka, nastavljaju da podučavaju o važnosti ozonskog sloja na pametan, zabavan i edukativan način. Od početka kampanje, Ozonko stikere je preuzelo 35.000 korisnika koji su ih upotrebili preko 115.000 puta.

Kako bi deca i mladi još bolje upoznali superheroje Ozonka i Ozončicu, Ministarstvo zaštite okoline i energetike raspisalo je nagradni likovni konkurs edukativnog karaktera.

Likovni konkurs “Superheroja izradi, neka ti ekološka svest proradi!“ namenjen je učenicima viših razreda osnovnoškolskih ustanova. Konkursom se učenici podstiču na razmišljanje o ovoj izuzetno važnoj temi, s obzirom na to da ozonski sloj zbog svojih fizičko-hemijskih procesa znatno smanjuje količinu štetnog ultraljubičastog zračenja koja prodire do površine Zemlje tei na taj način štiti živa bića na planeti.

Učenici treba da izrade skulpturu inspirisanu “Ozonko i Ozončica” Viber stikerima. Skulptura treba da bude izrađena od predmeta ili materijala namenjenih otpadu, a koje su prethodno koristili u nastavi ili svakodnevnom životu (npr. papir, karton, plastika, PET ambalaža, čepovi, tekstil, stiropor, itd).

Na taj način Ministarstvo želi da podstakne mlade da predmete koji bi inače završili u košu za smeće maštovito upotrebe i tako smanje količinu otpada koji nastaje, doprinesu očuvanju prirode i okoline, a ujedno i da se kreativno izraze.

Konkurs je otvoren do 1. decembra 2019. godine, nakon čega će stručni žiri od pristiglih radova izabrati najbolje, a koje će Ministarstvo zaštite okoline i energetike nagraditi.

Kampanja „Ozonko i Ozončica“ pokrenuta je povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, a pokrenulo ju je Ministarstvo zaštite okoline i energetike u partnerstvu s Rakuten Viberom, jednom od vodećih svetskih platformi za razmenu poruka.

Više informacija o preuzimanju „Ozonko i Ozončica“ stikera pročitajte na sajtu.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Toplane u Priboju i Malom Zvorniku dobile 8,3 miliona evra za kotlove na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Toplane u Priboju i Malom Zvorniku dobile su danas ukupno 8,3 miliona evra za postavljanje kotlova na biomasu i renoviranje sistema daljinskog grejanja.

Taj posao se obavlja u okviru projekta “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije razvoj tržišta biomasa”, čiji je cilj da toplane u Srbiji koriste biomasu umesto fosilnih goriva.

Ugovore o ulaganju potpisali su ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić, predsednici opština Priboj i Mali Zvornik Lazar Rvović i Zoran Jevtić i direktori JKP “Drina” Mali Zvornik Dragan Čikarić i JKP “Toplana Priboj” Zoran Ratković.

Predviđena instalisana snaga kotlova na biomasu biće osam MW u Priboju i 1,8 MW u Malom Zvorniku.

“Tender za nabavku opreme i izvođenje radova biće oktobra, a završetak radova i početak grejanja na biomasu početkom 2022. godine”, rekao je ministar.

Dobijen novac opštine i toplane, uz dve godine grejs perioda, vraćaće 18 godina, dok kamatna stopa iznosi 1,1 odsto godišnje.

“Toplane vraćaju 83,5 odsto, a 16,5 odsto su donirana sredstva”, kazao je Antić.

Vrednost celog projekta “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije razvoj tržišta biomasa” je 26,75 miliona evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dvadeset miliona evra je kredit KfW banke, dok je 6,75 miliona evra donacija koju su obezbedile KfW banka (2 miliona evra) i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske SECO (4,75 miliona evra).

U projektu učestvuju i toplane u Novom Pazaru, Prijepolju, Novoj Varoši i Majdanpeku.

“U ovih šest opština mi ćemo u narednih nekoliko godina izvršiti potpunu modernizaciju i zamenu kotlova koji će sa fosilnih goriva preći na biomasu. Ovi gradovi su bili među najzagađenijim gradovima Srbije”, kazao je Antić i dodao da će ušteda zbog promene energenta biti 15 odsto.

Ugovori s toplanama u Prijepolju, Novom Pazaru, Majdanpeku i Novoj Varoši biće potpisani u decembru.

Ukupna vrednost opreme i radova za te četiri opštine je 16,8 miliona evra, a instalisana snaga će biti 19,9 MW. Završetak radova i početak grejanja na biomasu predviđeni su za prvi kvartal 2023. godine.

“Još 19 toplana je izrazilo interes za prelazak na biomasu”, rekao je Antić.

Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib naglasio je da je “cilj ovog projekta je da Srbija što pre ispuni kvotu od 27 odsto korišćenja energije iz obnovljivih izvora”.

Ambasador je kazao da je energetski sektor vrlo važan u okviru nemačke razvojne pomoći Srbiji.

Podsetio je da je Nemačka, kroz kredite i donacije, pomogla u realizaciji 800 projekata energetike, vrednosti 850 miliona evra.

“Ukupna nemačka pomoć Srbiji, od 2000. godine, iznosila je dve milijarde evra”, naveo je Šib.

Direktor kancelarije KfB banke u Srbiji Arne Gos kazao je da ta banka podržava Srbiju na putu da bude energetski neutralna zemlja koja se zalaže za poboljšanje klimatskih uslova i poboljšanje energetike.

“Samo na energentima ćemo imati godišnju uštedu od oko 500.000 evra”, kazao je predsednik opštine Priboj Lazar Rrvović.

Dodao je da Priboj već ima iskustva sa biomasom, jer je pre tri godine počeo da radi kotao na pelet, snage od 1 MW.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovih dana pripremamo kotlarnicu snage 1,8 MW, to je drvna sečka. Realizacijom ovog projekta od 8 MW mi ćemo gotovo u celosti preći sa fosilnog goriva na biomasu”, kazao je on i naveo da je oko 14.000 građana priključeno na toplanu.

Predsednih opštine Mali Zvornik Zoran Jevtić rekao je da će na ovaj način Mali Zvornik dobiti grejanje 24 časa dnevno “za istu cenu, ako ne i nižu”.

“Samo jedan od otpadnih materijala će biti dovoljan da snabdeva ovu toplanu”, kazao je Jevtić.

Izvor: Zelena Srbija

Obrenovac bezbedniji od podzemnih voda zahvaljujući Evropskoj uniji

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Šest crpnih stanica u Obrenovcu i kanal Kupinac biće rekonstruisani do sredine sledeće godine zahvaljujući Evropskoj uniji i Austrijskoj razvojnoj agenciji. Ovi radovi, vredni 2,3 miliona evra, doprineće efikasnijoj zaštiti centralnog područja ove beogradske opštine od poplava.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Lokacije gde će biti izvršena rekonstrukcija obišli su šef III sektora operacija u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Sakelaris Hurdas, ambasador Austrije Nikolaus Luteroti, direktor JVP „Srbijavode“ Goran Puzović i predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

Među lokacijama je i crpna stanica Zabreške livade, čija uloga je da vodu prikupljenu sistemom kanala, prepumpa u Kolubaru i tako smanji opasnost od poplava u centralnoj zoni opštine. Pored nabavke nove pumpe, biće rekonstruisan i sam objekat, oštećen u poplavama pre pet godina. Delegacija je zatim obišla i kanal Kupinac koji prolazi kroz centralni deo opštine i ima zadatak da prikuplja i odvodi višak podzemnih i olujnih voda do crpne stanice Zabreške livade.

„Radovi koji se izvode u Obrenovcu predstavljaju samo deo ukupne podrške Evropske unije u otklanjanju posledica i prevenciji poplava, iz 2014. godine. Zadovoljstvo nam je što možemo da vidimo vidljive rezultate koji su ostvareni u ovom projektu. Ipak, mere prevencije i spremnosti su ključ za smanjenje rizika na održiv način u budućnosti, a EU namerava da nastavi da podržava ulaganja u tom pravcu“, kaže Hurdas.

„Sa rekonstruisanim sistemom crpnih stanica i kanala građani Obrenovca se više neće plašiti kišnih dana. Evropska unija i Vlada Austrije su kofinansirale projekat, koji u 4 grada i opštine u Srbiji sprovodi Austrijska razvojna agencija. Zahvaljujući ovom projektu, građani Surčina, Paraćina, Svilajnca i Valjeva će se zajedno sa građanima Obrenovca osećati bezbednije. Kao ambasador Austrije sam srećan što je i moja zemlja tome doprinela“, ističe ambasador Luteroti.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

“Osim od velikih reka, Obrenovac je ugrožen i od unutrašnjih i podzemnih voda, pa samim tim radovi koji se izvode na crpnoj stanici i kanalu treba da doprinesu kvalitetnijem i bezbednijem životu ljudi na ovom području. Vođeni činjenicom da je 1 euro uložen u preventivu, 7 eura uštede u štetama, nije teško doći do zaključka da samo redovnim održavanjem zaštitnih vodnih objekata, kao i stalnom modernizacijoim i unapređenjem, možemo učiniti život ljudi funkcionalnijim i bezbednijim”, objašnjava Puzović.

Prema rečima meštana koji žive u neposrednoj blizini kanala Kupinac i koji dobro pamte katastrofalne poplave iz 2014. godine, rekonstrukcija kanala i crpnih stanica će značajno doprineti smanjenju opasnosti od poplava i njihove domove i porodice učiniti bezbednijim.

Ovi radovi se izvode u okviru projekta „Rekonstrukcija infrastrukture za zaštitu od poplava“, koji sufinansiraju Evropska unija (19 miliona evra) i Austrijska razvojna agencija (0,5 miliona evra), koja ujedno i sprovodi ovaj projekat. Evropska unija je nakon poplava koje su zadesile Srbiju 2014. godine donirala više od 170 miliona evra za otklanjanje posledica i prevenciju poplava, što je čini najvećim donatorom.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Beogradski prvaci ove jeseni posadiće po drvo o kome će brinuti do kraja školovanja!

drvo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Kummel)
drvo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Kummel)

Grad Beograd je pokrenuo jedinstveni projekat pošumljavanja “Drvo generacije”. Ono što je neobično u vezi sa ovim projektom je da njegovi nosioci nemaju ni jedan dan radnog staža u šumarstvu, a još više čudi to što imaju tek oko mesec dana osnovnog obrazovanja.

Svi đaci prvaci beogradskih osnovnih škola će, do 15. oktobra, kada je vreme za sadnju, posaditi svoje drvo.

“Đaci će svoje drvo čuvati osam godina, čitava generacija. Imaće trajno obrazovanje o ekologiji i zaštiti životne sredine. Želimo da iz godine u godinu nastavljamo ovaj projekat. Kada u školskim dvorištima ponestane mesta, napravićemo park ili šumu, gde će prvaci imati svoje drvo i sličan ili isti program”, objasnio je medijima član Gradskog veća Dragomir Petronijević.

Trenutno je 15 odsto teritorije prestonice Srbije pokriveno šumama i zelenim površinama, a plan vlasti je da pošume i ozelene dodatnih 10 odsto grada. Učešće u toj ekološkoj misiji, kroz projekat “Drvo generacije”, uzeće i najmlađi.

Jelena Kozbašić

Naučna fantastika u stvarnom životu: Korišćenje veštačke inteligencije u Beču

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se razvija vetar ili vrućina? Kako funkcioniše gradski saobraćaj? Poput kompjuterske igrice „SimCity“, odgovore na ova važna pitanja urbanog planiranja obećava „samo-učeća“ veštačka inteligencija, koju su naučnici u Beču godinama unazad razvijali i „hranili“ podacima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Suština ovog projekta je stvaranje, menjanje i razvijanje čitavih gradskih četvrti putem klika, pokretom prsta na tabletu ili uz pomoć pametnih naočara. Veštačka inteligencija ispunjava svaku komandu i automatski izračunava posledice promena za ceo sistem – kako će na primer u gradskoj četvrti u izgradnji „Nordbanhof“ različite visine zgrada kasnije uticati na brzinu vetra. Osim toga, jednim pokretom prsta prave se prikazi čitavih ulica, parkinga, poslovnih lokala, a automatski se izračunavaju parametri poput: procenjene tržišne vrednosti, prohodnosti za pešake ili potencijala za stvaranje saobraćajnih gužvi.

Ovu novu vrstu „laboratorijske infrastrukture“ razlikuje to što je brže nego do sada moguće paralelno prikazivati različite scenarije razvoja. Pored toga, ovaj softver se osim u interaktivnim prostorijama u Floridsdorfu u Beču, uz pomoć tableta ili pametnog telefona može koristiti svuda. Time se otvara mogućnost saradnje sa klijentima širom sveta, ali i mogućnost uključivanja građana u projekte urbanog planiranja.

Izvor: Eurocomm-PR

Konstituisan Savet za zanatstvo, stare zanate i preduzetništvo Privredne komore Vojvodine

Foto-ilustracija: Pixabay

Konstitutivna sednica Saveta za zanatstvo, stare zanate i preduzetništvo pri Udruženju usluga Privredne komore Vojvodine (PKV) održana je 24. septembra u PKV, u cilju afirmacije zanatstva kroz samozapošljavanje, razvoj preduzetničkih ideja i zaštitu kulturnog nasleđa.

Foto: PKV

Za predsednika Saveta, izabran je Slavko Novaković, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada, a za zamenika predsednika Đorđe Radivojkov, vlasnik SZR Muški frizer „Sava“ iz Novog Sada. Ostali izabrani članovi Saveta su: Veljko Anđelić, sekretar Udruženja zanatlija Novog Sada, Dragoljub Repac, vlasnik menjačnice „Solo“ iz Kikinde i član Saveta Parlamenta preduzetnika Privredne komore Srbije, Jelena Arambašić Parežanin, sekretar Opšteg udruženja preduzetnika iz Subotice, Marija Radojčić, suvlasnik „Friški jazački sir“ iz Novog Sada i organizatorka Trga preduzetništva i Novosadskog noćnog bazara, Zoran Dišić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Subotica, Miroslav Đurić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Zrenjanin,Luka Vujović, predsednik Opšteg udruženja zanatlija i ostalih preduzetnika Pančevo i Stevan Zarin, predsednik sekcije starih zanata iz Udruženja zanatlija Novog Sada.

„Jedan od osnovnih zadataka ovog Saveta je i podizanje svesti o značaju očuvanja i unapređenja tradicionalnih vrednosti starih zanata, nematerijalnog kulturnog nasleđa Vojvodine i razvoja preduzetništva koje postaje sve važniji faktor u ukupnoj privrednoj aktivnosti naše zemlje. U tom pravcu, Savet će svoje aktivnosti usmeriti ka stvaranju što povoljnijeg ambijenta poslovanja i unapređenja položaja zanatlija i preduzetnika i promociji njihovih proizvoda i usluga“, izjavio je Branislav Mamić, sekretar Udruženja usluga PKV.

Na sednici je o značaju osnivanja Saveta i njegovoj ulozi, govorio i izabrani predsednik Saveta Slavko Novaković.

„Formiranje Saveta vidim kao priliku i mesto za zajedničko delovanje u pravcu ostvarivanja osnovne statusne uloge i pozicije kako preduzetnika i njihovih udruženja, tako i privrednih komora u Vojvodini i Srbiji. Veoma je važno da se u ovom delu privrede čuje naše viđenje trenutne privredne situacije, kao i pravaca potrebnog zajedničkog delovanja“, izjavio je Novaković. Dodao je da od Saveta očekuje da bude, kako je rekao, mesto usaglašavanja zajedničkih interesa i predlaganja mera za poboljšanje uslova poslovanja, ekonomskog položaja i organizacionog delovanja preduzetnika, a pre svega zanatlija.

Izvor: PKV

Obeležen Dan rudara Crne Gore uz planove za nova ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Ovo je godina u kojoj Crna Gora slavi 71 godinu dugu tradiciju rudarske proizvodnje u Crnoj Gori – tradiciju koja obavezuje da se sa najvećim pijetetom sećamo svih onih koji su udarili temelje crnogorskom rudarstvu prolazeći kroz sve izazove tranzicionih procesa, uz očuvanje rudarske proizvodnje u Crnoj Gori“, kazala je danas Ministarka ekonomije Dragica Sekulić na svečanosti koja je upriličena povodom Dana rudara Crne Gore u Pljevljima.

Ministarka je istakala da Crna Gora poseduje sigurnu bazu za povećanje proizvodnih kapaciteta u ovoj oblasti, koji će u budućnosti uticati na povećanje učešća rudarske proizvodnje u ekonomskom rastu Crne Gore. Kazala je da se to uverenje temelji na činjenici da naša država raspolaže značajnim rezervama uglja, prvenstveno u pljevaljskom i beranskom ugljonosnom basenu, zalihama crvenih boksita na jugozapadu zemlje, kao i rezervama olovo-cinkanih ruda, od kojih se većina nalazi u rudnim rejonima Ljubišnje i Bjelasice.

„Upravo zbog toga izražavam očekivanje da će u ovoj oblasti biti dodatnih investicija, što će značiti otvaranje novih rudnika, a samim tim i dodatni impuls razvoju rudarstva u Crnoj Gori“, istakla je ministarka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je ocenila da će Vlada Crne Gore nastaviti da, u saradnji sa rudarskim kompanijama, kreira poslovni ambijent u kome će se dodatno valorizovati rudarski potencijal Crne Gore i da će raditi na poboljšanju uslova u kojima rudari rade, kao i na poboljšanju njihovog materijalnog i socijalnog položaja, ali i na veća ulaganja u ovom sektoru koja će biti usmerena ne samo na ekonomski aspekt, već i na ekološku održivost i dostojanstvo rudarskog poziva.

Ministarka je istakla da u vremenima koja dolaze moramo ići u korak sa savremenim standardima u ovoj oblasti koji postoje u zemljama Evropske unije.

„Izražavajući zahvalnost rudarskim kompanijama koje se u Crnoj Gori na temelju evropskih praksi uspešno bave rudarskom delatnošću, pozivam da svi zajedno uložimo dodatne napore kako bi ostali dostojni tradicije koju Crna Gora ima u rudarstvu, valorizujući na najbolji mogući način značajno prirodno bogatstvo koje posedujemo“, zaključila je Sekulić.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Završeno uređenje građevinske deponije u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Ekipe Poslovne jedinice  „Čistoća“ završile su radove na saniranju deponije građevinskog materijala u Vrbasu. Građevinska deponija smeštena je na kraju Ulice Milivoja Čobanskog u Starom Vrbasu i prostire se na dvadeset hiljada kvadratnih metara.  Uređenje ovog prostora komunalci obavljaju na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

JKP ‘Komunalac’ Vrbas redovno vrši sanaciju građevinske deponije. Čišćenje ovog prostora obavljeno je po peti put ove godine. Apelujemo na stanovnike opštine Vrbas da ovu deponiju koriste isključivo za odlaganje građevinskog otpada i zemlje što je i njena namena“, rekao je poslovođa PJ „Čistoća“ Mladen Pavlović.

Nekontrolisano odlaganje otpada na deponije loše utiče na životnu sredinu i na zdravlje ljudi posebno onih koji žive u blizini. Samo odgovornim ponašanjem prema vlastitom otpadu možemo zaštiti sebe i svoju životnu okolinu.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

Stavlja se tačka na višedecenijski problem vodosnabdevanja u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru velikog projekta unapređenja vodosnabdevanja opštine Paraćin, sa nemačkom razvojnom KfW bankom, koji obuhvata izgradnju novih bunara, rekonstrukciju vodovodne mreže u gradskim ulicama, obezbeđivanje nove SKADE, najsavremenijeg sistema za praćenje stanja, najzahtevniji radovi zamene glavnog dovoda vode iz pravca Izvora ka Davidovcu, odmiču planiranom dinamikom.

Projektom se rešava višedecenijski problem, posebno izražen poslednjih godina usled čestih kvarova na dotrajalom sistemu i njegovo sprovođenje značiće dovoljne količine vode i sugurnije vodosnabdevanje u opštini Paraćin.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Novi protest mladih zbog klimatskih promena

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Mladi su se ponovo okupili u masovnom protestu zbog klimatskih promena, ovog puta na Novom Zelandu. Nekoliko desetina hiljada mladih i njihovih roditelja danas je odsustvovalo sa obaveza i okupilo se da podigne glas protiv klimatskih promena.

Prošlog petka za vreme globalnog štrajka novozelandski učenici i studenti nisu mogli da se odazovu masovnom pokretu jer su u to vreme imali ispite, te su protest organizovali ovog petka u više od 40 gradova.

Otvoreno pismo upućeno vladi uz zahtev da se proglasi stanje klimatske vanredne situacije potpisalo je oko 11.000 građana koji su ga jutros predali.

Najčešće se čula tvrdnja da sve drugo, uključujući i obrazovanje, gubi svrhu ukoliko nemamo budućnost.

Jelena Cvetić

Otvorena izložba “Priroda u slici i (ne)prilici” u Vraćevšnici

Foto: Ivan Stojanović
Foto: Ivan Stojanović

U Galeriji „Olivera“ u Zadužbini Svetislava Žilovića u Vraćevšnici, nadomak Gornjeg Milanovca, u organizaciji Kulturnog parka Kovionica, otvorena je izložba fotografija „Priroda u slici i (ne)prilici“.

Izložba je plod devetomesečnog Eko foto-konkursa koji je organizovao Energetski portal.

Postavku čini 27 radova s motivima prirode, kako predela netaknutih rukom čoveka, tako i preoblikovanih prema našim sebičnim potrebama, narušenih smećem i izduvnim gasovima.

Fotografije su odabrali članovi žirija: fotografi Bojan Džodan i Stanko Kostić, istoričar umetnosti Dušan Milovanović, glumac Vuk Kostić i zamenica urednice našeg portala Tamara Zjačić.

Foto: Ivan Stojanović

Izložbu su otvorile Olivera Stanišić, članica Umetničkog saveta Galerije „Olivera“, i Nevena Đukić, urednica Energetskog portala.

Otvaranje izložbe su svojim prisustvom oplemenili učenici Osnovne škole “Desanka Maksimović” i gosti iz Vraćevšnice, Gornjeg Milanovca i Kragujevca.

Tom prilikom, u krugu kompleksa Zadužbine, otkriven je mural „Pešak“ Miloša Šobajića. Isti motiv pojaviće se, uvećan 850 puta, u pešačkoj zoni u Beogradu.

Jelena Kozbašić

Najveća akcija sadnje stabala u Srbiji – Zasadi drvo/vazduh/hlad/lek/budućnost/život

Foto: Vesna Mijailović

Početkom jula, zvanično je započeta najveća kolektivna sadnja drveća u Srbiji “Zasadi drvo”, u organizaciji Adrija medija grupe i dm drogerie markt, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, JP „Vojvodinašume“, JP „Srbijašume“, Pokreta gorana Srbije i Privredne komore Srbije.

Foto: Vesna Mijailović

Ukoliko želite da budete jedan od aktera “zelenog talasa”, neophodno je da se prijavite za sadnju na nekoj od lokacija prikazanih na sledećem linku: https://www.zasadidrvo.rs/lokacije.

Kruna višemesečnog prikupljanja sredstava, promotivnog rada i podizanja svesti o zaštiti životne sredine biće postavljena 3. novembra kada je planirano pošumljavanje naše zemlje sa 50.000 novih stabala.

Lokacije predstavljaju zborna mesta sa kojih će biti organizovan prevoz do samog mesta sadnje koje se nalazi u blizini. Okupljanje je zakazano za 10.00, a čitava akcija se završava u 15.00. Sadnice, alat i stručna pomoć su obezbeđeni.

Jelena Kozbašić

Zašto klimatske promene više ugrožavaju siromašne zemlje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Karthikeyan K)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anh Vy)

Ukoliko celoj planeti prete brojne opasnosti, zašto bi naš položaj zavisio od tačke na kojoj se nalazimo? Dodatno pitanje – zašto bi zavisio od novca?

Otpad i štetne materije kreću se izuzetno brzo. Lako dospevši do okeana na jednoj strani sveta, plastika može završiti u potpuno izolovanom delu sveta. Zabeleženo je da je mikroplastika stigla do Arktika, a već znamo da se globalno zagrevanje tiče svakog podneblja.

Ipak, kombinacijom različitih faktora ispostavlja se da klimatske promene više ugrožavaju siromašne zemlje. Jedan od faktora koji na to ukazuju jeste geografski položaj zemalja koji nije naročito povoljan, odnosno, često je slučaj da se nalaze u predelu sa nepovoljnom klimom, izrazito visokih ili niskih temperatura, visokog stepena vlažnosti vazduha ili pak odsustva padavina.

Pritom, uglavnom se smatra da je upravo geografski položaj jedan od uzroka njihovog nedovoljnog razvoja.

Ekonomski slabije razvijene zemlje neretko svoju privredu oslanjaju na prirodne ekosisteme, koncentrišući se u velikoj meri se na poljoprivredu, koja takođe zavisi od klimatskih uslova.

Podsetimo se, poljoprivreda se smatra jednim od najodgovornijih sektora ljudskih delatnosti za negativan uticaj na prirodu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bennett Tobias)

Veliki problem predstavlja i potreba za tehnološkom opremljenošću zemlje i ulaganje za zaštitu i očuvanje životne sredine, kao i pokušaj da se izbegne korišćenje prirodnih resursa, već da fokus bude na obnovljivim izvorima energije. Za to su najčešće potrebna velika ulaganja.

Problem je i nedostatak obrazovnog kadra, kao i ustaljeni rad institucija na tom problemu.

Važno je razumeti značaj balansa između ekonomski razvijenih zemalja i onih koje to nisu, jer ukoliko polarizacija postoji, to ne može biti ekološki zdravo ni za jednu stranu.

 Jelena Cvetić

Tramp kritikuje loš kvalitet vazduha u Kaliforniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Victoria Palacios)

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa kritikovala je loš kvalitet vazduha u Kaliforniji, navodeći da bi ta savezna država mogla da izgubi pomoć federalnih fondova za autoputeve ako ne reši problem, javila je agencija Asošiejted pres.

Američka Agencija za zaštitu životne sredine uputila je danas pismo Kalifornijskoj agenciji za vazdušne resurse u kojem opisuje kvalitet vazduha u Kalifornji kao najgori u SAD. Tako 34 miliona ljudi živi u zonama koje nisu u skladu sa nacionalnim normama o kvalitetu vazduha.

Agencija u pismu poziva kalifornijske vlasti da reši taj problem.

Taj potez poslednji je u nizu nesuglasica između federalnih i kalifornijskih vlasti o ekološkoj politici.

Glas Amerike (Voice of America VOA) preneo je nedavno da je Kalifornija tužila administraciju predsednika Donalda Trampa kako bi je sprečila da ukine kalifornijske propise o ograničavanju gasova sa efektom staklene bašte i standarde ekonomičnosti automobila i kamiona u potrošnji goriva.

Federalni zakon odredio je za čitave SAD standarde u vezi sa tim koliko zagađenja kamioni i automobili smeju da emituju. Od sedamdesetih godina prošlog veka Kaliforniji je bilo dozvoljeno da postavi svoja, oštrija pravila, pošto je imala najviše automobila i borila se da popravi kvalitet vazduha.

Međutim, federalna Uprava za bezbednost saobraćaja na auto-putevima (NHTSA) povukla je prošle nedelje izuzeće Kalifornije.

Potez NHTSA stupa na snagu tek posle 60 dana, ali lideri država federalnih članica SAD nisu želeli da čekaju sa podnošenjem tužbe.

Guverner Gavin Njusom, demokrata koji se sukobio s Trampom na više frontova, obećao je da će Kalifornija istrajati pred sudom kako bi branila zdravlje dece i sačuvala novac potrošača na pumpama, kao i u zaštiti čovekove sredine.

Odluka Trampove administracije ne pogadja samo Kaliforniju. Trinaest drugih federalnih članica SAD, plus Distrikt Kolumbija, prihvatilo je standarde Kalifornije.

Kaliforniji u tužbi pred sudom pridružili su se državni tužioci Kolorada, Konektiketa, Delavera, Havaja, Ilinoisa, Mejna, Masačusetsa, Merilenda, Mičigena, Minesote, Nevade, Nju Džersija, Novog Meksika, Njujorka, Severne Karoline, Oregona, Pensilvanije, Roud Ajlenda, Vermonta, Virdžinije, Vašingtona i Viskonsina.

Gradovi Njujork i Los Anđeles, i Distrikt Kolumbija takodje su se pridružili tužbi.

Izvor: Zelena Srbija

Studijsko putovanje u Mađarsku

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Invazivne strane vrste su veliki problem današnjice i glavni izazov za zaštitu bioraznovrsnosti u 21. veku. Imaju negativano dejstvo na zdravlje ljudi, uzrokuju velike ekonomske gubitke, kao i promene u životnoj sredini. Iz dana u dan ljudi postaju sve svesniji problema i posledica koje uzrokuju jer ih osećaju na vlastitoj koži.

“Кoje je najdelotvornije rešenje za trajno uklanjanje stranih invazivnih vrsta?”, “Šta struka, a šta lokalno stanovništvo može učiniti na suzbijanju invazivnih vrsta?” – samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na studijskom putovanju u Mađarsku u potrazi za primerima dobre prakse.

Predstavnici JP „Vojvodinašume“ koje je partner na Sava TIES projektu a ujedno i član Mreže parkova uz reku Savu (SavaParks) posetili su dva nacionalna parka u Mađarskoj – „Кiskunság“ i „Кörös-Maros“, čiji upravljači imaju dugogodišnje iskustvo u suzbijanju invazivnih stranih vrsta biljaka. Imali su priliku čuti kako se kolege iz Mađarske suprotstavljaju problematici invazivnosti i na terenu videti područja i različite metode koje primenjuju – od hemijskih do mehaničkih. U nacionalnom parku „Кiskunság“ primenjuju metodu tretiranja hemijskim preparatima koja se pokazala kao najdelotvornija metoda, ali se ta metoda ne sme primenjivati u poplavnim područjima zbog mogućeg zagađenja vodotoka i pitke vode. U takvim područjima, poput Nacionalnog parka „Кörös-Maros“, najučinkovitija metoda se pokazala kombinacija mehaničkog uklanjanja malčiranjem, košenjem i ispašom stoke.

Кolege iz Mađarske bore se više od deset godina s invazivnim vrstama, ulažu milione evra u njihovo suzbijanje, imaju čak i interventne timove zadužene za njihovo uklanjanje i praćenje. Uprkos svim uloženim naporima i finansijama, gotovo je nemoguće trajno ukloniti takve vrste zbog širenja semena iz područja izvan granica nacionalnog parka. Jedino se dobrim upravljanjem može sprečiti njihovo širenje na nova područja i kontrolisati rast na već zahvaćenim područjima, što iziskuje puno vremena i novca. U ovoj „invazivnoj priči“ najvažnija je edukacija svih generacija, posebno onih koji donose odluke, kao i lokalnog stanovništva, kako bi se osvestili vezano za tematiku invazivnih stranih vrsta.

Foto: JP “Vojvodinašume”

Evropa ulaže velika finansijska sredstva i napore u borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Nažalost, za sada uspešnost tih mera nije dovoljno efikasna da bi se one uklonile iz prirode, a stručnjaci predviđaju da je trajno uklanjanje nemoguće postići.

Studijsko putovanje je organizovano u sklopu projekta „Očuvanje staništa sliva reke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES“. Cilj projekta Sava TIES je pronaći delotvorno rešenje za uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka u slivu reke Save, stoga verujemo da će iskustva kolega iz Mađarske, kao i novostečena saznanja pridoneti očuvanju naše prirode i zdrave životne sredine.

Izvor: JP “Vojvodinašume”