Home Blog Page 837

Ecosia – internet pretraživač koji na svakih vaših 45 pretraga posadi po drvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Sprat)

U svakoj sekundi u toku dana na globalnom nivou napravimo 63.000 Gugl pretraga.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Sprat)

U decembru 2009. godine u nemačkoj prestonici Berlinu rođen je zeleni konkurent ovom internet gigantu. Ne samo da svoje servere napaja čistom energijom iz sopstvene solarne elektrane, već na otprilike svakih 45 pretraga posredstvom svog pretraživača posadi drvo. Do sada su planetu pošumili sa više od 70,5 miliona stabala, a ukoliko bismo se svi kolektivno preusmerili na traženje neophodnih informacija putem Ecosie, u jednoj sekundi Zemlja bi bila bogatija za 1.400 stabala.

Čak 80 odsto svoje zarade kompanija iz Nemačke preusmerava u sadnju drveća u krajevima sveta gde je ono najpotrebnije.

Kompanija ima više od 8 miliona korisnika i u ozelenjavanje našeg okruženja je investirala gotovo 10 miliona evra.

Pored toga što je njeno poslovanje društveno odgovorno, ono je i potpuno transparentno s obzirom na to da Ecosia svakog meseca objavljuje finansijske izveštaje.

Jelena Kozbašić

Počela rekonstrukcija užičkog Starog grada

Foto: Grad Užice

Na Dan grada počela je prva faza rekonstrukcije užičkog Starog grada. Ona podrazumeva obnovu Gornjeg grada, izgradnju kule i kazamata sa rekostukcijom citadele. Ovom istorijskom trenutku za Užice i Užičku tvrđavu prisustvovao je i Nikola Selaković, generalni sekretar predsednika Republike, zatim arheolog dr Marko Popović i pomoćnik ministra za kulturu Dejan Masliković.

Foto: Grad Užice

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je naveo da je vrednost ove prve faze radova 32 miliona dinara od čega je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija obezbedilo 22, a Grad Užice 10 miliona.

„Taj posao će biti završen do proleća naredne godine. Druga faza se odnosi na projekat dalje konzervacije srednjeg i dela donjeg grada sa izgradnjom ulazne kapije. Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture sa 8 miliona dinara dok je Grad Užice obezbedio 3 miliona dinara. Trenutno se sprovodi postupak javne nabavke za ovu uslugu. Očekujemo do kraja oktobra uvođenje izvođača u posao i takođe završetak do proleća. Treća faza se odnosi na finalnu konzervaciju donjeg grada za šta smo dobili novac od Američke ambasade od oko 9 miliona dinara dok će Grad obezbediti oko 4 miliona. Ovim projektom uspevamo da konzerviramo ceo Stari grad osim Vodene kule. Ova investicija će se realizovati u potpunosti tokom naredne godine. Četvrta faza se odnosi na rekonstrukciju srednjeg i donjeg grada za šta tek treba da radimo projekat i taj posao će se raditi tokom naredne godine”, rekao je gradonačelnik Petković.

Foto: Grad Užice

Gradonačelnik je istakao i važnost projekta izgradnje pešačkog mosta koji će omogućiti nove turističke sadržaje na ovom potezu rekavši da je idejni projekat urađen i da je trenutno u fazi izrada projekta za građevinsku dozvolu.

„Nadamo se da ćemo tokom iduće godine obezbediti i sredstva i krenuti sa radovima na mostu dugom 113 metara koji će biti izuzetno važan jer će olakšati komunikaciju turista sa tvrđavom, ali i sa zelenom-biciklističkom stazom trasom stare pruge i sa svim drugim sadržajima koje imamo na ovom potezu. To će biti jedan izuzetan turistički proizvod koji će Užice dodatno pozicionirati na turističku mapu Srbije, a ponudu turističke regije Zapadne Srbije dodatno obogatiti”, naglasio je Petković.

Pomoćnik ministra kulture Dejan Masliković istakao je da obnova Starog grada znači otvaranje nove stranice u istoriji i zaštiti kulturnog nasleđa Republike Srbije. On je dodao da obnova užičke srednjovekovne tvrđave ujedno znači i ispravljanje nepravde, jer je ovo nasleđe dugo vremena bilo u drugom planu. I to ne samo u korist lokalne zajednice, već regije i cele Srbije s obzirom na održivost čitavog projekta koji će u saradnji sa turizmom i privredom otvoriti nova radna mesta i najznačajnije predstaviti srpsku kulturu kao značajan deo evropske i svetske kulture.

Foto: Grad Užice

Generalni sekretar predsednika Srbije Nikola Selaković podsetio je u kakvom je ruiniranom stanju bio Užički stari grad pre tri-četiri godine.

„Bilo je to mesto na kome se nije moglo stajati i što bi narod rekao zmijarnik i šikara dok se nismo organizovali u Užicu i pokazali da političke stranke mogu da imaju sasvim drugačija svojstva i odgovorna delovanja koje nije svedeno na dnevnu politiku“, rekao je Selaković. On je izrazio uverenje da je rekonstrukcija citadele  samo prva faza u potpunoj rekonstrukciji Starog grada i naglasio značaj stručne podrške rođenog Užičanina dr Marka Popovića.

„Uveren sam da ćemo obnavljanjem srednjovekovnih fortifikacija starih gradova, velikim ulaganjima u našu kulturnu baštinu, pripremama mnogih spomenika za zaštitu UNESKO-a i uvođenjem u svetsku kulturnu baštinu pospešivati i našu turističku ponudu i da će sve veći broj turista dolaziti na Stari grad i u Užice, videti najstariju na Teslinim principima izgrađenu hidroelektranu u Evropi, ovde na Đetinji,  Staparsku gradinu, proći kanjonom Đetinje i sve ovo će učiniti da Užice, kao tačka na putu od Beograda prema Zlatiboru i moru, postane tačka na kojoj će se ljudi  zadržavati“, naveo je Selaković koji je naglasio mogućnosti koje se na ovaj način stvaraju za razvoj turizma i otvaranja novih radnih mesta.

„Na ovoj hridi iznad Đetinje opstajale su ruševine grada koji je polako padao u zaborav. Međutim, entuzijazmom ljudi  i gradske uprave Užica Stari grad ipak nije zaboravljen. Pokrenute su inicijative i priređeni projekti i sada se nalazimo na početku velikog posla, a to je vraćanje užičkom Starom gradu njegove izgubljene slike i vraćanje Užicu jednog od njegovih najznačajnijih simbola. Počinje rekonstrukcija Gornjeg grada sa kulom i to je ona slika koja se nalazi na grbu grada Užica. Rekonstrukcijom najstarijeg dela iz druge polovine 14. veka koji je pripadao Nikoli Altomanoviću, neka vrste zamka, i zvanično počinje revitalizacija tvrđave koja će novim generacijama Užičana svedočiti o istoriji grada u kome žive i u isto vreme privući turiste“, rekao je naš poznati arheolog dr Marko Popović, Užičanin koji kaže da je velika sreća što postoji dosta sačuvane dokumentacije iz 1737. godine dok Stari grad nije bio miniran, porušen i osuđen na zaborav. Ona se nalazi u Beču, ali prema Popovićevim rečima mi posedujemo sve te planove i oni su osnova za rekonstrukciju.

Izvor: Grad Užice

Ko su bečki dobitnici Nagrade za arhitekturu i održivost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Austrijsko ministarstvo turizma i održivosti dodelilo je šestu godinu zaredom „Državnu nagradu za arhitekturu i održivost“, a od ukupno osam nagrađenih objekata, pet građevina se nalazi u Beču.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Ulici Marijahilfer 182 je smeštena zgrada koja je veoma oštećena 2014. godine kada je u njoj došlo do eksplozije gasa. Ova zgrada je uz podsticaj Grada Beča, a u saradnji vlasnika zgrade i arhitektonskog biroa „Trimmel Wall Architekten ZT“, u potpunosti rekonstruisana. Na osnovu novog projekta objekat je dobio stepenište sa mnogo svetlosti, obnovljeno je unutrašnje dvorište sa zelenilom i povezano sa visokim prizemljem. Potreba za toplotom je umanjena zahvaljujući kvalitetnoj izolaciji i tendama na prozorima koji služe radi zaštite od sunca.

Firma „Ostertag ARCHITECTS“ je zaslužna za obnovu i uređenje bivše zalagaonice u Ulici Šancštrase u Beču. Današnja poslovna zgrada datira iz 1920. godine, a njen spoljašnji izgled je u potpunosti sačuvan. Ovaj nekadašnji spomenik pod zaštitom trenutno služi kao radno mesto mnogim kreativcima i start-apovima. U podrumu zgrade se nalazi energetski efikasna sala za sastanke i seminare. Budući da je ukopana u zemlju, nije joj potrebna značajna količina energije za grejanje i rashlađivanje.

Nagrađeni projekat nove škole Nojbau Bundesšule u bečkom Aspernu, istakao se terasastim terenom i pogledom koji se pruža iz učionica na park. Potpisuju ga arhitekte iz firme „fasch&fuchs“. U međusobnoj smeni neprovidnih i transparentnih površina kroz ovu zgradu na više mesta prolazi svetlost koja stvara osećaj boravka na otvorenom.

Univerzitetska zgrada Tehničkog univerziteta u Beču još jedan je primer dobrog izbora materijala koji štite okolinu, a istovremeno su prilagođeni klimatskim promenama. Arhitektonski biro „Baumschlager Hutter Partners“ je osmislio zelenu baštu u okviru zgrade, gostinski vrt na dva nivoa, kao i pergolu sa solarnim panelima.

Poslednji dobitnik nagrade je stambena celina uz park „Hana Arent” u Aspernu. Ovaj projekat firme „Tovatt Architects & Planners“ krunisan je nagradom budući da je zadovoljio sve standarde moderne gradnje: spoj objekata različitih namena, svrsishodnost, mobilnost, očuvanje životne sredine, snabdevanje solarnom energijom i druge.

Do sada je za ovu prestižnu nagradu konkurisalo ukupno 500 različitih projekata. Svi dobitnici ovog priznanja su se istakli inovativnim, ekološkim rešenjima i dokazali da je moguće usaglasiti standard kulture stanovanja sa zaštitom životne sredine, mobilnošću i višenamenskim korišćenjem površina.

Izvor: Eurocomm-PR

Preduzeće Srbijašume u novoj monografiji predstavilo 49 zaštićenih područja

Foto: Vladimir Mijailović
Foto: Vladimir Mijailović

JP “Srbijašume” izdalo je monografiju “Zaštićena područja” u kojoj je predstavljeno 49 zaštićenih područja kojima upravlja ovo preduzeće. Prikazane su najvažnije odlike ovih područja, površina (šuma, režima zaštite, vlasnička struktura) i upravljač. U publikaciji je prikazan rad JP “Srbijašume” na upravljanju zaštićenim područjima i dat osvrt na njihovo finansiranje. Ova monografija upoznaje nas sa 9 Opštih i Strogih rezervata prirode, 5 Parkova prirode, 3 Predela izuzetnih odlika, 6 Specijalnih rezervata prirode, 5 Spomenika prirode, 7 Zaštićenih područja grada Beograda i 4 Zaštićena područja lokalnog značaja.

“Sadržina i koncept su takvi da korisnici monografije mogu biti ne samo stručnjaci koji rade u oblasti zaštite prirode i upravljanja zaštićenim područjima, već i studenti biotehničkih i srodnih fakulteta i srednjoškolci. Monografija predstavlja svojevrstan način prezentacije i popularizacije zaštićenih područja koja čine deo prirodne baštine Republike Srbije i u čijoj zaštiti, očuvanju, unapređenju i razvoju nemerljiv značaj ima JP ‘Srbijašume’ kao upravljač tih zaštićenih područja”, napisao je u recenziji monografije prof. dr Milun Krstić.

Monografija je u tvrdom povezu, pisana na srpskom i engleskom jeziku, ima dve stotine kolor strana i ilustrovana je brojnim fotografijama koje na najlepši način dočaravaju prirodne lepote ovih zaštićenih područja. Autori monografije su dr Predrag Aleksić, direktor Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine u JP “Srbijašume” i Gordana Jančić, pomoćnik izvršnog direktora Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine u JP “Srbijašume”.

Izvor: Srbijašume

Pogledajte novo pakovanje Karlsberg piva – od papira

Foto-ilustracija: Unsplash (Helena Lopes)
Foto: Facebook (screenshot)

Svetski proizvođač piva Karlsberg planira da u prodaju uvede novi tip pakovanja. Naime, trenutno je u fazi ispitivanja održivost materijala koji bi trebalo da zameni plastiku i aluminijum.

U želji da umanje negativan uticaj na životnu sredinu i da svojim potrošačima ponude zanimljive novine, predložili su jedno kreativno rešenje. Za sve ljubitelje piva pripremaju – pivo u papiru.

Za sada su osmislili dva održiva prototipa – jedan je obložen tankim slojem reciklirane PET plastike koji će sprečiti da pivo iscuri, dok drugi ima oblogu na bio bazi. Oba prototipa se mogu reciklirati i uskoro će biti podvrgnuti ispitivanjima.

Upotrebom materijala koji ne podrazumeva plastiku ili aluminijum biće zabeležena znatno manja emisija štetnih gasova.

Kompanija na kreiranju nove održive ambalaže radi već nekoliko godina, tačnije od 2015. Razlog sporog progresa je, kako kažu, potreba da budu sigurni da novi materijal neće uticati na ukus piva, ali i nedostupnost polimera na bio bazi.

Nije prvi put da se Karlsberg trudi da modifikuje pakovanje i prilagodi ga potrebama očuvanja prirode. Prošle godine su pakovanja sa više limenki piva povezivali lepkom, a ne plastikom, kako bi umanjili količinu plastike koja naposletku završi u okeanima.

Jelena Cvetić

O projektu zelene gradnje i dekarbonizacije građevine u Paraćinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Brina Blum)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)

U Paraćinu je u četvrtak, 10. oktobra održan okrugli sto sa temom “Zelena gradnja kao šansa za dekorbanizaciju sektora građevine”, u organizaciji udruženja građana UNEKOOP i saradnji sa Fakultetom za primenjenu ekologiju “Futura”, Udruženjem cementne industrije Srbije i Mrežom za ruralni razvoj Srbije.

Bilo je reči o značaju energetske efikasnosti u zgradarstvu, dekarbonizaciji u građevini, kao i mogućnostima da cementna industrija smanji emisiju ugljen-dioksida.

Prema podacima, cementna industrija doprinosi 7 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida u svetu, jer se na godišnjem nivou proizvede 4, 1 milijarda tona cementa.

U Srbiji zgrade troše oko 60 odsto ukupno potrošene energije, za razliku od zemalja Evropske unije, gde troše 40 odsto. Pored toga, preko 300.000 objekata u Srbiji nema izolaciju, što ukazuje na energetsku neefikasnost. Njihova potrošnja je znatno veća od evropskog proseka, odnosno iznosi čak 200 kWh po metru kvadratnom, dok je u Evropskoj uniji 70 kWh po metru kvadratnom.

Komentarisali su da je potrebna podrška države za ulaganja u zgrade koje se snabdevaju obnovljivom energijom, kao i za podsticanju pripreme otpada kao energenta.

Projekat “Zelena gradnja kao šansa za dekorbanizaciju sektora građevine” podržali su “CRH” Srbija u okviru programa “Partnerstvo za budućnost”, Evropska unija u okviru projekta “Networking and Advocacy for Green economy” i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Jelena Cvetić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Vanredna kontrola “Gornjeg Podunavlja” zbog enormnog izlova soma na Dunavu

Foto-ilustracija: Unsplash (Miloš Prelević)
Foto: JP “Vojvodina šume”

Ribočuvarska služba JP „Vojvodinašume“ je reagujući na apel Ujedinjenih ribolovaca Srbije, kao i većine ribolovaca u Srbiji, reagovala na enorman izlov soma na Dunavu kod Bogojeva i Apatina poslednjih dana i organizovala vanrednu kontrolu Ribarskog područja “Gornje Podunavlje”. Fokus vanredne akcije ribočuvarske službe bilo je celokupno ribarsko područje sa akcentom na posebna staništa riba oko Bogojeva, Apatina i Bezdana.

U vanrednoj kontroli je učestvovalo 15 zaposlenih iz Sektora za lovstvo, ribarstvo i ugostiteljstvo sa 5 čamaca. Dva čamca su kontrolisala terene oko i uzvodno od Bogojeva, dva oko i nizvodno od Apatina, dok je jedan kontrolisao terene kod Bezdana. Vanredne akcije će se nastaviti i narednih dana, a biće posebno intenzivirane u periodu od 1. 12. ove godine do 1. 3. naredne godine, na mestima gde riba zimuje u cilju sprečavanja pecanja na nedozvoljen način, tj. lova ribe potezanjem, odnosno kačenjem udice za telo – grabuljanjem.

U cilju poboljšanja rada ribočuvarske službe i borbe protiv ilegalnih aktivnosti na našim ribarskim područjima, u šta svakako spada i prekomerni izlov svih vrsta riba nedozvoljenim sredstvima i načinima pecanja, JP „Vojvodinašume” će uvesti u sledećoj godini i termovizijske kamere za noćno osmatranje.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Protest Crne Gore upućen Albancima zbog ekološkog akcidenta

Foto: German Wikipedian/User:Albinfo
Foto: Wikipedia/Bojana Smiljanić

Kako navodi Ministarstvo održivog razvoja i turizmaVlada Crne Gore je juče, 10. oktobra, posredstvom Ministarstva spoljnih poslova, a na inicijativu potpredsednika za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutina Simovića i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, uputila protest albanskoj strani povodom poslednjih ekoloških akcidenata u pograničnom vodotoku reke Bojane, a koji ugrožavaju imidž ove prestižne turističke destinacije.

Vlada Crne Gore, u skladu sa dobrosusedskom politikom, pozivajući na zajedničku brigu o resursima, u konstantnoj komunikaciji sa albanskom stranom, dosledno insistira na primeni svih međunarnodnih konvencija.

Shodno tome, crnogorska strana je u obavezi da o svemu obavesti svoje međunarodne partnere, što će biti urađeno u hitnom službenom postupku.

Radio Slobodna Evropa prenosi da je protest Vlade Crne Gore je usledio nakon što su nadležni, po pozivu zabrinutih meštana Ulcinja, obišli teren i utvrdili da leševi uginulih kokošaka, krava i svinja plutaju rekom Bojanom.

Direktoka Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je koordinirala akcijom na terenu, u sredu je saopštila da sve ukazuje da je reč o prekograničnom problemu, odnosno da su uginule životinje poreklom iz susedne Albanije, s obzirom da u širem području na crnogorskoj strani nema farmi živine.

„Evidentno je da je problem prekogranične prirode. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka pokazali su da živina nije bila zaražena nekom bolešću koja se može preneti na ljude, ali jeste izolovana salmonela koja ima uticaj na živinu i od koje su najverovatnije kokoške uginule“, kazala je Daković.

Planirano je da se odmah krene u akciju sakupljanja otpada iz vode. Imajući u vidu uočenu količinu kesa u vodi, prilikom obilaska gornjeg toka reke, procenjujemo da za sakupljanje tog otpada treba više dana”.

Podsetimo, zvanično je saopšteno da je do prvog incidenta ove vrste došlo 30. septembra 2019. godine. Tom prilikom inspektor je uzeo uzorke sa terena i poslao na analizu kojom je utvrđeno da je pronađena količina neškodljivo uklonjena.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma/Radio Slobodna Evropa

“British airways” smanjuje emisiju štetnih gasova tokom letova

Foto-ilustracija: Unsplash (Arie Wubben)
Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Van)

Britanska avio-kompanija “British airways” najavila je ublažavanje emisije gasova tokom letova u granicama Velike Britanije i to već početkom naredne godine. Time će postati prva britanska avio-kompanija koja će to postići.

Putnici na linijama domaćih letova će umanjenjem emisije ugljen-dioksida pomoći cilju smanjenja emisije štetnog gasa širom sveta.

Vlada Velike Britanije obavezala se da će redukovati emisiju gasova sa efektom staklene bašte, naročito ugljen-dioksida, u sektoru avijacije i to oko 20 odsto do 2050. godine. Ova odluka u skladu je i sa potpisanim Pariskim sporazumom u borbi protiv klimatskih promena.

I pored tehnološkog napretka, sektor avijacije umnogome doprinosi emisiji štetnih gasova na globalnom nivou, te je zato u planu korišćenje biogoriva, kao boljeg, zdravijeg izbora.

Partnerska kompanija “International Airlines Group” (IAG) stoga planira da uloži 400 miliona funti u narednih 20 godina u razvoj održivog goriva za avione kako bi pomogla ovoj inicijativi. Najavili su i da će dostići nultu emisiju ugljen-dioksida do 2050. godine.

“British Airways” je druga po veličini avio-kompanija u Velikoj Britaniji. Još od 2014. zabeleženo je umanjenje za više od 360.000 tona štetnih gasova.

Jelena Cvetić

 

Zabrana plastičnih kesa u lancu “Aman”

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić i ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan obišli su objekat marketa „Aman” na Tošinom bunaru koji je danas prvi u Beogradu i Srbiji započeo sa prodajom papirnih kesa umesto dosadašnjih plastičnih. Promociji ambalaže od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala prisustvovali su i članovi Gradskog veća Stevo Marušić i Vladimir Jestratijević, kao i direktor ove kompanije Nemanja Petrović.

Vesić je istakao da je trgovinski lanac „Aman” prvi, u skladu sa odlukom Skupštine grada, uveo papirne kese.

“Od prvog januara sledeće godine u Beogradu neće biti prodaje plastičnih kesa. Ovaj trgovinski lanac je nekoliko meseci unapred izašao u susret našoj odluci i pokazao kako se ponašaju odgovorne kompanije prema društvu u kome posluju. Na ovaj način brinemo o našoj budućnosti i deci koja dolaze posle nas. Dovoljno je reći da se jedna plastična kesa u prirodi razgrađuje oko 200 godina, pa ako uzmemo u obzir koliko se one koriste u Srbiji, mislim da treba da budemo svesni zločina koji činimo prema prirodi”, kazao je Vesić, zahvalivši Ministarstvu za zaštitu životne sredine i kompaniji „Aman” na podršci.

On je izneo očekivanje da će u narednom periodu ovakve kese zaživeti i u drugim trgovinskim lancima.

“Posebno sam zadovoljan što će na drugoj strani papirne kese stajati znak institucije kojoj će „Aman” donirati dinar od svake kese, čime će se dodatno pomoći onima kojima je pomoć neophodna. Papirne kese će od marta biti zabranjene u Njujorku, a u Nemačkoj od početka ove godine, te ćemo u nekim potezima biti ispred mnogih zemalja Evropske unije i sveta”, naglasio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je najavio i da će Grad Beograd, zajedno sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine i Stalnom konferencijom gradova i opština, uputiti predlog za izmene zakona koji reguliše naplatu ekološke takse.

“U poslednjih godinu dana, nijedan zagađivač nije platio skoro ništa kada je u pitanju zagađenje i to mora da se promeni. Oni koji zagađuju životnu sredinu, to moraju da plate zato što se od toga finansira njeno očuvanje i mi ćemo tražiti da se to pitanje uredi na drugačiji način, kako bi lokalne samouprave taj novac mogle da ulažu u očuvanje životne sredine“, rekao je Goran Vesić.

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan podsetio je da Srbija ima mnogo razloga da brine o svojoj životnoj sredini:

Foto-ilustracija: Unslash (Masha Kotliarenko)

“Mi sa Gradom Beogradom sarađujemo u mnogo akcija i ovo je samo jedan od primera gde lokalna samouprava i ministarstvo dobro sarađuju. Naplatom plastičnih kesa u prvom koraku uspeli smo da smanjimo njihovu proizvodnju za 80 odsto, a njihovu potrošnju od 60 do 80 odsto. Sada je Grad Beograd dobio ovlašćenje koje će dobiti i druge lokalne samouprave da same odlučuju o problemu plastičnih kesa. Beograd se već opredelio, jer je on uvek i bio perjanica promena. Naredne mere su administrativne, „Aman” ih je preduhitrio i počeo sa upotrebom papirnih kesa, a mi apelujemo na građane da počnu da ih koriste. Čeka nas i zakon o buci, te će problem buke iz ugostiteljskih objekata biti rešen kao i u celom svetu. Idemo u susret svetskim trendovima, a negde smo i ispred njih, i zato pozivam i druge trgovinske lance da se odgovorno ponašaju za dobrobit celog društva”, kazao je Trivan.

Direktor „Amana” Nemanja Petrović zahvalio je ministarstvu i gradu na saradnji i istakao da se radi o logičnom potezu društveno odgovorne kompanije:

“Mi ćemo se i u budućnosti odazivati pozivima da, koliko je u našoj moći, doprinesemo zaštiti životne sredine. Ovo je tek drugi korak u projektima u kojima sarađujemo sa gradom i u narednom periodu ćemo sigurno pokazati da smo društveno odgovorna kompanija, jer smatramo da samo zajedničkim trudom možemo doprineti da naša životna sredina bude što zdravija”, izjavio je Petrović.

Prema njegovim rečima, papirne kese standardne veličine u ovom trgovinskom lancu imaju dovoljnu vodootpornost i mogu podneti istu težinu kao i plastične kese. Od svake kupljene kese, kompanija „Aman” će odvojiti po jedan dinar za projekte koji će pokazati društvenu odgovornost ove kompanije.

Izvor: Grad Beograd

Beč – najbolja evropska destinacija u 2019. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Visan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Laurenz Kleinheider)

U sklopu liste “Najbolji veliki gradovi” časopis „Condé Nast Traveler“ proglasio je Beč najboljom evropskom destinacijom 2019. godine.

Na listi deset omiljenih gradova na svetu za putovanja, glavni grad Austrije je na zavidnom četvrtom mestu iza Tokija, Kjota i Singapura. Iza Beča nalaze se Osaka, Kopenhagen, Amsterdam, Barselona, Taipei i Sidnej.

Bilo da su u pitanju istorija, filozofija ili muzika, Beč svojom raznovrsnom kulturnom ponudom privlači posetioce iz celog sveta. “U Beču možete da posetite četiri muzeja dnevno, ali uvek će vam preostati još nešto da se vidi. Po najvećoj ciči zimi možete uživo da pratite prenos predstave na zgradi Državne opere. Čak i tada će uvek biti gužva”, navodi se u članku magazina.

Ugledni magazin „Condé Nast Traveler” dodeljuje Nagradu čitalaca više od 30 godina, a ove godine je od 1. aprila do 30. juna ukupno 600 hiljada čitalaca američkog i britanskog izdanja glasalo za svoje omiljene destinacije, hotele i znamenitosti.

Izvor: Eurocomm-PR

Budućnost štite veštačka inteligencija i obnovljiva energija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: YouTube (screenshot)

Fokus na energetsku efikasnost i korišćenje električne energije kao dominantnog izvora energije u objektima, ali i u transportu, dva su trenda koja će doprineti da se smanji globalna emisija ugljen-dioksida za 50 odsto do 2040. godine, ocenio je Žan Paskal Trikoar, generalni direktor kompanije „Šnajder elektrik“, koja posluje u više od 100 zemalja, a samo u Srbiji zapošljava više od 1.100 ljudi.

Prvi čovek kompanije koja je gobalni lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji ocenio je na Samitu inovacija u Barseloni da će, uz to, više od 40 odsto energije biti proizvedeno iz obnovljivih izvora naspram današnjih 6 odsto.

Trikoar je podsetio da na planeti živi dve milijarde ljudi koji nemaju pristup električnoj energiji i kojima će ona u budućnosti postati dostupna, što i jeste jedan od ciljeva kompanije.

Prema njegovim procenama, zbog svega toga, ali i zbog sve veće potrošnje u razvijenim zemljama, u narednih 20 godina potrošnja će globalno biti udvostručena.

Električna energija trenutno čini 20 odsto od ukupne energije koja se troši, dok će u narednih 20 godina taj udeo otići na 40 odsto.

Pored toga, 80 odsto od ukupne emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte je prouzrokovano korišćenjem svih izvora energije što je neodrživ trend.

„Čovečanstvo ima približno 20 godina da promeni taj put, pre nego što lednici na polovima počnu da se otapaju bez nade da se situacija popravi“, rekao je Trikoar i podsetio da će nas buduće generacije smatrati odgovornima ako ne učinimo ništa da bismo promenili neefikasan sistem u kome se skoro 60 odsto energije neefikasno koristi.

Prema njegovim rečima, očekuje se i veliki rast IT, kao i tehnologije veštačke inteligencije, u šta će do 2022. godine biti uloženo šest puta više nego do sada, uz količinu podataka generisanu na globalnom nivou koja će biti čak pet puta viša do 2025. godine.

Kada se, kako dodaje Trikoar, spoje trendovi i očekivane promene na polju energije i digitalizacije, dobija se budućnost u kojoj fokus mora biti na energetskoj efikasnosti i automatizaciji procesa.

Foto; YouTube (screenshot)

„Objekti moraju biti energetski efikasni, upravljivi uz pomoć povezanih proizvoda, softvera i analitike podataka i sa sve većim trendom snabdevanja energijom iz obnovljivih izvora“, rekao je Trikoar i dodao da fokus mora biti na efikasnosti i uštedi, uz korišćenje podataka za upravljanje procesima.

Održivost je postala standard za veliki broj kompanija, rekao je Trikoar i podsetio da se kompanija prošle nedelje obavezala da do 2025. godine bude ugljenično neutralna, a da do 2030. godine prestane da emituje ugljen-dioksid.

„Šnajder elektrik“ osnovan je 1836. godine. Danas ta multinacionalna korporacija zapošljava više od 137.000 ljudi u celom svetu. Od toga u Srbiji više od 1.100 ljudi.

Samit inovacija u Barseloni je 15. po redu, a organizovao ga je „Šnajder elektrik“, koji je okupio više od 3.500 stručnjaka, partnera i klijenata iz 80 zemlja.

Izvor: RTS

Kraljevo finansira još dve energetski efikasne škole

Foto: Grad Kraljevo
Foto: Grad Kraljevo

Najavljeno je da će još dve škole u Kraljevu dobiti energetski efikasne fasade, odnosno termo fasade i novu stolariju.

Prilikom obilaska radova na zgradama Elektrotehničko-saobraćajne škole „Nikola Tesla“, Gimnazije i Ekonomske škole, rečeno je da će se ulagati u energetsku efikasnost ovih objekata, što će u narednom periodu doprineti smanjenju troškova za energente iz budžeta.

Udeo tih troškova dostiže i do 15 odsto budžeta, a većina se troši na energente u zgradama škola.

Ono što je posebno važno, jeste i što se na ovaj način značajno smanjuje emisija gasova sa efektom staklene bašte i zagađenje vazduha.

Foto: Grad Kraljevo

Gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić izjavio je da je za unapređenje energetske efikasnosti zgrada ESTŠ „Nikola Tesla“ izdvojeno 13 miliona dinara iz budžetskog fonda Ministarstva rudarstva i energetike, a iz budžeta grada oko 6 miliona, dok je za zgradu Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole od Ministarstva uloženo 7 miliona, a grad je dao 5 miliona dinara.

Uporedo sa radovima izvodi se i nastava, što može uticati na prekoračenje roka.

Procenjuje se da će se nakon završetka projekta uštedeti čak 90.000 litara sagorenog ulja za loženje na godišnjem nivou, čime će se umnogome smanjiti emisija ugljen-dioksida. Procena prosečne potrošnje energije bila je 120 kWh/m2, a ovim će biti više nego duplo smanjena – 50 kWh/m2.

 

Jelena Cvetić

Gorivo budućnosti u Hrvatskoj – vodonik

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Uz podršku Ministarstva zaštite okoline i energetike juče, 10. oktobra, u Ininoj poslovnoj zgradi je održan poslovni skup „Vodonik u Hrvatskoj“ na kojem su vodeći evropski i domaći stručnjaci u ovom području govorili o prilikama Republike Hrvatske, Ine i celokupne domaće privrede kada je u pitanju uvođenje vodoniikovih tehnologija i mogućnosti korištenja vodonika.

Upotreba vodonika kao pogonskog goriva može značajno doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i poboljšanju kvaliteta vazduha i smanjenju buke, naročito u urbanim sredinama. Zbog toga, vodonik uz potporu Evropske komisije sve aktivnije ulazi u sve vidove prometa (drumski, pomorski, železnički) i spreman je za snažan iskorak na tržište Evropske unije.

“Vodonik postaje sve važnija tema vezana za niz sektora u Evropskoj uniji. U sektoru prometa su napravljeni najznačajniji pomaci u Hrvatskoj u poslednjih nekoliko meseci, a bez čistog prometa nema ni klimatske neutralnosti u EU do 2050. godine. Smatramo da je razvoj infrastrukture za alternativna goriva snažan podsticaj za vodonik koji će se nakon toga lakše primenjivati kao izvor energije i u drugim sektorima. Zbog toga smo u Ministarstvu podržali Deklaraciju o vodoniku koju smo potpisali tokom austrijskog presedanja Veća EU u septembru 2018. godine.“, istakao je ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić.

Sandor Fasimon, predsednik Uprave Ine, naglasio je kako: „Vodonik kao ekološko gorivo sutrašnjice predstavlja priliku o kojoj moramo razgovarati, ali da bismo je iskoristili moramo biti deo mreže.“

Bart Bibajk, izvršni direktor Zajedničkog preduzeća za gorivne ćelije i vodonik (FCH JU), vodeće organizacije kroz koju Evropska komisija unapređuje upotrebu vodonikovih tehnologija, upoznao je skup sa statusom vodonika i gorivnih ćelija u Evropi i potencijalima u Hrvatskoj, a profesor Frano Barbir s Fakulteta elektronike, mašinstva i brodogradnje u Splitu, koji istovremeno učestvuje u rukovodećim telima FCH JU-a i Međunarodnog udruženja za energiju iz vodonika, istakao je da vodonik više nije naučna fantastika već zauzima sve važniju ulogu u snabdevanju energijom. „Vodonik i gorivne ćelije koje od vodonika proizvode električnu energiju, imaju prednost nad baterijama u težim vozilima i vozilima kojima je potrebno da imaju veći doseg, kao što su autobusi, kamioni, vozovi i brodovi. U svetu i Evropi se uvode vozila na vodonik i Hrvatska bi trebalo da se uključi u te trendove.“, zaključio je profesor Barbir.

Ministarstvo zaštite okoline i energetike učestvuje u svim ključnim inicijativama Evropske unije vezanima za vodonik i je potpisnik Deklaracije o vodoniku (Linc, 2018.) i Deklaracije o održivoj i pametnoj plinskoj infrastrukturi (Bukurešt, 2019.). Također, uključeno je u rad inicijative “Hydrogen Energy Network”, koja okuplja sve države članice, a vezana je za korištenje vodonika u energetici.

Značenje vodonika prepoznato je i u tom smislu što je vodik uvršten u Nacrt „Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu“, kao i u Nacrt „Integriranog energetskog i klimatskog plana“ koji je u fazi dovršetka.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Kanađani i Brazilci istražuju rudna bogatstva Timočke krajine

Foto: Nenad Stojanović

Mundoro, kanadska kompanija koja se bavi eksploatacijom rudnih bogatstva, je sa podružnicom brazilskog metalskog giganta Valeom (Vale) potpisala ugovor o zajedničkom istraživanju potencijala nalazišta bakra i zlata u Timočkoj krajini, za koje će izdvojiti do 45 miliona dolara (oko 41 milion evra). Dva preduzeća će za tu namenu u budućnosti osnovati zajedničko pravno lice u našoj zemlji.

Foto: Nenad Stojanović

“Mundoro je zadovoljan što može da poželi dobrodošlicu Valeu kao svom poslednjem partneru u  Srbiji. Novim poduhvatom kompanija iskazuje pouzdanost svog zemljišnog paketa u oblasti Timoka i pokazuje povećano interesovanje na tom prostoru”, istakao je Teo Dečev, generalni direktor i predsednik Mundora.

Nalazišta Sumrakovac, Osnić, Dubrava i Padina su, prema saopštenju kompanije, deo Timočkog magmatskog kompleksa, za koji ocenjuje da ima velike mogućnosti za eksploataciju.

Na tri lokacije, isključujući Padinu, stručnjaci su već pronašli obećavajuće koncentracija bakra i zlata.

Mundoro ima istražna prava i u okolini Borskog jezera, gde u saradnji sa Japanskom nacionalnom kompanijom za naftu, gas i metale (JOGMEC) obavlja geološka istraživanja na površini od 46 hektara.

Jelena Kozbašić

Komšije u Beču zajedno sade biljke

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Earl)
Foto-ilustracija: Unsplash (NeONBRAND)

Novi stambeni kompleks u Beču u okrugu Lizing, pored 1.100 novih useljivih stanova, ima i zajednički prostor za urbano vrtlarstvo.

U ovom kompleksu ima 5 stambenih zgrada i svaka od njih stanarima nudi mogućnost bavljenja vrtlarstvom oko zgrada, kao i na krovovima. Tako je ovaj bečki kompleks postao najveći evropski kompleks urbanog vrtlarstva.

Ističe se, svakako, zelena komponenta ovakvog naselja, ali i podsticanje interakcije između stanara prilikom aktivnosti tokom korišćenja zajedničkog spoljnog prostora.

Kompleksu, koji je smešten na površini od 8 hektara, pripada i 300 pametnih stanova, kao i veliki broj različitih stambenih zajednica i dečiji vrtić.

Troškovi za izgradnju ovog projekta iznosili su ukupno oko 142 miliona evra. Grad Beč sufinansirao je realizaciju projekta iznosom od 43 miliona evra.

 Jelena Cvetić