Home Blog Page 839

Lanac brze hrane Burger King izbacuje plastične igračke iz dečijeg obroka

Foto-ilustracija: Unsplash (sk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Feeney)

Lanac brze hrane Burger King najavio je da u okviru dečijih obroka više neće biti igračaka od plastike u Velikoj Britaniji.

Kupci će imati priliku da 19. i 20. septembra odnesu igračke od plastike koje im nisu potrebne koje imaju i ostave ih za reciklažu, od čega će kasnije biti napravljeni novi vidovi igre i zabave.

Akcija je realizovana zbog peticije koju su pokrenule dve sestre. Za sada se odnosi samo na teritoriju Velike Britanije, ali najavljeno je da im je cilj da se do 2025. podrazumeva na globalnom nivou.

Svako ko bude doprineo reciklaži pri narednoj porudžbini velikog obroka za odrasle, dobiće jedan obrok za decu besplatno.

Reciklirani materijal biće uložen u pravljenje dečijeg prostora za igru u njihovim restoranima.

U saradnji sa manjom britanskom kompanijom “Pentatonic”, koja sarađuje sa mnogim brendovima i pomaže im oko pitanja cirkularne ekonomije i reciklaže, Burger King objašnjava da će ovom inicijativom godišnje sačuvati 320 tona plastike za jednokratnu upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Tumasjan)

Cilj im je da do 2025. sva pakovanja budu 100 odsto obnovljiva i da ih je moguće iznova upotrebljavati i reciklirati.

Veruju da, kao svetski brend, moraju biti savesni i odgovorni i prema životnoj okolini.

Nedavno je i Mekdonalds izjavio da će raditi na smanjenju upotrebe plastike za “Hepi mil” igračke, odnosno da će od naredne godine deca moći da biraju da li žele knjigu ili igračku, a do tada će dobijati torbu sa voćem.

Jelena Cvetić

 

U Beogradu obeležen Međunarodni dan ozonskog omotača

Foto: Društvo za KGH Srbije

Svaki 16. septembar predstavlja odličnu priliku da se svi donosioci odluka – vlada, lokalne samouprave, kao i kompanije i šira javnost – podsete na važnost oporavka ozonskog omotača i smanjenja uticaja klimatskih promena.

U našoj zemlji ta prilika nije propuštena.

Ove nedelje okupili su se predstavnici ministarstva, strukovnih udruženja, profesori, novinari i studenti kako bi obeležili 32. Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača.

Pod jedinstvenim sloganom „32 godine obnavljanja“, koji prate razne manifestacije organizovane širom sveta na Dan ozonskog omotača, u našoj prestonici su organizovana predavanja u beogradskom Domu inženjera „Nikola Tesla“.

U uvodnom delu ove manifestacije, posetioce su pozdravili prof. dr Branislav Todorović, predsednik Društva za KGH Srbije i prof. dr Bratislav Blagojević, predsednik UO SMEITS-a.

Bojana Radeski
Foto: Društvo za KGH Srbije

Predavanje o primeni Montrealskog protokola održala je Bojana Radeski, rukovodilac Grupe za zaštitu ozonskog omotača u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije. Ona je skrenula pažnju na to da je Montrealski protokol doprineo tome da se iz iz frižidera i klima-uređaja izbaci 99 odsto hemikalija koje oštećuju ozonski omotač.

Prema poslednjim procenama stanja ozonskog omotača iz 2018. godine, ozonski omotač se svakih deset godina oporavljao u rasponu od 1 do 3 odsto počev od 2000. godine. Ako se nastavi predviđeni tok, ozonski omotač iznad severne hemisfere će se potpuno izlečiti do tridesetih godina ovog veka, iznad južne hemisfere do pedesetih godina, a nad polarnim regionima do 2060. godine.

Slobodan Pejković
Foto: Društvo za KGH Srbije

Klimatske promene se mogu dodatno ublažiti kombinacijom smanjenja upotrebe rashladnih fluida HFC (fluorougljovodonici – oni nemaju potencijal oštećenja ozonskog omotača ali pojačavaju efekat globalnog zagrevanja) sa merama energetske efikasnosti u industriji. Upravo o ovoj temi održao je prezentaciju Slobodan Pejković, predsednik Komiteta za rashladnu tehniku, toplotne pumpe i energetsku efikasnost Društva za KGH. On je dao pregled novih tehnologija u rashladnoj tehnici koje čuvaju ozonski omotač i smanjuju globalno zagrevanje.

Nakon predavanja održana je diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici Ministarstva za zaštitu životne sredine, Društva za klimatizaciju, grejanje i hlađenje, Saveza mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije, kao i profesori fakulteta i tehničkih škola. Zaključak sa ovog skupa mogao bi da bude sažet u želji da zajedničkim naporima, institucionalnim i akademskim, u skladu sa potrebama privede, celokupna javnost nastavi da radi i leči ozonski omotač.

Foto: Društvo za KGH Srbije

Skup su organizovali Društvo za KGH Srbije i Energetski portal.

Društvo za KGH Srbije, pod pokroviteljstvom UN Environment i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, još od 2011. godine na Kongresu o KGH organizuje Forum pod nazivom: Poboljšanje energetske efikasnosti u novim tehnologijama hlađenja pogodnim za očuvanje klimatskih uslova i ozonskog omotača.

Tamara Zjačić

Novi Sad – budući centar veštačke inteligencije

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)
Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević sastao se u Gradskoj kući sa ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladenom Šarčevićem. Među temama razgovora izdvojila se ona koja se odnosi na mogućnost da se u Novom Sadu otvori Centar za izučavanje veštačke inteligencije.

“Za Novi Sad koji već ima izuzetne ustanove osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, jak Univerzitet, Naučno-tehnološki park koji će biti otvoren u narednom periodu, zatim Biosens institut, veliki značaj bi imao budući Centar veštačke inteligencije jer bi se time naš grad apsolutno utemeljio kao lider u oblasti informaciono-komunikacione tehnologije. Mi smo svesni činjenice da jak obrazovni sistem u ovoj oblasti predstavlja potrebu i preduslov ukoliko neko želi da bude konkurentan, zadrži mlade ljude, privuče nove investicije i uopšteno, ima dobre rezultate na svim poljima, pa i na polju ekonomije. To se svakodnevno potvrđuje i u razgovoru sa investitorima koje kod Novog Sada privlači upravo činjenica da imamo dobre fakultete i dobru bazu za zapošljavanje”, izjavio je gradonačelnik Miloš Vučević.

Gradonačelnik Vučević je ministru Šarčeviću predložio da se za potrebe budućeg Centra za veštačku inteligenciju na raspolaganje stavi SPENS gde bi se na taj način popunili oni kapaciteti koji komercijalno nisu interesantni.

“SPENS je dobro pozicioniran, nalazi se blizu Univerzitetskog kampusa i Naučno-tehnološkog parka, a tu planiramo i velika ulaganja u rekonstrukciju objekta. Izazov će predstavljati smeštajni kapaciteti jer ih nemamo dovoljno. Verujem da će se Ministarstvo u tom smislu angažovati, a Grad je, naravno, spreman da pomogne”, rekao je Vučević i zahvalio se ministru što je Novi Sad prepoznao kao adresu za takvu investiciju. “Realizacija ovog projekta bi predstavljala veliki uspeh za Novi Sad, koji bi time dobio izvor kadrova i resursa za budućnost. Pitanje veštačke inteligencije je pitanje budućnosti, uveliko je aktuelno i sve najveće svetske sile se takmiče upravo u ovoj oblasti.”

Prema rečima ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladena Šarčevića Novi Sad ima dobre i kvalitetne obrazovne ustanonove, a Univerzitet koji broji skoro 55 hiljada studenata zaslužuje respekt i prema evropskim kriterijumima. On je istakao da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja zajedno sa Kabinetom premijerke Ane Brnabić oformilo tim koji će se baviti izradom Strategije u oblasti veštačke inteligencije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)

“Da bi se ova ideja realizovala morali smo doneti Zakon o fondu za nauku, zatim Zakon o nauci i istraživanjima, kako bismo imali mogućnost da obezbedimo sigurne plate istraživačima. Planiramo da u početku formiramo centre u Novom Sadu i Beogradu, a kasnije još jedan centar u Trsteniku koji će umrežiti znanje inženjera iz kragujevačkog i niškog univerziteta. Projekat započinje početkom oktobra kada delagacija kineske kompanije „New dragon“ dolazi u Srbiju, samim tim i u Novi Sad, gde ćemo predstaviti ponude za prostor i kadrove. Oni će dati opremu, što je značajno jer se radi o veoma skupoj opremi, a mi bismo obezbedili dva trening centra tehnološkog razvoja iz kojih bi se kasnije razvila i industrija”, objasnio je ministar Šarčević i dodao: “Druga faza podrazumeva gradnju Razvojnog centra, na relaciji Novi Sad – Beograd. Taj razvojni centar treba da zaposli 120 doktora nauka iz oblasti veštačke inteligencije i robotike. Treća faza je gradnja fabrike robota specijalizovanih za potrebe obrazovanja, koji bi radili sa profesorima u tandemu. To će biti značajna karika izvoza Srbije.”

Izvor: Grad Novi Sad

Pomor riba oko jezera Koronej u Grčkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Oziel Gómez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko jezera Koroneja, koje se nalazi nedaleko od Soluna, uginulo je na hiljade slatkovodnih riba, najviše šarana.

Dubina jezera pre nekoliko godina bila je oko 3 metra, a sada je zbog suše i nedostatka održavanja infrastrukture za snabdevanje vodom, vodostaj dramatično opao na oko 6o do 80 centimetara.

Smanjenje nivoa vode uz visoke temperature je i ranije rezultiralo visokom smrtnošću riba, što dodatno zabrinjava. Predsednica Organizacije za upravljanje za Koroneju, Volviju i Halkidiki Dimitra Bombori objasnila je kako je populacija riba znatno porasla nakon 2012. godine, kada su obavljeni tehnički radovi koji su obnovili vezu jezera sa potocima i nakon čega se pojavilo osam do devet novih vrsta ribe.

Već dugo se vodi borba za opstanak ovog jezera. Nekada se prostiralo na 45 metara, ali je tokom poslednje četiri decenije izgubilo trećinu svoje površine.

Leta 2009. godine prvi put se preko jezera moglo prepešačiti.

 

Trivan o važnosti zdrave životne sredine za najmlađi deo populacije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa direktorkom UNICEF-a u Srbiji Ređinom De Domenicis o saradnji MZŽS sa ovim fondom Ujedinjenih nacija.

Trivan je ukazao na važnost delovanja UNICEF-a u oblasti životne sredine i naglasio da su u borbi za očuvanje planete i zdrave životne sredine od najvećeg značaja pomoć i saradnja koju podstiču i razvijaju međunarodne organizacije. Istakao je aktivnu i posvećenu ulogu Srbije u pokretanju inicijativa i razvijanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite životne sredine, posebno ukazavši na važnost saradnje Srbije sa Ujedinjenim nacijama i njenim organizacijama, fondovima i programima.

Upoznajući sagovornicu sa rezultatima rada i planiranim aktivnostima Ministarstva, Trivan je rekao da su stanje i kvalitet životne sredine od izuzetne važnosti za sve građane, a posebno za decu i buduće generacije, jer ta kategorija predstavlja najosetljiviji deo populacije. Saradnja sa UNICEF-om je dragocena u zajedničkom kreiranju praktičnih rešenja za unapređenje ekoloških standarda kako bi deci osigurali zdravu i bezbednu životnu sredinu koju oni zaslužuju.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

U razgovoru je dogovoreno je da će se dalje jačati partnerstvo između Ministarstva zaštite životne sredine i UNICEF-a, sa fokusom na zajedničkom kreiranju rešenja za nove izazove, poput klimatskih promena. Predloženo je da UNICEF u saradnji sa MZŽS uradi studiju analize uticaja klimatskih promena na decu i mlade koja će predložiti konkretne preporuke za delovanje.

Sagovornici su se saglasili da je od izuzetne važnosti uključivanje i podrška svih segmenata društva, javnog, privatnog i nevladinog sektora, u aktivnosti vezane za unapređenje kvaliteta životne sredine i podizanje svesti javnosti o uticajima iz životne sredine na zdravlje svih, a posebno najmlađe populacije.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Prvi šumski vrtić u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Zamislite vrtić u kome je plafon “izgrađen” od krošnji drveća, a zidova gotovo da i nema! Koliko bi vas kao radoznalog trogodišnjaka zabavilo da umesto bazena s lopticama i seta lego kocki na raspolaganju za svoje nestašluke i istraživanje imate šumu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Šumski vrtić predstavlja tip predškolskog obrazovanja namenjen mališanima između tri i šest godina koja se održava gotovo isključivo na otvorenom. Bez obzira na to da li napolju sija sunce, rominja kiša ili je predeo obavijen maglom, njegovi polaznici se podstiču na igru i učenje kako bi se povezali s prirodom, razvila snalažljivost i očvrsnula.

Tokom poslednjeg veka, čovečanstvo je ubrzano urbanizovalo planetu Zemlju. Nekada netaknute prirodne lepote pretvarali smo u veštačke tvorevine po svojoj meri – puteve, kuće, sportsko-rekreativne centre… Iako na marginama postojanja savremenih ljudi, istovremeno sa agresijom na prirodu se odvijao – i odvija se i dalje – i obrnut proces.

Povratak njenim iskonskim vrednostima.

Uvidevši blagotvorna svojstva prirode na psihičko stanje pacijenata, Norvežani su se odvažili da nekoliko bolnica izmeste u šume, a upravo na severu evropskog kontinenta je takođe rođena ideja o šumskim vrtićima. Pedesetih godina prošlog veka, dok je u obližnjem šumarku provodila vreme sa svojom i decom svojih komšija, Dankinja Ela Flatau je probudila interesovanje okoline. Roditelji klinaca iz njenog komšiluka, inspirisani njenim primerom, su pokrenuli inicijativu i osnovali prvi šumski vrtić na svetu. Nije trebalo dugo da i druge skandinavske zemlje, kao i Amerika, Austrija i Nemačka, prepoznaju značaj koncepta i uvrste ga u svoje obrazovne sisteme.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Dummer)

Mašta dečurlije u šumskim vrtićima biva stavljena pred izazov da od raspoloživih resursa naprave sebi igračke ili da sa drugarima osmisle nove inovativne igrice. Pored toga, uvek mogu da organizuju sopstveno pozorištance i međusobno podele uloge što zahteva da funkcionišu kao tim. U saradnji sa vaspitačima, od grana prave skloništa. U “prostorijama” vrtića imaju bezbroj drveća za pentranje i mesta za skrivanje za žmurke. U prilici su i da se osame i razmišljaju. Kasnije sledi nezaobilazni odmor koji im obezbeđuje energiju za predstojeće aktivnosti.

Stručnjaci su otkrili da se šumski obrazovni program pozitivno odražava na razvoj devojčica i dečaka, pre svega na njihovu sposobnost ravnoteže, hitrost, spretnost, koordinaciju i čulnu osetljivost.

Stanovnici Pule od nedavno imaju šansu da potomcima pruže sve pogodnosti obrazovanja na otvorenom u vrtiću “Šumska djeca”. Njega je otvorila Frančeska Miličević, psiholog i dadilja, sa željom da najmlađima osigura sve ono što je i sama iskusila u detinjstvu. Bezbrižnost igre i istraživanja šume, skupljanje plodova, pravljenje igrački i kućica za životinje od drveta i gnezda od šipražja, branje voća i povrća, izlete…

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Samoylova)

Vrtić će biti smešten u naselju Veli Vrh, nedaleko od fudbalskog igrališta Tivoli, gde se i Frančeska igrala kao mala. “Svako brdo je bilo moje i mnogo uspomena me veže za ovo mesto”, kaže ona medijima – ali sada svako njeno brdo i uspomenu deli s drugima. Za spavanje i obroke je uredila poseban objekat u kom će boraviti i kada je loše vreme kom ne mogu da se suprotsave ni posebnom opremom – kabanicama i gumenim čizmama.

“Teren u šumi je nepravilan. Dakle, dete koje hoda po šumi je u većoj prednosti u odnosu na ono koje hoda po betonu. Imunitet dece koja većinu vremena provode napolju je nesumnjivo jači u odnosu na imunitet one dece koja su u zatvorenom. Mnogo rade rukama”, naglašava Frančeska i dodaje da stvarne opasnosti ne postoje. “Naravno da će pasti i ogrebati se, da će biti komaraca i krpelja, ali to nije ništa opasno. Sve je to dobro za njih”, objašnjava.

Sličan vrtić postoji i u Beogradu.

Na mamama i tatama je da izaberu da li će svoje klince staviti pod stakleno zvono ili nebeski svod.

Jelena Kozbašić

Nemcima se savetuje da piju vodu sa česme

Foto-ilustracija: Unsplash (Bit Cloud)
Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Voros)

Mnogim Nemcima postalo je prirodno da umesto da odvrnu česmu kupe flašicu vode. Tu ekološki lošu naviku želi da promeni nemačka ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulce koja se založila za bolju zaštitu čovekove okoline i klime kroz zaokret sa flaširane vode na onu sa česme.

Voda sa česme u Nemačkoj je “besprekorna”, rekla je za DPA Šulce, političarka Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD).

“Konzumiranjem vode sa česme štede se novac, energija i nepotrebno pakovanje”, rekla je ona, dodajući da je korišćenje vode sa česme “zdrava i ekološki dobra alternativa za flašice vode koje ljudi po ceo dan nose”.

Problem je što u Nemačkoj nema mnogo javnih česama. Zato je širom zemlje postalo uobičajeno da kupite bocu u prodavnici ili je naručite u kafiću ili restoranu. Ako tražite čašu vode sa salvine, uglavnom će vas dočekati namršteno lice.

U želji da se napravi zaokret, ministarstvo je osnovalo udruženje “Savet: Slavina” (A Tip: Tap). Projekat udruženja “Transformacija: Konzumiranje vode sa česme štiti klimu” dobio je podršku ministarstva od 1,3 miliona evra. Cilj je da se “sa flaširane vode pređe na vodu sa slavine kako bi se smanjili emisija ugljen-dioksida (CO2) i plastični otpad“, navelo je Ministarstvo životne sredine u saopštenju.

Postavlja se pitanje kako stići do tog cilja. Organizator projekta Karmen Helmajer objašnjava da je sve u informisanju ljudi – u školama, kompanijama itd. Oni takođe postavljaju česme sa kojih ljudi mogu da piju vodu ili dopune boce za višekratnu upotrebu, preneo je magazin”Lokal”.

Sa ciljem da se poveća broj česama na javnim mestima, udruženje sarađuje sa lokalnim vlastima, javnim preduzećima i inicijativama u sektoru vode za piće u mnogim krajevima Nemačke.

Voda iz slavine bolja je za prirodnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Udruženje planira proveru ljudi, odnosno da li zaista prelaze sa flaširane vode na vodu sa česme. Još pre deset godina nemačka kompanija za sertifikaciju utvrdila je da su voda iz česme i mineralna voda iste po načinu na koji se vade i tretiraju.

Međutim, vreme transporta i pakovanje prave ogromnu razliku. Prema jednom istraživanju, “tipična mineralna voda prodata u Berlinu nosi između 60 i 425 grama CO2 ekvivalenta po litru” a voda iz česme u proseku samo 0,35 grama.

Čak i pod izuzetno povoljnim okolnostima, emisija CO2 po litru flaširane vode je 170 puta veća.

“Ako ne kupujete flaširanu vodu, štedite na svom i na transportu širom Nemačke i Evrope koji je obično kamionski”, rekao je stručnjak za vodu Hans-Jirgen Grumt iz Federalne agencije za životnu sredinu (UBA).

Kvalitet vode sa česme toliko je dobar da “nema razloga da kupujete bocu mineralne vode kako biste ugasili žeđ”, dodao je Grumt.

Skok potrošnje mineralne vode

Udruženje industrije vode BDEW proletos je objavilo da 83 odsto Nemaca pije vodu sa slavine “redovno ili povremeno”, pri čemu se prosečna potrošnja po osobi procenjuje na devet litara nedeljno. Ipak, samo 4 odsto vode sa česme Nemci koriste za piće ili kuvanje a najveći deo – 36 odsto, troši se na kupanje.

Prema podacima Udruženja nemačke industrije mineralne vode (VDM), potrošnja flaširane mineralne vode osetno je porasla poslednjih decenija.

U 2018. je potrošnja mineralne vode bila 147,7 litara po stanovniku.

Podaci dalje pokazuju da je potrošnja u 2010. bila oko 131 litar po stanovniku, 2000. godine 100 litara a 1980. tek neznatno više od 40 litara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Chen)

Voda sa česme je jeftinija

Udruženje opštinskih preduzeća (VKU), čiji članovi snabdevaju više od 90 odsto Nemačke vodom, naglašavaju “atraktivnu cenu koju je nemoguće nadmašiti” od oko 0,2 evrocenta po litru u proseku.

Za jedan evro dobijate u proseku 500 litara vode, istakli su iz tog udruženja.

Ipak, neki još strahuju od nitrata iz podzemnih voda ili olovnih vodovodnih cevi.

Kompanija koja kontroliše vodu za piće u junu je objavila izveštaj u kome je navela da su “tragovi okoline pronađeni u gotovo svoj vodi, ali da nema razloga za zabrinutost za zdravlje”.

BDEW naglašava da je voda za piće jedna od najbolje kontrolisanih namirnica u Nemačkoj.

Grumt je pak rekao da su olovne cevi bile “regionalni problem starih kuća” i da se posle 1973. više nisu koristile.

Izvor: EurActiv.rs

Spremni za osvajanje novih tržišta

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

U starom vinskom podrumu, usred valovitog vinogorja podno Stare planine, dva brata na koje je došao red da brinu o ovom porodičnom nasleđu razmišljala su kako da put od dobre berbe do kvalitetnog vina učine izvesnijim. U malim vinarijama, vrhunsko grožđe ne daje uvek i vrhunsko vino. Bilo im je jasno da ne mogu više da se oslanjaju na tehniku kojom su njihovi preci održavali temperaturu u bačvama u hladnim ili toplim noćima. Braća Jović su već imala solidno inženjersko iskustvo a ono ih je upućivalo na to da rešenje traže u neposrednoj blizini. Za stolom u razvojno-projektnom birou sopstvene firme za klimatizaciju i grejanje koju su osnovali 1995. godine u Knjaževcu. Tako je „Alfa klima” postala spona između termodinamike i vinarstva.

Uvođenjem kontrole temperature u fermentaciju vina dobili su kvalitet, ali i drugi karakter vina. U njemu se nisu izgubile kiseline ni pitkost, niti je aroma izgubila svežinu. Vina iz vinarije „Jović” postala su prepoznatljiva i glas se proneo – koliko o njihovim vinima toliko i o freonskom rashladnom uređaju tipa vazduh-voda koji su Jovići u svojoj firmi „Alfa klima” projektovali i primenili. Male vinarije širom Srbije dobile su priliku da i same naprave zaokret u tehnologiji i da umesto upotrebe enoloških sredstava ugrade ovu instalaciju za kontrolu fermentacije i hladnu stabilizaciju vina. Zahvaljujući ovom rešenju, do sada se gotovo 30 domaćih vinarija može podičiti „zdravim”, čistim vinima u svojoj ponudi.

U međuvremenu, braća Saša i Jovan Jović došla su na ideju da konstruišu aparat kojim će brzo i temeljno oprati burad i cisterne za vino. Ubrzo je u pogonu „Alfa klime” nastao agregat „Parko”, danas nezaobilazan aparat u inventaru domaćih malih podruma. „Parko” vodenom parom efikasno pere i steriliše sudove za vino. Iako je sasvim očigledno da inovativnost ne manjka u dvojcu Jović, interesovalo nas je kako nameravaju da reše problem sa freonom, glavnim rashladnim fluidom u većini agregata u našoj zemlji, čije povlačenje iz upotrebe predstavlja samo pitanje vremena. Stekli smo utisak da je Saša Jović, generalni direktor „Alfa klime”, jedva dočekao da mu neko postavi takvo pitanje.

„Nema sumnje da je freonima odzvonilo, a alternativu nude prirodni gasovi: amonijak, ugljen-dioksid i propan. U oblasti klimatizacije i tehnoloških procesa u pozitivnim temperaturama, ili blago negativnim, propan ima dobre karakteristike – i da nije zapaljivosti, on bi bilo idealno rešenje. Ipak, tu je naša kreativnost došla do izražaja. Smislili smo tehničko rešenje i prijavili ga kao patent, budući da smo opasnost od zapaljivosti i požara sveli na minimum. Taj projekat pod nazivom Propsafe dobio je grant od Inovacionog fonda, a trenutno smo u fazi ispitivanja. Krajem godine imaćemo finalne prototipe.”

Da upotreba propana u malim kućnim aparatima nije nepoznanica, potvrđuje naš sagovornik. Ipak, propana u obliku rashladnog fluida R290 nema na tržištu, a nema ni regulative. Bez njega, projekat Propsafe mogao bi pasti u vodu. Direktor „Alfa klime” kaže da se fluidi tog tipa uvoze uz dozvolu države. Do sada nije bilo potražnje, pa dozvole nisu ni izdavane. Dok se problem ne reši, oni ispituju protip koji je napunjen freonom jer im je to jednostavnije i dostupnije.

„Nije samo reč o uvozu propana, već i o načinu rukovanja, skladištenja kao i licenciranja radnika koji će raditi sa njim. Za svaki od tih koraka moraju da postoje propisi, a njihov nedostatak predstavlja problem za projektante, klijente i servisere. Vidite, mi tek sada pokušavamo da licenciramo servisere za rad sa freonom, a on polako izlazi iz upotrebe. Sistem je spor i trom i važno je da ga podstaknemo”, objašnjava nam Saša uz napomenu da je u svetu velika potražnja za čilerima na propan. „Hrvatske firme rade namenske, veće čilere na propan za nordijsko tržište i imaju unapred prodatu proizvodnju za godinu i dve. Iako ni oni nemaju regulisanu primenu propana, taj problem su premostili isporukom uređaja koji nije napunjen. U našem slučaju to je dosta komplikovanije, jer smo mi orijentisali budući proizvodni program na domaćinstva i uređaje manje snage.”

U naporima da njihov zahtev pred nadležnim institucijama bude vidljiviji pomaže im i Savez mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije, pa se Saša i Jovan nadaju da će problem uvoza propana kao i rukovanja biti brže rešen. Dok čekaju povoljan ishod, realizacija drugih planova teče bez zastoja.

Uz dve proizvodne linije, sa toplotnim pumpama kao standardnim uređajima za klimatizaciju i ponudom namenskih uređaja, „Alfa klima” se danas nalazi nadomak uvođenja serijske proizvodnje standardnih pumpi za manje objekte i domaćinstva. Saša sa ponosom ističe da je ovo prekretnica za firmu jer ostvarenje ovog cilja vodi ka osvajanju tržišta koje im je do sada bilo nedostupno. Na putu ka novim kupcima, veoma važan korak predstavljalo je i formiranje ispitne stanice u kojoj se brzo i izuzetno precizno proveravaju prototipovi uređaja. „Kad prodajete pumpu od 300 kW ona mora da ima tu snagu, a ne da je postigne samo u idealnim uslovima. U mernoj stanici, upravo to proveravamo”, potvrđuje Saša.

Značajne uštede pomoću toplotnih pumpi

Proizvodnja u ovoj knjaževačkoj firmi bila je od prvih dana usmerena na toplotne pumpe, čija je osnovna namena ušteda energije. U to vreme cena električne energije bila je drastično niska, pa je malo ko razmišljao o uštedi energije. Saša kaže da mu se sa ove distance čini neverovatnim da su tada uspevali da nađu klijente. „Iako i dalje imamo električnu energiju čija je cena niža od evropskog proseka, danas se ipak razmišlja o tome da takva situacija na tržištu energije neće dugo potrajati. Zato klijenti ugrađuju naše pumpe tipa vazduh-voda i voda-voda, a to su dva osnovna tipa koje od početka proizvodimo, a i danas su tražene. Naročito smo ponosni na to da su pojedine pumpe i dalje u funkciji iako su ugrađene pre više od dvadeset godina.”

Trenutno proizvode četvrtu generaciju toplotnih pumpi, što znači da su u četiri navrata uvodili radikalne promene u konstrukciji i koncepciji uređaja. Snaga pumpi je u rasponu od 5,6 kW do 500 kW. Sva inovativna rešenja izašla su iz njihovog projektnog biroa u kom inženjerski tim zaseda pred svaki izazov u proizvodnji.

„Kad je reč o pumpi tipa voda–voda, koristimo i energiju podzemnih voda u bunarima. Napravili smo novu koncepciju toplotne pumpe sa drugačijim tipom izmenjivača koji sami proizvodimo. Tako smo skratili instalaciju i pojeftinili ne samo instalaciju već i pumpu, dok smo podigli stepen grejanja jer nemamo međuizmenjivače”, kaže direktor „Alfa klime” naglašavajući da je korist, osim u smanjenju troškova, i u povećanoj efikasnosti pumpe.

„Podzemne vode, koje nisu previše ’agresivne’ ili prljave, možemo direktno da koristimo u toplotnim pumpama. Kod agresivnih voda, u kojima ima dosta sumpora ili taložnih metala kao što su mangan ili gvožde, u pumpe postavljamo međuizmenjivače. Takođe možemo da koristimo rečnu i jezersku vodu čija temperatura u najhladnijim danima ne prelazi 1 stepen ili može čak i da se zaledi. U tim pumpama koristimo drugačije izmenjivače. To je lepo i atraktivno rešenje. U svakom slučaju, postoji model za bilo koji tip voda.

Priredila: Tamara Zjačić

 Ceo tekst pročitajte u teksu Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.

Prvi punjač za električne automobile u Podgorici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UNDP

U Podgorici je pušten u rad prvi javni punjač za električne automobile. Punjač je postavljen ispred Skupštine Glavnog grada, na raskrsnici ulica Njegoševe i Vučedolske i prvi je od tri planirana javna punjača u Podgorici.

Punjači su nabavljeni u okviru projekta Razvoj niskokarbonskog turizma, kroz partnerstvo Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstva održivog razvoja i turizma, u saradnji sa Glavnim gradom.

Tim povodom, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova je istakla da „će prvi javni punjač za električne automobile podstaći dalji razvoj mreže punjača u Crnoj Gori. Do kraja oktobra još dva punjača biće instalirana u Podogrici, a do kraja godine ukupno jedanaest širom Crne Gore. Lako dostupna infrastruktura za punjenje je preduslov za prelaz na električna vozila, budući da su elektrifikacija i rešenja za e-mobilnost ključni faktori za smanjenje emisije ugljen-dioksida.“

Sektor saobraćaja čini gotovo četvrtinu svetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), pa je to područje na kojem su promene i potrebne i moguće. „Crnogorski sektor saobraćaja trenutno je odgovoran za 20 odsto nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ukoliko se rast emisija nastavi dosadašnjom dinamikom, predviđa se da će do 2030. činiti do 30% nacionalnih emisija. Prelazak na električna vozila pomoći će u borbi protiv klimatskih promena i doprinijeti smanjenju GHG emisija, jer su e-vozila sve više deo globalnog rešenja, što je podstaknuto inovacijama u automobilskoj industriji. Verujem da će punjenje električnog automobila uskoro postati jednostavno i ležerno kao i punjenje pametnog telefona. Postavljanje većeg broja punjača na javnim površinama jedan je od preduslova za širu upotrebu električnih vozila. Ovogodišnja kampanja Evropska nedelja mobilnosti odlična je prilika da se građanima predstave održiva alternativna rešenja za mobilnost i predoče izazovi s ​​kojima se svi susrećemo. Ulaganjem u zelenu infrastrukturu, trasiramo put ka zajedničkoj niskokarbonskoj budućnosti, jer su ovi punjači važan korak ka smanjenju emisija i omogućiće da električna vozila postanu dostupna i građanima Crne Gore. UNDP će nastaviti da podržava projekte koji će otvoriti zelena radna mesta, unaprediti ekološku budućnost zemlje i pomoći Crnoj Gori u postizanju domaćih i međunarodnih klimatskih ciljeva’’, zaključila je Gašparikova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ameer Basheer)

Električni automobili su rešenje za vožnju u budućnosti koja nude brojne prednosti – manje zagađenje, smanjenje emisije ugljen-dioksida, smanjenje nivoa buke, povećanje energetske efikasnosti, nezavisnost od fosilnih goriva. U prvoj godini punjenje e-automobila biće besplatno. Aplikacija se može preuzeti na linku.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da da nema značajnije teme od teme zaštite životne sredine: „Mislim da je Pariski ugovor koji ima za cilj da ublaži negativne posledice klimatskih promena verovatno najvažniji dokument našeg doba i meni je jako drago što je Crna Gora deo te priče. Znamo koliko se razvijeni svet bavi ovim pitanjima, imali smo prilike to da vidimo i u kontekstu nedavnih požara u Amazoniji. Kada pogledamo neku širu sliku, otvaranje prvih punjača za električna vozila je mali korak za taj veliki svet, ali je veliki korak za Podgoricu i za Crnu Goru. Ovim što danas radimo i otvaranjem novih punjača u delu grada preko Morače tokom oktobra meseca mi šaljemo poruku da smo spremni da idemo u korak sa tim svetom i da koliko god bili mali želimo da damo doprinos na planu zaštite životne sredine i nekim budućim generacijama ostavimo ono što smo nasledili. Mi kao gradska uprava našim sugrađanima ponudili smo jedan sveobuhvatan zeleni paket podrazumeva i to da smo juče najavili novi ciklus subvencija za kupovinu bicikala, u cilju motivisanja građana da koriste ovaj vid prevoza. Prekjuče smo delili cegere na jednoj od gradskih pijaca ukazujući na negativne posledice korišćenja plastičnih kesa, poslednjih meseci se bavimo izradom Plana urbane mobilnosti koji će ponuditi sveobuhvatan odgovor na ono što su problemi organizacije javnog prevoza u glavnom gradu, a za koji dan krećemo u realizaciju novog ciklusa sadnje drveća u okviru projekta “Moje drvo”. Dakle, gotovo da nema dana da gradska uprava ne uradi nešto na planu poboljšanja životne sredine“, zaključio je gradonačelnik Vuković.

Električni automobili krstare svetskim cestama već desetak godina, ali ni na našim ulicama više nisu retkost. Prema poslednjim podacima, u Crnoj Gori je registrovano 106 električnih automobila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)

Igor Građević direktor Direktorata za međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma istakao je da je ovo samo deo šireg projekta koji tretira smanjenje efekata staklene bašte. On je istakao da upravo ovakvi projekti i potezi doprinose promociji jednog novog pristupa i podizanja nivoa ekološke svesti, budući da smo svedoci da se, pogotovo u glavnom gradu, povećava kako broj stanovnika tako i broj motornih vozila, a sve to utiče na povećanje negativnih efekata koje ima ugljen-dioksid na životnu sredinu.

Do kraja oktobra planirano je postavljanje još 8 javnih punjača za e-automobile u saradnji sa opštinama Budva, Bijelo Polje, Kolašin, Cetinje i Žabljak – na teritoriji tih opština. Razvoj infrastrukturne mreže za električne automobile jedan je od preduslova za razvoj energetski efikasnog saobraćaja koji je manje štetan po životnu sredinu.

Izvor: UNDP Crna Gora

Beograd dobija sistem za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay

Izvor: “Politika”

Foto-ilustracija: Pixabay

Potredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa direktorom kineske kompanije CMEC u Srbiji o realizaciji projekta izgradnje sistema za kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda grada Beograda.

Mihajlović je rekla da je taj projekat izuzetno važan za Beograd i da je odlukom Vlade Ministarstvo građevinarstva određeno za investitora projekta.

Ceo tekst pročitajte na: http://www.politika.rs/sr/clanak/437929/Beograd-dobija-sistem-za-preciscavanje-otpadnih-voda

Proširenje saradnje Srbije sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa šeficom Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u Srbiji Mikelom Telatin o proširenju saradnje po pitanjima zaštite životne sredine.

Ministar Trivan upoznao je šeficu Kancelarije UNOPS-a u Srbiji sa radom i aktivnostima Ministarstva zaštite životne sredine, i ukazao da najznačajniji ekološki problemi u Srbiji koji su prioritetni za rešavanje, kao što su upravljanje čvrstim otpadom i prečišćavanje otpadnih voda, predstavljaju ujedno prostor za zajedničko delovanje i realizaciju zajedničkih projekata. Trivan je naglasio da je pomoć u realizaciji projekata naročito značajna za manje lokalne samouprave, gde često nedostaju kapaciteti i za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja je preduslov za dalja projektna investiranja.

Ministar Trivan je izrazio opredeljenje za jačanje međunarodne saradnje u svim segmentima zaštite životne sredine, i izrazio zahvalnost za incijativu za proširenje saradnje sa UNOPS-om. On je ocenio da delovanje Ujedinjenih nacija i njihovih radnih tela na prostoru Srbije i u regionu predstavlja snažan podsticaj trasiranju uspešnih projekata koji donose realne pomake u stanju životne sredine i pozvao na operativno i praktično zajedničko delovanje sa UNOPS-om u projektima kojima će se postići konkretni rezultati u poboljšanju životne sredine i kvaliteta života građana.

Mikela Telatin ukazala je na visoku zainteresovanost ove organizacije za proširenje saradnje u Srbiji u oblasti zaštite životne sredine i navela niz primera podrške UNOPS-a kroz projekte rešavanju životnih problema građana koji potvrđuju značaj njihovog delovanja u regionu.

Ona je istakla da UNOPS podržava ciljeve Srbije u oblasti zaštite životne sredine i da će se u tom smislu angažovati na daljem proširenju zajedničke saradnje.

Ministarstvo zaštite životne sredine 

Havijer Bardem i Grinpis napravili “Utočište” na Antarktiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Derek Oyen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od najpoznatijih glumaca današnjice Havijer Bardem nedavno je snimio dokumentarni film “Utočište” u saradnji sa Grinpisom.

Grinpis je imao u planu kampanju o stvaranju najvećeg okeanskog utočišta na svetu u Antarktičkom okeanu, u kojoj su učestvovali mnogi naučnici i biolozi, koja je uključivala i snimanje dokumentarnog filma.

Uputili su se na Antarktik kako bi proučavali okean i životnu sredinu mesta koje bi se moglo smatrati najizolovanijim od ljudskog uticaja. Najhladniji, najvetrovitiji i najsuvlji kontinent na svetu već dugo oseća posledice klimatskih promena i u velikoj je opasnosti od mikroplastike.

Ekspedicija je trajala tri meseca, uz brojna naučna istraživanja i “posetu” dubinama okeana. Učešće u projektu glumac je opisao kao dragoceno iskustvo, posebno izdvajajući raznovrsnost života podvodnog sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Torsten Dederichs)

Bardem je naglasio da ovu kampanju nije doživeo kao aktivizam, već kao prirodnu brigu za nečim što bi trebalo da pogađa svakog pojedinca. Komentarisao je da većina ljudi nisu stručnjaci za zaštitu životne okoline i da posledice klimatskih promena, globalnog zagrevanja i nemilosrdnog kretanja plastike kroz okeane vide u daljoj budućnosti, ne shvatajući da smo svedoci tih promena već sada.

Istakao je i važnost delovanja zarad budućih generacija koje će u nama videti krivce zato što nismo preuzeli ništa da spasemo planetu, a tada će možda biti kasno.

Smatra da je potrebno putem sedme umetnosti dopirati do svesti pojedinaca i predstaviti im koliko je zapravo opasno ignorisati nešto tako evidentno kao što su klimatske promene i sugerisati na važnosti rada svakog po malo na zaštiti životne sredine.

Bardem je najavio i film “Dine”, rađen po istoimenoj noveli, koji će biti premijerno prikazan naredne godine.

Jelena Cvetić

Naš korak nikada nije bio vredniji!

Foto: NURDOR Srbija

Nacionalno udruženja roditelja dece obolele od raka Nurdor je pokrenulo akciju “Pruži korak” namenjenu prikupljanju novca za izgradnju nove roditeljske kuće za porodice u kojima se mališani bore protiv malignih bolesti.

Foto: NURDOR Srbija

Pre tri godine, humanitarnom šetnjom od Beograda do Niša, volonteri Tamara Klarić i Bogdan Stevanović su, “prodajući” svoje korake društveno odgovornim kompanijama i pojedincima, prikupili više od 3 miliona dinara za izgradnju hematoonkološkog odeljenja Dečje klinike u Nišu. Ove godine svi smo pozvani da im se u sličnom poduhvatu pridružimo.

Formula je jednostavna – 1 km = 100 dinara!

Sve što je potrebno je da na svoje mobilne telefone instaliramo aplikaciju “Pruži korak”, dostupnu na Play i App Store od 16. septembra, i da hodamo, hodamo, hodamo!

Aplikacija broji korake koje napravimo tokom dana. Za svaki pređeni kilometar, donatori iz Srbije će u naše ime uplatiti 100 dinara za izgradnju roditeljske kuće u Beogradu.

Pred Tamarom i Bogdanom je još jednom pružanje koraka duž 256 km naše zemlje, samo što se kreću u obrnutom smeru – od Niša ka Beogradu. Pre dve godine, oni su dobili podršku građana u vidu smeštaja i obroka, ali i društva za pešačenje. Isto je poželjno i sada!

Stajališta za odmor su predviđena u sedam mesta u koja će humani dvojac pristići u popodnevnim časovima:

  • Aleksinac (19. septembar)
  • Pojate (20. septembar)
  • Jagodina (21. septembar)
  • Svilajnac (22. septembar)
  • Smederevska Palanka (23. septembar)
  • Mladenovac (24. septembar)
  • Ripanj (25. septembar)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kruna njihovog pohoda biće Marš solidarnosti 26. septembra, koji će početi od Sportskog centra Banjica u 15 časova. Krajnja stanica njihove šetnje je Park Milutina Milankovića ispred Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj. Svi možemo da im se pridružimo u prelasku navedene rute – naravno, uz instaliranu aplikaciju “Pruži korak” zato što upravo ona vrednuje naše kilometre.

Pozovite svoje prijatelje da se pridruže – lenjivce koji svugde voze automobil kako bi se pokrenuli, aktivne ljude koji trče kako bi njihovo zadovoljstvo bilo i korisno… mame, tate, sestre, braću, komšije. I dijaspora ima priliku da učestvuje! Pored zdravlja klinaca, na taj način doprinosimo i sopstvenom zdravlju i zdravlju planete, a istovremeno sjaja način da se priključite Evropskoj nedelji mobilnosti.

Redakcija Energetskog portala je već u svojoj kancelariji sprovela vrlo agresivnu promotivnu kampanju i čitav kolektiv pruža korak.

Kao i uvek, aktivan je i Nurdor humanitarni broj 1150 na koga se šalju poruke sa sadržajem 1. Cena jedne iznosi 100 dinara. Možemo pomoći i uplatom na račun udruženja: 170-30010715000-82; poziv na broj: 12345; svrha uplate: Pruži korak.

Jelena Kozbašić

Amazonsko pleme u borbi sa ilegalnim drvosečama

Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)
Foto-ilustracija: Pixabay

Muškarci iz amazonskog plemena Tembe sve češće stavljaju tradicionalne ratničke boje i s lukovima i strelama patroliraju svojom zemljom duboko u amazonskoj prašumi, a priča o nadolazećem sukobu s ilegalnim drvosečama je sve glasnija.

Tenzije oko teritorije su dosegle nove visine pošto su šumski požari, koji se obično podmeću da bi se raščistilo zemljište, proteklih nedelja uništili velike delove brazilske Amazonije. Neki od urođeničkih naroda koji žive u Amazoniji kažu da deforestacija preti njihovoj zemlji i načinu života.

Taj problem postoji odavno i sada je eskalirao. Pripadnici plemena Tembe su više puta upozoravali drvoseče da se drže dalje od njihovog rezervata, a 27. avgusta su preduzeli i akciju.

Ljudi iz sela Tekoho su na šumskoj stazi videli drvoseče koje su motornim testerama, kamionima i traktorima obarali i odvozili drveće. Ratnici Tembea su napravili snimak, a potom oterali drvoseče i zapalili njihovu opremu.

“Uništili smo njihovu mehanizaciju jer oni odavno uništavaju naše živote. Naš život je šuma”, rekao je Ronilson Tembe. U nedavnoj patroli kroz šumu bio je prekriven lišćem od glave do pete i nosio je veliki crveni rog kojim je dozivao saborce.

Tembe su ponosni na svoju pobedu, ali se plaše osvete. Policija je počela nadzor improvizovanih pilana oko zemlje Tembea nakon što je poglavica sela Tekoho prijavio pretnje smrću.

“Sa svakim narednim danom, naše selo je sve bliže invaziji. Ne želimo da nas ubiju mecima. Želimo da federalna vlada preuzme odgovornost i garantuje nam pravo da živimo na svojoj zemlji, da živimo u miru”, rekao je poglavica Serđo Muksi Tembe. On je na glavi nosio šareni venac od perja makaa i drugih ptica, a na ručnom zglobu tradicionalnu narukvicu od kosti, odmah do digitalnog sata.

Teritorija Alto Rio Gvama, dom Tembea, zakonom je zaštićena. Međutim, u realnosti se nalazi pod opsadom drvoseča koji žele da se domognu vredne drvne građe u brazilskoj državi Para, jednoj od najvećih proizvođača i izvoznika drveta.

Para je, kao i druge države u Amazoniji, pogođena hiljadama požara koji su pojačali međunarodnu zabrinutost za najveću svetsku prašumu, koja se smatra ključnim bedemom u borbi protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ekipa novinara Asošiejted presa je danima boravila u Amazoniji da bi dokumentovala vatru i deforestaciju u udaljenom rezervatu, do kog je moguće doći ili rekom ili veoma lošim putevima.

U selu Tekoho, na obali reke Gurupi, živi oko 600 pripadnika plemena Tembe u čijem načinu života se mešaju tradicija i modernost. Seljani love pirane i ptice, beru voće i s prašumskog drveća uzimaju sastojke za tradicionalne lekove, dok drugi gledaju televiziju ili se preko telefona kače na internet u kolibama sa slamnatim krovovima.

Kao i na drugim mestima u Brazilu, stroža primena ekoloških zakona izmedju 2004. i 2014. je drastično smanjila deforestaciju u Amazoniji. Deforestacija je posle toga ponovo počela da se uvećava, a još više nakon što je broj požara početkom avgusta naglo povećan.

Ekstremno desničarski predsednik Brazila Žair Bolsonaro je tada, pod jakim pritiskom međunarodne zajednice, poslao vojsku da pomogne u obuzdavanju nekih požara i zabranio najveći broj legalnih paljenja vatre u cilju raščišćavanja zemljišta u Amazoniji na 60 dana.

Bolsonaro je, ipak, ranije obećao da će olabaviti zakonsku zaštitu urođeničkih teritorija kao način da se razvije brazilska ekonomija, što je obećanje za koje njegovi kritičari tvrde da je podstaklo sukobe.

Brazilski lider veruje da je autohtonom stanovništvu dodeljeno previše zemlje. Oko 14 odsto Brazila predstavlja urođeničku teritoriju, što je, prema Bolsonaru, preveliko područje za relativno malobrojnu populaciju.

Šef brazilske diplomatije Ernesto Araužo je prošle nedelje u Vašingtonu rekao da je otvaranje Amazonije za razvoj “jedini način da se šuma zaštiti”.

Neki eksperti smatraju da su problemi naroda Tembe direktna posledica vladine politike.

“To dovodi do situacije da je bezakonje u Amazoniji (…) postalo toliko da je preživljavanje autohtonog stanovništva zaista ugroženo. A oni nemaju mnogo kapaciteta da se odbrane. To su ljudi koji žive od zemlje, koji se bave poljoprivredom. Oni su veoma svesni svog okruženja i kako da ga održe jer od toga žive”, rekla je analitičarka Monika de Bole, koja je nedavno pred američkim Kongresom govorila o Amazoniji.

Hjuman rajts voč je u ovonedeljnom izveštaju naveo da deforestaciju u Amazoniji “najvećim delom sprovode kriminalne mreže koje koriste nasilje i zastrašivanje protiv onih koji pokušaju da ih zaustave”. Ta organizacija je okrivila brazilsku vladu za neuspeh u zaštiti prašume i naroda koji pokušavaju da je odbrane.

Te kriminalne organizacije mogu da “koordinišu izvlačenje, obradu i prodaju drveta u velikim količinama sa slanjem naoružanih ljudi da zastraše i, u nekim slučajevima, ubiju one koji žele da zaštite šumu”, navodi se u izveštaju Hjuman rajts voča, zasnovanom na razgovorima s urođenicima i drugima u brazilskim državama Para, Maranjao i Rondonija.

Poslanik u brazilskom parlamentu Edmilson Rodrigo, koji je iz Pare, pozvao je na odbranu amazonskih urođenika.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Villegas Chavez)

“Otimači zemlje, rudari i drvoseče, uzeli su njihove zemlje i oni su reagovali pokušajima da zemlju odbrane”, naveo je Rodrigo.

Žene plemena Tembe kažu da će njihovi muškarci pretrpeti gubitke ako dođe do borbe s drvosečama koje su verovatno naoružane vatrenim oružjem. One su izrazile nadu da će neki međunarodni donator ratnicima Tembea dati pancire.

“Naši muževi idu da paze na našu zemlju, a ovo je naše jedino oružje”, rekla je poglavičina žena Anailde Tembe, držeći luk i tobolac strela.

Izvor: Zelena Srbija

Privredna komora Vojvodine osnovala Savet za cirkularnu ekonomiju

Foto: PKV

Konstitutivna sednica Saveta za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Vojvodine (PKV) održana je u petak, 13. septembra 2019. godine, u cilju podizanja svesti i odgovornosti o upravljanju industrijskim, komunalnim i drugim otpadom, višestrukom korišćenju sirovina, razvoju i primeni regulative iz ove oblasti na području AP Vojvodine.

Foto: PKV

Za predsednika Saveta, izabran je Vladimir Dragović, generalni direktor „DRA Group d.o.o“, Subotica, a za njegovor zamenika mr Igor Jezdimirović, ispred Inženjera zaštite životne sredine, Novi Sad. Članovi Saveta su i Velimir Cvejanov, urednik poslovnog portala „Reciklaža“ iz Novog Sada, Zoltan Feješ, direktor preduzeće „Potisje Bečej d.o.o“ i Mihail Mateski, generalni direktor „Greentech d.o.o“.

„Imajući u vidu činjenicu da su životna sredina, upravljanje otpadom, cirkularno korišćenje sirovina i svi drugi segmenti koji su obuhvaćeni ovim konceptom izuzetno značajni ne samo zbog ispunjavanja uslova u vezi sa pristupanjem EU nego, još više, zbog zdravlja sadašnjih i budućih generacija, veoma smo zadovoljni zbog konstituisanja ovog Saveta. Sastav ovog tela obuhvata stručnjake iz ove oblasti koji izuzetno dobro poznaju regulativu, a u isto vreme, između ostalog, svakog dana rešavaju konkretne probleme vezane za industrijski i komunalni otpad. Odlučili smo se za formu saveta pošto je ova problematika značajno šira od pojedinačnih udruženja i tiče se podjednako industrije, usluga i poljoprivrede, s tim da je naše udruženje operativno zaduženo za funkcionisanje“, istakao je sekretar Udruženja industrije PKV mr Zoran Trpovski.

Predsednik Saveta Vladimir Dragović se zahvalio svim članovima na jednoglasnoj odluci, kojom je mesto predsednika povereno njemu.

„To je za mene velika čast, ali i velika odgovornost i obaveza. Siguran sam da ćemo postići vidljive rezultate u pogledu podizanja svesti, kako u privredi, tako i kod svih zainteresovanih pojedinaca i institucija. PKV je, osnivanjem Saveta za cirkularnu ekonomiju, dobila niz mogućnosti da u godini nakon obeležavanja stogodišnjice postojanja, u okviru jedinstvenog komorskog sistema, aktivno učestvuje u procesu donošenja novih preciznijih propisa, ali i da ukaže na nepravilnosti i poboljša upravljanje industrijskim i drugim otpadom na teritoriji AP Vojvodine“, istakao je Dragović i zahvalio se u ime svih članova Saveta predsedniku PKV Bošku Vučureviću na, kako je rekao, velikoj podršci i pomoći.

Izvor: PKV

Kako se građani informišu o kvalitetu vazduha u lokalnim samoupravama u Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

U ponedeljak 16. septembra predstavljeni su rezultati analize o dostupnosti i kvalitetu informacija o zagađenju vazduha iz lokalnih mreža za monitoring u Srbiji koju je izvršila organizacija Fraktal.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema mišljenju glavnog istraživača na projektu Lidije Kesar, javnost u svakom trenutku mora da zna kakav je vazduh udiše, baš kao što zna temperaturu vazduha. Ipak, podaci o tome nisu razumljivi i ne nalaze se lako. “Izveštaji lokalnih samouprava o kvalitetu vazduha su veoma stručno napisani i građani ih teško razumeju, a i potraga za tim izveštajima je iscrpljujući proces”, rekla je Kesar.

Fraktal je osnovan 2001. godine u Beogradu sa misijom unapređenja komunikacije, poverenja i saradnje između ljudi iz različitih sredina. Vođen istom idejom, Fraktal je i realizovao i istraživanje o izveštavanju o kvalitetu vazduha na nivou gradova i opština. Njime su bile obuhvaćene neke od lokalnih samouprava s najgorim kvalitetom vazduhaValjevo, Kragujevac, Subotica, Sremska Mitrovica, Smederevo, Užice i Kosjerić.

Kako je Kesar objasnila, polazište njihove analize predstavljali su Programi kontrole kvaliteta vazduha čija je izrada, po Zakonu o zaštiti vazduha, obaveza lokalnih samouprava. One su dužne i da preko svojih zvaničnih internet prezentacija svakodnevno objavljuju podatke koje dobijaju iz lokalnih mreža za monitoring vazduha i da omoguće njihovu vidljivost i razumljivost. Međutim, to nije slučaj. Informisanje građana je, na lokalnom nivou, neadekvatno i neblagovremeno.

Fraktalovci su utvrdili i da postoje prekidi u merenju iz često banalnih razloga poput toga da se merenja ne vrše vikendom i za vreme državnih i verskih praznika zato što osoba koja mora da uzme uzorke ne može pristupi opremi pošto su institucije u kojima se ona nalazi – zaključane. Tokom decembra, kada je zagađenje najviše, Smederevčani ostaju uskraćeni za informacije o stanju vazduha zato što se tada servisiraju merni uređaji. Ovim se, konstatovala je Kesar, onemogućava ozbiljnija analiza i planiranje odgovarajućih mera i rešenja za ublažavanje problema.

Direktorka Fraktala Ana Ranković je istakla da je istraživanje bilo motivisano potrebom da se aerozagađenje sagleda iz perspektive običnih građana. “Istraživanje je rađeno oko pola godine i usmereno je na trenutnu situaciju, a ključno je da se, nakon dobijenih podataka, predlože mere i nađu rešenja za smanjenje zagađenja”, kazala je ona.

Mere i rešenja su sve dostupnije, a na državi je da odluči da li je spremna na veća ulaganja na tom polju, dodala je Ranković.

“Iako kritikovana od strane stručne zajednice u pogledu preciznosti i tačnosti interpretacije, pojava stranih globalnih platformi i aplikacija poput Air visuala, koje u realnom vremenu pokazuju vrednosti zagađenja svuda na planeti, dovelo je problem zagađenja u Srbiji u žižu pažnje javnosti. Stvari postaju globalno vidljive. Poražavajuće je što se nalazimo u situaciji da pratimo stanje vazduha preko stranih izvora te da se problem aerozagađenja najčešće relativizuje izgovorima da to nije nova situacija, da su PM čestice problem svuda u svetu, kao i da je jasno i opšte prihvaćeno da se u grejnoj sezoni njihove vrednosti strašno povećavaju”, smatraju Fraktalovci.

Fraktal je istraživanje sproveo u okviru projekta “Za bolji kvalitet vazduha kroz transparentno i odgovorno upravljanje podacima”, podržanog od strane Delegacije Evropske unije u Srbiji, a posredstvom partnerskih organizacija BIRODI, Partneri za demokratske promene Srbija i Pravni skener i njihovog krovnog projekta Budućnost slobode informacija u Srbiji.

Jelena Kozbašić