Home Blog Page 838

Humanost, zaštita životne sredine i održivi razvoj idu ruku pod ruku!

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Priroda i društvo idu jedno uz drugo još od drugog-trećeg osnovne kada predmet “svet oko nas” biva zamenjen upravo njima. Iz tog razloga, a i mnogih drugih, ne zvuči nelogično da je prijatelj prirode istovremeno i prijatelj društva – i vice versa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb Woods)

Iako obe strane imaju različite potrebe, srž prijateljstva i sa jednom i sa drugom jeste davanje i deljenje. Na raspolaganje prijateljima stavićete pre svega svoje vreme, a onda i rame za plakanje, pokoji savet za koji ste sigurni da će se o njega oglušiti, praline, ceger umesto plastičnih kesa, cveće iz bakine bašte, sarme koje vam je zavila mama, flašu vina, jelku… LEGO kocke.

Danska kompanija LEGO se predstavlja kao proizvođač čuvenih kocki uz koje će mališani uživati u beskrajnim satima igre – što, moram priznati, čini da se osećam diskrimisano. Razumem zašto se ne reklamiraju kao proizvođač čuvenih kocki uz koje se odrasli nerviraju zbog bola koji im nanose kada na njih nagaze i tragova koje ostavljaju u njihovim stopalima, ali zar da nas ne pomenu ni kao ravnopravne učesnike u igri? Opraštam, ali ne zaboravljam ;)

LEGO je nedavno pokrenuo novi program preko kog deca (i nešto stariji korisnici) mogu da pošalju kocke kojima se više ne igraju – klincima kojima su neophodniji.

Ukoliko vam kutija LEGO kocki sakuplja prašinu na tavanu ili u garaži, kompanija ih traži nazad. Ne baš prijateljski čin, pomislićete na prvu loptu. Zašto bi se drznuli da od vas zahtevaju vaše vlastištvo – bez obzira na to što ga ne upotrebljavate? E pa, Danci žele da ih donirate! Od vas očekuju da pošaljete kocke humanitarnom udruženju Give Back Box, koje će ih očistiti, prepakovati i poslati organizacijama Učite za Ameriku i Dečaci i devojčice Bostona.

Za sada je mogućnost učestvovanja u ovom programu ograničena isključivo na Sjedinjene Američke Države, ali ako ideja urodi plodom i Amerikanci posredstvom njega usreće stanovnike lošijeg materijalnog stanja, od sledeće godine svojevrstan spoj doniranja i reciklaže zaživeće i na evropskom kontinentu.

Srljajući da ostvarimo lične ciljeve, zaboravljamo da naš otpad ima potencijal da bude bude nečije blago. Od jabuke koja je počela da truli i koju mi, bez griže savesti, zafrljačimo u kantu, neka vredna domaćica je mogla da napravi pitu. Uz brzinsku popravku, naše probušene cipele bi poslužile nekom beskućniku da prezimi.

Zaboravljene LEGO kocke bi u rukama nekog siromašnijeg mališana za tili čas mogle da budu pretvorene u kuću. Igra bi mogla da mu ulije nadu za podizanjem krova nad glavom. Taj cilj bi jednog dana od ideala mogao da transformiše u javu. Svoj udeo u gradnji nečijeg doma biste imali i vi – doniranjem temelja od LEGO kocki.

Jelena Kozbašić

U Severnoj Makedoniji inverter klima uređaji umesto starih peći

Foto-ilustracija: Pixabay

Izvor: Politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Chromatograph)

Vlada Severne Makedonije odlučila je da sa ukupno 10 miliona evra subvencioniše 10.000 porodica kod nabavke „visokoefikasnih inverter klima uređaja”, kako bi se smanjilo zagađivanje vazduha.

Kako je saopšteno, sa po 1.000 evra biće potpomognuto ukupno 10.000 porodica u gradu Skoplju i opštinama Bitolj, Tetovo i Kičevo, koje sada za grejanje koriste peći na drvo, ugalj ili naftu.

Novac za subvencije u visini od 618 miliona denara (10 miliona evra), prema odluci Severne Makedonije, treba da obezbedi javno preduzeće Elektrane Severne Makedonije (ESM).

Ceo tekst pročitajte na linku.

 

U borbi protiv klimatskih promena ključni su gradovi!

Foto: UNDP

Najbolje prakse i rešenja za razvoj klimatski pametnih gradova širom Evrope predstavljena su danas na događaju “Građani pokreću grad budućnosti“ u Beogradu, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Događaj su otvorili ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji Ingve Engstrom i stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap.

Foto: UNDP

Gospođa Pikap je istakla da gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena, zbog čega su na nedavno održanom Samitu o klimatskim promenama UN u Njujorku lideri država, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva pokrenuli brojne inicijative kako bi gradove transformisali u energetski efikasna, inkluzivna i održiva mesta za život. Na Samitu su mladi preuzeli glavnu reč i poslali poruku da smo mi odgovorni da preduzmemo akciju odmah.

“Više od polovine svetske populacije danas živi u gradovima, a dve trećine će živeti do kraja 2050. godine. Takođe, gradovi proizvode više od 70 odsto gasova sa efektom staklene bašte na svetskom nivou i troše 80 odsto ukupno proizvedene energije. Oni su mesta na kojima se posledice klimatskih promena već osećaju, naročito među najranjivijom populacijom”, objasnila je Pikap.

Ona je podsetila na zajedničku inicijativu Ministarstva za zaštitu životne sredine i UNDP-a, koja uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu, podržava inovativna rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji.

“UNDP u saradnji sa predstavnicima republičkih i lokalnih vlasti u Srbiji radi na tome da globalne i nacionalne klimatske ciljeve prevede u konkretne aktivnosti. Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP već su izabrali pet inovativnih rešenja čija primena će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za 500.000 tona, što je isto kao da na površini 145 fudbalskih stadiona nikne šuma. Ova rešenja povećavaju udeo obnovljivih izvora energije, doprinose energetskoj efikasnosti i izgradnji klimatski pametne infrastrukture gradova”, navela je Pikap.

Foto: UNDP

O aktivnostima koje je Srbija preduzela na smanjenju štetnih emisija i stvaranju klimatski otpornih urbanih zajednica govorio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

“Ministarstvo radi na uspostavljanju institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira u borbi protiv klimatskih promena. To podrazumeva usvajanje Nacrta zakona o klimatskim promenama, koji će služiti kao osnova za podsticaj mnogih aktivnosti. Takođe, pripremljen je i Nacrt strategije klimatskih promena sa Akcionim planom, gde će biti utvrđen pravac niskougljeničnog razvoja i put ka smanjenju emisija sa efektom staklene bašte, kroz niz konkretnih mera ublažavanja. Već sada je evidentno da će se naše ambicije smanjenja emisija GHG prema Sporazumu o klimi iz Pariza povećati i dva do tri puta u odnosu na 2015. godinu. Pored toga, u okviru revizije Nacionalno utvrđenih doprinosa, Srbija će detaljno razraditi i aspekt prilagođavanja ključnih privrednih sektora očekivanim promenama klime, prvenstveno u poljoprivredi, upravljanju vodama, šumama ali i prirodnim resursima i zaštiti zdravlja stanovništva”, objasnio je ministar Trivan.

On je podsetio da u gradovima u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, živi 60,8 odsto stanovnika i da je tendencija da će se taj procenat povećati, kao i da to utiče na kvalitet života: naselja se šire, smanjuje procenat zelenih površina, povećava broj vozila na ulicama, raste zagađenje vazduha, količina komunalnog otpada i otpadnih voda se takođe povećava, kao i potrošnja energije za grejanje i hlađenje. Sve to utiče na povećanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i na intenziviranje uticaja klimatskih promena.

“Stanovništvo gradova je demografski mlađe od stanovnika ostalih naselja, što ga čini pokretačkom snagom na koju moramo računati za razvoj u budućnosti. Mlađe generacije koriste najsavremenije tehnologije od najmlađeg doba i njihova inovativna upotreba se pokazala kao ključna za veće angažovanje u razvoju klimatski otpornih gradova”, zaključio je ministar Trivan.

Foto: UNDP

Do kraja godine biće predstavljen Evropski zeleni sporazum koji ima za cilj da se poveća procenat smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) sa postojećih 40 na 55 odsto do 2030. godine, najavio je šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom.

“Mere koje budemo preduzimali u oviru ovog sporazuma će biti usmerene na zaštitu biodiverziteta, smanjenje zagađenja i emisija GHG, jačanje cirkularne ekonomije i uvođenje poreskih mera usklađenih sa ovim merama. U Srbiji je EU do sada donirala oko 400 miliona evra za zaštitu životne sredine. Podržavamo usklađivanje zakonodavstva sa onim u EU, kao i izradu novog Zakona o klimi i Klimatske strategije koji bi trebalo da budu usvojeni do nove godine”, istakao je Engstrom.

Konkretne mere koje su preduzeli u borbi protiv klimatskih promena i na razvoju održivih gradova predstavili su stručnjaci iz Italije, Bugarske, Finske, Severne Makedonije, a u uključenju uživo predstavnici Londona, Maribora, Milana, Helsinkija, Madrida.  Takođe, više od 100 učesnika skupa je imalo priliku da čuje iskustva stručnjaka o inovativnim pristupima, tehničkim rešenjima, novim tehnologijama, otvorenim podacima, cirkularnoj ekonomiji i razvojnim strategijama koji će doprineti stvaranju klimatski pametnih i održivih gradova i opština. Predstavnici javnih i privatnih preduzeća su prikazali realizovana infrastrukturna rešenja za razvoj pametnih gradova.

U okviru ovog događaja održane su i radionice na temu otvorenih podataka i alternativnog načina finansiranja projekata, dok je u parku Manjež održan Sajam ideja, tehnologija i poslovanja.

Događaj je organizovan u okviru petogodišnjeg projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”, koji razvojem projekata za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora, doprinosi da lokalne zajednice i gradovi u Srbiji postanu otporniji na klimatske promene. Projekat sprovode Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Kraljevine Švedske, Vlada Švajcarske i nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština.

Izvor: UNDP

Kalifornija u mraku – milion stanovnika bez struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Pahel)

Više od milion ljudi u Kaliforniji ostalo je bez struje, nakon što je glavna distributivna kompanija prekinula snabdevanje kao meru predostrožnosti, poučena iskustvom od prošle godine, kada su jaki vetrovi izazvali smrtonosni požar u toj američkoj saveznoj državi.

Ova drastična mera izazvala je duge redove u supermarketima i prodavnicama tehničke robe u severnom delu Kalifornije jer su ljudi požurili da kupe ventilatore, baterijske lampe, baterije.

U školama i na univerzitetima nastava je otkazana, a zatvorena su i brojna preduzeća i prodavnice, prenosi Asošiejted pres.

Kompanija “Pacific Gas & Elect” upozorila je ranije da bi bez struje moglo da ostane skoro dva miliona ljudi u blizu 30 okruga u Kaliforniji.

Kompanija je saopštila da će struju isključiti iz predostrožnosti u sredu, 9. oktobra, i pozvala stanovnike i firme da se pripreme da budu bez struje čak sedam dana.

“Pacific Gas & Elect” je ranije saopštio da je “moguće” da je oprema te kompanije za distribuciju električne energije izazvala jedan od najsmrtonosnijih požara u Kaliforniji, 2018. godine, kada su dalekovodi zapalili okolno drveće.

Istraga kalifornijskog Odeljenja za šumarstvo i zaštitu od požara utvrdila je da je ta kompanija odgovorna za požar u kojem je poginulo 85 ljudi.

Meteorolozi su najavili da se očekuje da će duvati jaki, razarajući vetrovi, koji bi, uz nisku vlažnost, mogli da brzo rašire vatru.

Izvor: RTS

Svilajnac dobija prvi ekološki park u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Irina Iriser)
Foto-ilustracija: Unsplash (Celia Dominguez)

U Svilajncu je u toku rad na novom, za Srbiju jedinstvenom projektu – Evropskom ekološkom parku.

Evropski ekološki parkovi Svilajnca (EEPS) prostiraće se na 13 hektara površine. Sastojaće se od 30 tematski uređenih parkova, uz primenu različitih stilova pejzažne arhitekture, obogaćenih adekvatnom vegetacijom. Rad na ovom projektu usklađen je sa konceptom Prirodnjačkog centra Svilajnac. Primenom svih standarda Evropske mreže parkova postaće deo Mreže evropske baštine (Europen Heritage Network – EGHN).

EEPS će prestavljati novo dragoceno mesto susreta prirodnog nasleđa, čuvanja prirodnih dobara, obrazovanja, nauke, kulture i umetnosti, ali i jedinstvenu turističku destinaciju, s namerom da širi svest o značaju zaštite prirode.

Predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović prokomentarisao je očekivane funkcije parka, pri čemu je istakao edukaciju stanovnika i posetilaca na polju zaštite životne sredine, zatim omogućen pristup za učenike sa smera Hortikultura u Poljoprivredno-veterinarskoj školi „Svilajnac“, kojima će dobro doći primena stečenog znanja u praksi, kao i značaj dobijanja nove turističke atrakcije za opštinu Svilajnac.

Jelena Cvetić

VELUX akcija boji i ovu jesen

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Jeste li spremni za zimu?

Iskoristite predstojeći period i pripremite svoje potkrovlje za hladnije dane.

Ukoliko ste u nedoumici, da li da ugradite prozor i dobijete više svetlosti ili zamenite stari prozor novim, pozovite 011/2057-500 i zakažite besplatne konsultacije VELUX stručnjaka.

U želji da vas podrže u pripremi za zimu, napravili su jesenju akciju koja je trajati do kraja oktobra.

Uz kupljene određene proizvode, dobijate BDX set i spoljnu mrežicu GRATIS i to:

  • svi kupci Standard krovnog prozora dobijaju opšivku sa termo i hidroizolacionim setom BDX, po ceni obične opšivke;
  • svi kupci Standard Plus krovnog prozora i opšivke sa termo i hidroizolacionim setom BDX, dobijaju spoljnu mrežicu MHL gratis.
Foto: VELUX

Verovatno ste već upoznati sa karakteristikama Standard serije, koja vam nudi najširu ponudu do sada, bilo da želite gornje ili donje upravljanje, drveni prozor ili prozor obložen poliuretanom. Ukoliko odaberete Standard prozor od prirodne borovine, sa bezbojnim lakom, očekujte svež vazduh i kada je prozor zatvoren. VELUX krovni prozori su testirani da izdrže vremenske uslove svih godišnjih doba, od kiše i oluje praćenih gradom u letnjem periodu, do snega i leda tokom zime. Krilo prozora se rotira za 180 stepeni, tako da omogućava bezbedno čišćenje spoljnog stakla iz unutrašnjosti prostorije. Prozori sadrže energetski optimizovano dvostruko staklo sa Uw 1,3, dodatnu dihtung gumu, kao i ThermoTechnology.

Kod prozora obloženog poliuretanom nema dodatnog održavanja, tako da je idealan za uklapanje sa svetlijim nameštajem, ili za kupatila i kuhinje. Gornje upravljanje ga čini jednostavnim za otvaranje i zatvaranje, čak i kada se ispod prozora nalazi nameštaj. Upravljanje je omogućeno i elegantnom ručkom na donjoj strani, a ovaj prozor je naše preporučeno rešenje kada je potrebno ugraditi prozor visoko, na primer zbog visokog parapetnog zida.

Termo i hidroizolacioni set BDX 2000, koji dobijate gratis uz Standard prozor, sadrži: termoizolacioni okvir, hidroizolacionu foliju i drenažni oluk. Ovaj set dodatno osigurava vodonepropusnu vezu između krovnog prozora i krovne konstrukcije i smanjuje gubitak toplote, eliminisanjem hladnih mostova oko prozora. Pogodan je za ugradnju na svim vrstama krovnih pokrivača i uz sve VELUX opšivke.

Standard Plus seriju preporučujemo vlasnicima stambenih prostora u potkrovlju, koji su spremni da investiraju u visoku energetsku efikasnost i komfor. Pod tim mislimo na efikasno trostruko staklo, koje će omogućiti očuvanje toplote u vašem domu. Izuzetno pristupačno trostruko staklo sa Uw 1,1, omogućava vam da zaštitite svoj dom bez kompromisa, po pitanju kvaliteta. Naš jedinstveni izolazioni sistem pretvara vaš prozor u dodatno moćan štit protiv vetra i hladnog vazduha, što vašem prozoru daje veći energetsku efikasnost. Trostruko staklo i dodatna dihtung guma obezbeđuju dodatnu zaštitu od spoljne buke, pružajući vam dodatni komfor u domu. Kod ovih prozora, takođe, možete birati između prozora od prirodnog borovog drveta i prozora obloženih poliuretanom, kao i prozora sa gornjim ili donjim upravljanjem. Svi prozori su unapred pripremljeni za jednostavno postavljanje VELUX roletni.

Foto: VELUX

Uz kupljene Standard Plus proizvode dobijate na poklon spoljnu mrežicu, koju je lako ugraditi iz prostorije na spoljnu stranu prozora. One blokiraju značajnu količinu sunčevih zraka i sprečavaju pregrevanje prostorije. Toplota u vašem domu biće smanjena i do 76 odsto, a spoljne mrežice će pomoći održavanju balansirane i prijatne temperature tokom celog dana. Ovakva kombinacija proizvoda i poklona omogućiće bolju i efikasniju energetsku obezbeđenost vašeg doma.

Sve detalje o akciji možete pogledati na sledećem linku .

VELUX nudi garanciju 10 godina na svoje krovne prozore.

Izvor: VELUX

Da li ćete se pridružiti akciji čišćenja reka širom Srbije?

Foto: Executive Group

„Očistimo reke Srbije“ je novi projekat zaštite životne sredine koji zajedničkim snagama sprovode dnevni list Blic i kompanija Vip mobile sa namerom da se vodotokovima Srbije vrati dostojanstven izgled.

Foto: Executive Group

Kampanju je prvobitno pokrenuo Blic. Redakciju dnevnog lista je na ovaj poduhvat inspirisao jedan čitalac, poslavši im fotografiju svog okruženja zagađenog đubretom. Nisu hteli da se zaustave na rečima i izveštavanju o tome, već su poželeli da doprinesu da naše okruženje poprimi lepši izgled.

U sklopu prve faze čišćenja je, zahvaljujući uključivanju više od 2.000 ljudi, za tri meseca ukupno 11 reka i 5 jezera bilo “oslobođeno” od 2.000 kubika smeća. U drugu fazu Blic je ušao s pojačanjem u obliku još jednog saborca – Vipa.

U periodu od oktobra do decembra 2019. godine, Blic i Vip mobile će organizovati akcije čišćenja kako bi više od 20 reka i priobalja širom naše domovine opet zablistalo.

Projekat “Očistimo reke Srbije” je podržao i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić. U svom obraćanju medijima, povodom predstavljanja akcije čišćenja reka, Ljajić se osvrnuo na međusobnu povezanost ekologije i turizma.

“Procenjuje se da jedan turista iza sebe ostavi oko jedan kilogram čvrstog otpada, što rađa opasnost da nalet turista itekako ugrozi kvalitet životne sredine širom planete. Kod nas situacija nije baš takva. Mi nismo zemlja masovnog turizma – na žalost ili na sreću, zavisno iz kog ugla posmatrate. Sa stanovišta turizma – na žalost, sa stanovišta ekologije – verovatno na sreću”, objasnio je ministar, dodavši da smo naš problem – mi sami. “Mi sami zagađujemo svoje okruženje. Nama ne treba niko sa strane! Naše reke nisu čiste – ne zato što ih prljaju neki tamo vanzemaljci, Nemci, Amerikanci. To činimo mi sami”, kazao je i zaključio da na taj način sečemo granu na kojoj sedimo.

“Dvadeset prvi vek će biti vek borbe za vodu, hranu i energente… Ovih resursa je sve manje zato što se oni upotrebljavaju za razvoj civilizacije, dok je stanovnika na Zemlji sve više”, upozorio je Ljajić. Apelovao je da se neodržive prakse zaustave i da se raspoloživim resursima upravlja na pametniji način.

“Nećemo da gledamo kako tone najraznovrsnijeg smeća, hiljade plastičnih flaša, kesa i ostale PVC ambalaže, plutaju po rekama i jezerima širom Srbije. Hajde da svi zajedno pokažemo koliko volimo lepote naše zemlje, da dok pecamo, šetamo se ili uživamo pored reka, jezera, u šumi ili na planini, gledamo samo zelenilo i živi svet u njemu“, izjavio je Predrag Mihailović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista.

Partner Blica u nastavku kampanje je već pomenuta kompanija Vip mobile, koja je još 2012. godine u javnosti prepoznata po svom ekološki odgovornom poslovanju kada je prva . Njen direktor Dejan Turk smatra da stanje naše životne sredine zavisi isključivo od nas i nada se da će akcija “Očistimo reke Srbije” biti podsticaj za neke šire društvene inicijative i stvaranje zdravijeg okruženja. “Tu filozofiju Vip živi već godinama, kroz niz ekoloških aktivnosti u koje su uključeni naši zaposleni, a trudimo se da iste vrednosti prenesemo i našim korisnicima i široj javnosti”, istakao je on.

“Ovakve akcije su od izuzetnog značaja i dobar su primer kako konsenzus između javnog sektora, medija, poznatih ličnosti i kompanija može doprineti edukaciji naših najmlađih sugrađana koji treba da stvore prave ekološke navike”, dodao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Filip Radović.

Najpre će se 11. oktobra čistiti šetalište pored reke Ibar, kao i ušće ove reke u Zapadnu Moravu, s početkom u 10.30. Svi zainteresovani koji žele da se priključe, mogu da se jave na mejl cistereke@ringier.rs. Karavan čistača potom nastavlja svoje putovanje kroz Niš, Pančevo, Sombor, Bačku Topolu, Čajetinu, kao i u brojnim druga mesta, o čemu će organizatori blagovremeno obavestiti svoju čitalačku publiku i korisnike.

Jelena Kozbašić

 

Ulaganje u sistem odvodnjavanja u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR

Ugovor o radovima za rekonstrukciju i proširenje sistema odvodnjavanja u okviru projekta “Razvoj vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Pleternica” potpisan je u ponedeljak u Pleternici. Reč je o ugovoru vrednom oko 134 miliona kuna (oko 18,05 miliona evra), kojim će se proširiti postojeći sistem odvodnjavanja kako bi se postigla stopa priključenosti stanovništva na 90 odsto. Osim toga, omogućiće adekvatno prečišćavanje otpadnih voda i povećati broj stanovnika koji koriste poboljšani sistem prečišćavanja otpadnih voda.

„Aglomeracija Pleternica jedna je od 46 aglomeracija u različitim fazama realizacije, a u narednom razdoblju očekujemo ih još 15. Reč je o doista značajnom infrastrukturnom projektu za celu Hrvatsku“, kazao je prilikom potpisivanja ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić.

Korisnik projekta, čiji se završetak očekuje tokom 2022. godine, jeste “Tekija”, Požega, a izvođač radova zajednica privrednih subjekata “Presoflex gradnja”, Požega i “Riko” Ljubljana.

„Projekt se financira iz sredstava Evropske unije u visini od 70 odsto, sa po 13 odsto učestvuju Ministarstvo zaštite okoline i energetike i Hrvatske vode, a preostalih 4 odsto osiguravaju grad Pleternica, grad Požega i opština Jakšić“, istakla je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014– 2020, iz kojeg se sufinansira i projekat aglomeracije Pleternica, do sada je odobreno ukupno 46 projekata ukupne vrednosti 19 milijardi kuna (25 miliona evra), od čega EU sufinanciranje iznosi 10,7 milijardi kuna (14 miliona evra).

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Odobrene subvencije za dve elektrane na otpad u Vinči

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Beo Čista Energija dobila je status privremeno povlašćenog proizvođača za građenje dve elektrane na otpad –  LGP Vinča i EfW Vinča. Rešenje o odobrenju subvencija izdato je 27. septembra.

Kompanija trenutno sprovodi projekat sanacije stare deponije i, uporedo s tim, gradnju nove deponije i spalionice otpada u Vinči.

Pročitajte još:

Prema registru povlašćenih proizvođača električne energije, privremenih povlašćenih proizvođača električne energije i proizvođača iz obnovljivih izvora energije, koje vodi Ministarstvo rudarstva i energetike, u planu je građenje elektrane na deponijski gas i gas iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda (LPG Vinča), kao i elektrane na otpad (EfW Vinča).

Predviđeno je da će ukupna snaga elektrane LPG Vinča biće 3,09 MW, dok će snaga elektrane na otpad EfW Vinča iznositi 30,2 MW.

U pitanju su prve subvencije koje je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo za elektranu na deponijski gas i gas iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda i elektranu na otpad.

Jelena Cvetić

Najveći vetropark na vodi uskoro će snabdevati milion britanskih domova

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: Wikipedia/The joy of all things

Najveći vetropark van kopna udaljen je 120 kilometara od jorkširske obale. Smatra se da će “Hornsea One” proizvoditi dovoljno energije za snabdevanje milion britanskih domova čistom energijom, i to već 2020.

Vetropark zauzima površinu veću od Maldiva ili od Malte. Sastoji se od sedam turbina snage 174 MW, sa tornjem visokim gotovo 100 metara. Prečnik turbina u pokretu je veći od čuvenog Milenijumskog točka.

Samo jedan okret jedne turbine može da snabde energijom prosečan dom za čitav dan, kako tvrde u danskoj kompaniji “Orsted”, koja je napravila vetropark.

Ovaj projekat smatra se jednim od krucijalnih kad je reč o inovacijama koje mogu da podrže zahteve koje podrazumeva dogovor postignut Pariskim sporazumom.

Jedna od najbitnijih kategorija kad je reč o borbi protiv klimatskih promena jeste obnovljiva energija.

Energija vetra predstavlja jedan od bitnih izvora energije, a prema istraživanjima Međunarodne agencije za energetiku (IEA) tokom prethodne godine je količina električne energije dobijena iz energije vetra porasla za 12 odsto, pozicionirajući vetroelektrane kao tehnologiju sa najvećim obnovljivim potencijalom koji ne uključuje vodu.

Velika Britanija trenutno ima najviše vetroparkova u moru, čak 37.

U toku je građenje “Hornsea Two”, s potencijalom da podmiri potrebe za električnom energijom čak 1,6 miliona domova godišnje, kao i “Hornsea Three”, koji bi trebalo da obezbediti električnu energiju za više od 2 miliona domaćinstava.

Sučeljavanje: Male hidroelektrane i veliki problemi

Photo-illustration: Unsplash (Jeffrey Workman)
Foto: Zorica Obradović

Da li je izgradnja malih hidroelektrana nacionalni interes ili je pak zaustavljanje procesa dalje gradnje ovih elektrana javni interes i kako se dolazi do prave mere između potrebe za čistom energijom, sa jedne strane, i očuvanja vodnih resursa, biodiverziteta i životne sredine, sa druge strane, pitali smo dvoje stručnjaka.

Na stranama koje slede svoje odgovore, na istovetna pitanja, dali su prof. dr Svetlana Stevović, naučni savetnik u Inovacionom centru Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, i prof. dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Primetićete da su njihovi stavovi ponekad oprečni, ipak oni bi trebalo da nam pomognu u sagledavanju uzroka, kao i posledica koje proističu iz ovog gorućeg problema.

EP: Da li bismo mogli očekivati da se efekti bunta prema malim hidroelektranama prenesu i na ostale obnovljive izvore energije, budući da izvestan uticaj na okruženje uvek postoji kao i da se kroz račun za utrošenu električnu energiju plaća – trenutno vrlo negativno percipirana – naknada za povlašćene proizvođače za sve obnovljive izvore energije a ne samo za hidroenergiju?

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Svetlane Stevović

Svetlana Stevović: Bunt je uvek moguć, ako javnost nije kvalitetno informisana. Tehnološki proces dobijanja električne energije nije nimalo jeftin. Građani najveću cenu zapravo plaćaju za posledice proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, pre svega uglja, između ostalog i kroz svoje narušeno zdravlje. Isto tako, poznato je da su subvencije u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) jednokratne. Traju 12 godina, nakon čega su OIE na slobodnom tržištu. Kako se pokazalo do sada u Evropi, ti OIE su uticali na smanjenje ukupne cene električne energije na tržištu. To je zato što su projekti OIE, rasterećeni finansijskih obaveza nakon izlaska iz perioda sa subvencijama, u mogućnosti da obaraju cenu. Ako bi se povela kampanja protiv drugih izvora OIE, uvek bi se mogli naći argumenti protiv izgradnje, jer svaka izgradnja izaziva neke poremećaje u životnoj sredini, a preko ekologije možete lako izazvati bunt i oboriti bilo koje rešenje. Jedno je sigurno: bunt usled uticaja proizvodnje električne energije na životnu sredinu, ako se ovako nastavi sa protestima protiv korišćenja OIE, kao i obaranjem velikih i važnih, višenamenskih hidroenergetskih objekata, mogao bi se lako transformisati u bunt izazvan nedostatkom električne energije.

Ratko Ristić: Ne verujem da će bunt protiv MHE uticati na otpor i prema drugim vidovima OIE, jer oni jednostavno nemaju takve negativne posledice po životnu sredinu. Svaka lјudska aktivnost donosi neke negativne posledice po prirodno okruženje, ali ako postoji jasan konsenzus o javnom interesu, odnosno, interesu većine građana na nekom prostoru, onda je projekat prihvatlјiv sa etičke strane. U slučaju MHE, korist imaju samo pojedinci i interesne grupe, uz značajne negativne ekološke posledice, što očigledno nije prihvatlјivo većini građana u našoj zemlјi.

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Ratka Ristića

EP: Šta se od vremena kad je pravljen Katastar MHE (kojim je 1987. godine definisano 856 potencijalnih lokacija za izgradnju MHE ukupne snage 450 MW) do danas promenilo kod nas i u svetu? Da li današnji problemi sa MHE proističu delom iz primene ovog zastarelog dokumenta?

Svetlana Stevović: Pre nego što sam doktorirala i prešla na fakultet, radeći 1987. godine u Energoprojekt – Hidroinženjeringu, u birou za hidroenergetske sisteme, kao mlad inženjer projektant bila sam učesnik na izradi Katastra MHE Srbije. Jedna od ključnih namena tog dokumenta u to vreme je bila za vojsku. Katastar je rađen sa osnovama tehnološkog razvoja iz tog perioda, sa drugačijim hidrološkim podlogama i imovinsko pravnim odnosima. Usled promene klime, hidrološki režimi su se promenili u svetu i u Srbiji, ekstremumi su postali intenzivniji i učestaliji i svaki projekat urađen pre više decenija morao bi da se aktuelizira. Inače, u Srbiji je Katastar MHE stavlјen van snage po Zakonu o prostornom planu. U svrhu izgradnje MHE on se danas može koristiti samo kao informaciona osnova. Svaki investitor MHE je u obavezi da izradi kompletno nove podloge sa aktuelnim podacima iz oblasti geologije, geodezije i hidrologije. Pored toga, imaoci javnih ovlašćenja detaljno proveravaju i socijalne, energetske i druge aspekte sadašnjeg stanja lokacije i izdaju uslove u skladu sa svim ograničenjima, pri čemu odgovor može biti i negativan. Da zaključim, pozivanje na Katastar iz 1987. kao problem je samo fikcija protivnika izgradnje MHE.

Ratko Ristić: Brojne administrativne procedure su započete pozivanjem na Katastar malih hidroelektrana (iz 1987. godine), koji nikada nije usvojen kao zvaničan državni dokument, što je proizvelo dosta problema. Od 1987. godine došlo je do drastičnih modifikacija hidrološkog režima na brojnim malim vodotokovima, a prilikom izrade tzv. Katastra niko nije vodio računa o zaštiti prirode.

EP: U kom trenutku se uzima u obzir i uticaj koji se na prirodno okruženje vrši tokom same gradnje MHE?

Svetlana Stevović: Analize se rade u ranoj fazi razrade projektne dokumentacije. Kada je investitor u fazi izrade idejnog rešenja za MHE podnosi se zahtev Zavodu za zaštitu prirode Srbije (ZZPS), čije stručne službe odlučuju da li na nekoj lokaciji može da se gradi ili ne, i ako da – pod kojim uslovima. Takođe ako je odgovor ZZPS-a za neku lokaciju pozitivan, nadalje se ista procenjuje i kroz Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. U toku gradnje građevinski, vodni i ekološki inspektori proveravaju da li se radovi izvode po izdatim aktima ili ne.

Ratko Ristić: Predviđeno je da odgovarajuće inspekcijske službe prate proces izgradnje MHE, od samog početka kroz sve faze, do završetka (građevinska, ekološka, šumarska, vodoprivredna), i da evidentiraju sve nepravilnosti, što delimično i čine. Međutim, brojni su slučajevi kada inspekcije ne postupaju po prijavama ili reaguju na neodgovarajući način (slučajevi polaganja derivacionih cevovoda u korito za veliku vodu i uklanjanje priobalne vegetacije na deonicama od po nekoliko kilometara, što je eksplicitno zabranjeno; probijanje pregrada radi postavljanja cevovoda; preusmeravanje toka vode iz prirodnog korita; samovoljna promena predviđenih lokacija za gradnju; izgradnja pristupnih saobraćajnica bez evakuacionih organa za površinsku vodu, koje tako postaju izvor erozionog materijala i pospešuju formiranje poplavnog oticaja; uništenje staništa strogo zaštićenih vrsta).

Intervjue vodila: Tamara Zjačić

Ceo tekst možete pročitati u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE, septembar-novembar, 2019.

Austrijska razvojna banka investira još 25 miliona evra u Fond za zeleni razvoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Austrijska razvojna banka (OeEB) najavila je dodatno investiranje u iznosu od 25 miliona evra u Fond za zeleni razvoj (GGF). Investicijom će pomoći Fondu u daljem razvoju projekata obnovljivih izvora energije, unapređenju energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih resursa u Jugoistočnoj Evropi.

OeEB je istaknut ulagač u projekte usmerene ka zaštiti životne sredine i napretku na polju energetske efikasnosti.

Posebno se ističe u saradnji sa zemljama sa niskim i srednjim dohotkom kako bi im pomogao pri razvoju održivih izvora energije i time smanje uvoz goriva i okrenu se korišćenju sopstvenih resursa.

Instrument tehničke pomoći služiće jačanju kapaciteta i veza između partnerskih intitucija koje će obezbeđivati finansijske mere i ovom i drugim projektima koji podstiču upotrebu obnovljivih izvora energije i time rade na unapređenju energetske efikasnosti.

Jelena Cvetić

 

Investitor zbog bunta građana odustao od izgradnje MHE na Staroj planini!

Foto: Facebook (screenshot)

Kako prenosi portal Južne vesti, investitor Dragan Josić je odustao od izgradnje mini hidroelektrane na Staroj planini i rekao da više neće nogom kročiti u Pirot.

Foto: Facebook (screenshot)

Josić je u ponedeljak ujutru pokušao da započne radove na izgradnji mini hidroelektrane u staroplaninskom selu Topli Do, ali su se na putu ka ostvarenju njegovog cilja po ko zna koji put isprečili ljutiti građani koji su se sukobili sa njim i radnicima. Između dve strane došlo je i do fizičkog obračuna, čije su posledice kliničko zbrinjavanje nekoliko lica među kojima je bio i sam investitor.

On je medijima rekao da je razočaran reakcijom policije povodom ovog slučaja i najavio tužbu. Prema njegovim rečima, od države će tražiti nadoknadu za izgubljenu dobit i nadoknadu za štetu. “Prvo ću da tužim policiju, a onda ću tražiti nadoknadu od države za izgubljenu dobit i nadoknadu štete. Da mi vrate pare koje sam uložio, jer mi je onemogućeno da gradim mini-hidroelektranu, a državni organi ne preduzimaju ništa povodom toga”, rezignirano je zaključio Josić.

Zoran Stojanović, odbornik u Skupštini Pirota i jedan od aktivista u Toplom Dolu, objasnio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je do incidenta došlo oko 6.30 izjutra kada je Josić, sa obezbeđenjem i oko 18 radnika, došao iz pravca Babinog Zuba na prostor koji nastoji da ogradi i pretvori u gradilište.

“Meštani su se organizovali i nisu im to dozvolili, ali je došlo do čarki”, kazao je Stojanović.

Toplodolci su poručili da će barikada na mostu sa stražama koje traju danonoćno nešto više od mesec dana ostati do ispunjenja obećanja predsednika Srbije o zabrani izgradnje mini hidroelektrana u zaštićenim područjima i dok investitoru ne istekne građevinska dozvola za izgradnju mini hidroelektrane. Prema podacima kojima raspolaže organizacija Odbranimo reke Stare planine, dozvola ističe danas.

Jelena Kozbašić

Kragujevčanima odobreno 17,9 miliona dinara za obnovu poplavljenih kuća

Foto-ilustracija: Pixabay

“U okviru Državnog programa pomoći i obnove oštećenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana tokom junskih poplava, koji je sproveden preko Kancelarije za javna ulaganja, u Kragujevcu je urađeno 130 pozitivnih rešenja za dodelu pomoći. Za sanaciju štete ukupno je odobreno 17.960.000 dinara, a sredstva će biti isplaćena u narednih 5-6 dana”, kazao je načelnik Odeljenja za vanredne situacije Dragoš Radovanović koji je upoznao članove Štaba za vanredne situacije sa aktivnostima koje su preduzete nakon poplava.

Foto: Grad Kragujevac

U prvoj fazi rehabilitacije sanirano je 14 najugroženijih ulica, dok će drugom fazom biti obuhvaćeno 55 ulica na teritoriji sedam mesnih zajednica Beloševac, Erdeč, Ilićevo, Bresnica, Stanovo, Šumarice i Uglješnica.

“Sva ta oštećenja posledica su ozbiljnih problema sa infrastrukturom koja u prethodnih 30 – 40 godina nije pratila razvoj Kragujevca, već se spontano razvijala. U planu je razdvajanje kišne od fekalne kanalizacije, kao i rekonstrukcija vodovodne mreže”, kazao je komandant Štaba i gradonačelnik Radomir Nikolić. “Moramo ceo grad da radimo iznova, pa i na mestima gde ljudi žive decenijama unazad, jer imamo problem sa fekalnom kanalizacijom, a kišnu gotovo i da nemamo, osim u strogom centru. Procena je da nedostaje 200 kilometara kišne kanalizacije, a vrednost tog posla je gotovo 100 miliona evra. To ćemo svakako u budućnosti morati da radimo kako bi sprečili upravo ono što se dešavalo u prethodnom periodu, pa i ove godine, da svaka ozbiljnija kiša nosi puteve i plavi kuće”, dodao je on.

Foto: Grad Kragujevac

Kragujevac svakako ulazi u državni projekat vredan tri milijarde evra, namenjen izgradnji kanalizacione mreže u celoj Srbiji, već naredne godine. U toku je izrada elaborata i projekata, a izgradnja kišne kanalizacije rešiće brojne probleme u putnoj infrastrukturi koja će biti stabilnija i laka za održavanje. Pored toga, Nikolić je najavio i izgradnju novog postrojenja za preradu otpadnih voda na istoj lokaciji, pored postojećeg koje će biti zatvoreno, jer rekonstrukcija nije isplativa.

Na današnjoj sednici razmatrano je stanje 213 skloništa na području grada gde može da se smesti oko 33 000 od ukupno 150 000 stanovnika koliko prema poslednjem popisu živi u gradskom naselju. Opšte stanje u skloništima je zadovoljavajuće, ali su postojeći kapaciteti nedovoljni, tako da postoji potreba za izgradnjom novih objekata za sklanjanje. Pokrenuto je i pitanje obnove i modernizacije sistema za javno uzbunjivanje koji datira još iz 80 – tih godina, kao i reorganizacije civilne zaštite u skladu sa novim zakonskim propisima.

Na sednici je razmatrana zdravstvena ispravnost hrane i vode na teritoriji grada koja je, kako je ocenjeno, na visokom nivou i nema značajnijih iskakanja. Imamo dovljne količine zdravstveno ispravne vode. Od 945 bakterioloških analiza, kako se danas čulo, samo je jedan uzorak bio neispravan što je na nivou statističke greške. Kad je reč o sanitarno – higijenskom nadzoru objekata za društvenu ishranu, od 822 uzoraka namirnica neispravno je bilo 0,6 posto. To, prema rečima Dragana Vasiljevića, v.d. direktora Instituta za javno zdravlje, najbolje pokazuje da je značajno podignuta higijenska svest u predškolskim, školskim i studentskim restoranima, bolničkoj kuhinji i i fabričkim restoranima.

Izvor: Grad Kragujevac

Više od 100 tona nafte iscurelo na obalu Brazila

Foto-ilustracija: Unsplash (Shot by Cerqueira)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Flores)

Na severoistočnoj obali Brazila iscurelo je više od 100 tona nafte koja preti ekosistemu na plažama u 42 grada, javlja agencija Anadolu.

Ministar životne sredine Brazila Rikardo Sales saopštio je da vlasti već mesec dana preduzimaju mere zaštite kako bi se sprečio pomor riba i drugih morskih vrsta.

Nafta u moru je otkrivena nakon što su pronađene uginule kornjače, a plivači i ribolovci su udaljeni iz nečišćene zone.

Nafta je pronađena na 105 mesta, a u toku je istraga o uzročniku zagađenja.

Brazilska naftna kompanija Petrobras saopštila je da se ne radi o nafti iz njenih postrojenja.

Brazilski predsednik Žair Bolsonaro rekao je u ponedeljak da naftne mrlje na plažama u severoistočnom delu zemlje nisu lokalnog porekla, prenosi kineska novinska agencija “Xinhua”.

Bolsonaro se sastao sa svojim kabinetom kako bi razgovarali o naftnim mrljama koje su se pojavile pre otprilike mesec dana. Kazao je da su analize uzoraka pokazale da se oni ne proizvode niti prodaju u Brazilu.

“To može biti kriminalni zločin, može biti slučajno curenje, a moguće je da potiče i s broda koji tone. U našim radarima imamo zemlju koja je možda izvor ovog curenja i nastavićemo da radimo najbolje što možemo“, rekao je.

Izvor: Energetika.ba

Realizovan projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama u Prištini

Foto: Ceteor Sarajevo
Foto: CETEOR Sarajevo

CETEOR Sarajevo realizovao je projekat energetske efikasnosti u javnim ustanovama u Prištini, koji je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Realizacija projekta trajala je 6 meseci i uspešno je završena.

Izrađena je detaljna baza javnih zgrada koje su u vlasništvu opštine Priština, pregled aktuelnog stanja sa aspekta energetske efikasnosti, kao i mogućih mera energetske efikasnosti za 50 javnih zgrada, uz predstavljanje programa investiranja u njih, osmišljenog kroz tri kategorije – kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije.

Glavni cilj projekta jeste uvođenje integralnog sistema podrške za planiranje pouzdanog i pristupačnog programa energetski efikasne sanacije javnih zgrada u Prištini.

Prepoznaju se brojni benefiti implementacijom ovog programa, među kojima su ušteda i smanjenje uvoza energije, umanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte, smanjen trgovinski deficit i duži životni vek zgrada.

Jelena Cvetić