Home Blog Page 842

Paraćin postavio oglas za zakup poljoprivrednog zemljišta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta, u državnoj svojini na teritoriji paraćinske opštine, ukupno oko 390 hektara u seoskim atarima, odnosno oko 30 hektara u gradu, u drugom krugu licitacije, otvoren je do 23. septembra. Grafički pregled katastarskih parcela i spisak po javnim nadmetanjima, zainteresovani zakupci mogu pogledati u kancelariji broj 62 opštinske uprave Paraćin, svakog radnog dana, od 7 i 30 do 15 i 30 sati.

Obilazak zemljišta, koje se daje u zakup u viđenom stanju, isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, kreće od 17. septembra. Pravo učešća u javnom nadmetanju imaju registrovani poljoprivrednici, u aktivnom statusu od najmanje tri godine za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, biomase i stočarstva, što dokazuju fotokopijama lične karte, izvoda iz Privrednog registra i potvrdom o aktivnom statusu. Formular prijave i adresirane koverte za dokumentaciju kojom se prijavljuju, zainteresovani zakupci mogu preuzeti u opštinskoj pisarnici.

Izvor: Opština Paraćin 

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Indija zabranjuje plastiku za jednokratnu upotrebu na Gandijev rođendan

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Yu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

U oktobru, na 150. rođendan Mahatme Gandi Indija će uvesti zabranu plastike za jednokratnu upotrebu.

Od 2. oktobra stanovnici širom zemlje neće moći da koriste plastične tanjire, čaše, slamčice, kese i flaše.

Cilj premijera Narenda Modija je da do 2022. uklone svu plastiku za jednokratnu upotrebu. Na govoru koji je održao 15. avgusta istakao je da ova odluka predstavlja prvi veliki korak ka ispunjenju tog cilja.

Nadaju se da će se na ovaj način izboriti sa zagađenjem, jer pojedini indijski gradovi, poput Delhija i Mumbaja, spadaju u najprljavije gradove na svetu.

Kroz prvih 6 meseci, uklanjanjem samo nekoliko proizvoda od plastike, procenjuje se 5 do 10 odsto smanjenja plastičnog otpada, kojeg godišnje ima oko 14 miliona tona.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Već je najavljena zabrana upotrebe plastičnih kesa, a u planu je da u upotrebi bude samo plastika koja se može reciklirati.

Smatra se da kompanije poput Amazona i Volmarta treba opomenuti za pakovanje, jer to čini oko 40 odsto kompletne  godišnje potrošnje u Indiji.

Takođe, veliki problem predstavlja i zagađenje vode, jer najmanje polovina plastičnog otpada završi u okeanu, što dovodi do ubijanja morskog života, a plastika nalazi put i do ljudske hrane.

Jelena Cvetić

Seča stabala u centru Pirota

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani Pirota poslednjih dana iskazali su nezadovoljstvo na društvenim mrežama zbog seče stabala u samom centru grada. Komentarisali su da je drveće pravilo hladovinu i obezbeđivalo kiseonik. Istakli su da je drveće bilo zdravo i nije im jasno zašto bi bilo potrebno da se iseče.

Iz Direkcije za planiranje i uređenje građevinskog zemljišta objasnili su da je seča stabala planski organizovana zbog rekonstrukcije trotoara i da će biti posađena nova nakon završetka radova. Direktor Direkcije Slaviša Svilarov objasnio je da odluku koje će se drveće seći donosi Komisija za seču stabala pri Gradskoj upravi, koja je i dala nalog za seču ovih stabala.

Pirot je dobio najviše novca iz Zelenog fonda za pošumljavanje, ali mnogi smatraju da će se time teško nadoknaditi šteta.

Najviše je komentara stanovnika povodom brige usmerene prema sve manjem broju zelenih površina, a sve izraženijim betonskim površinama.

 

 

Spoj ovčarstva i proizvodnje čiste energije u Kladovu (VIDEO)

Foto: Solaris Energy

Prateći put vina, preduzeće Solaris Energy se 2013. godine obrelo u selu Velesnica kod Kladova gde je izgradilo jednu od prvih solarnih elektrana u Srbiji instalisane snage 1 MW. Dobar rod i slatkoća grožđa zahtevaju isti preduslov kao i efikasnost solarnih panela – sunce, pa upravo Negotinska krajina, podneblje s najvećim brojem sunčanih dana u godini u našoj zemlji, predstavlja logično opredeljenje i za vinare i za proizvođače čiste energije.

Foto: Solaris Energy

S obzirom na to da se izbor lokacije pokazao ispravnim, Solaris Energy je naredne godine proširio sunčane kapacitete još jednom elektranom jednake instalisane snage. Inspirisan primerom svetskih kolega, ove godine je odlučio da, kao jedan od začetnika energetske tranzicije u Srbiji, dodatno “ozeleni” svoju prozvodnju – i to zahvaljujući ovcama.

Solaris Energy je prvo preduzeće u našoj zemlji koje je donelo odluku da, pomoću ovčarstva, smanji upotrebu fosilnih goriva neophodnih za košenje trave na parceli na kojoj proizvodi energiju iz obnovljivih izvora i da, na taj način, poveća svoj doprinos niskougljeničnoj budućnosti Srbije.

“Naš solarni park u Kladovu je prethodnih godina redovno održavan. Uvideli smo da su za brigu o 12,5 hektara zemljišta potrebni izuzetan napor i veliki utrošak goriva, a pogotovo je problematično voditi računa o 4,5 hektara na koje su postavljeni solarni paneli za dva bloka elektrane. Očekujemo da će stado od trideset ovaca već nakon Nove godine brojati više od sedamdeset članova i da će uspešno ‘kositi’ travu ispod panela”, objašnjava Miloš Kostić, direktor Solaris Energy, za naš portal.

Ovce su se već pridružile dvojici inženjera, Nikoli Markoviću i Daliboru Radukanoviću, koji vode računa o postrojenju, i neobičnom, ali nimalo naivnom, obezbeđenju solarnog parka – psima Pufni i Duni.

Poljoprivredno-energetska praksa nije novina na globalnom nivou, ali jeste na našem prostoru. Pogledajte kako se novopečeni stanovnici Velesnice snalaze u svojoj novoj ulozi!

Jelena Kozbašić

Zašto je u planu zabrana elektronskih cigareta u Americi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bastien Hervé)

Iako su veoma popularne, pokazuje se da elektronske cigarete možda nisu tako zdrava alternativa za obične cigarete, odnosno način ostavljanja pušenja, u koju svrhu ih mnogi koriste.

Mešavina  nikotina, vode i ukusa iz elektronske cigarete za mnoge je zadovoljavajuć izbor, ali su se pokazale kao izuzetno opasne. Oko 450 ljudi je zbog njih završilo u bolnici, a ustanovljeno je najmanje šest preminulih.

Iz tog razloga je ova tema postala veoma aktuelna u Americi.

Prema nekim ranijim istraživanjima, u Americi ima preko 10 miliona elektronskih cigareta, a čak polovina korisnika mlađa je od 35 godina. Najviše korisnika je uzrasta od 18 do 24 godina i oni su već osetili posledice po svoje zdravlje.

Osamnaestogodišnja Amerikanka Sime Herman govorila je o svom slučaju nakon što se probudila iz kome. Kod nje je počelo sa upalom pluća, a zatim su joj pluća potpuno otkazala.

Najčešći simptomi svih pacijenata koji su imali zdravstvene probleme zbog konzumiranja elektronskih cigareta jesu: upala pluća, kašalj, povišena temperatura, nesvestica, disajni problemi, kao i otkazivanje pluća.

Oboleli su koristili elektronske cigarete različitih brendova.

Uprava za hranu i lekove (FDA) počela je sa ispitivanjima uzroka problema. Mnogi su sumnjali da uzrok problema leži u vitaminu E, mada ga FDA ne pominje u tom svojstvu, ističući mogućnost da problem leži u drugim hemikalijama.

U planu je da se u narednih nekoliko nedelja elektronske cigarete povuku sa tržišta.

Američko medicinsko udruženje uputilo je apel građanima da izbegavaju upotrebu elektronskih cigareta.

Jelena Cvetić

Raspisan video-konkurs “Podrži alternativu” za učenike srednjih škola

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Screenshot

Udruženje građana “Srbija, moj dom” uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, saobraćaj i građevinarstvo u okviru projekta Gasi svetlo, da ti budućnost ne bude mračna, raspisuje video-konkurs za učenike srednjih škola iz Pančeva i Novog Sada.

Cilj konkursa je promocija održivih vidova prevoza koji ne zagađuju životnu sredinu.

Više o konkursu možete pročitati ovde.

Biološki i organski zdrava hrana za sve

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan 12. septembra sastao se sa pomoćnikom generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i regionalnim predstavnikom te organizacije za Evropu i Centralnu Aziju Vladimirom Rahmanjinom. U prijateljskom razgovoru predstavljeni su globalna vizija i planirani ciljevi ove međunarodne organizacije u bliskoj vezi sa pitanjima zaštite životne sredine, s posebnim osvrtom na razvijanje saradnje u regionu i Srbiji.

Ministar Goran Trivan konstatovao je visoku zainteresovanost za bolje razumevanje i jačanje saradnje sa ovom značajnom međunarodnom organizacijom, koja se do sada odvijala u okviru borbe protiv klimatskih promena i u vezi održivog upravljanja prirodnim resursima.

On je naglasio da je poljoprivreda oblast u vrhu onih koje najviše zagađuju životnu sredinu, zbog čega predstavlja ujedno širok prostor za zajedničko delovanje i saradnju, u cilju viših standarda životne sredine. Ministar je izrazio punu podršku aktivnostima i projektima FAO koji doprinose stvaranju zdravijeg okruženja i borbi protiv klimatskih promena.

Trivan, koji je predstavnik Srbije za saradnju sa Globalnim fondom za životnu sredinu (GEF), naglasio je da će i ubuduće nastaviti da podstiče saradnju sa FAO i pruža podršku projektima finansiranim od strane GEF-a, naročito u oblasti klimatskih promena, degradacije zemljišta u kontekstu implementacije Konvencije o borbi protiv dezertifikacije, pošumljavanja, i drugim.

Dovoljno hrane koja je biološki i organski zdrava za sve jedan je od osnovnih zadataka na globalnom planu, koji je neposredno povezan sa obezbeđenjem zdravije životne sredine, rekao je regionalni predstavnik FAO. On je ukazao da će u narednom periodu FAO aktivno raditi na jačanju saradnje u regionu.

Vladimir Rahmanjin pozvao je na aktivniju ulogu Srbije u radu ove međunarodne organizacije, veću uključenost srpskih naučnika, stručnjaka i akademika, i dostupnost naučnih dostignuća i znanja Srbije u globalnim okvirima.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Avantura park” otvoren u Leskovcu

Foto: Grad Leskovac
Foto: Grad Leskovac

Avantura park, svojevrsna atrakcija među omladinom i ljubiteljima sporta i rekreacije, je zvanično otvoren u okviru Sportsko-rekreativnog centra Dubočica.

Od nedavno će posetioci imati priliku da se zabave i rekreiraju u prisustvu radnika SRC-a koji su prošli kroz specijalizovanu obuku za pomaganje korisnicima na stazi sa preprekama i zip-lajnom.

U prisustvu predsednika Skupštine grada Aleksandra Đurovića i velikog broja posetilaca, gradonačelnik Leskovca dr Goran Cvetanović je istakao da se nada da će ovaj objekat na otvorenom doprineti popularizaciji rekreacije na otvorenom, ali i sportskog duha i zdravih navika među najmlađima. Iz tog razloga je i predložio da se do kraja sezone ulaz u Avantura park ne naplaćuje.

„Kao odgovorna Lokalna samouprava nastojimo da našoj deci ponudimo širok spektar mogućnosti i usmerimo ih ka zdravim životnim navikama i pravim vrednostima. Želimo da decu i mlade sklonimo sa ulica, udaljimo od tehnike, približimo prirodi, sportskom duhu i zdravom životu, a odrasle vratimo u detinjstvo na mestu gde će moći da se oslobode stresa kroz zabavu sa najmilijima, daleko od vreve urbane sredine.“

Andrija Atanasković, pomoćnik gradonačelnika, uz pomoć obučenog lica, posetiocima  je demonstrirao kako se pravilno koriste oprema, sprave i prepreke, rekavši na kraju da je uživao u ovoj aktivnosti, za koju je, kaže, pored volje, potrebno biti fizički spreman, koncentrisan i spretan, sa naglaskom na činjenicu da se sve vreme osećao bezbedno. Među prisutnim posetiocima najviše je bilo dece koja su nestrpljivo čekala u redu kako bi oprobala svoje umeće i spretnost. Deca koja ispunjavaju propisane uslove i čiji su roditelji bili prisutni dobila su priliku da osete čari leskovačkog Avantura parka.

U izgradnju i instalaciju Avantura parka je uloženo oko 7 miliona dinara koje je izdvojilo Ministarstvo bez portfelja zaduženo za demografiju i populacionu politiku preko projekta „Radimo za bolju budućnost dece“.

Izvor: Grad Leskovac

Došlo je do devastacije reke Tare (VIDEO)

Foto: Wikipedia (Milan B.)
Foto: Wikipedia/Milan B.

Građanski pokret URA saopštio je da je na prioritetnoj deonici auto-puta, usled radova, nesumnjivo došlo do ekocida, jer se, kako navode, “desila devastacija korita reke“.

To se, navode iz stranke Dritana Abazovića, može jasno videti na najnovijim snimcima koje su napravili izlaskom na teren.

“Na snimcima koje dajemo javnosti na uvid jasno se primećuje, čak i laički, da je došlo do devastacije korita reke Tare, i to suženjem korita reke zbog stvaranja veštačkih nasipa, pretežno od šuta i građevinskog materijala na obe strane obale, a došlo je i do promene toka reke, tako da ona u jednom delu potpuno menja tok i nastavlja da teče pod pravim uglom od 90 stepeni”, saopštila je URA.

Sa takvim stanjem, kako su kazali, nedavno su upoznali i delegaciju Zelenih Evrope, koja je boravila u Crnoj Gori, i koji su, kako kažu, istakli da će pomno u Evropskom parlamentu pratiti dešavanja i situaciju oko devastacije Tare.

Iz Građanskog pokreta URA dodaju i da će u narednom periodu sa prijateljima iz NVO sektora i ekološkim aktivistima nastaviti da prate situaciju i raditi sve kako bi se zaustavila svaka dalja devastacija Tare, koja je, kako kažu, već sada u mnogim delovima nepovratno devastirana.

“Sve to rade ljudi koji ne vole svoju zemlju. Ljudi kojima očuvanje prirodne sredine, našeg najvrednijeg resursa, nije na listi prioritenog delovanja. To su oni koji su najodgovorniji za devastacije prirodnih resursa širom Crne Gore, a čine aktuelnu vladajuću većinu”, pojašnjavaju iz URE.

Izvor: Radio Televizija Crne Gore

Tampon zone između francuskih poljoprivrednika zbog upotrebe pesticida

Foto-ilustracija: Unsplash (Kym Ellis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ales Me)

U svetlu rastućih bojazni zbog raširene upotrebe legalnih otrova od strane moćne agroindustrije, vlada francuskog predsednika Emanuela Makrona planira prinudno stvaranje malih zaštitnih zona za odvajanje površina pod kulturama od ljudi koji žive i rade oko njih.

Kada traktori natovareni pesticidima i drugim štetnim hemikalijama počnu da prskaju vinograde iz kojih dolaze najbolja vina, telefon Mari-Lis Bibejran počinje da zvoni. Tu radnicu u vinogradu u Bordou zovu svi koji se plaše da će njihovo zdravlje trpeti posledice prskanja grožđa.

Bibejran je postala aktivista borbe protiv pesticida nakon što joj je preminuo brat od raka jetre. Sumnja da je njegova smrt povezama sa hemikalijama koje je raspršivao po vinogradima radeći u industriji vina.

Od hemikalija strahuju i ljudi poput Korin Despro, koja kod svoje kuće u Listrak-Medoku ima vrtić. Naime, uz njenu baštu pružaju se vinogradi.

Traktore koji tutnje među vinovom lozom Despro naziva “komarcima”, zbog dugačkih mlaznica koje ispuštaju hemikalije kako bi dragoceni rod grožđa bio zdrav i bez štetočina.

“Zatvaram sve prozore i vrata, unosim veš, prekidam deci igru”, rekla je Despro u telefonskom intervjuu za “Associated Press”. “To je užasno”.

Francuska vlada je upravo pokrenula tronedeljnu javnu raspravu o planiranom propisu koja će stupiti na snagu 1. januara a kojim je predviđeno da kulture koje se tretiraju “najopasnijim supstancama” budu odvojene “zonama bez prskanja” – najmanje deset metara od kuća, škola i mesta na kojima ljudi rade.

Ta zona važiće i za druge hemikalije za kulture koje rastu u visinu, uključujući vinograde i voćnjake, dok će za cerealije i druge niže kulture razdaljina biti pet metara.

Tampon zone bi mogle da budu smanjene, na tri metra za vinograde i niže kulture i pet metara za visoke kulture, ako poljoprivrednici koriste najsavremenije tehnike prskanja, navela je vlada i pozvala javnost da prokomentariše odluku na internetu. Na osnovu komentara, tampon zona bi mogla biti modifikovana, a konačna odluka vlade očekuje se do decembra.

Neki aktivisti i zaštitnici životne okoline pozdravljaju uvođenje tampon zona, dok drugi kažu da su predložene mere “smešno male”.

“To samo ostavlja utisak da se nešto radi”, kaže Bibejran i dodaje: “Nikoga neće zaštiti”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Roberta Sorge)

Ona je 14 godina radila u vinogradu Listrak koji prska lozu hemikalijama posmatrajući kako nestaju flora i fauna. Sada radi u vinogradu Margo sa organskom proizvodnjom i ponosno kaže: “Puni smo insekata“.

“Razlika posle 14 godina je zapanjujuća”, rekla je Bibejran. “Retko se mogao videti zec kako prolazi kroz vinograd ili lasta kako leti iznad”, kazala je ona.

Udruženja poljoprivrednika se međutim žali da predložene “zone bez prskanja” nisu pravedne prema poljoprivrednicima koji koriste potpuno legalne proizvode. Neki upozoravaju da će “zoniranje” naneti štetu neprskanim kulturama na obodima gazdinstva.

Predsednik Nezavisnih proizvođača vina Francuske Žan-Mari Fabre smatra da “zone bez prskanja” mogu da postanu “izvori kontaminacije sa kojih će se širiti bolesti na ostatak vinograda”.

“To bi bilo isto kao da nekoga sa kugom stavite među vakcinisane ljude”, slikovito je objasnio.

Prema njegovim rečima, takva politika bi mogla da natera poljoprivrednike da smanje zasađenu površinu, a ako se tampon zona kontaminira, moraće još više da prskaju grožđe.

Urbanizacija u poljoprivrednim oblastima pojačala je sukobe između poljoprivrednika i njihovih suseda. Širom Bordoa porodice se doseljavaju na poljoprivredno zemljište i grade kuće usred vinograda.

Despro i njen suprug su se doselili iz Pariza 2002. Ona kaže da nije bila svesna da će živeti pored poljoprivrednika koji prskaju kulture: “Bili smo naivni. Da sam znala da postoji rizik, nikad ne bismo došli i sad se kajem”, izjavila je za AP.

Iako su poljoprivredne hemikalije zvanično sertifikovane, ona ne veruje da su bezbedne i ne veruje da vladini zvaničnici nisu pali pod uticaj poljoprivrednih lobija.

Traktori zaprašuju vinograde pored njene kuće svake dve nedelje, nekad i svake nedelje, od aprila, kada grožđe počinje da raste, do septembra, kada ga beru, kaže Despro.

“Strašno je što u najlepšem periodu godine, kada je napolju prijatno, treba da ostanete unutra” i dodala: “Ne idem sa decom u vinograde jer bi ih tako dovela u opasnost. Živimo na selu, ali ne uživamo u prednostima života na selu”.

Fabre na to kaže da se “nisu poljoprivrednici približili kućama nego su se kuće približile njima”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ales Me)

Rekao je i da će javna rasprava koja je počela 9. septembra uznemiriti javnost i uneti im strah od hemikalija koje su, kako tvrdi, bezopasne ako se pravilno upotrebljavaju, kao i da će pokrenuti dezinformacije.

Despro pak naglašava da je spremna za dugotrajnu bitku.

Boreći se sa Bibejran i drugim aktivistima u regionu u kome proizvodnja vina podupire lokalnu ekonomiju i zapošljavanje, zaključuje: “Ne nailazimo na razumevanje jer vino ima veliku moć. Ali nećemo odustati i dozvoliti da budemo otrovani”.

Izvor: EurActiv.rs

Otkud šuma na austrijskom fudbalskom terenu?

Foto: For Forest
Foto: For Forest

Nekada distopijska vizija sveta izmaštana od strane umetnika Maksa Pejntnera nedavno je pretočena u stvarnost.

Pejtnerov crtež pod nazivom “Beskrajna privlačnost prirode” je inspirisao njegovog kolegu Klausa Litmana da igrače na jednom austrijskom fudbalskom stadionu zaodene u zelene dresove od lišća.

Ko su protivnici mešovitog šumskog tima iz centralne Evrope? Oni koji pogoršavaju klimatske promene i seku drveće.

Ukoliko ne iskorenimo njihovo neodgovorno ponašanje, iskorenićemo zelenilo i prirodu ćemo moći da gledamo isključivo u ograđenom prostoru – kao što je već slučaj sa životinjama u zoološkim vrtovima – baš onako kako je olovkom i skicirao Pejntner.

Na terenu kluba Verterze u Klagenfurtu posađeno je tri stotine stabala koja će tamo dočekati jesen i iz trenutnih dresova se presvući u one nešto toplijih nijansi. Pojedino drveće je teško i do 6 tona.

Foto: For Forest

Litmanova privremena javna umetnička instalacija je najveća u istoriji Austrije.

Verterze, koji je u prošlosti ugošćavao i do 30 hiljada vatrenih ljubitelja fudbala, stavio je svoje kapacitete na raspolaganje performansa zarad zaštite planete. Posetioci će imati priliku da sa tribina iskuse pogled na jedinstvenu panoramu satkanu od drveća okupanog svetlošću sunca danju i svetlošću meseca i reflektora noću. Ulaz je moguć svakog dana od 10 ujutru do 10 uveče – i to potpuno besplatno.

Izložba “Za šumu – Beskrajna privlačnost prirode” traje od 8. septembra do 27. oktobra. Stabla će i po njenom okončanju prebivati u Klagenfurtu – biće presađena u blizini stadiona.

Jelena Kozbašić

Zabranjena prodaja afričkih slonova zoološkim vrtovima širom sveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Archie Fantom)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paweldotio)

Slon predstavlja jedan od simbola životinjskog sveta u Africi. Ipak, afrički slon je izuzetno osetljiva vrsta. Ove grandiozne životinje veoma često su lovljene i ubijane zbog kljova, a koriste se i kao turistička atrakcija, pri čemu žive u veoma lošim uslovima.

Veliki problem predstavlja odvajanje beba slonova od majke, pogotovo kad se uzme u obzir to da su oni osećajne životinje. Ne prija im izolacija jer su izrazito društvene životinje sa snažnim osećajem vezanosti za porodicu.

I pored svega toga, veoma je čest slučaj ranog odvajanja mladunčadi od majki i izmeštanja iz divljine u zoološke vrtove širom sveta.

Sada se tome staje na put.

Na ovogodišnjem sastanku u Ženevi 27. avgusta doneta je gotovo potpuna zabrana prodaje beba slonova iz Afrike zoološkim vrtovima. Sastanku su prisustvovali predstavnici država potpisnica Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune (CITES) i Evropska unija.

Glasova za bilo je 87, a protiv 29.

Predlog nisu podržali predstavnici Zimbabvea, afričke države koja je glavni izvoznik slonova, i Sjedinjene Američke Države. Predstavnica američke delegacije Barbara Vejnmen izjavila je da ne vidi zašto bi geografska teritorija predstavljala odlučujući faktor, ako bi se slonovima pružila adekvatna nega na mestu na koje bi bili prebačeni.

Zimbabve i Bocvana, kao zemlje sa zdravijom populacijom slonova u odnosu na druge afričke države, ispunjavale su određene uslove za dozvolu izvoza. Upravo zbog toga je 2012. godine čak 100 beba slonova zarobljeno i prodato u zoo-vrtove širom Kine.

Od kraja avgusta će uzimanje slonova iz divljine biti moguće samo pod posebnim okolnostima, što će svakako morati da odobri komitet potpisnica CITES konvencije.

Evropsko udruženje zooloških vrtova i akvarijuma (EAZA) kaže da pozdravlja ishod glasanja, koji će sprečiti izvoz ulovljenih divljih ulovljenih slonova na neprikladne destinacije. Ipak, brine ih kako će ovaj regulatorni okvir tretirati slonove koji su ostali u kategoriji manje stroge zaštite od međunarodne trgovine, kao u Bocvani ili Zimbabveu, iako suštinski predstavljaju ekvivalent slonovima kojima je najviši nivo zaštite dodeljen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergi Ferrete)

Evropska unija napomenula je neophodnost kompromisa i objasnila da ova odluka ne znači da više nijedan slon neće biti prebačen u neki zoološki vrt iz divljine, ali istovremeno i da će uslovi biti dovoljno pooštreni da se više masovna premeštanja neće dešavati.

Direktorka organizacija Međunarodno humano društvo Odri Delsink podržava ovu odluku i napominje koliko je iskustvo odvajanja mladih slonova od porodice traumatično.

Jelena Cvetić

Nestle crpi izvorište vode na Floridi

Foto-ilustracija: Unsplash (Inma Lesielle)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jenny Bess)

Nestle, jedna od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju hrane i pića, planira da koristi 1,1 miliona galona vode iz prirodnog izvora, što je čak četiri puta više nego ranije. Kao novo crpno mesto za pumpanje izabran je izvor vode Džini Springs na Floridi, uprkos mogućnosti da neće moći da izdrži toliko veliki odliv vode.

Kako bi kompanija realizovala svoju zamisao i snabdela Nestle Waters North America za proizvodnju, bila joj je potrebna obnova dozvole Okruga za upravljanje vodama reke Suvani u vlasništvu lokalne kompanije Seven Springs.

Plan je bio da se ispumpa četiri puta više vode dnevno od ranijeg proseka. Tvrde da to neće prouzrokovati sniženje nivoa vode jer imaju plan za dugoročno očuvanje izvora i ističu da je izvorska voda brzo obnovljiv resurs ako se njime pravilno upravlja, a da je Nestle Waters North America posvećen najvišem nivou organizovanog upravljanja izvorskom vodom na svim izvorima pod sopstvenom upravom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maverick Ocean)

Protivnici ovog postupka pokrenuli su kampanja protiv pumpanja vode sa izvora Džini Springs. Na internet su postavljeni forum i peticija za licencu koja bi bila potrebna kompaniji Nestle. Uz to, poslata su pisma okružnoj upravi za vode u kojima se napominje da je ovaj plan kompanije štetan za životnu okolinu i da se zbog toga ne sme dozvoliti da uspe.

Neprofitna organizacija Santa Fe vodi kampanju za zaustavljanje ovog projekta i njena upravnica Merili Malvic Džipson je za “Guardian” izjavila da je nemoguće povući milion galona vode i da to ne ostavi nikakav trag, jer ako uzmemo bilo koju količinu vode iz čaše, uvek imamo manje.

Jelena Cvetić

 

Ušteda i do polovine utrošene energije zahvaljujući solarnim panelima

Foto: Jan Valo

Gotovo polovinu potrošnje električne energije u danu najveće proizvodnje, jedan proizvodni pogon uštedeo je zahvaljujući solarnoj elektrani na krovu objekta. Od 950 utrošenih kWh, uštedeo je oko 450.

Posao izgradnje male solarne elektrane od 50 kW u Šimanovcima sa priključenjem na orman sopstvene potrošnje je poveren beogradskoj firmi MT-Komex. Količina proizvedene energije iz akumuliranog sunčevog zračenja se koristi isključivo za sopstvenu potrošnju. Šimanovačka fotonaponska elektrana opskrbljuje korisnika čistom energijom, istovremeno mu smanjujući mesečni račun za struju.

Konstrukcija na krovu nosi 180 panela snage 275 Wp koji su postavljeni pod uglom od 10°. Za transformaciju jednosmerne struje u naizmeničnu postavljena su 3 invertora marke Fronius – dva od 20 kW i jedan od 8,2 kW.

Iskusni monteri MT-Komexa su postavili sistem aluminijumske konstrukcije proizvođača K2 Systems iz Nemačke kao jednog od lidera u proizvodnji aluminijumskih sistema za konstrukcije na krovnim površinama. Izbor je, zbog specifičnosti lokacije, pao na sistem koji smanjuje uticaj vetra, te se samim tim smanjila potreba korišćenja dodatnog tereta u vidu betonskih ploča koje praktično otežavaju samu konstrukciju solarnih panela i aluminijumskih šina. Na taj način je predupređen rizik da vetar pogura konstrukciju po krovu i ponese je sa sve panelima. 

Solarna elektrana je puštena u rad sredinom marta. Bez obzira na to što su april obeležile loše vremenske prilike i obilne padavine, koje nisu svojstvene za ovo doba godine, solarna elektrana je napravila dovoljno električne energije da se smanji skoro 30 odsto potrošnje električne energije na ormanu sopstvene potrošnje u proizvodnom pogonu na čijem krovu je instalirana solarna elektrana. U nekim slučajevima kada su dani sunčani, bez padavina, taj iznos smanjenja električne potrošnje je dostigao čak 50 odsto. Jedan od najsunčanijih dana u četvrtom mesecu bio je 26. april i tada je fabrika imala najveću potrošnju u objektu, s obzirom na to da su imali najveći proizvodni kapacitet, što je rezultovalo time da je ukupna potrošnja bila 950 kWh tog dana a da je solarna elektrana dala čak skoro 440 sati.

Zahvaljujući solarnim elektranama, klijenti MT-Komex-a dobijaju čistu i jeftiniju električnu energiju. Sertifikovani inženjeri i elektromonteri obučeni su da postavljaju elektrane gotovo na bilo kom zemljištu i bilo kom objektu, bilo da se radi o kući, fabrici, parkingu ili nadstrešnici. Do sada su izgradili 16 solarnih elektrana sa 10 hiljada solarnih panela ukupne instalisane snage 2,6 MW. Iza svakog projekta konstrukcije elektrane stoji 25 godina iskustva. 

UKRATKO O SOLARNIM ELEKTRANAMA Solarne elektrane proizvode „čistu” električnu energiju, a nalaze se na krovu objekta ili na slobodnoj zemljanoj površini. Proizvedena električna energija iz solarne elektrane može da se koristi za zadovoljenje sopstvene potrošnje. Ova čista energija smanjuje energiju koju biste platili preuzimanjem iz električne mreže čime se ostvaruju značajne uštede. Solarne elektrane mogu da obezbede od 15 do 70 odsto električne energije od sopstvene potrošnje, kada na objektu tokom dana postoji stalna potrošnja električne energije. Proizvodnja energije umnogome zavisi od načina postavljanja panela i izbora opreme.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.

Brazilski ministar negira odgovornost svoje zemlje za požare

Foto-ilustracija: Unsplash (Tiago Fioreze)

Izvor: Politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergio Souza)

Brazilski ministar spoljnih poslova Ernesto Araužo negira da je njegova zemlja spalila amazonske prašume i tvrdi da su, kako kaže, „neutemeljena upozorenja” o globalnim klimatskim promenama, pretnja suverenitetu Brazila.

„Ne postoji katastrofa klimatskih promena. Iz rasprave koja se vodila izgledalo je da došao kraj sveta”, rekao je Araužo na sastanku u vašingtonskoj fondaciji Heritaž i dodao da je Brazil doživljen kao zemlja koja uništava planetu, prenosi Rojters.

On kaže da nema naučnih dokaza o uzrocima globalnog zagrevanja, kao i da zagovornici klimatskih promena podižu uzbunu zbog političkih ciljeva.

Dodao je da su požari u Amazoniji ove godine bili u okvirima godišnjeg proseka i da je krčenje šuma u Brazilu odgovorno za samo dva odsto globalne emisije ugljen-dioksida, dok je globalno krčenje šuma bilo odgovorno za 11 odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida, javlja Tanjug.

„Čak i ako pretpostavimo da emisije CO2 direktno utiču na temperaturu, Brazil nije krivac”, rekao je Araužo.

Ceo tekst pročitajte na: Politika

Planirano ulaganje u otpad i otpadne vode u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je danas sa delegacijom Evropske investicione banke (EIB), koju je predvodio Mateo Rivelini, šef odeljenja za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan, o investicijama, projektima i saradnji u oblasti zaštite životne sredine.

Sagovornici su razgovarali o mogućnosti buduće saradnje sa Evropskom investicionom bankom na novim projektima i modelima podrške od strane EIB.

Ministar Trivan se zahvalio na dobroj partnerskoj saradnji na važnim infrastrukturnim projektima koje Srbija realizuje uz podršku EIB, posebno u sektoru otpadnih voda i otpada, koji je od prioritetnog značaja u dostizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine. Trivan je rekao da je potrebno uložiti pet milijardi evra u sektor otpadnih voda i još milijardu i po do dve za rešavanje problema otpada i da su za to neophodni kvalitetni projekti.

„To su ogromna ulaganja koja iziskuju dobro planiranje, dobru lokalnu organizaciju i zato je Ministarstvo zaštite životne sredine, sagledavši nedostatak stručnih i finansijskih kapaciteta opština, pomoglo u izradi projektno-tehničke dokumentacije, tako da u ovom momentu imamo spremnih 13 projekata i još 33 koji su u završnoj fazi. „Dobro pripremljeni održivo-razvojni projekti u životnoj sredini su važni u momentu kada Srbija pokreće investicioni ciklus zahvaljujući snažnoj ekonomiji i rastu BDP-a. Investiranje u životnu sredinu nije trošak već dobit za građane i ekonomiju“, ukazao je ministar.

Predstavnici Evropske investicione banke su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa Vladom Republike Srbije i Ministarstvom zaštite životne sredine tokom realizacije aktuelnih projekata. Iskazali su spremnost da uz stručno-tehničku pomoć daju i finansijsku podršku u obezbeđivanju novih grantova i kreditnih sredstava za realizaciju i proširenje projekata u životnoj sredini, oblasti koja je za EIB jedna od glavnih prioriteta u Srbiji i regionu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine