Home Blog Page 843

Svet baca milijarde tona hrane, a “srećni sat niskih cena” je finsko rešenje problema

Foto-ilustracija: Unsplash (Phuong Tran)

Više od 820 miliona ljudi na svetu gladuje, a istovremeno 1,3 milijarde tona hrane truli na deponijama. U procesu raspadanja se ispušta metan – gas koji je, prema naučnim procenama, dvadeset pet puta opasniji u odnosu na ugljen-dioksid, što produbljuje još jedan problem čovečanstva – klimatske promene. Ipak, odgovorno upravljanje resursima nam je uglavnom u svim domenima života i dalje apstraktan pojam i tek nekolicina inicijativa utire put održivoj budućnosti. Među njima se nalazi i jedna koju je pokrenuo finski lanac supermarketa “S-market”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Phuong Tran)

Iako kovanicu “srećni sat” (happy hour) najčešće koriste kafići i klubovi kako bi promovisali niže cene pića, niko u “S-marketu” u radničkom kvartu Helsinkija u periodu od 9 do 10 sati uveče nije u potrazi za zabavom i alkoholom, već za jeftinim parčetom svinjetine, piletine ili lososa ili, pak, za nekim drugim proizvodom na ogromnom sniženju zato što mu u ponoć ističe rok trajanja.

Cene artikala, koje su već umanjene za 30 odsto, se dan pred istek roka umanje za još 60. Njihova pristupačnost Fincima predstavlja dodatni podsticaj da ih kupe, pa tako neće završiti među smećem, već u nečijem stomaku.

Kampanja će se u naredne dve godine sprovoditi u više od 900 prodajnih objekata širom zemlje.

U Srbiji se na godišnjem niovu baci 250 hiljada kilograma hrane. Način na koji možete da utičete na smanjenje ove količine je i da ostatke hrane poklonite onima koji je nemaju pomoću Donoruma.

Jelena Kozbašić

Zaposleni u kompaniji Amazon izlaze na globalni klimatski štrajk

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Više od 1.000 zaposlenih u kompaniji Amazon, jednom od svetskih giganata u polju tehnologije, sa sedištem u Sijetlu i oko 45.000 zaposlenih, podržaće globalni klimatski štrajk planiran za 20. septembar. Ovo je prvi put otkako je kompanija osnovana da njeni zaposleni štrajkuju.

Globalni klimatski štrajk organizovao je pokret “Fridays for Future”Greta Tunberg, koji predvode štrajkove školaraca. Njihove glavne premise su: “Zašto učiti za budućnost, kad je možda neće ni biti?” i “Zašto uložiti mnogo truda u obrazovanje kad naše vlade ne slušaju obrazovane ljude?”

Učešće u velikom štrajku zaposlenih u Amazonu preraslo je u organizaciju pod nazivom “Zaposleni u Amazonu za klimatsku pravdu”. Organizacija je zaposlenima poslala cirkularni mejl preko kojeg su mnogi potvrdili svoje učešće. Pozivalo se na preduzimanje mera u borbi protiv klimatskih promena. Ipak, u maju je ugašena rezolucija koja je propagirala agresivniju klimatsku politiku.

Protest je najavljen početkom septembra i više od 1.000 radnika je potvrdilo svoju podršku i izlazak.

U septembarskoj šetnji postaviće tri zahteva:

Zaposleni veruju da Amazon može imati snažan uticaj na ostale kompanije i na brojne pojedince, videvši ga na liderskoj poziciji kada je u pitanju ovaj problem. Nadaju se da će njihovo učešće u masovnom protestu uticati na iniciranje aktivnosti službenika na rukovodećim položajima u Amazonu.

Mnogi su složni u tome da žele da rade za kompaniju koja klimatske promene shvata kao ozbiljan problem.

Jelena Cvetić

U Bosni i Hercegovini uloženo gotovo 140 hiljada maraka u projekte zaštite okoline

Foto-ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabić)

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Vlade Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore, ukupne vrednosti 139.350 konvertibilnih maraka, za projekte zaštite okoline po LOT-u 3.

Novac je namenjen nevladinim organizacija, udruženjima građana, javnim i obrazovnim institucijama, sportskim kolektivima i medijskim kućama.

“Naša ciljna grupa ovog puta bili su mladi. Želimo da probudimo svest o zaštiti okoline kod mladih ljudi, koji se prema okolini ne ponašaju baš najbolje”, istakao je ministar Arnel Isak, koji je napomenuo kako su za raspisani javni konkurs dobili 77 prijava, od kojih četiri nisu bile adekvatne.

Namenjeno je bilo 149.000 konvertibilnih maraka, a za deo sredstava koji nisu raelizovani putem javnog poziva, raspisaće novi javni konkurs.

Izvor: Energetika.ba

Letenje norveškom avio-kompanijom ne zagađuje vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Leio McLaren)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Najveća norveška i skandinavska avio-kompanija “Widerøe” u saradnji sa Rols-Rojsom ima u planu da razvije koncept električnih avio-letova bez emisije štetnih materija kojim će organizovati letove širom sveta i to do 2030. godine.

Program je najavljen na događaju “Čist vazdušni prostor” u britanskoj ambasadi u Oslu.

Glavni direktor za strateška pitanja u “Widerøe” Andreas Ask izjavio je da im je partnerstvo sa Rols-Rojsom, kao najpoznatijim svetskim motornim proizvođačem, veoma značajno i da im je drago što zajedno učestvuju u pionirskom zelenom poduhvatu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Voros)

Prva faza rada, u kojoj učestvuju eksperti iz Norveške i Britanije, već je u toku.

Vlada Norveške podržala je program i najavila plan za  avio-industriju do 2040. godine – sve nacionalne letove bez  zagađenja vazduha.

Direktor Tehnologije vazdušnog prostora i budućih programa u Rols-Rojsu Alan Njubaj pohvalio je inicijativu Norveške i rekao da najveći izazov tehnologije sada predstavlja korišćenje čiste energije i smanjenje količine oslobođenog ugljen-dioksida, što podrazumeva elektrifikaciju letova, uz povećanu efikasnost goriva gasnih turbina i podsticanja razvoja održivih vazduhoplovnih goriva.

Jelena Cvetić


	            

Hrvati traže energente u svojim planinama

Foto-ilustration: Pixabay
Foto-ilustration: Pixabay

Vlada Hrvatske je u sredu donela odluku o pokretanju tendera za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na području Dinarida, a po rečima ministra zaštite okoline i energetike Tomislava Ćorića, to je deo Vladinih aktivnosti kojima nastoji da ojača energetsku nezavisnost Hrvatske.

Tender se provodi za četiri istražna prostora ukupne površine 12,134 kvadratna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Istražni period traje pet godina.

Iz istražnih prostora isključeni su nacionalni parkovi, te su prostori odmaknuti od obalne linije i državne granice s Bosnom i Hercegovinom.

Prema Vladinoj odluci, Agencija za ugljovodonike sprovešće pripremne radnje, izraditi dokumentaciju za tender i objaviti obaveštenje, a ponude će ocenjivati komisije koje imenuje ministar nadležan za energetiku.

Po sprovedenom postupku nadmetanja, na predlog Ministarstva zaštite okoline i energetike, Vlada će za svaki pojedinačni istražni prostor doneti odluku o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na period od najduže 30 godina, koji obuhvata i istražni period i period eksploatacije, te dati saglasnost na nacrt ugovora o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika.

Dinaridi su neistraženi

Novim istražnim aktivnostima na području Dinarida, koje se smatra neistraženim područjem, podstiču se aktivnosti koje bi dovele do smanjenja pada proizvodnje gasa i nafte u Republici Hrvatskoj, kažu u Vladi. Za provođenje Odluke sredstva su osigurana u okviru redovne delatnosti Agencije za ugljovodonike.

Ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je tender deo Vladinih aktivnosti kojima se nastoji ojačati energetska nezavisnost Republike Hrvatske.

Postupak na području Dinarida je, po njegovim rečima, nastavak aktivnosti iz 2016. godine u svrhu pronalaženja novih istražnih područja, koji bi doveli do spoznaja o novim rezervama ugljovodonika. Istakao je da će se istražne aktivnosti sprovoditi po najstrožim ekološkim standardima i u komunikaciji s lokalnim zajednicama.

Ćorić je nedavno, nakon sastanka s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, izjavio da planirana istraživanja ugljoovodonika na Dinaridima neće štetiti razvoju turizma.

U Ministarstvu navode da upravo lokalna samouprava ima najveću direktnu korist od istraživanja ugljovodonika. Tako je, na primer, jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodeljene 2016. godine, samo na račun naknada uložila više od 17 miliona kuna.

Prodaja naftnih derivata iz strateških robnih zaliha

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Hrvatske takođe je donela odluku o prodaji vanbilansnih količina naftnih derivata iz strateških robnih zaliha i to 10,2 miliona litara eurodizela, 2,03 miliona litara eurosupera 98 BS i 3,75 tona mlaznog goriva JET A1.

Ta prodaja izvršiće se prikupljanjem ponuda na temelju javnog oglasa, a sredstva ostvarena tom prodajom utrošiće se za nabavku strateških robnih zaliha.

Po rečima ministra privrede Hrvatske Darka Horvata, prodaja će se temeljiti na ceni na berzi i to prema proseku srednjih kotacija u mesecu isporuke. Kako je naveo, na osnovu prosečnih cena u oktobru 2018. godine, ukupna vrednost robe za prodaju iznosila bi 64,8 miliona kuna, a na osnovu prosečnih cena u decembru 2018. bila bi 49,3 miliona kuna.

Izvor: Energetika.ba

I Kraljevčani pošumljavaju svoj grad zahvaljujući sredstvima Zelenog fonda!

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdvojilo je novčana sredstva za gradove i opštine, koja će na osnovu Konkursa Zelenog fonda Republike Srbije, biti utrošena za pošumljavanje u 2019. godini.

Foto: Grad Kraljevo

Grad Kraljevo je, drugu godinu za redom, dobio sredstva za pošumljavanje u iznosu od nešto višem od 2.200.000 dinara, uz učešće Grada od 600.000 dinara.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je izrazio podršku svim opštinama i gradovima koji uviđaju važnost ovog posla zato što  je pošumljavanje savremena borba za očuvanje životne sredine.

„Očigledno ne  postoji  svest  u  lokalnim  samoupravama, ili  bar nedovoljna, da je pošumljavanje najvažniji posao za zaštitu životne sredine i ne  postoji  svest  o  tome  da  je  pošumljavanje  istovremeno najjeftiniji, najefikasniji  i  najbolji  način  da  sprečite  posledice  klimatskih  promena“, istakao je Trivan, pa čestitao opštinama i gradovima koje su dobile novac na ovogodišnjem konkursu.

Član  Gradskog  Veća grada  Kraljeva Milun Jovanović istakao je  da  je Kraljevo,  kao  i  prošle  godine, svojim  projektima zadovoljilo kriterijume Ministarstva zaštite životne sredine i dobilo sredstva koja će biti utrošena za sadnju na četiri lokacije.

„Sadnja će se vršiti na lokaciji između dva mosta, pravac od kružnog toka koji ide prema Glavčićevom mostu, zatim dve lokacije gde će se vršiti dosadnja na postojećim parkovima i imamo lokaciju na Beranovcu, u dužini trim staze, s obzirom na to da je projektom predviđeno, gde je izgrađena trim staza, da se to područje ozeleni“, pojasnio je Jovanović i dodao, „sadnice  će  biti  dobavljene  od JP Srbijašuma i drugih zvaničnih institucija i biće zasađene po programu koji ćemo uraditi zajedno sa JKP Čistoća Kraljevo. Moramo da vodimo računa šta je najbolje posaditi na našoj teritoriji, to će verovatno biti autohtone sorte koje su pokazale da mogu uspešno da se održe na našem području.“

Jovanović je istakao da su ozelenjavanje i pošumljavanje jako značajni za budućnost, kao i da bez zdrave životne sredine i ekologije ni Srbija, ni svet, ne mogu dalje.

Izvor: Grad Kraljevo

Završene tri četvrtine gasovoda “Severni tok 2”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ksenia Kudelkina)
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro 2.000 kilometara gasovoda “Severni tok 2”, kojim će se isporučivati ruski prirodni gas u Evropsku uniju, sada se proteže po dnu Baltičkog mora.

“Izgradnja gasovoda ’Severni tok 2’ se nastavlja. Do sada je duž dna Baltičkog mora postavljeno 1.882 kilometara cevi, što je više od 76 odsto ukupne dužine ‘Severnog toka 2’”, saopštila je ruska kompanija Gasprom, koja predvodi ovaj projekat u partnerstvu sa pojedinim evropskim energetskim kompanijama.

Projekat podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, koji bi se protezao od ruske obale do Nemačke – i dalje do drugih evropskih kupaca – preko Baltičkog mora, podseća “Rusija danas”.

Planirano je da “Severni tok 2” bude završen do kraja ove godine.

Trasa gasovoda je do sada položena kroz teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone Rusije, Finske, Švedske i Nemačke, a samo jedan deo gasovoda, koji treba da prolazi kroz teritorijalne vode Danske, čeka zvanično odobrenje tamošnjih vlasti.

Izvor: Energetika.ba

Formiran Savet gradonačelnika za ozelenjavanje Novog Sada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na inicijativu gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića, a u cilju povećanja zelenih površina, obrazovan je Savet gradonačelnika grada Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumljavanju gradskih površina, prevashodno urbanih celina.

Zadatak Saveta je da analizira stanje zelenih površina, predlaže mere za unapređenje stanja u pogledu povećanja ukupne ozelenjene i pošumljene površine, za bolju koordinaciju radova koji se izvode u Novom Sadu, a utiču na zelene površine i predlaže izradu projekata i strateških dokumenata značajnih za zelene površine.

Članovi Saveta su profesori Poljoprivrednog fakulteta i stručnjaci Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, predvođeni prof. dr Sašom Orlovićem, a administrativne poslove za potrebe Saveta obavljaće Gradska uprava za komunalne poslove.

“Cilj nam je da Novi Sad zaista postane zeleni grad koji uvažava protokole zaštite životne sredine i visoko vrednuje ekološke teme. Pomoć najstručnijih lica na tom polju nam je više nego dobro došla, i očekujem da će formiranje Saveta uskoro pokazati svoju opravdanost kroz konkretne akcije i projekte sa očiglednim rezultatima na planu unapređivanja zelenila na teritoriji našeg grada”, istakao je tim povodom gradonačelnik Miloš Vučević.

Izvor: Grad Novi Sad

 

Elektroenergetičari sveta stižu u Sarajevo 2023. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Amin Khorsand)
Foto-ilustracija: Unsplash (Amin Khorsand)

Međunarodno veće za velike električne sisteme (CIGRÉ) odlučilo je da 141. sednicu Administrativnog veća održi u Sarajevu u leto 2023. godine. Kandidaturu glavnog grada Bosne i Hercegovine, koju je podneo Bosanskohercegovački komitet CIGRÉ na 135. sednici ovog veća održanoj krajem avgusta u Rio de Žaneiru, podržala je većina članova. Članstvo međunarodnog veća za velike električne sisteme čini 96 nacionalnih komiteta, a u radu Administrativnog veća učestvuju predstavnici 58 zemalja.

„Ovo je veliko priznanje Bosni i Hercegovini, njenom glavnom gradu i našem komitetu jer ćemo biti domaćini svetskom događaju u kojem učestvuju eminentni stručnjaci iz oblasti elektroenergetike. Na početku 21. veka ova oblast ima dinamičan razvoj zasnovan na novim znanjima i tehnologijama i sasvim je sigurno da će se i na zasedanju u Sarajevu tragati za odgovorima na izazove koji su pred nama“, izjavio je ovim povodom Edhem Bičakčić, predsednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRÉ

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Dosadašnji domaćini članovima Administrativnog veća CIGRÉ, osim Pariza, u kojem je sedište ove organizacije, bile su uglavnom poznate svetske metropole i gradovi velikih zemalja: Peking, Buenos Ajres, Seul, Hamburg, Varšava, Bilbao, Kopenhagen, kao i gradovi u SAD-u, Rusiji, Indiji, Koreji, Južnoj Africi, Novom Zelandu.

Njima se pridružuju Sarajevo i BiH, koji u oblasti elektroenergetike imaju dugu tradiciju, koja je u svetu prisutna od samog početka elektrifikacije. Ovde je već 1888. godine, kratko nakon Teslinog izuma, napravljena prva električna centrala.

Izvor: Energetika.ba

Najveća pčela na svetu ponovo otkrivena (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Emanuel Haas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

Volasova pčela (Megachile pluto) najveća je otkrivena pčela na svetu. Ime je dobila po pronalazaču, britanskom biologu, antropologu i istraživaču Alfredu Raselu Volasu, koji ju je pronašao još davne 1859. godine. Tokom vremena smatrali su da je izumrla, ali je 1981. godine ponovo pronađena u Indoneziji. Tada je o njoj pisao njen novi pronalazač, entomolog Adam Meser, a nekoliko godina kasnije na nju je “naleteo” još jedan istraživač Francuz Rok Demije de Šeno.

Narednih decenija nije bilo tragova o njenom postojanju, te se smatralo da je možda i izumrla. Ipak, početkom ove godine, pronašao je fotograf Klej Bolt sa svojim timom. Tada je prvi put ova pčela i fotografisana.

Fotograf Klej Bolt i biolog Ilaj Vajman u januaru su otputovali u Indoneziju sa namerom da pronađu gnezda termita u vreme kišne sezone. Potraga za termitima nije se pokazala uspešnom, ali su zato u jednom gnezdu ugledali najveću pčelu na svetu.

Nakon fotografisanja, vratili su je u gnezdo. Prema njihovim rečima, bila je izuzetno smirena, nimalo agresivna.

Zvuk krila pronađene ženke opisali su kao dubok i spor zvuk koji gotovo da su mogli da čuju i osete,  kao i osetno treperenje vazduha dok ona leti što ih je posebno fasciniralo.

Nekoliko meseci pre toga, entomolog i ekolog sa briselskog univerziteta Nikolas Fereken otkrio je da su dva primerka ove retke vrste prodata preko sajta eBay za devet hiljada dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Tupnier)

Nije usamljen slučaj da se na internetu obavi prodaja Volasove pčele. Fereken je objavio i studiju pod nazivom “Volasova pčela na prodaju: implikacije za regulaciju i očuvanje trgovine”, u čijem uvodu je napisao: “Ove prodaje preko interneta označavaju novo poglavlje u očuvanju pčela i verovatno će dovesti do novih važnih politika i naučnih izazova za zaštitu ove vrste od izumiranja”.

Prema aktuelnim zakonima, dozvoljena je prodaja Volasove pčele van granica jedne zemlje, s obzirom na to da se ne nalazi na listi ugroženih vrsta, mada je Međunarodna unija za očuvanje prirode posmatra kao ranjivu vrstu. Fereken, kao i mnogi drugi, zalažu se za promenu statusa ove vrste, jer smatraju da bi se sasvim opravdano mogla okarakterisati kao ugrožena.


Za takvu promena biće potrebno dosta vremena jer iziskuje još istraživanja i rada.

Jelena Cvetić

Japan će morati da baca radioaktivne vode iz Fukušime u Tihi okean, tvrdi ministar

Foto: Wikipedia/IAEA

Energetska kompanija “Tokio elektrik pauer” biće primorana da radioaktivnu vodu iz uništene nuklearne elektrane u Fukišimi baca direktno u Tihi okean, izjavio je danas Jošiaki Harada, ministar životne sredine Japana.

Foto: Wikipedia/IAEA

Otkako su zemljotres i cunami razorili postrojenje 2011. godine, “Tokio elektrik pauer” je prikupio više od milion tona zagađene vode iz cevi za hlađenje koje su služile da spreče topljenje jezgra reaktora. Kompanija je trenutno skladišti u rezervoarima na mestu nuklearne katastrofe, ali će joj do 2022. godine ponestati mesta.

“Odvođenje tečnosti u more kako bi se tamo razblažila predstavlja jedino rešenje”, rekao je Harada, najavljujući raspravu čitave vlade na ovu temu. Kako bi donele konačnu odluku o načinu odlaganja radioaktivne vode, japanske vlasti očekuju izveštaj stručnjaka.

Ministar nije izneo očekivanja o tome koja količina tečnosti bi bila bačena u okean.

Zeleno svetlo Japana ovim povodom moglo bi da razljuti njegove komšije poput Južne Koreje i da zategne već napete međudržavne odnose.

Nuklearne elektrane u obalskim područjima obično odlažu vode koje sadrže tricijum, bezopasan izotop vodonika, u more. Međutim, “Tokio elektrik pauer” je prošle godine priznao da tečnost u njegovim rezervoarima sadrži i druge zagađivače.

Kompaniji se protive i ribolovci i aktivisti za zaštitu životne sredine.

“Vlada bi trebalo da se opredeli za jedinu ekološki prihvatljivu opciju upravljanja krizom što znači dugoročno skladištenje i prerađivanje s ciljem uklanjanja radioaktivnosti iz vode”, objasnio je Šon Burni, specijalista za nuklearnu energiju u nemačkom Grinpisu.

Jelena Kozbašić

Zašto je obrazovanje o cirkularnoj ekonomiji odličan temelj za budućnost poslovanja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Cirkularna ekonomija postala je nezadrživi, globalni trend. Ipak, još uvek je potrebno mnogo inicijativa da bi se potpuno zatvorio krug proizvodnje i potrošnje, čime se osigurava konkurentska prednost preduzeća. Novi zakoni o otpadu i razvoj tržišta sekundarnih sirovina očekuju nas u bliskoj budućnosti. Pametni dizajn na početku životnog ciklusa proizvoda je apsolutno neophodan za osiguranje cirkularnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Cirkularna ekonomija predstavlja novu paradigmu poslovanja. To nije samo upravljanje otpadom, već potpuno novi način stvaranja vrednosti na tržištu.

Postojeći radni plan EU za ekodizajn (2016-2019) promoviše cirkularne proizvode. Mere ekodizajna napominju da će biti praćeni kriterijumi kao što su dostupnost rezervnih delova, lakoća popravke i olakšavanje tretmana na kraju životnog veka.

Danas nam tehnologija omogućava da uspostavimo nove poslovne modele podobne za cirkularnu ekonomiju, brinući o ljudima i životnoj sredini ujedno ostvarujući bolji odnos sa kupcima i zadržavajući ih lakše. Na taj način su najpre targetirani sektori sa najvišim potencijalima i uticajem na životnu sredinu: građevina, industrija hrane, rudarstvo, IT sektor, industrija tekstila, transport i elektronski i električni uređaji.

Privredna komora Srbije (PKS) u partnerstvu sa CirEkon i uz podršku EIT Climate-KIC inicijative, od 4. oktobra do 29. novembra, sprovodi program obuke za mala i srednja preduzeća na temu cirkularne ekonomije.

Uz pomoć praktičnih alata naučićete kako da analizirate trenutno stanje u vašoj kompaniji u pogledu efikasnosti materijala i procesa. Moći ćete da nove inovativne ideje pretvorite u strategije, sistemski poboljšate procese i postanete lideri na tržištu sa cirkularnim modelom poslovanja.

Akademija cirkularne ekonomije (ACE) primenjuje veoma praktičan pristup, pružanjem kratskih teoretskih osnovnih informacija, kroz povezivanje sa najboljim praksama cirkularne ekonomije, kao i pružanjem mogućnosti da direktno radite na alatima tokom radionica u stvarnim poslovnim izazovima. Obučavaće vas eksperti sa dugogodišnjim iskustvom iz Srbije, Holandije, Slovenije, Nemačke, Grčke, Austrije, Kine i Švedske.

Pročitajte još:

Tokom obuke polaznicima će biti dodeljen praktični zadatak o životnom ciklusu jednog proizvoda, koji će rešavati timski do kraja  programa.

Uslov za uspešno pohađanje stručne obuke je dobro poznavanje engleskog jezika.

Prijava učešća vrši se putem linka https://pks.rs/strana/sekcija/kalendar-seminara najkasnije do nedelje, 22. septembra 2019. godine.

Prednosti cirkularne ekonomije

  • Stvaranje bezbednog i održivog snabdevanja industrije sirovinama
  • Smanjenje sve veće zavisnosti zemlje od uvoza
  • Stvaranje novih radnih mesta
  • Podrška inovacijama i povećanju konkurentnosti
  • Ušteda
  • Podizanje vrednosti lokalno ekstrahovanih resursa, proizvedene robe i usluga
  • Prilika za modernizacijom i boljim plasiranjem proizvoda u EU

Pametnija upotreba resursa je veoma dobra za poslovanje, ali takođe pomaže da se sačuvaju prirodni resursi i smanji emisija gasova staklene bašte.

Izvor: ACE

Nišlije protestuju zbog seče drveća zarad izgradnje javne garaže

Foto: YouTube (Screenshot)

Kada su stanovnici Niša juče primetili da radnici Zelenila seku lipu pored parkinga na Sinđelićevom trgu, nekoliko njih je pokušalo da ih zaustavi. Drvo je ipak bilo posečeno, ali Nišlije najavljuju nastavak protesta zbog gradske odluke da se na tom mestu napravi javna garaža, prenose Južne vesti.

Foto: YouTube (Screenshot)

“Niko ne vodi računa o našim potrebama, a mi želimo da tu bude zelenilo, ne još 70 parking mesta i novih automobila koji će zagađivati okolinu. Mora da se nađe neko rešenje koje zadovoljava i nas građane i vozače. Ima toliko mesta na kojima može da se izgradi garaža, recimo pored Nišave“, rekla je novinarima stanarka Sinđelićevog trga Danka Popović upitaviši zašto je izabrano baš mesto na kom ljudi žive.

Ona je poslala poruku da stanovnici moraju da se bore iako su zakasnili da spasu lipu koja je godinama bila na tom mestu.

Nišlije su se i za vikend okupile na istom mestu sa zahtevom da prostor iza Narodnog pozorišta ostane nepromenjen, a neslaganje sa odlukom grada izraziće i protestujući u narednim danima.

Južne vesti podsećaju da je izgradnja sporne javne garaže najavljena krajem 2016. godine, a 2018. je saopšteno da će Parking servis dići kredit od 40 miliona dinara kako bi se napravilo parkiralište slično onom kod Doma zdravlja.

Sedam tona plastike iz mora “nasukano” na obalu Australije

Foto-ilustracija: Unsplash (Vova Drozdey)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na severnoj obali australijskog kontinenta, na plaži Djulpan našlo se čak sedam tona morske plastike, među kojima ima i plastičnih flaša, upaljača i ribarskih mreža.

Organizacija za zaštitu mora “Sea Shepherd” tvrdi da je otpad iz mora isplivao na obalu, što je još jedan od dokaza o neprekidnom kretanju plastike širom planete. Njihovi članovi su se pridružili autohtonim rendžerima u uklanjanju plažne deponije na prostoru od 2 kilometra duž plaže.

Dve trećine đubreta činile su flaše vode, upaljači, intimni veš, cipele, igračke, četkice za zube, omotači za led i slično. Među ostalim otpadom našlo se više od 70 različitih vrsta ribarskih mreža, a neke od njih sadržale su i kosti kornjače.

Liza Diks iz “Sea Shepherd Australia” izjavila je da je ovo najgori slučaj plastičnog otpada sa kojim se grupa susrela, iako su imali preko 600 akcija čišćenja australijskih plaži.

Dženifer Lavers, morski biolog sa tasmanijskog univerziteta, pomogla je organizaciji u analizi porekla otpada i smatra da je veći deo upravo od plastike za jednokratnu upotrebu, a za pojedine ostatke tvrdi da su stari decenijama.

Pretpostavljaju da je otpad stigao iz jugoistočne Azije, ali svesni su i toga da otpad iz Australije završava negde drugde, što ukazuje na složenost problema.

Lavers ne smatra da je situacija nepopravljiva, već veruje da se nešto može učiniti po tom pitanju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Inače, prošlogodišnje čišćenje ove plaže bilo je organizovano u oktobru i trajalo je dve nedelje. Otežavajuća okolnost bila je što ne postoji put do plaže, te su ga morali napraviti kako bi neophodna vozila mogla da joj pristupe.

Premijer Skot Morison glasao je da se reši problem sa otpadom iz Australije, koji većinom završi u okeanima. Njegova pobeda treba da bude usmerena na pojačanje lokalne reciklažne industrije i zabranu izvoza materijala koji se može reciklirati.

Vlada smatra da tek 12 odsto plastičnog otpada u Australiji biva reciklirano, što je premalo.

Jelena Cvetić

 


 

Plan lokalne samouprave da svako selo u opštini Paraćin ima vodovod i kanalizaciju

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Izgradnja kanalizacione mreže ove godine je započeta za mesne zajednice Stubica i Gornja Mutnica, a radovi su u različitim fazama napredovanja u Šaludovcu i Donjoj Mutnici. Za većinu sela koja su u neposrednoj blizini grada, kanalizacija je već završena ili je u završnim fazama, a za Strižu i Donje Vidovo treba da se odradi još samo priključak. Inače, trećina paraćinskih sela ima mogućnost izgradnje kanalizacije, odnosno, radovi su u planu, u nekoj od faza izvođenja ili u završnici.

Kada je reč o vodovodnoj mreži, ona je izgrađena ili se završava u dve trećine seoskih mesnih zajednica, a plan lokalne samouprave je da svako selo ima vodovod i kanalizaciju, koji se grade najpre tamo gde meštani pokažu najveće interesovanje za priključenje na mrežu.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Protesti na Staroj planini protiv izgradnje mini hidroelektrane

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U četvrtak, 5. septembra, meštani sela u okolini Stare planine, zajedno sa planinarima i ljubiteljima prirode iz Niša, Knjaževca i Pirota, organizovali su  protest u Toplom Dolu zbog najavljene gradnje derivacione mini hidroelektrane (MHE) na Toplodolskoj reci.

Investitor Dragan Josić ipak se nije pojavio sa bagerima tog dana, kao što su meštani očekivali, ali to nisu shvatili kao znak da je odustao od gradnje.

Meštani su iz predostrožnosti počeli da organizuju noćna dežurstva, a most vezali lancem i katancem, kako bi se zaštitili od dolaska bagera.

Toplodolci su podsetili da je ova MHE samo jedna od ukupno sedam čija se gradnja planira u tom delu planine, što bi, prema rečima meštana, značilo da u cevima nestaje preko 40 kilometara čiste planinske reke.

Podršku meštanima na protestu dao je i Zoran Stojanović, odbornik opozicione odobriničke grupe “Najbolje za Pirot” u pirotskoj Skupštini, koji smatra da bi se velika nepravda nanela stanovništvu izgradnjom MHE, jer bi se smanjili doprinosi domaćinstava.

Jedan od prisutnih komentarisao je toplodolske i dojkinačke delove Stare planine kao najlepše, ali i posledice ako se oni unište, odnosno gubitak čiste izvorne vode i mnogih autohtonih vrsta riba i insekata.

Foto: Facebook (screenshot)

Podršku protestantima dali su i planinarsko društvo “Preslap” iz Niša. Načelnik Nenad Stevanović istakao je da će se planinari boriti sa meštanima do samog kraja kako bi sačuvali Toplodolsku i druge reke u tom kraju, kao i više desetina vodopada na njima.

Meštani su na protestu ponovili da reke Stare planine za njih znače život i da se, u slučaju da ih investitor uništi, moraju odseliti.

Savez mesnih zajednica Stare planine 7. septembra proglasio je vanredno stanje zbog, kako se navodi, nepoštovanja zakona i Ustava Srbije.

Jelena Cvetić