Home Blog Page 841

Oko 200 miliona evra ulaganja u vodokomunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

U Splitu su potpisani Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju projekta „Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir“. Potpisali su ih 4. oktobra ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković i direktor Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split Tomislav Šuta.

Projekat Kaštela – Trogir sufinansira se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014 – 2020, gde je Hrvatskoj za vodokomunalne projekte na raspolaganju 1,05 milijardi evra bespovratnih sredstava. Ovaj projekat vredan je 1,43 milijarde kuna (198,2 miliona evra) i obuhvata izgradnju sistema vodosnabdevanja i sistema odvodnjavanja na području grada Kaštela i grada Trogira i izgradnju i nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Period trajanja projekta je do decembra 2023. godine. Od navedenih 1,43 milijarde kuna (198,2 miliona evra) ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1,15 milijardi kuna (155 miliona evra), od čega 803,2 miliona kuna (108,2 miliona evra) čine EU sredstva. Preostalih 347,8 miliona kuna (46,9 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike i Hrvatske vode, svako po 139,1 miliona kuna (18,7 miliona evra), i Vodovod i kanalizacija Split sa 69,5 miliona kuna (9,4 miliona evra).

„Stanovnici ovog područja dobiće nakon nekoliko decenija mogućnost da se vodosnabdevanje i odvodnja regulišu na pravi način“, kazao je ministar Ćorić prilikom potpisivanja ugovora, naglasivši kako „sledi mnogo važniji deo posla, a to je početak radova i realizacija projekta“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Projektom Kaštela – Trogir na području Splitsko-dalmatinske županije izgradiće se 231 km sistema javne odvodnje i izvesti 8.613 priprema za kućne priključke. Osim toga, izgradiće se 60 km novog sistema javnog vodosnabdevanja, rekonstruirati 65,41 km postojećeg, izvesti 1.640 priprema za kućne priključke, a zatim će se dograditi postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Divulje i izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čiovo.

Takođe, u Splitu je potpisan Ugovor o sufinansiranju građenja vodnih građevina na području opštine Lećevica u vrednosti 16,1 miliona kuna (2,2 miliona evra).

Gradnja vodnih građevina za potrebe vodosnabdevanja opštine Lećevica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici će, između ostalog, izgradnjom magistralnih cevovoda, precrpne stanice i rezervoara za vodu, uz rekonstrukciju seoskih puteva, doprineti revitalizaciji tog područja.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Održana konferencija povodom projekta GReENERGY

Foto: Interreg IPA CBC
Foto: Interreg IPA CBC

Krajem septembra kao deo projektnih aktivnosti UNSPMF (Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet) organizovao je konferenciju povodom početka realizacije projekta GReENERGY. Konferencija je održana u Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu, 24. septembra.

Na konferenciji je prisustvovalo 55 učesnika iz 18 različitih institucija: Prirodno-matematički fakultet Novi Sad, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Fakultet tehničkih nauka Novi Sad, JKP “Zelenilo”, Agencija za energetiku Grada Novog Sada, Galens Invest, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije Novi Sad, Banka Poštanska štedionica, KLER Novi Sad, Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove, Građevinski i Arhitektonski fakultet Osijek, Grad Osijek, Radio-televizija Vojvodine, Novosadska televizija, list “Dnevnik”, Radio Novi Sad, Novosadski reporter, Škola za osnovno i srednje obrazovanje “Milan Petrović” u Novom Sadu.

Na konferenciji su predstavljene institucije koje na projektu učestvuju kao projektni partneri:

  • Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, lider na projektu
  • Javno komunalno preduzeće “Gradsko Zelenilo” Novi Sad
  • Grad Novi Sad – Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove
  • Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Univerzitet Josipa Jurija Štrosmajera u Osijeku
  • Grad Osijek

Pored toga, konferecija je imala za cilj da ukaže na značaj projekta ne samo za stručnu već i širu javnost, uključujući i lokalne i regionalne institucije, budući da se bavi temom koja se tiče svakodnevnog života svih nas koji živimo i radimo u gradskim sredinama – a to su klimatske  promene, odnosno stvaranje povoljnije mikroklime postavljanjem zelenih krovova i zidova i njihova održivost upotrebom obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Micah Hallahan)

Jedan od zajedničkih izazova gradova u hrvatsko-srpskom pograničnom području jeste i porast  potrošnje energije u javnim zgradama, a koji se javlja kao posledica nedovoljne energetske efikasnosti, nedovoljne iskorišćenosti obnovljivih izvora energije i nedovoljne informisanosti i znanja donosioca odluka ali i šire javnosti, vezanih za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Upravo zbog toga, cilj GReENERGY projekta jeste rešavanje navedenog izazova postavljanjem zelenih krovova i zidova kao i solarnih panela na odabranim zgradama u Osijeku i Novom Sadu, kao i njihova promocija praćena edukativnim aktivnostima. Evropska Unija preko Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija, sufinansira GReENERGY projekat u iznosu preko milion evra, a ukupna vrednost projekta iznosi oko 1.360.ooo evra. Sve projektne aktivnosti i navedeni ciljevi biće realizovani do 14. januara 2022. godine.

Izvor: Interreg IPA CBC

Geotermalne elektrane – budućnost Vojvodine

Foto: Opština Vrbas
Foto-ilustracija: Pixabay

Na poziv Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i francuske kompanije “ES Geothermie”, Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas, učestvovao je u osnivanju Radne grupe za unapređenje realizacije razvoja projekata geotermalnih elektrana na teritoriji AP Vojvodine. Ova radna grupa pred sebe je postavila cilj da realizuje prve geotermalne elektrane i snabdevanje sistema daljinskog grejanja i industrije iz postojećih vojvođanskih geotermalnih potencijala.

Kako je rečeno, aktivnosti ovog tela temelje se na Memorandumu o razumevanju potpisanim između Pokrajinske vlade i francuske kompanije ES Geothermie u martu 2017. godine, na osnovu koga je prilikom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona našoj zemlji potpisan protokol o daljoj saradnji u cilju realizacije ovog projekta.

Članovi radne grupe, uz Glušca, postali su i Nataša Lazarević, “IEL OIE Balkan Renewable Energy”, Žan Žak Graf, direktor kompanije “ES Geothermie”, Žastin Mušo, rukovodilac na projektu GOSPEL, Danijela Radoš, Rudolf Tot i Slavoljub Arsenijević iz Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Milan Popović iz NIS Gazproma, Ivana Demić iz Naučno tehničkog centra NIS Naftagas, Bojan Bogdanović iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Miroslav Čičulić, direktor Toplane “Kikinda”, i Davor Andrašić, rukovodilac Subotičke toplane.

“Prvi, osnivački sastanak bio je prilika za razmenu iskustava sa članovima Radne grupe koji dolaze iz Francuske i uvodnom predstavljanju modela i rešenja koji su aktuelni u ovoj evropskoj državi. Opština Vrbas ima veliki geotermalni potencijal i to nas je preporučilo za članstvo u ovom telu. Nadamo se da će nova, moderna rešenja korišćenja ove energije biti izvodljiva i u našem slučaju, te da ćemo u budućnosti geotermalno bogatstvo moći da upotrebimo u korist građana opštine Vrbas. U oblasti energetske efikasnosti svi nas prepoznaju i želimo da jednu od vodećih uloga imamo i u savremenom korišćenju geotermalnih potencijala”, rekao je nakon sastanka Glušac.

Izvor: Opština Vrbas

Aqua – jahta budućnosti

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Danska kompanija za dizajn jahti “Sinot” otkrila je novi model luskuzne jahte koja se apsolutno uklapa u potrebu za ekološki odgovornim konceptom. Saradnjom kompanije “Sinot” i “Lateral Naval Architects” stvorena je “Aqua”.

Duga 112 metara, sa pogonom na tečni vodonik i sa tehnologijom gorivnih ćelija obećava da će jedina emisija koju bude pravila biti njeno ime – voda. Tečni vodonik se pretvara u električnu energiju pomoću gorivnih ćelija sa membranom za protonsku razmenu.

Upravo je to bila najzahtevnija misija za preduzetnike, ali nisu zanemarili ni dizajn. U pitanju je jahta luksuznog i modernog izgleda na kojoj će gosti imati heliodrom, ogroman bazen, usluge spa tretmana, hidromasaže, prostor za vežbanje joge, kao i posebno izdvojenu palubu za plažu u blizini linije vode.  Sve to će se rasprostirati na ukupno 5 paluba kojima će brod raspolagati.

Bilo je potrebno 5 meseci za osmišljavanje koncepta odgovarajućeg dizajna za ovaj luksuzni ekološki izum. Krupan iskorak u sektoru plovnih vozila predstavlja ovakav moderan dizajn koji neće doprinositi zagađenju okoline.

Detalji o dizajnu otkriveni su ovog septembra u Monaku na Sajmu jahti.

Ipak, napomenuto je da ovaj pionirski projekat superjahti budućnosti trenutno postoji samo kao koncept i da još uvek nije u planu njegova realizacija.

Kancelarija za mlade dobila prvi zeleni zid u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru aktivnosti projekta Budi neko – budi EKO! koje realizuje udruženje Eko fan kamp u saradnji sa Kancelarijom za mlade uz podršku grada Kragujevca na zidu Kancelarije postavljena je prva zelena instalacija. Radi se o popularnom ”zelenom zidu” ili vertikalnom vrtu koji urbanu sredinu može da pretvori u pravu malu oazu.

To je jedna od lepih i korisnih aktivnosti koje organizuje ekološko udruženje Eko fan kamp u cilju zaštite i unapređenja životne sredine. Zeleni zidovi su danas veoma popularni u svetu i kod nas i zid Kancelarije za mlade je prva zelena instalacija te vrste u gradu, a postoji još mnogo lokacija kojima bi oplemenjivanje zelenim površinama dobrodošlo i to sve u cilju lepšeg ambijenta urbanih delova grada i radi kvalitetnijeg života sugrađana. Grad Kragujevac godinama uspešno sarađuje sa udruženjima i kroz konkursna sredstva finansira 11 ekoloških organizacija. “Osim što rade važne projekte u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, udruženja rade na edukaciji mladih i društva uopšte”, rekao je Zoran Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine i najavio da su u narednoj godini za programe ekoloških udruženja i organizacija predviđena veća sredstva.

Projekat ima za cilj da na nekoliko lokacija u gradu formira zelene zidove, urbane džepove i održi obuke i radionice o infrastrukturnim mogućnostima grada Kragujevca u pogledu izrade zelenih krovova i dodatnog ozelenjavanja slobodnih površina u urbanoj sredini. “Pored mladih radimo i sa najmlađim sugrađanima na edukaciji o važnosti očuvanja i povećavanja broja površina pod zelenim pokrivačem u gradskom jezgru i šire”, rekao je Zoran Mitrović, predsednik Eko fan kamp udruženja, i istakao da je zid kragujevačke Kancelarije za mlade prvi u Srbiji koji je dobio svoju zelenu umetničku dimenziju. “Mislim da je veoma važno da prva zelena instalacija bude na zidu Kancelarije, prvenstveno zbog mladih ljudi koje kancelarija okuplja, a i zato što se nalazi u jednoj od prometnijih ulica u gradu, a zeleni zid predstavlja jedno od rešenja koje urbanu sredinu može učiniti prijatnijom za život”.

Izvor: Grad Kragujevac

LYNX čisti sve pred sobom

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

LYNX je kompaktna čistilica za održavanje urbanih javnih površina. Efikasno čisti sve vrste komunalnog otpada sa ulica, te je stoga pogodna za svaki grad. Prilagođava se različitim vremenskim uslovima i može se koristiti tokom cele godine.

Pored estetski zadovoljavajućeg dizajna i komfora, pruža preglednost i odličnu vidljivost vozačima tokom čišćenja i ima jaku usisnu moć. Zapremina čistilice je 2 kubna metra.

Hrvatska kompanija “Rasco”, koja je proizvođač ovog izuma, usmerena je i prema izvozu, od kojeg ima čak 80 odsto prihoda. Trenutno za LYNX imaju pogone u Kalinovcu, u Hrvatskoj i u Senti, u Srbiji. Već 30 godina rade na različitim proizvodima za održavanje komunalne infrastrukture.

Čistilica je prikazana u okviru sajma “EcoFair” u Beogradu.

Jelena Cvetić

 

Vetropark kod Vršca proizvodi energiju za 45.000 domaćinstava

Foto: YouTube (screenshot)

Energetski miks naše zemlje je tokom septembra postao znatno zeleniji – i to ponajviše zahvaljujući vetru. Pored najvećeg vetroparka u Srbiji koji je “nikao” u Kovačici, krajem meseca je u Izbištu kod Vršca u pogon svečano pušteno i dvadeset vetrenjača visine 175 m i ukupne instalisane snage 69 MW. Vetrenjače je proizveo najveći svetski proizvođač vetrenjača Vestas.

Foto: YouTube (screenshot)

Vetropark “Košava 1” čistom električnom energijom opskrljivaće 45.000 domaćinstava i nalazi se u sistemu feed-in tarifa. Radovi su otpočeli u junu 2017. godine.

Projekat je sprovela kompanija MK Fintel Wind, a uloženo je 120 miliona evra.

“Posmatrajući sa gotovo decenijske vremenske distance, shvatamo da smo, napravivši prve korake u izgradnji vetroparkova, odigrali značajnu ulogu u jačanju svesti lokalne i regionalne javnosti o tome koliko su za budućnost važni obnovljivi izvori energije“, kazao je izvršni direktor kompanije MK Fintel Wind, Ticijano Đovaneti, na otvaranju vetroparka, dodavši da “Košava 1” predstavlja krunu njihovih dosadašnjih investicija.

Đovaneti veruje da će uz kontinuiranu podršku saradnika iz vladinog i korporativnog sektora ostvariti zajedničku viziju  da ovu oblast bogatu snagom vetra postave na zelene mape sveta.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je istim povodom naglasio da se naša zemlja, po novim projektima u proizvodnji vetro-energije, u 2018. i 2019. godini istakla kao predvodnik u regionu, a dospela je i među prvih deset zemalja u Evropi. Naveo je da je na energetsku mrežu u Srbiji u prošloj i ovoj godini priključeno 370 MW čiste električne energije.

“Sa ponosom možemo da kažemo da sustižemo zemlje koje prednjače u obnovljivim izvorima energije”, izjavio je Antić. Time se, prema njegovim rečima, demonstrira i napredak u tehnološkom smislu.

MK Fintel Wind daje značajan doprinos ostvarenju strateškog cilja Srbije da do 2020. godine 27 odsto ukupne potrošnje energije potiče iz obnovljivih izvora. Partneri kompanije na izgradnji vetroparka “Košava 1” bile su Erste banka, Unikredit banka, Razvojna banka Austrije i AIK banka.

Iza imena MK Fintel Wind stoje srpska kompanija MK Group i italijanska kompanija Fintel Energia Group. Saradnja ove dve kompanije je u novembru 2015. godine iznedrila prvi vetropark u Srbiji “Kula” snage 9,9 MW u ataru Kule. MK Fintel Group je u prošlosti već gradio i u Južnom Banatu – i to vetropark “La Piccolina” snage 6,6 MW, odakle se srpska domaćinstva snabdevaju “zelenim kilovat-časovima” od novembra 2016. godine.

Na nedavno upriličenom puštanju vetroparka u rad je najavljen i razvoj druge faze “Košave” snage 52 MW koja će se finansirati kroz udruživanje lokalnih i međunarodnih kreditora.

U februaru ove godine MK-Fintel Group je saopštio da planira da se upusti u najambiciozniji projekat do sada i da na tlu Vojvodine podigne najveći vetropark u kopnenom delu našeg kontinenta “Maestrale Ring” snage 572 MW. Kompanija, koja je uložila 143 miliona evra u projekte na našoj teritoriji, za cilj ima da dodatno doprinese stabilnosti energetskog sistema Srbije.

Jelena Kozbašić

Da li ste za čaj od mikroplastike?

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Taylor)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)

Tokom kišnih i prohladnih jesenjih dana svi volimo da uživamo u toplini doma uz okrepljujuću šolju vrućeg napitka. Dok neki preferiraju kafu ili kakao, mnogi se opredeljuju za lekovita dejstva čaja. Konzumiranje čaja savetuje se kao zdrava navika, ali i prijatan ritual. Pomaže kod mnogih zdravstvenih poteškoća i jedna je od primarnih namirnica za kojom posegnemo tokom prehlade i gripa.

Svakako, najzdraviji način spremanja čaja jeste nalivanjem vruće vode preko sasušene biljke. Ipak, većina ljudi pribegava modernijem i bržem rešenju, odnosno pakovanju čaja u malim kesicama.

Prema nedavno sprovedenim istraživanjima, količina mikroplastike koja se nalazi u kesicama čaja je zabrinjavajuće velika. Naučnica Natali Tufenkji došla je na ideju da ispita kolika je zapravo količina mikroplastike koja se može pronaći u kesicama čaja i koja naposletku završi u ljudskom organizmu. Čaj kojim su je uslužili u kafiću bio je zapakovan u novu vrstu kesica od svilenog materijala.

Naučnici sa Univerziteta Mekdžil u Kanadi su prilikom ispitivanja izvadili čaj iz kesice kako ne bi dobili neprecizan reultat, odnosno da ne bi došlo do mešanja supstanci.

Zabrinjavajuće je što jedna kesica čaja u šolju ispušta oko 11,6 milijardi čestica mikroplastike i 3,1 milijardu još sitnijih čestica nanoplastike, što je hiljadu puta više nego količina plastike koja je pronađena u drugom piću ili hrani. Još uvek se ne zna kakve posledice unos ovih čestica ostavlja na zdravlje čoveka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored podatka da u proseku svaki čovek pojede oko 5 grama plastike nedeljno, što je težina jedne kreditne kartice, informacija o ovakvom dodatku u ishrani nije obećavajuća.

Svetska zdravstvena organizacija smatra da nije zabeleženo da pomenuta količina plastike pravi zdravstvene probleme kod ljudi, iako je potrebno obaviti još neka istraživanja kako bi se procenilo koliko je zaista štetan njen uticaj na ljudski organizam.

Jelena Cvetić

Blokiran put ka Kopaoniku zbog izgradnje mini hidroelektrane

Foto: Printscreen/RTS
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Meštani sela Žiljci, kojima su se pridružili žitelji većine potkopaoničkih naselja, blokirali su put od Brzeća ka Kopaoniku jer se protive izgradnji mini hidroelektrane.

I pored svakodnevnih dežurstava, u četvrtak, 3. oktobra, oko pet časova ujutru izvođači radova uspeli su da dovezu mašinu i ograde mesto gde je planirana izgradnja mini hidrocentrale.

Nezadovoljni meštani onemogućili su dopremanje hrane i vode radnicima i obezbeđenju.

To je drugi put za mesec dana da na ovaj način stanovnici potkopaoničkih sela izražavaju nezadovoljstvo i sprečavaju investiciju koja će im, kako kažu, ugroziti reku, a time i egzistenciju.

Polovinom septembra put je u blokadi bio 30 časova i tada su do daljeg odloženi radovi.

Meštanin Goran Čolović kaže za RTS da će blokada puta Brus–Brzeće–Kopaonik trajati dok se ne poništi dozvola koju je, kako tvrdi, investitor dobio nelegalno.

“Dežuramo poslednja tri meseca, ovo je naša reka. Investitoru je dozvola za gradnju izdata protivzakonito. Čekamo da se te dozvole ponište, što je predsednik opštine Brus obećao”, dodaje Čolović.

“U toku je poništvanje dozvole jer nisu ispunjeni uslovi za njeno izdavanje. Nisu rešeni imovinskopravni odnosi. Od reke živimo, polivamo naše voće i bašte”, dodaje Čolović.

Poručuje da će blokada trajati dok se problem ne reši.

Saobraćajna policija u Brusu preusmerava vozila na putni pravac preko Krive Reke, koji je desetak kilometara duži.

Izvor: RTS

“Krv, napor, suze i znoj” – 70 godina kasnije

Foto: Twitter (screenshot)

“Nalazimo se u početnoj fazi jedne od najvećih borbi u istoriji… Nemam da vam ponudim ništa sem krvi, napora, suza i znoja! Pred nama je strašno iskušenje. Pred nama je mnogo, mnogo dugih meseci sukobljavanja i patnje”, rekao je 1940. godine Vinston Čerčil u obraćanju parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva, tražeći podršku i poverenje naroda za vreme trajanja Drugog svetskog rata. Smatra se da je britanski premijer svoj nadaleko čuveni govor oblikovao po uzoru na Đuzepea Garibaldija koji je revolucionarnim snagama u Rimu 1849. godine “velikodušno” obećao glad, žeđ, marševe, borbu i smrt.

Iako su obojica svoje reči krojili za potrebe nekih vremenski udaljenih perioda, ne bi začudilo da ih na nekom klimatskom protestu izgovori neki od aktivista.

Foto-ilustracija: Pixabay

Smrt – Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, između 2030. i 2050. godine, očekuje se 250 hiljada dodatnih smrtnih slučajeva godišnje prouzrokovanih klimatskim promenama. Rezultati istraživanja otkrili su da će, usled porasta temperature, biti ugroženo zdravlje svih kategorija stanovništva, a na udaru će se posebno naći deca u zemljama u razvoju i to najviše zbog neuhranjenosti. Kako bi nečiji stomaci bili puni, nečije ruke moraju da ostanu prazne.

Našom planetom, dakle, kruži bauk klimatskih promena. U hajku protiv njega, sjedinila se većina svetskih sila, vatikanski papa i nemačka kancelarka.

Borba – Ipak, u borbi protiv klimatskih promena postoje i dezerteri. Jedan od njih je američki predsednik.

Šta ostatak čovečanstva koji se odazvao pozivu za regrutaciju čini da bi zauzdao temperaturu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Baumeister)

Marševi – Maršira sa zahtevom za spas Zemlje koja gori.

Žeđ – S obzirom na to da se vatra i voda ne slažu, ostaje pitanje koja će da odnese pobedu.

Tečnost bez boje, mirisa i ukusa važi za izvor života. Tri dana bez vode…

Glad – …ima istu posledicu po ljude kao i tri nedelje bez hrane. Smrt.

Znoj – Ukoliko želimo da izbegnemo da nas klimatske promene jednog po jednog liše dragocenih resursa i zbrišu, ulicama treba da lijemo znoj…

Suze – …zato što ukoliko ne bude vode, nećemo moći ni da plačemo za njom.

Napor – Hajde da i petkom i svakim drugim danom budemo usmereni na budućnost!

Krv – Nemojte da vas zastraši to što je tokom klimatskih demonstracija ulicama već poteklo 1.800 litara krvi! Za sada je ona isključivo lažna. Pokret za zaštitu životne sredine “Pobuna protiv izumiranja” je 3. oktobra pomoću vatrogasnog vozila ispalio tu količinu vode obojene crvenom farbom za kosu po Ministarstvu finansija u Londonu nezadovoljan njihovom preraspodelom sredstava.

“Nalazimo se u početnoj fazi jedne od najvećih borbi u istoriji…”

Jelena Kozbašić

Srbija ubrzano radi na ostvarivanju ciljeva u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je juče 16. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – ECOFAIR na Beogradskom sajmu, uz poruku da Srbija krupnim koracima korača ka uspostavljanju ekološki odgovornog društva, sa strateškim opredeljenjem za dosledno ostvarivanje ciljeva u zaštiti životne sredine, i uz jačanje svesti o odgovornosti i doprinosu svakog građanina.

U osvrtu na rad na zaštiti životne sredine u proteklih godinu dana, ministar je rekao da je Ministarstvo otvaralo najosetljivije, ali istovremeno i najvažnije teme, kako iz svoje nadležnosti, tako i iz drugih sektora, koje utiču na životnu sredinu, kao što su pitanja nelegalnog zakopavanja opasnog otpada, očuvanja reka i prirode i mnoga druga. Nastojalo je da ostvari razumevanje sa najvažnijim akterima u društvu, ali i razumevanje najšireg javnog mnjenja. Srbija postaje sve svesnija potrebe za zdravom životnom sredinom, istakao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo je završilo pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene, koja se nalazi u proceduri usaglašavanja, i do kraja godine će se naći na usvajanju pred Vladom Republike Srbije, naglasio je ministar. On je dalje dodao da je Ministarstvo ove godine uložilo velika sredstva, pre svega, u izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, i postrojenja za preradu komunalnog otpada. Ključno pitanje politike koju moramo da vodimo u oblasti zaštite životne sredine jeste izgradnja 359 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnja regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom, ukazao je, i istakao da će sadašnjim i planiranim ulaganjima u ovakve projekte, sledeća godina predstavljati prekretnicu u zaštiti životne sredine. Trivan je naglasio da, od situacije kada gotovo da nije bilo projekata kada su u pitanju sistemi za preradu otpadnih voda, danas imamo 13 završenih, a naredne godine biće završena još 32 projekta, koji će unaprediti stanje životne sredine u Srbiji. U saniranje deponija i izradu potrebne projektno-tehničke dokumentacije, Ministarstvo je opredelilo oko 600 do 700 miliona dinara, kako bi Srbija bila čistija, rekao je.

Iako mala zemlja, Srbija je pokazala da u oblasti zaštite životne sredine itekako zna šta radi, da ima postavljene ciljeve od kojih ne odstupa, i da će na tom putu uspešno raditi na ostvarivanju napretka u skladu sa zaštitom životne sredine i prirode, zaključio je ministar Trivan.

U okviru programa sajma, ministar Trivan je svečano dodelio EKO ZNAK za proizvode kompanija Tarkett d.o.o iz Bačke Palanke i Vinerberger d.o.o. iz Kanjiže, koje pored ekonomskih, dosledno primenjuju ekološke principe u svom poslovanju.

16. međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – ECOFAIR održava se od 2. do 4. oktobra 2019. godine na Beogradskom sajmu pod sloganom „Snaga prirode“, zajedno sa 15. Međunarodnim sajmom energetike i 7. Međunarodnim sajmom pametnih tehnologija – iSEC.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kredit od 72 miliona evra za uređenje deponije u Vinči

Foto: Đurđina Tomić
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Evropska banka za obnovu i razvoj saopštila je danas da će dati kredit od 72,25 miliona evra za izgradnju deponija i postrojenje za proizvodnju energije iz otpada u Vinči.

“Otpad koji se gomilao više od 40 godina na beogradskoj deponiji u Vinči biće očišćen, a na istom mestu biće izgrađeni novi objekti za upravljanje čvrstim otpadom zahvaljujući zajedničkom ulaganju međunarodnih kreditora”, navodi se u saopštenju.

Kredit EBRD-a deo je šireg finansijskog paketa u koji su uključeni i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i Austrijska razvojna banka (OeEB) sa zajmovima do 72,25 miliona evra, odnosno po 35 miliona evra.

Ukupnu investiciju realizovaće Beo Čista Energija, preduzeće za posebne namene koje je osnovalo globalno komunalno preduzeće SUEZ, japanski konglomerat ITOČU i “Marguerite Fund”, panevropski vlasnički fond koji investira u obnovljive izvore energije, energetiku i transport.

Te tri kompanije su 2017. godine sklopile 25-godišnje javno-privatno partnerstvo sa gradom Beogradom za izgradnju deponije i postrojenja u Vinči, prvu veliku investiciju u JPP-u za zaštitu životne sredine u regionu Zapadnog Balkana.

Investicija obuhvata izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenja za građevinski otpad (CDV), sanaciju, zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije i izgradnju nove deponije u skladu sa pravilima Evropske unije.

Postrojenje će imati kapacitet da obrađuje oko 510.000 tona kućnog otpada i oko 200.000 tona godišnje građevinskog otpada.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji koji je investirao više od pet milijardi evra u 250 projekata.

Izvor: Zelena Srbija

Desetine hiljada lososa pobeglo iz uzgajališta u Čileu

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Farwell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

Više od 32.000 lososa je pobeglo iz uzgajališta na jugu Čilea i još nijedan nije vraćen, saopštila je Nacionalna agencija za ribolov i akvakulturu Sernapeska.

Navedeno je da je 32.485 riba namenjenih izvozu u ponedeljak pobeglo iz kaveza u kom se pojavila pukotina od dva metra. Lososi su pripadali uzgajalištu Salmons ajsen.

To uzgajalište drži skoro 700.000 lososa, težine oko tri kilograma. Taj centar ima sertifikat Sernapeske da prilikom uzgajanja ribe ne koristi proizvode protiv mikroba i parazita.

Čile je s proizvodnjom od 631.000 tona drugi svetski proizvođač lososa nakon Norveške. Brojna uzgajališta napravljena su na jugu zemlje i najveći broj riba se tretira antibioticima.

Neke od tih firmi su bile kažnjene zbog nepropisne upotrebe antibiotika ili zbog bekstva lososa koji pripadaju invazivnim i predatorskim vrstama, što bi moglo da poremeti ravnotežu morskog ekosistema.

Izvor: Zelena Srbija

Da li vaše selo, ulica ili zgrada selektuje otpad?

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

Grad Užice je na osnovu Programa za zaštitu životne sredine za 2019. godinu, raspisao javni konkurs za finansiranje projekata koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine na temu “Moje selo, ulica, zgrada selektuje otpad“.

Foto: Grad Užice

„Cilj konkursa je unapređenje i zaštita životne sredine smanjenjem količine otpada koji se odlaže na deponiju čime se produžava vek trajanja deponije, podstiče cirkularna ekonomija, selekcija i reciklaža već upotrebljenog otpada. Putem ovog javnog konkursa želimo od građana da dobijemo inovativna rešenja i predloge za unapređenje primarne selekcije i reciklaže otpada“, istakla je Nada Jovičić, član Gradskog veća zadužena za oblast zaštite životne sredine.

Pravo da konkurišu imaju udruženja i organizacije civilnog društva sa teritorije grada Užica. Konkurs je raspisan 1. oktobra, a rok za podnošenje konkursne dokumentacije je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Projekat je potrebno realizovati do 25. novembra 2019. godine.

„Komisija će od 15. do 20. oktobra doneti odluku o izboru projekata i oni projekti koji budu izabrani na konkursu predstavljaće samo uvodni deo vezan za primarnu selekciju koja nas očekuju u 2020. godini“, rekla je Jovičićeva.

U budžetu Grada Užica planirana su sredstva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine u ukupnom iznosu od 300.000 dinara (maksimalni iznos po projektu nije ograničen, ali ne sme biti veći od 300.000 dinara).

Prijave se podnose preko pisarnice Grada Užica u kancelariji broj 12 ili poštom na adresu Grad Užice, Dimitrija Tucovića 52. Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u kancelariji Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Petra Ćelovića bb – Šarena sala, na telefon 031/592-421 ili e-mail ekologija@uzice.rs.

Više informacija u vezi sa javnim pozivom možete pogledati OVDE.

Izvor: Grad Užice

Od kamena – papir

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Morrison)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dose Media)

Ukoliko ste ikada zažalili što je za vašu omiljenu knjigu isečeno drveće, više ne morate da se brinete oko toga.

Naime, ideja da se papir ne pravi od drveta već od drugog materijala razvila se u potpuno novi vid proizvodnje.

Australijski preduzetnici Kevin Garsija i Džon Ce istraživali su koji bi prirodan materijal mogli da koriste za proizvodnju papira, a da pritom poštede drveće. Takođe, namera im je bila da izbegnu upotrebu vode i jakih hemikalija.

Insistirali su na novom i drugačijem mehanizmu pravljenja papira. Tradicionalni proces obrade im se nimalo nije dopao jer se tokom njega emituje velika količina ugljen-dioksida, a svodi se na seču drveća, dodavanje hemikalija, izbeljivanje i korišćenje velike količine vode, a zatim izdvajanje i sečenje papira.

Njihov način obrade svodi se na sakupljanje odbačenog krečnjaka koji uspeju da pronađu i koji zatim operu i samelju u fini prah. Prah se meša sa gustom polietilenskom rezinom, koja se razgrađuje pod sunčevom svetlošću i ostavlja samo kalcijum-karbonat. Upravo zbog kalcijum-karbonata prah ostaje homogeno sjedinjen. Nakon toga se masa lako modifikuje u pelet i zatim se seče kao tanak papir.

Smatraju da bi se ovim moglo uštedeti oko 540 stabala velikog drveća, 83.100 litara vode i 25.500 kilograma ugljen-dioksida.

Foto-ilustracija: Unsplash (Álvaro Serrano)

Zaposlili su tajvansku manufakturalnu proizvodnju koja je već proizvodila komercijalni papir od kamena, što ih je i inspirisalo na ovaj poduhvat. Na samom početku su napravili 5.000 beležnica. Nakon dve godine su prodali oko 70.000 i razvili odnose sa mušterijama u čak 80 zemalja.

Sveske koje prave za sada se prodaju u preko 100 radnji pretežno širom Australije, Amerike i Britanije. Za sada se najviše koriste u poslovne svrhe. Neke velike kompanije, poput Fejsbuka, “WeWork-a” i Inicijative Čan Cukerberg otkupili su ove sveske, kako bi im poslužile kao kancelarijski materijal, ali i deo paketa poklona za saradnike.

Cene svezaka kreću se od 10 do 25 funti, u zavisnosti od dimenzija.

Cilj im je da do kraja godine prodaju prošire na više od 1000 radnji.

Jelena Cvetić

Započeti radovi na izgradnji nasipa u ugroženim područjima Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na najugroženijim područjima od poplava, na slivu reke Kupe, nedavno su započeli radovi izgradnje nasipa uz desnu obalu Mrežnice i levu i desnu obalu Korane. Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković, župan Karlovačke županije Damir Jelić i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić obišli su područje na kojem će kroz dve godine ukupno biti izgrađeno 5.774 metara nasipa i servisni put i kanal za odvođenje zaobalnih voda vrednosti radova 44,4 miliona kuna. Naselja Logorište, Mala Švarča i Turanj trenutno od velikih voda štite tzv. „box barijere“ koje su postavljene 2018. godine.

„Ovde danas u Logorištu počinjemo dugoročno rešenje problema koji traje decenijama. Projekat Kupa je definitivno najkompleksniji projekat preduzet za obranu od poplava u Hrvatskoj i sa svojom finansijskom vrednošću, ali i kompleksnošću obeležiće rad Ministarstva zaštite okoline i energetike u ovom mandatu“, kazao je ministar Ćorić.

Trenutno je na ovom području u godišnjem proseku ugroženo 2.130 stanovnika, a godišnje štete od poplava, direktne i indirektne, iznose oko 280 miliona kuna (oko 37,7 miliona evra). Predviđa se da će nakon sprovođenja projekta ugroženost stanovništva biti smanjena za 93 odsto.

Vlada Republike Hrvatske je u decembru 2018. donela Odluku o proglašenju projekta „Projekat zaštite od poplave grada Karlovca“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, a Sabor je doneo Zakon koji je stupio na snagu 4. januara 2019. Vrednost projekta procenjena je na 900 miliona kuna, od čega se na karlovačko područje odnosi 670 miliona kuna, a na sisačko područje 230 miliona kuna. Govoreći o finansiranju projekta, ministar Ćorić istakao je da će „najveći deo radova biti finansiran sredstvima iz EU fondova“.

Projektom je obuhvaćena gradnja nasipa i drugih zaštitnih i regulacionih vodnih građevina na karlovačkom, sisačkom području i u Odranskom polju, pregrada Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske