Home Blog Page 841

Uhapšeno 185 osoba zbog podmetanja požara u Indoneziji

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paolo Nicolello)

Gotovo svake godine u Indoneziji se vodi borba sa širenjem požara, za koji su uglavnom odgovorni poljoprivrednici koji pale zemlju na svojim imanjima kako bi očistili i oslobodili prostor za sađenje.

Ti manji požari se šire i postaju opasni za čitave šume.

Ove godine, indonežanske vlasti suočile su se sa sličnim problemom. Uhapsili su 185 osumnjičenih za podmetanje požara zbog kojih se širi dim jugoistočnom Azijom.

Tokom prethodne nedelje tužilaštvu su podnete krivične prijave protiv 23 osobe, dok će se 45 ljudi naći na sudu tokom septembra.

I dok istražni postupak još uvek traje, osumnjičenima je potparol nacionalne policije rekao da im se može suditi na osnovu Zakona o zaštiti životne sredine, kojim se predviđa maksimalna kazna od 10 godina zatvora za prekršaj podmetanja požara.

 

 

Noćni izazov na Fruškoj gori

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Član Gradskog veća za sport i omladinu Ognjen Cvjetićanin pozdravio je u subotu, 14. septembra, učesnike na startu sportsko-rekreativne manifestacije „Noćni izazov na Fruškoj gori“ koja je održana u organizaciji PSD „Železničar“:

“Gradska uprava za sport i omladinu prepoznaje značaj bavljenja rekreativnim sportom i u želji da podstaknemo naše sugrađane da budu što aktivniji podržavamo i ovu manifestaciju. Ona promoviše zdrav odnos prema životnoj sredini, omogućava ljubiteljima prirode i zaljubljenicima u Frušku goru da dokažu sebi da mogu da se izbore sa fizičkim naporima, a dodatni izazov predstavlja i činjenica da se održava u toku noći. Uz stručnu organizaciju i vođstvo ljudi iz PSD „Železničar“, uveren sam da će manifestacija proći u najboljem redu i da će postati tradicionalna”, rekao je Ognjen Cvjetićanin.

Za učesnike su pripremljene tri staze, od 4, 10 i 18 kilometara koje su, uz prisustvo velikog broja volontera, obezbeđene i jasno obeležene reflektujućim trakama. Prve dve staze su opredeljene isključivo za šetnju, dok je treća staza od 18 kilometara namenjena i trkačima, kao i onima koji voze planinske bicikle.

Prema rečima organizatora staze su limitirane na pet sati, tako da i najsporiji učesnici mogu da prođu sve kontrolne tačke i stignu na cilj. Tri prvoplasirana trkača i troje biciklista, u muškoj i ženskoj konkurenciji, dobijaju pehare i pobedničke diplome, dok svi oni koji stignu na cilj dobijaju finišersku medalju i osveženje.

Izvor: Grad Novi Sad

Užičani se udružili u uređenju javnih površina u svom gradu!

Foto: Grad Užice

Grad Užice će sufinansirati u 2019. godini projekte od javnog interesa kroz sprovođenje akcije „Užički program lokalnog partnerstva“ koji omogućava neposredno učešće građana u rešavanju dela problema lokalnih zajednica u saradnji sa Gradom Užicem. Sredstva za ove namene obezbeđena su kroz naplatu poreza na imovinu.

Foto: Grad Užice

„Gradsko veće je na predlog Konkursne komisije donelo odluku o dodeli sredstava za projekat Užički program lokalnog partnerstva ‘Udružimo se’ za 13 projekata. Reč je o projektu koji je prepoznat i u Srbiji kao primer dobre prakse, jer predstavlja novi pristup u kreiranju i trošenju budžetskih sredstava. Za ovaj projekat koji omogućava da naši sugrađani predlažu ideje za uređenje javnih površina iz njihovog okruženja, u budžetu je opredeljeno pet miliona dinara“, rekao je Miodrag Petković, član Gradskog veća zadužen za oblast finansija.

„Imali smo 19 predloga projekta, Konkursna komisija je izvršila uvid u sve podnete prijave i rangirala 13 predloga. Reč je o 13 lokacija, od kojih se osam lokacija nalazi u samom gradu, dve lokacije u Gradskoj opštini Sevojno i preostale tri u našim selima. Projekti koji su odbijeni ne znači da se neće raditi u narednom periodu jer je za pojedine Grad Užice kroz druge načine planirao da finansira uređenje tih javnih površina, a neke ćemo realizovati iduće godine kada bude izašao novi konkurs. Projekti koji su prošli mogu da krenu sa realizacijom već od danas i nadamo se da će do kraja godine svih 13 biti završeno“, istakao je Petković.

Grad Užice sufinansira projekte pojedinačne vrednosti do 500.000 dinara. Obaveza građana koji pokreću inicijativu je učešće od 10 odsto kroz volonterski rad. Reč je o uređenju javnih površina, kao što su sportski tereni, dečija igrališta, staze, šetališta, izletišta, pristupi za osobe sa invaliditetom, prostori ispred stambenih zgrada i slične lokacije.

„Kroz projekat ‘Udružimo se’, moguće su aktivnosti vezane za realizaciju urbanog identiteta Grada Užica i formiranje malih javnih površina koji se transformišu na način koji je prilagođen aspektima i potrebama naših sugrađana i naravno mogućnosti koje su ostvarene kroz korišćenje tih neformalnih instrumenata u urbanizmu, a to su participacija građana i njihovo uključenje u realizaciju aktivnosti“, rekla je Ruža Penezić, arhitekta i dodala, „ove godine je Grad prvi put uključen u takve aktivnosti koje će se nadamo se popularizovati i dati mnogo veći doprinos kasnije i u realizaciji i očuvanju i održavanju takvih javnih površina“.

„Javili smo se na poziv Grada Užica i konkurisali za uređenje javne površine ispred naše zgrade u Ulici Heroja Jerkovića. Zahvljujemo se Gradu što su izašli u susret i podržali naš projekat uređenja parkića za rekreaciju, odmor i druženje koji nama puno znači,  jer je reč o velikom naselju, gde ima mnogo male dece, ali i starijih sugrađana“, istakao je Dejan Topalović, predstavnik stanara ovog dela grada.

Izvor: Grad Užice

Dronovima izazvali rekordan rast cena nafte!

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Fiedler)

U subotu 14. septembra, na dva naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, od kojih je jedno najveće u svetu, izvršen je napad dronovima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Deset bespilotnih letelica je ciljalo objekte nacionalne kompanije za naftu i gas Saudi Aramko u Abkaiku i Huraisu. Požari su stavljeni pod kontrolu, ali su tim činom napadači poremetili oko polovine globalne proizvodnje, dok je globalno naftno tržište oštetili za više od pet odsto dnevnog snabdevanja. Posledice su više nego očigledne. Cena energenata na bazi nafte doživljavaju rekordan rast.

Kod sirove nafte brent je najpre zabeležen skok od gotovo 20 odsto da bi se ona kasnije smirila na oko 10 odsto višoj ceni i prodavala se za 66,28 dolara po barelu. Cena zapadnoteksaške sirove nafte je porasla za devet odsto, benzina za osam i lož-ulja za sedam.

Stručnjaci tvrde da bi određene zalihe mogle da budu povraćene u roku od nekoliko dana, dok bi potpuna obnova kapaciteta mogla da potraje nedeljama.

U jednom danu je izgubljeno 5,7 miliona barela saudijske nafte. Međunarodna agencija za energiju procenjuje da je ovo najveći iznenadni prekid snabdevanja.

Za napad dronovima na pogone kompanije Saudi Aramko odgovornost su preuzeli jemenski Hutu pobunjenici, međutim, američki zvaničnici su objavili satelitske snimke oštećenja u centru naftnog polja i fabrike za preradu koji ukazuju na to da agresija došla iz Iraka ili Irana. Vlasti obe zemlje na optuženičkoj klupi Amerikanaca su demantovale te navode.

Saudi Aramko je, prema proračunima koje je u avgustu objavio “Blumberg njuz”, bila najprofitabilnija svetska kompanija. Da li će dronovi uzdrmati njenu poziciju, ostaje da vidimo.

Saudijci u svojim rukama drže milione barela nafte na teritoriji same monarhije, ali i na strateškim lokacijama u svetu – u Roterdamu u Holandiji, u Okinavi u Japanu i u Sidi Kriru u Egiptu.

Jelena Kozbašić

Prvi “zeleni” stikeri u Hrvatskoj za zaštitu ozona

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača Ministarstvo zaštite okoline i energetike u saradnji sa Rakuten Viberom, jednom od vodećih svetskih platformi za razmenu poruka, kreiralo je osamnaest besplatnih ekskluzivnih stikera koji prikazuju superjunake Ozonka i Ozončicu.

Cilj ove kampanje je deci i mladima na zabavan način približiti izuzetno važnu temu zaštite ozonskog omotača. Ozonski omotač je zbog fizičko-hemijskih procesa izuzetno važan jer znatno smanjuje količinu štetnog ultraljubičastog zračenja koja prodire do površine Zemlje i na taj način štiti živa bića na planeti.

Ovogodišnji Međunarodni dan zaštite ozonskoga omotača obeležava se pod sloganom ”32 godine obnove”, čime se želi istaknuti veliki uspeh koji je postignut na ovom planu.

Republika Hrvatska zajedno s ostalim potpisnicama Montrealskog protokola aktivno učestvuje u podizanju svesti javnosti o značaju ozonskog omotača za život na zemlji i važnosti ukidanja potrošnje supstanci koje ga oštećuju. Stručnjaci predviđaju da će do potpunog uspostavljanja prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog omotača doći oko 2050. godine.

“Raduje me što smo kreirali stikere posvećene zaštiti prirode i okoline i što smo prva državna institucija u Hrvatskoj koja je uspostavila saradnju s Viberom. Ova kampanja je jedna u nizu aktivnosti po pitanju prilagođavanja klimatskim promenama, što je važna tema ne samo u Hrvatskoj, već i u svetu”, rekao je ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i pozvao građane da preuzimanjem stikera podrže ovu kampanju.

Foto-ilustracija: Pixabay

U tom smislu, naredna tri meseca korisnici mogu besplatno preuzeti „zeleni“ stiker paket na iOS i Android uređaje ili na računare. Za preuzimanje stickera, unutar Viber aplikacije potrebno je odabrati opciju ”Više”, nakon toga kliknuti na “Trgovina nalepnicama” i unutra potražiti stikere ”Ozonko i Ozončica”. A može ih se preuzeti i ovde.

Svi koji preuzmu stikere automatski će postati i članovi/ice Zajednice gde će moći da učestvuju u zabavnim i edukativnim interaktivnim aktivnostima, kojima mogu pristupiti i ovde. Pored toga, u okviru Zajednice pratioci će  moći da razgovaraju sa Ozonkom i Ozončicom, ali i s njihovim gostima.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Pešačenje, biciklizam i javni transport u Beogradu tokom “Evropske nedelje mobilnosti”

Foto-ilustracija: Unsplash (Wild Eucalypt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ahmed Nishaath)

Grad Beograd se od 16. do 22. septembra pridružuje evropskim i svetskim gradovima koji obeležavaju „Evropsku nedelju mobilnosti” i ujedinjeni pozivaju građane da se više opredeljuju za pešačenje, biciklizam i javni transport, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić:

“Broj stanovnika u velikim gradovima je u stalnom porastu, kao i broj automobila. To je veliko opterećenje na globalnom nivou, koje ima značajan uticaj na klimatske promene. Narednih sedam dana, odazivanjem ovoj evropskoj inicijativi, pokazaćemo da smo svesni važnosti uvođenja mera održivog transporta i pozivanja građana da menjaju navike u saobraćaju. Pokazaćemo i da smo spremni da činimo napore kako bismo imali zdravije okruženje”, kazao je Radojičić i dodao da ove godine u kampanji učestvuje oko 2.500 gradova.

Gradonačelnik je naveo da Grad Beograd intenzivno radi na tome da se okrene zelenoj hijerarhiji u saobraćaju, odnosno da se prednost da pešacima, biciklistima i javnom prevozu u odnosu na automobile:

“Aktivno radimo na projektima usmerenim ka rešavanju problema u saobraćaju i povećanju kvaliteta života građana. Cilj nam je da Beograđanima i gostima omogućimo brže i lakše kretanje kroz naš grad. U prethodnom periodu proširili smo pešačke zone u centralnom delu grada, uveli „Vrabac servis” kao efikasno ekološko prevozno sredstvo, a krajem avgusta raspisan je javni poziv za podnošenje ponuda za postavljanje sistema javnih bicikala. U narednom periodu nastavićemo da širimo pešačke zone, radimo biciklističke staze i okrećemo se alternativnim vidovima transporta u odnosu na motorizovane”, istakao je Radojičić.

On je pojasnio da je korist od toga višestruka: “Za naše zdravlje, ali i za očuvanje životne sredine važno je da pešačimo, vozimo bicikl, više se oslanjamo na javni prevoz nego na sopstvene automobile, u kojima se često nalazi samo jedna osoba. Zbog toga su principi „Evropske nedelje mobilnosti” važni svakog dana”, naveo je gradonačelnik Radojičić.

Foto-ilutracija: Unsplash (Danil Sorokin)

Najavio je da će Grad Beograd tokom nedelje organizovati niz aktivnosti i pozvao je građane da učestvuju u njima: “Promovisaćemo pešačke zone i sve što smo na ovom planu uradili u prethodnom periodu, organizovaćemo biciklijadu i druge aktivnosti za građane i turiste. Posebno bih izdvojio akciju „Samo ne autom”, koja se održava 20. septembra. Pozivam građane da tog dana na posao idu pešice, biciklom ili javnim prevozom. Nadam se da ćemo u što većem broju pokazati da smo svesni značaja poruka koje „Evropska nedelja mobilnosti” šalje”, rekao je Radojičić.

„Evropska nedelja mobilnosti” obeležava se svake godine od 16. do 22. septembra. Cilj je da se promotivnim manifestacijama i sprovođenjem makar jedne trajne mere održive urbane mobilnosti učini napor da se smanji korišćenje putničkih automobila i poboljšaju uslovi za javni saobraćaj, kretanje biciklista i pešaka. Tema ovogodišnje kampanje je bezbedno pešačenje i bicikliranje, dok je slogan kampanje Pešačite sa nama!

Izvor: Grad Beograd

Da li će banane nestati zbog klimatskih promena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Persnickety Prints)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kameron Kincade)

Banane su mnogima omiljeno voće. Ukusne su, hranljive, ima ih tokom cele godine i izvrstan su izbor za užinu.

Ipak, prema poslednjim istraživanjima Univerziteta Ekster u Britaniji, primećen je pad useva ove biljke usled posledica klimatskih promena.

Istraživanje je obuhvatilo 27 zemalja i 86 odsto svetske proizvodnje.

Kako su banane izuzetno važan hranljivi proizvod, a predstavljaju i bitan činilac u ekonomiji mnogih tropskih zemalja, ovakav razvoj događaja može imati veoma negativne efekte na globalnu agroekonomiju, ali i ishranu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aditya Chinchure)

Stručnjaci smatraju da, ukoliko se progresivnost klimatskih promena nastavi postojećim tempom, svetski prinosi banana će se do 2050. godine smanjiti, a postoji mogućnost i da potpuno nestanu.

Indija, kao najveći svetski proizvođač i potrošač ovog voća, i Brazil, kao jedan od svetskih proizvođača, očekuju da će im to doneti velike probleme. Neke zemlje su borbu protiv ovakvog scenarija videli u širenju polja banana, čemu se posvetio Ekvador.

Mnogi su svesni su da će i ekonomije nekih zemalja nekih zemalja biti uzdrmane usled klimatskih promena, ali veruju i da je potrebno pronaći nove načine da se tropske kulture pripreme za budućnost.

Veću brigu stvara pomisao da će se vremenom izbor namirnica i hranljivih sastojaka postepeno smanjivati i stoga ističu koliko je važno da se biljne kulture zaštite od potpunog nestanka.

Jelena Cvetić

Energetska efikasnost kao novi izvor energije

Foto-ilustracija: Pixabay

U Beogradu je 12. septembra održana konferencija “Energetska efikasnost za nas – javno finansiranje energetske efikasnosti u privatnim zgradama”, u organizaciji Stalne konferencije gradova i opština i fondacije RES. Skup je organizovan sa ciljem da pokrene diskusiju između predstavnika različitih grupa aktera o aktuelnim pitanjima u vezi sa finansiranjem projekata unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stevica Deđanski, rekao je da su stambene zgrade u Srbiji, koje obuhvataju 27 miliona kvadrata i 60 odsto stambenog fonda, najmanje energetski efikasne, a da 300.000 kuća nema termoizolaciju i troši četiri-pet puta više energije nego kuće u EU.

“Ministarstvo je u energetskoj efikasnosti prepoznalo novi izvor energije i ulaže velike napore kako bi ubrzalo njegovo unapređenje”, rekao je Deđanski i dodao da se posle uvođenja takse za energetsku efikasnost od 1. jula ove godine radi na formiranju Fonda za eneregtsku efikasnost i da bi taj posao trebalo da bude završen do kraja godine, a da se očekuje da se na njegov račun slije oko deset miliona evra, a od EU grant.

“Očekujemo da to bude ozbiljan fond sa ozbiljnim sredstvima”, rekao je Deđanski.

Miodrag Gluščević, programski direktor za urbani razvoj, životnu sredinu i komunalne delatnosti SKGO, istakao je da je unapređenje energetske efikasnosti “važno pitanje i da je moralo i ranije da se njime bavimo”.

“To pitanje zavređuje da dobije veći prioritet”, rekao je Gluščević.

Jedan od razloga što energetskoj sanaciji stambenog fonda nije posvećena pažnja proteklih godina je, prema njegovim rečima i to što nije postojao pravni osnov za ulaganja javnih sredstava u privatni stambeni fond do 2016. godine kada je donet Zakon o stanovanju i održavanju zgrada.

Predstavnik Delegacije EU u Srbiji Gligo Vuković rekao je da je prosečna efikasnost termoelektrane oko 40 odsto jer se energija rasipa u transportu i u potrošnji i da energetska efikasnost ima benefite koji se ne ogledaju samo u redukovanju potrošnje nego i u smanjenju troškova proizvodnje, prenosa i zagađenju životne sredine.

“Svaka zemlja mora na osnovu Direktive EU sama da donese planove o povećanju energetske efikasnosti, izabere podsticaje i realizuje projekte koji će smanjiti potrošnju energije”, rekao je Vuković i naveo da u Srbiji 70 odsto svih stambenih jedinica nema nikakvu izolaciju.

Dodao je da je za Srbiju iz IPA fondova EU predviđena godišnja donacija od oko 200 miliona evra i da nije realno očekivati da se za unapređenje energetske efikasnosti može odojiti više od 20 do 30 miliona evra godišnje.

U Hrvatskoj se, prema rečima vođe projekta energetske efikasnosti u zgradarstvu u Fondu za zaštitu okoline i energetske efikasnosti Hrvatske Mladena Ilijevića energetska efikasnost popravlja državnim novcem i novcem iz evropskih fondova pa je u poslednje dve godine u stambene zgrade uloženo preko 400 miliona evra.

“Rate kredita se vraćaju od novca koji se prikupi uplatom stanara za održavanje zgrada, a one koje su sanirane postigle su uštedu energije od 62 odsto”, rekao je Ilijević.

Izvor: SKGO

Srpski i nemački stručnjaci vrše biološki monitoring voda u Srbiji tokom septembra

Foto: Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković"

U ponedeljak 9. septembra počelo je terensko istraživanje u okviru EU tvining projekta “Podrška planiranju politika u sektoru upravljanja vodama” u kojima učestvuje i Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”.

Foto: Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”

Tvining je najvažniji oblik pretpristupne pomoći u izgradnji institucionalnih kapaciteta, uspostavljen od strane Evropske komisije. Konkretan cilj projekta je izrada Plana upravljanja vodama u Republici Srbiji za period 2021-2027. godine.

Kada je reč o rekama u Evropi dostizanje „dobrog ekološkog statusa“ predstavlja osnovni cilj. Dok se u državama članicama EU ekološki status redovno ocenjuje, monitoring (nadgledanje/praćenje) voda u Srbiji trenutno ne obezbeđuje detaljne informacije. Cilj ovog monitoringa je uspostavljanje koherentnog i sveobuhvatnog pregleda stanja vode unutar svakog vodnog područja koji će omogućiti da se sva vodna tela, površinskih voda, svrstaju u jednu od pet klasa.

Biološki monitoring je srž ocene statusa širom EU. Tim od 30 stručnjaka iz Srbije i Nemačke preći će više od 1.000 km širom Srbije tokom septembra. Ukupno će biti izvršeno uzorkovanje na 15 lokacija.

Foto: Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”

Tim će prikupiti sveobuhvatne naučne podatke, ojačati saradnju unutar naučne zajednice i podići svest javnosti u vezi sa zaštitom i korišćenjem vode. Informacije su neophodne kako bi se došlo do pregleda kvaliteta vode potrebnog za ispunjavanje uslova za dostizanje „dobrog statusa“ prema standardima Okvirne direktive o vodama EU (ODV). Takođe će se omogućiti prekogranično poređenje rezultata, npr. kada se radi o međunarodnoj reci poput Tise.

Međudržavna saradnja između država koje učestvuju u ovom projektu će se nastaviti kroz rad u Međunarodnoj komisiji za zaštitu reke Dunav (ICPDR) i drugim međunarodnim organizacijama i nakon završetka projekta. Za rezultate projekta, propratne informacije i fotografije, možete posetiti internet prezentaciju na sledećem linku www.wfd-serbia.eu.

Tvining projekat „Podrška planiranju politika u sektoru upravljanja vodama” finansira Evropska unija i predstavlja tvining partnerstvo Srbije, Nemačke, Austrije i Holandije u oblasti integralnog upravljanja vodama kroz implementaciju Okvirne direktive o vodama. Projekat će trajati do 2020. godine.

Izvor: Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”

Demonstranti na biciklima protestuju protiv klimatskih promena u Frankfurtu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Hiljade ljudi protestovalo je ove subote u Frankfurtu kako bi zatražili više akcija protiv klimatskih promena, za vreme održavanja Sajma automobila. Neki demonstranti su vozili bicikle auto-putem koji je privremeno zatvoren zbog sajma.

Zahtevi koje su organizatori izneli uključuju kraj proizvodnje motora sa unutrašnjim sagorevanjem, ekološki transport do 2035. godine, ograničenje brzine na auto-putu i snažan paket nemačke klimatske politike.

U četvrtak su, kada je Sajam automobila u Frankfurtu zvanično otvoren, aktivisti Grinpisa razvili velike transparente na kojima su modele automobila nazvali “klimatskim ubicama”.

Izvor: Zelena Srbija

Vatreni tornado u Brazilu (VIDEO)

Foto: YouTube (screenshot)

Redak prirodni fenomen, vatreni tornado, koji još nazivaju i “vatreni đavo”, prošle nedelje pogodio je useve u Santa Heleni de Gojas, u Brazilu.

Poljoprivrednicima je bilo potrebno dva sata da ugase požar nakon što je tornado “prošao”. Plamen vatre je poprimio oblik tornada, a zatim je prešao po zemlji, a stub vatre je krenuo ka nebu, u pratnji dima i eksplozija.

Vatreni tornado sastoji se od jezgra, odnosno dela koji gori, dok je oko njega rotirajući vazduh koji hrani jezgro kiseonikom. Jezgro je obično od 1 do 3 metra širine i od 50 do 100 metara visine. Prosečne je visine do 300 metara, a 2003. u Australiji je zabeležen tornado visine 500 metara.

Temperature u središtu tornada mogu dostići i 1090 stepeni celzijusa, što je dovoljno da se zapali pepeo iz zemlje.

Vatreni tornado stvara se kombinacijom visokih temperatura, burnih vetrova, niske vlažnosti vazduha i suvog tla. Često može da nastane kada je požar već formiran, ali ponekad i sam izaziva požar.

Neretko se javlja kao posledica požara nastalih prirodnim katastrofama.

https://www.youtube.com/watch?v=XbQCv7OLfhM

Odneto 500 kubika smeća sa jedne od najvećih divljih deponija u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Završeno je čišćenje 500 kubika smeća sa jedne od najvećih divljih deponija koja se nalazila u Ripnju, nakon što je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić naložio hitno uklanjanje otpada prilikom prošlonedeljne posete. Radnici JKP „Gradska čistoća” imali su puno posla tokom prethodnih dana, s obzirom na to da se radi o mestu gde su stanovnici svih okolnih naselja godinama ostavljali pune kese otpadaka, stari nameštaj i dotrajale električne uređaje.

Gradonačelnik Beograda rekao je da je zadovoljan novim izgledom očišćenog prostora i apelovao na građane da ovo mesto održe čistim i da ne odlažu ponovo otpad.

Radojičić je istakao da neodrživo i nesavesno odlaganje otpada ima višestruke negativne efekte – ne samo da su deponije izvor zaraza već i dovode do zagađivanja vode, vazduha, a pre svega zemljišta. Takođe, na ovakvim lokacijama se proizvodi metan, otrovni gas, koji na direktan način utiče na ljudsko zdravlje, ali i na stvaranje efekta staklene bašte i klimatske promene.

“Nažalost, da bi se ovo zemljište ponovo upotrebljavalo i oporavilo za proizvodnju hrane, biće potrebne godine. Zato je bitno da se ovde ne stvori ponovo deponija, već da nastavimo da ulažemo u prečišćavanje ovog zemljišta, kako bi se prostor opet koristio za poljoprivredu ili neku drugu namenu, a ne kao smetlište. Važno je da pokažemo odgovornost i zato molim građane da čuvaju čistoću prostora. Prethodna iskustva nam govore da to u prošlosti nije bio slučaj, jer kada se deponije očiste, vrlo brzo se posle toga ponovo donosi smeće i problem se ponavlja”, poručio je Radojičić, dodajući da je važno da se u ovom domenu sprovodi kaznena politika.

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik je naglasio da ovakvih deponija na teritoriji Beograda ima između 40 i 50, a da će Grad Beograd u narednom periodu uložiti veliki napor u rešavanje problema „divljih” deponija.

“U Ripnju živi više od 15.000 ljudi, naselje obiluje zelenilom, zato je ovo čišćenje važno za očuvanje prirodnog bogatstva ovog dela grada. Zajedno sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine, „Gradskom čistoćom”, „Zelenilom” i ostalim gradskim službama, u narednom periodu uložićemo veliki napor da krenemo u rešavanje problema”, poručio je gradonačelnik.

On je dodao da je „Gradska čistoća” ove godine rešila problem odlaganja oko 7.500 kubnih metara otpada, a Grad Beograd je za tu namenu izdvojio oko deset miliona dinara.

Izvor: Grad Beograd

Koliko košta naftna mrlja?

Foto-ilustracija: Pixabay

“Pravda je spora ali dostižna” se čini kao odgovarajuća izreka za situaciju u kojoj je britanska naftna kompanija BP, sedam godina nakon izlivanja nafte u oblasti Šetlandskih ostrva, osuđena na plaćanje kazne u iznosu od 400 hiljada funti (oko 450 hiljada evra).

Foto-ilustracija: Pixabay

BP je priznao svoju odgovornost za nesrećni događaj iz 2012. godine kada se u toku održavanja cevovoda u Škotskoj izlila nafta.

Kompanija tom prilikom nije ispunila bezbednosne mere, priznala je na sudu.

“Beskompromisni fokus na bezbednost i upravljanje rizikom podupire naše poslovanje. Nažalost, tada nismo uspeli da dostignemo visoke standarde”, izjavio je zastupnik BP-a.

Na zemlju se izlilo oko 3,8 tona izuzetno zapaljive, nestabilne sirove nafte. Iako je kompanija saopštila da tokom incidenta niko nije bio povređen i da nije bilo negativnih posledica po životnu sredinu, dodala je da do toga nikada nije ni trebalo da dođe.

Jelena Kozbašić

Zašto Bečlije ispraćaju plave kante za plastične flaše i tetrapak ambalažu u istoriju?

Foto: MA 48/Wien
Foto: MA 48/Wien

Najveća promena u načinu recikliranja u poslednjih 15 godina u glavnom gradu Austrije desiće se početkom oktobra – plave kante će biti zamenjene žutim reciklažnim kantama. Svi plavi kontejneri biće postepeno uklonjeni do aprila 2020. godine kada zvanično prestaje njihova upotreba.

Više nije neophodno odvajati plastične flaše i tetrapak ambalažu od konzervi i limenki, jer se sada sve ove sirovine odlažu u žuti kontejner odnosno u tzv. žuti džak.

Zamena plavih kanti za žute počeće u oktobru 2019. godine, a građani Beča više neće morati da pešače do različitih, često i udaljenih mesta za odlaganje smeća. Novo pravilo donosi promene na više od 6.500 javnih površina i privatnih poseda, zbog čega će ceo period zamene trajati šest meseci.

Zahvaljujući novoj tehnologiji, neće više biti potrebno da različita vozila odvoze kante. U pogonu za reciklažu razdvajanje će se vršiti automatski čime će se uštedeti 80.000 pređenih kilometara godišnje odnosno oko 160.000 kilograma emisije ugljen-dioksida.

Prva pruga u svetu na solarnu energiju u Hempširu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruta mrežne pruge kroz Veseks sada je podržana sa 135 solarnih panela, snage 30 kW.

Ovo je prvi ovakav projekat za železnice u Velikoj Britaniji. Cilj je da se doprinose smanjenju zagađenja kroz upotrebu održive energije, kao i umanjenju emisije ugljen-dioksida, ali i materijalnoj uštedi u budućnosti.

Projekat je nastao u saradnji između Klimatske akcije 10:10, Železničkih mreža, Energetske zadruge Jug i Imperijalniog koledža u Londonu, a projekat su finansirali Inovacije UK i Odsek za transport.

Ukoliko se projekat pokaže uspešnim, plan im je da nastave da grade železnice koje neće štetiti životnoj okolini.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema procenama prošlogodišnjih istraživanja, transportni sektor u Britaniji značajno doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte, odnosno 33 odsto emisije ugljen-dioksida potiče upravo odatle.

Vlada Velike Britanije planira da uloži u inovacije koje će imati slabu emisiju ugljen-dioksida, te je premijer Boris Džonson najavio ulaganje od 300 miliona funti u održivi transport.

Jelena Cvetić

 

 

Bicikl od kapsula za aparat za kafu? Nije nemoguće!

Foto: Facebook (screenshot @Nespresso)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Nespresso” je napravio bicikl od recikliranih aluminijumskih kapsula za aparat za kafu.

Ostvarivši saradnju sa poznatim švedskim brendom za dizajn bicikli “Vélosophy”, napravili su sasvim drugačiji, pažljivo stilizovan bicikl, koji ne samo da doprinosi smanjenom zagađenju okoline svojom funkcijom, već ovog puta i svojom strukturom.

Materijal od kojeg je napravljen je reciklirani aluminijum od korišćenih kapsula za automat za kafu.

Projekat je dobio i odgovarajuće ime – “RE:CYCLE”, nagoveštavajući dva glavna cilja novog tipa bicikla, odnosno poruku da treba koristiti prevozna sredstva koja ne zagađuju životnu sredinu, gde se bicikl pokazao kao zdravo rešenje, ali i da ne zaboravimo na reciklažu.

Od 12. avgusta biće dostupno 1000 “RE:CYCLE” bicikli na prodajnoj platformi “Vélosophy”, čija cena će biti 1290 evra, plus iznos poštarine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Aluminijum se smatra jednim od najvrednijih izvora jer se može topiti i koristiti nebrojano puta iznova.

Obe kompanije izrazile su zadovoljstvo saradnjom, ističući važnost ove ideje i ovakvog višestruko korisnog modela prevoznog sredstva. “Nespresso” se nada da će ovom kreacijom podsetiti i inspirisati sve ljubitelje kafe na važnost recikliranja.

Inače, sve njihove kapsule za automat za kafu napravljene su od materijala koji se može reciklirati, a još 1991. osmislili su sistem reciklaže, sa sedištem u Švajcarskoj, u koji neprestano ulažu.

Jelena Cvetić