Home Blog Page 847

Teritorijalne vode Velike Britanije dobijaju najveću vetroelektranu na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Hunter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shaun Dakin)

Norveškom “Equinor-u” i britanskom “SSE Renewables-u” poveren je posao izgradnje najveće svetske vetroelektrane na moru u teritorijalnim vodama Velike Britanije.

To je investicija vredna 10,2 milijarde evra, objavio je “Equinor”.

Dvema energetskim grupama dodeljeni su ugovori za razvoj tri velika priobalna projekta vetroelektrana na području peščanog spruda Dodžer Benk u Severnom moru kapaciteta 3,6 GW, za koje se očekuje da će proizvesti dovoljno energije za snabdevanje za oko 4,5 miliona britanskih domaćinstava, stoji u saopštenju “Equinora”.

Vetropark će se sastojati od tri projekta – “Creyke Beck A”, “Creyke Beck B” i “Teesside A”, s kapacitetima proizvodnje od po 1,2 GW struje.

Investicija obuhvata razdoblje od 2020. do 2026. godine, pri čemu bi konačna odluka o prvom projektu trebalo da bude doneta tokom iduće godine. Početak proizvodnje električne energije planiran je za 2023. godinu.

Trenutna veleprodajna cena za megavat struje je oko 45 evra.

“Sada je više nego jasno da što više vetroelektrana na moru izgradimo, to će nam manji biti računi za električnu energiju”, rekao je Džon Sauven, izvršni direktor Grinpisa u Velikoj Britaniji, pozivajući britansku vladu da “bude ambicioznija kako bi suzbila klimatske promene”.

SSE, čije je sedište u Škotskoj, a deonice na Londonskoj berzi, biće nadležna za izgradnju veetroelektrane, dok će “Equinor” biti izvršilac.

Izvor: Energetika.ba

Konoplja – hrana za pčele

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Ward)
Foto-ilustracija: Unsplash (Boris Smokrovic)

Prema novijim studijama, proširivanjem polja konoplje bismo mogli da nahranimo pčele.

Prilikom ispitivanja sprovedenih na Univerzitetu u Koloradu postavljene su “zamke” za pčele u poljima konoplje, kako bi se otkrilo da li je konoplja hranljiv izvor polena za pčele.

U ovom istraživanju učestvovalo je oko 2000 pčela iz 23 različite vrste. Polovinu ovog broja činile su medonosne pčele.

Ispostavilo se da je cvet konoplje izuzetno plodan izvor polena i da se pojavljuje u doba godine kada im je najviše potreban, odnosno između kraja jula i septembra, kada drugi usevi završe period cvetanja, što dovodi do nedostatka hrane za pčele.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Često je to uzrok stresa kod pčela jer ne mogu lako da pronađu put do polena.

Mnogi rade na tome da udruže korisne supstance koje se dobijaju iz meda i iz kanabisa. Izraelska kompanija “PhytoPharma” proizvodi med sa kanabisom (canabeez). Pčele dobijaju malu količinu kanabidiola i prave med, koji pomaže kod olakšanja bolova, nesancice i nudi olakšanje od stresa i anksioznosti, ali bez efekta omamljivanja ili hemijskih smetnji.

Za sada je samo Francuzu Nikolasu Trenberiju pošlo za rukom da “istrenira” pčele da prave med od kanabisa.

Jelena Cvetić

 

 

Piroćanci zahtevaju moratorijum na izgradnju MHE na teritoriji Parka prirode Stara planina

Foto: EP

Odbornici Skupštine Grada Pirota su u petak 21. septembra usvojili odluku o brisanju svih lokacija za male hidroelektrane iz Prostornog plana Grada koji se izrađuje, izveštavaju Pirotske vesti.

Državi odnosno ministarstvima se upućuje zahtev za moratorijumom na izgradnju malih hidroelektrana na teritoriji Parka prirode Stara planina. Za ovu odluku glasali su i odbornici pozicije, kao i opozicije, a predlog za usvajanje ovih važnih odluka zvanično je uputio šef OG Koalicije za Pirot Miloš Colić.

Izvor: Pirotske vesti

Da li je Južni tok prekinut zbog pritiska za Zapada?

Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110
Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110

Za obustavljenje “Južnog toka“, odnosno projekta gasovoda kojim je planirano da se sprovodi prirodni gas iz Rusije u Evropsku uniju, bugarski premijer je izjavio da je odgovoran Zapad.

Bojko Borisov je objasnio kako je postojao ogroman pritisak Sjedinjenih Američkih Država, kao i država Zapadne Evrope oko “Južnog toka”, kao i oko “Severnog toka 2”, te je bila onemogućena njegova realizacija.

Planovi za izgradnju Južnog toka i potpisivanje sporazuma o izvodljivosti projekta završeni su još 2007. godine.

Aleksej Miler, prvi čovek Gasproma, smatra je da je projekat obustavljen zbog blokiranja Bugarske da se usaglasi sa direktivama Evropske unije, ali i zbog političke situacije u Ukrajini.

Bugarski premijer naglasio je i važnost “Turskog toka”, koji je započet u saradnji Bugarske sa Rusijom i Saudijskom Arabijom. Nazivaju ga “Balkanski tok” jer prolazi kroz nekoliko Balkanskih država. Borisov je dodao da i Evropa na to gleda sa odobravanjem.

Smatra da je za sada nemoguće ukinuti sankcije Rusiji i da protiv toga glasaju svi u Savetu Evrope, ali planirana je poseta predsednika Rusije naredne godine, te planira da se radi na unapređenju odnosa.

U toku je obnova Parka Milutin Milanković

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je u petak, 20. septembra, Park Milutina Milankovića, gde su u toku radovi na obimnoj rekonstrukciji, vrednoj 26 miliona dinara. Kako je gradonačelnik tom prilikom precizirao, radovi su počeli krajem avgusta i trebalo bi da budu završeni do kraja godine.

“Park se prostire na površini od 9.200 kvadrata i predstavlja zelenu oazu u blizini Slavije i Autokomande. Na ovoj lokaciji obnoviće se zelene površine i mobilijar, a biće zasađeno i šest novih stabala. Vrlo je važno što će se obnoviti i igralište za decu po savremenim principima sa bezbednim spravama, prilagođenim i deci sa smetnjama u razvoju”, istakao je Radojičić.

Gradonačelnik je ukazao na blizinu Dečje klinike u Tiršovoj i naglasio da će obnovljen park biti mesto gde će deca koja idu na preglede ili na lečenje moći da provedu izvesno vreme u igri i odmoru.

“U prethodnoj godini 36 dečjih igrališta je rekonstruisano, a ove godine 26. Ponašamo se odgovorno prema našoj deci jer nastojimo da u parkovima obezbedimo bolje uslove kako bi deca više vremena provodila na otvorenom i u prirodi”, naveo je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Počele prijave za VELUX nagradu “Bringing light to life”

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Kompanija VELUX poziva sve arhitekte, koji su u toku 2018. i 2019. radili na projektima koji sadrže krovne prozore i/ ili svetlosne tunele za ravne i kose krovove, da se prijave za ’’Bringing light to life’’ VELUX nagradu.

Zainteresovani se mogu prijaviti do 10. decembra u tri kategorije:
1. Porodične kuće
2. Rezidencijalni/ javni objekti
3. Renoviranja

Radove možete prijaviti ovde.

Nagrada ’’Bringing light to life’’ postoji već šest godina u Bugarskoj, a od prošle godine u 3 kategorije takmiče se i arhitekte iz sledećih zemalja: Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Rumunija i Turska.

Završna ceremonija biće održana u Beogradu u februaru 2020. godine.

Više informacija možete pogledati ovde.

„Obilićev venac” – najbolje rekonstruisana garaža u Evropi

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista Beograda Marko Stojčić je 19. septembra na skupštini Evropske parking asocijacije u Malagi, u ime grada, primio prvu nagradu za garažu „Obilićev venac”, u kategoriji najbolje rekonstruisanih garaža u Evropi.

Stojčić je u izjavi za Beoinfo rekao da je ovaj objekat u konkurenciji 40 garaža iz zemalja Evropske unije jedini predstavnik van granica EU, što je dokaz “da smo se mogli uporediti sa drugima”.

“Dokazali smo i to da je nivo rekonstrukcija javnih prostora i objekata na najvišem evropskom nivou. To nam daje uverenje da smo na pravom putu i motivaciju da na isti način uradimo i preostale projekte na putu potpune rekonstrukcije Beograda“, istakao je Stojčić.

Događaju su prisustvovali gradonačelnici gradova čiji su projekti kandidovani.

Pročitajte još:

Izvor: Grad Beograd

Kako je Sombor obeležio Evropsku nedelju mobilnosti?

Foto: Grad Sombor

Grad Sombor je, u cilju obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti u periodu od 16. do 22. septembra, za svoje sugrađane pripremio niz prikladnih sadržaja, pozivajući ih da se više opredeljuju za pešačenje, biciklizam i druge održive vidove transporta.

Foto: Grad Sombor

Tako su u sredu, 18. septembra, od 10 do 12 časova, Somborci bili u prilici da se na Trgu Svetog Trojstva susretnu sa lokalnim savetima za zdravlje. “Susret građana sa lokalnim savetima za zdravlje” su zakazali Savet za zdravlje Grada Sombora i Crveni krst Sombor, a pridružili su im se i Dom zdravlja „Dr Đorđe Lazić“ Sombor – Centar za prevenciju zdravlja  i  Društvo za borbu protiv šećerne bolesti grada Sombora, koji su vršili merenje šećera u krvi i krvnog pritiska.

“Šećerna bolest je jedna od najčešćih oboljenja sa tendencijom daljeg rasta, kao i jedan od glavnih razloga za povećanje broja obolelih od kardiovaskularnih oboljenja”, istakao je gradski većnik za zdravstvo i socijalna pitanja dr Dalibor Forgić i dodao da su nepravilna ishrana, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti glavni faktori rizika za njen nastanak i da su upravo zato podelili i informativne flajere o pravilnoj ishrani i redovnoj umerenoj fizičkoj aktivnosti koje su prve potrebne mere u lečenju i kontrolisanju nivoa glukoze u krvi.

Foto: Grad Sombor

Evropska nedelja mobilnosti bavi se podizanjem svesti o korišćenju prevoznih sredstava koja ne zahtevaju upotrebu fosilnih goriva, dobrobitima fizičke aktivnosti na zdravlje i ukazivanjem na bezbednost pešaka i biciklista.

Iz tog razloga su 19. septembra predstavnici Saveta za bezbednost saobraćaja grada Sombora i Saobraćajne policije PU Sombor biciklistima delili svetlosne setove.

Očekuje se da će se, zahvaljujući njima, povećati vidljivost, a samim tim i bezbednost, vozača bicikala kao jednih od najugroženijih učesnika u saobraćaju.

Foto: Grad Sombor

Sportski savez grada Sombora organizovao je tri časa fudbala za učenike osnovnih škola.

Na ovaj način, kroz igru i zabavu, deci je predstavljen značaj bavljenja sportom i pozitivnih dejstava zdravog stila života, sa namerom da zavole sport i opredele se za aktivno bavljenje nekom sportskom disciplinom.

Časove u osnovnim školama „Avram Mrazović“ i „Bratstvo jedinstvo“ u Somboru i „Ognjen Prica“ u selu Kolut je održao fudbalski trener Aleksandar Knežević.

Jelena Kozbašić

Širom sveta, održani klimatski protesti sa sloganom “Nemamo plan(etu) B!”

Foto: Screenshot (Twitter)

Juče 20. septembra ulice mnogih svetskih gradova postale su scenografija za proteste đaka i studenata sa ciljem da donosioci odluka pooštre akcije za zauzdavanje klimatskih promena. Među njima je bila i naša prestonica.

Foto: Screenshot (Twitter)

Demonstracije su se dešavale u više od 150 zemalja širom Evrope, Afrike, Azije, Australije i Severne i Južne Amerike.

Procenjuje se da je četiri miliona mladih napustilo časove i paradiralo noseći u rukama transparente sa natpisima poput “Naša budućnost je na vašim plećima” i “Prestanite da poričete smrt Zemlje”. Na frontu sa političkim zvaničnicima i klimatskim promenama podržale su ih i starije generacije zabrinute za to kakvu planetu ostavljaju svojim naslednicima.

Pokret pod nazivom “Petkom za budućnost” je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom iz Švedske Gretom Tunberg koja je tokom avgusta 2018. godine protestvovala ispred nacionalnog parlamenta sa zahtevom za ozbiljniju političku akciju u borbi protiv klimatskih promena.

Greta je uzela učešće u protestu u Njujorku gde je došla kako bi 23. septembra održala govor na Samitu o klimatskim akcijama Ujedinjenih nacija. S obzirom na to da ne koristi avio-prevoz usled ogromne količine štetnih gasova koju u atmosferu emituju avioni, u Sjedinjene Američke Države je došla jedrilicom sa solarnim panelima i podvodnim generatorima za proizvodnju čiste električne energije. Putovanje je trajalo dve nedelje.

Foto: Screenshot (Twitter)

“Situacija je hitna. Naš dom je zahvaćen vatrom! To nije isključivo dom omladine – svi živimo ovde, vatra nas ugrožava sve”, rekla je tinejdžerka okupljenoj masi. Izrazila je nadu da će vođe na predstojećem samitu dokazati da su čule glas demonstranata i zaključila da promena dolazi, bez obzira na to da li se to njima dopada ili ne.

Jelena Kozbašić

Nemačka ulaže 40 milijardi evra u energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Nemačke odobrila je plan da se do 2038. godine potroši do 40 milijardi evra da bi se ublažile posledice napuštanja eksploatacije uglja u rudarskim regionima. Ministar privrede Peter Altmajer je 28. avgusta rekao da će isplata novca početi kada parlament donese zakon kojim se utvrđuju datumi i uslovi odustajanja Nemačke od korišćenja uglja, verovatno narednih meseci.

Novac će biti iskorišćen za finansiranje projekata, poput proširenja pristupa širokopojasnom internetu, transportne infrastrkture, lociranja istraživačkih instituta i vladinih službi u pogođenim regionima.

U januaru je vladina komisija preporučila da Nemačka najkasnije do 2038. godine obustavi korišćenje uglja za proizvodnju struje, što je deo napora za suzbijanje klimatskih promena.

Nemačka više od trećine električne energije proizvodi u termoelektranama na ugalj, što stvara velike količine zagađujućih gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.

Poslednji nemački rudnik mrkog uglja zatvoren je u decembru, ali rudnici lignita još rade. Lignit se smatra još prljavijim od mrkog uglja, ali je njegovo vađenje relativno jevtino.

Odluka vlade doneta je uoči izbora u dve pokrajine na istoku Nemačke, u Saksoniji i Brandenburgu, gde se kopa lignit.

Istraživanja pokazuju da su vladajuće nemačke partije na putu da izgube na snazi u tim pokrajinama. Istovremeno se očekuje jačanje krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD).

Opozicioni Zeleni dovode u pitanje “tajming” najave iz vlade, s obzirom da Nemačka još nema detaljan plan napuštanja uglja. Taj plan se očekuje na jesen.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Podela milijardi (evra) nekoliko dana pred izbore u Brandenburgu i Saksoniji a da istovremeno nije odobreno odustajanje od uglja, ne donosi bezbednost planiranja”, rekla je ko-lider Zelenih Analena Berbok. “To vodi daljoj neizvesnosti”, dodala je Berbok, prenosi Asošiejted pres.

Mali deo novca će otići u obveze u kojima su termoelektrane na mrki ugalj.

Altmajer je međutim istakao da vlada sastavlja sveobuhvatni paket za ugalj “koji će regionima uliti nadu, ponuditi perspektivu ljudima, pokazati da nikoga ne napuštamo i da je savezna vlada svesna svoje odgovornosti”.

Izvor: EurActiv.rs

Crni panter u šetnji po francuskim krovovima

Foto: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crni panter viđen je kako se šeta po krovovima kuća u francuskom gradu Armentier, nedaleko od Lila.

Kako se kasnije saznalo, mladi mužjak je ljubimac iz obližnjeg doma i izašao je kroz otvoreni prozor dok nije bilo nikog u kući.

Stanovnici grada videli su ga udobno smeštenog na simsu ispred prozora i na oluku, kao i dok se šetao po krovovima kuća.

Policajci su pripremili kordon ukoliko životinja skoči, ali bila je veoma mirna i spasioci su joj se lako približili, nakon čega joj je veterinar dao injekciju za umirivanje.

Procenjeno je da ima 5 ili 6 meseci, a veličine je poput manjeg labradora.

U međuvremenu su pronađeni vlasnici, koje je francuska vlast opomenula zbog ugrožavanja bezbednosti. Policija istražuje na koji način su divlju životinju preneli u Francusku, kako su uspeli da je “udome” i u kojim je uslovima živela.

Istaklii su i da jedino zoološki vrt ima dozvolu da drži pantera.

Dodato je i da su policajci bili spremni da upucaju životinju ukoliko postane agresivna. Ipak, životinja je, srećom, bila potpuno bezopasna, očito pripitomljena kao kućni ljubimac.

Komšije iz ulice prokomentarisale su kako je bilo neverovatno videti tako lepu divlju životinju uživo.

https://www.youtube.com/watch?v=BFgICFyj8ck

Jelena Cvetić

U Crnoj Gori potpisan ugovor za rekonstrukciju hidroelektrane “Perućica”

Foto: Elektroprivreda CG
Foto: Elektroprivreda CG

Elektroprivreda Crne Gore je potpisala ugovor sa Nemačkom razvojnom bankom KfW za projekat rekonstrukcije i modernizacije Hidroelektrane “Perućica”. Ugovor vredan 33 miliona eura potpisali su izvršni direktor EPCG Igor Noveljić i Bodo Šmiling, glavni menadžer projekata KfW-a.

Prilikom potpisivanja ugovora, izvršni direktor EPCG je naglasio: ”Elektroprivreda Crne Gore je prošle godine započela veliki petogodišnji ciklus investicija čija je implementacija u toku. Rekonstrukcijom i modernizacijom postojećih objekata omogućićemo stabilan rad i produženje radnog veka elektrana, a uvođenjem naprednih tehnologija i savremenih informacionih sistema upravljanja obezbediće se njihova automatizacija u celini i stvoriti mogućnosti pružanja sistemskih i pomoćnih usluga kako za elektro energetski sistem Crne Gore tako i na regionalnom tržištu. Naše opredjeljenje je, takođe, prema obnovljivim izvorima energije, u tom smislu planirana je izgradnja solarne i vetroelektrane. Takođe, ugradnja osmog agregata u hidroelektrani “Perućica” predstavljaće značajnu novu količinu proizvedene energije. Zahvaljujem timu iz KfW-a koji su nam pružili stručnu i tehničku pomoć da dođemo do izuzetno povoljnog aranžmana za Crnu Goru”.

Za KfW potpisivanje ovog ugovora predstavlja nastavak uspešne saradnje sa EPCG: ”Danas nastavljamo uspešnu saradnju u cilju podrške Crnoj Gori u obezbeđivanju pouzdanog snabdevanja energijom iz obnovljivih izvora i smanjenju emisije štetnih gasova. KfW i EPCG potpisuju danas ugovor vredan 33 miliona eura koji je deo novog KfW programa”Ozelenjavanje javne infrastrukture” (”Greening Public Infrastructure”) za koji je KfW za Crnu Goru obezbedio 80 miliona eura povoljnih, subvencionisanih zajmova”, naveo je Bodo Šmiling, glavni menadžer projektaa.

Druga faza rekonstrukcije i modernizacije HE “Perućica” obuhvata rekonstrukciju i modernizaciju hidromašinske i elektro opreme agregata A5, A6 i A7, hidromehaničke opreme zatvaračnica, opreme za hidrološko-hidraulička merenja, ugradnju integralnog informacionog sistema na nivou elektrane, rekonstrukciju i modernizaciju građevinskih objekata sistema – sanaciju i nadvišenje kanala Opačica i rekonstrukciju kanala Moštanica.

Direktor direkcije za razvoj u EPCG, Ivan Mrvaljević, naveo je da će tender za građevinski deo biti objavljen tokom oktobra/novembra, a početak radova očekuje se na proleće 2020. Tender za celokupan elektro-mašinski deo predviđeno je da bude raspisan početkom 2020. godine, a početak radova planiran je za početak jeseni 2020. godine.

Mrvaljević je najavio i projekat ugradnje osmog agregata: ”Deo sredstava u iznosu od oko 700.000 evra iz ovog kreditnog aranžmana kredita KfW biće opredeljen za izradu projektne i tenderske dokumentacije za izbor isporučioca opreme i izvođača radova za agregat A8 nominalne snage od 58,5MW, čijom ugradnjom će se uvećati instalirana snaga elektrane sa 307 MW na 365,5 MW. Vrednost ovog projekta je procenjena na oko 23 miliona eura”.

Foto: Elektroprivreda CG

Potpisivanju ugovora prisustvovala je i ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, koja je iskazala svoje zadovoljstvo što će hidroelektrana “Perućica” svoj 60. rođendan naredne godine proslaviti u velikim radovima, ali i dodala: ”Posebno me raduje što će nam ovaj povoljni kreditni aranžman sa Nemačkom razvojnom bankom omogućiti i preduslove za ugradnju osmog agregata u hidroelektranu “Perućica”. Uvek nas raduje kad se povećava kapacitet postojećih hidroelektrana koji nemaju uticaja na životnu sredinu. Snaga 60MW je kapacitet skoro jednog proizvodnog objekta, to je draž starih elektrana, na koje smo ponosni i na kojima nam mogu zavideti i mnogo razvijenije zemlje”.

Izvor: Elektroprivreda Crne Gore

Pomoćnik ministra poljoprivrede u poseti Subotici

Foto: Grad Subotica
Foto: Grad Subotica

U okviru radne posete poljoprivrednim stručnim službama, pomoćnik ministra poljoprivrede zadužen za sektor ruralnog razvoja Aleksandar Bogićević sastao se u ponedeljak, 16. septembra u Plavoj sali Gradske kuće, sa predstavnicima grada Subotice i lokalnih udruženja i zadruga pozvanih od strane Poljoprivredne stručne službe Subotica AD. U ime subotičke lokalne samouprave sastanku su prisustvovali Srđan Samardžić, član Gradskog veća zadužen za oblast turizma, investicija i međunarodne saradnje i Grgur Stipić, šef Službe za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište.

Prošle godine počeli smo da obilazimo poljoprivredne stručne službe u našoj zemlji, a nakon razgovora sa službama iz centralne i južne Srbije krenuli smo da obilazimo i poljoprivredne stručne službe na teritoriji AP Vojvodine, rekao je, obraćajući se medijima, Aleksandar Bogićević.

“To su uobičajene radne posete, organizovane s ciljem da se učvrsti saradnja između poljoprivrednih stručnih službi, kojih je u Srbiji 35, lokalnih samouprava i poljoprivrednih proizvođača. U nekim sredinama ta saradnja postoji, a u nekima je nema ili je nema dovoljno. Upravo zbog toga realizujemo ove posete i sastanke kako bismo uvideli da li ima nekih problema, koje su to poteškoće i kako bismo u budućnosti mogli da ih otklonimo. Našim poljoprivrednicima su najbitniji informacija i edukacija da bi mogli da ostvare svoja prava na subvencije i stručnu pomoć, kako bi poljoprivrednu proizvodnju podigli na što je moguće viši nivo”, istakao je Bogićević.

U okviru današnje posete, Aleksandar Bogićević posetio je i Stipana Šarčevića, na salašu u Starom Žedniku, koji predstavlja primer dobre saradnje poljoprivrednika i stručne službe na terenu.

Izvor: Grad Subotica

Boje ekološkog spektra Srbije – umirujuće ili uznemiravajuće?

Foto: Miloš Stokić (ImpactEco)
Foto: Miloš Stokić (ImpactEco)

Juče 19. septembra u operi i teatru “Madlenijanum” u Beogradu upriličena je izložba “EkoSPEKTAR” i obeležavanje godinu dana uspešnog postojanja udruženja za održivi razvoj i zaštitu životne sredine “ImpactEco”.

Kako bi oslikao ekološki spektar Srbije, “ImpactEco” je organizovao foto-konkurs i pozvao zainteresovane pojedince da pošalju fotografije prirode onakve kakvom je vide – bilo u njenom iskonskom, neukaljanom obliku, bilo narušenu delovanjem ljudi. Prema tvrdnjama udruženja, odaziv je bio veliki, a izbor je pao na trideset najboljih radova koji su i prikazani te večeri u “Madlenijanumu”.

Izložba “EkoSPEKTAR” je predstavljala centralni događaj u nizu manifestacija kojima je “ImpactEco” proslavio svoju godišnjicu.

Foto: Miloš Stokić (ImpactEco)

Jedne naspram drugih, na zidovima su visile lepote naše domovine i rugla njenih stanovnika. Kako bismo drugačije mogli nazvati prizore požara, smeća razbacanog van kontejnera i reka u kojima se vodi mrtva trka oko toga da li veći udeo u njima ima voda ili plastika – nego rugla nas samih?

Umirujuće fotografije su bile odštampane u boji, a uznemirujuće crno-belo, čime se postigao kontrast između ophođenja prema prirodi koje je primer i onog koji je za ukor.

Goste na izložbi su u ime udruženja pozdravili Katarina Nikolić, potpredsednica za marketing i odnose s javnošću, i Vučeta Obradović, osnivač i predsednik.

“‘ImpactEco’ jeste ekološko udruženje koje se bavi održivim razvojem i zaštitom životne sredine i podiže svest građana o važnosti svakodnevnih ekoloških aktivnosti kako bi oni postali pravi ekološki lideri. Okupljamo ljude svesne značaja ekologije koji žele da rade neprestano da bi u svoju zajednicu uneli važne ekološke promene”, objasnila je Katarina.

“Svi naši projekti su osmišljeni sa tendencijom aktiviranja ljudi u pravcu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Trogodišnja vizija našeg udruženja obuhvata edukaciju više od 50 hiljada mladih i 10 hiljada starijih osoba u Srbiji o značaju našeg okruženja, uključujući i 5 hiljada učesnika u 50 akcija čišćenja širom zemlje. Organizovaćemo 20 Eco-Limitless konferencija na Balkanu”, najavio je Vučeta.

Foto: Ana Kovčin (ImpactEco)

Nakon kratkog predstavljanja svakog pojedinačnog projekta kojim utiru put ka ekološki svesnijem građanstvu i posledično zdravijoj planeti, “ImpactEco” je nagradio autore dve najbolje fotografije Maju Vujošević i Vladimira Gašića paketom njihovog partnera “Cegerina”.

Za kraj su Katarina i Vučeta zahvalili svima koji su uvideli njihovu vrednost i podržali njihov rad tokom prethodne godine.

Izložbu “EkoSPEKTAR” su podržali i Ćao šećeru, Premier čokolada, Virtus, Kabinet Brewery, Bio-Vita, Đumbir Superfood Bar, Konsberry, Fill, Cegerina, Coca-Cola, Dr Wolfin i udruženje “Živimo zajedno”.

Jelena Kozbašić

Obavljen deo radova na glavnom vodovodnom vodu u opštini Paraćin

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Osnovni radovi na zameni dela glavnog vodovodnog voda, obavljeni su u dužini od oko dva kilometra – iskopavanje kanala i polaganje cevi primiče se iz pravca Izvora, ka izlazu na magistralni put, gde će cevi biti sprovedene ispod i sa leve strane puta ka Davidovcu. Druga faza radova odnosi se na postavljanje šahti i ispusnih ventila i taložnika, a vod će biti zamenjen u ukupnoj dužini od 9 kilometara i 700 metara. Nove cevi su napravljene da potraju decenijama, a to znači da više neće biti kvarova, koji su se do sada učestalo dešavali na tom delu glavnog voda.

Zamena velikog dela glavnog voda deo je velikog projekta za poboljšanje vodosnabdevanja u opštini Paraćin, koji uključuje i rekonstrukciju vodovodne mreže u nekoliko gradskih ulica i iskopavanje novih dopunskih bunara. Cilj je sprečavanje gubitka zdrave pijaće vode na njenom putu od izvora do potrošača, kao i obezbeđivanje stabilnog vodosnabdevanja u letnjim mesecima, kada se izdašnost izvora smanjuje.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Povodom Evropske nedelje mobilnosti, hrvatski političari na sednicu Vlade došli peške

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Na inicijativu ministra zaštite okoline i energetike Tomislava Ćorića, a povodom Evropske nedelje mobilnosti, potpredsednici u Vladi Republike Hrvatske Damir Krstičević, Zdravko Marić i Predrag Štromar i ministri Josip Aladrović, Mario Banožić, Vesna Bedeković, Darko Horvat, Ivan Malenica, Nina Obuljen Koržinek i državni službenici Nikolina Klaić i Kristijan Turkalj peške su se uputili na sednicu Vlade.

„Hodanje je zdravo, rasterećuje promet u centru grada i štiti okolinu“, rekao je ministar Ćorić, naglasivši kako je fizička aktivnost izuzetno važna u svakodnevnom životu.

Ministri su prešli oko 5 km, odnosno svako je napravio 6543 koraka. Početna tačka bila je Ministarstvo zaštite okoline i energetike, a završna Trg svetog Marka.

Ministarka kulture Obuljen Koržinek je pozvala građane da više koriste prevozna sredstva koja ne zagađuju okolinu:„Oni koji me poznaju znaju da sam uvek kada imam vremena na biciklu. Raduje me da je što je infrastruktura za bicikliste sve uređenija i kretanje gradom je sve sigurnije.“

„Svaki vid kretanja i fizičke aktivnosti je dobrodošao, no za mene je ovo tek zagrevanje. Kao ministar obrane zahtevam da vojska bude aktivna i fizički i mentalno, tako da su ovakve inicijative uvek dobrodošle“, rekao je ministar Krstičević.

Evropska nedelja mobilnosti obeležava se od 2002. godine u cilju poboljšanja javnog zdravlja i kvaliteta života, promovisanjem „čiste“ mobilnosti i održivog gradskog prevoza.

Evropska nedelja mobilnosti ove godine se obeležava pod sloganom „Krećite se s nama!“ i motiviše na odabir aktivnih načina kretanja ili kombinovanje hodanja i biciklizma s javnim prevozom. Osim promovisanja održivih prevoznih sredstava, cilj ove akcije je pozvati građane da isprobaju alternativne načine prevoza.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske