Home Blog Page 844

Samit sedam južnoameričkih zemalja za odbranu Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastien Goldberg)
Foto-ilustracija: Unsplash (Emanuel Haas)

Sedam od devet zemalja na čijoj teritoriji se prostire Amazonija okupilo se danas u Kolumbiji kako bi hitno utvrdile mere zaštite za najveću tropsku prašumu sveta, kojoj prete požari i krčenje terena.

Šefovi država i predstavnici Kolumbije, Perua, Ekvadora, Bolivije, Brazila, Surinama i Gvajane organizovali su samit za Amazon u maloki, velikoj domorodačkoj kolibi u Letisiji, glavnom gradu južnog kolumbijskog departmanta Amazonas.

Samitu nisu prisustvovale Venecuela, koja nije pozvana, i Francuska, čija se prekomorska teritorija Gvajane takođe obuhvata veliku površinu amazonske šume.

“Tu smo radi saradnje koja će osigurati opstanak naše Amazonije”, rekao je kolumbijski predsednik Ivan Duke na početku sastanka koji je sazvao sa svojim peruanskim kolegom Martinom Vizkarom.

Brazilski predsednik Žair Bolsonaro, čiju vladu je oštro kritikovala međunarodna zajednica zbog nerešavanja velikih požara proteklih nedelja, pozvao je zemlje da brane svoj suverenitet nad Amazonijom i ocenio da se o tome ne može pregovarati.

“Moramo zauzeti čvrst stav u odbranu suvereniteta tako da svaka zemlja može na svojoj teritoriji da razvije najbolju politiku za region Amazonije, a ne da je preda u ruke drugim zemljama”, rekao je on preko video-linka iz Brazila. Nije došao na sastanak iz zdravstvenih razloga, kako je zvanično navedeno.

Bolsonaro je ponovo napao francuskog predsednika Emanuela Makrona da je “napao Brazil i ugrozio mu suverenitet” ponudom pomoći za gašenje požara.

Ekstremnodesničarksi brazilski predsednik koji je skeptičan prema klimatskim promenama podržava rudnu eksploataciju domorodačkih rezervi i zaštićenih zona te tropske šume.

Učesnici samita treba da potpišu “Pakt iz Letisije za Amazon”, plan koji treba da sprovode ne samo zemlje Amazonije nego i druge zemlje regiona i međunarodna zajednica.

U Kolumbiji su i predsednici Ekvadora i Bolivije, Lenin Moreno i Evo Morales i potpredsednik Surinama, Ašvin Adhin. Gvajanu predstavlja ministar prirodnih resursa Rafael Trotman.

Kolumbijski predsednik je pozvao da se uskladi borba protiv seče šuma, da se razmenjuju informacije kako bi se sprečili požari i da se utvrde novi ciljevi za pošumljavanje i smanjenje posledica klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kal Visuals)

Duke je ilegalnu seču šuma, prekomerno stočarstvo i trgovinu drogom naveo kao glavne uzroke štete nanete Amazoniji.

“Razmere problema nas obavezuju da preduzmemo drastične mere”, rekao je predsednik Vizkara.

Najveći deo amazonske šume je u Brazilu, čak 60 odsto, a ostatak u Kolumbiji, Boliviji, Ekvadoru, Peruu, Surinamu, Venecueli i francuskoj Gvajani.

U Brazilu je ove godine zabeleženo 96.598 požara, od kojih 51,4 odsto u Amazoniji. U Boliviji, požar je opustošio 1,7 milion hektara šume.

Izvor: Zelena Srbija

Nemački vozovi na “vetar”

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačke železnice su najveća železnička kompanija u Evropi, zahvaljujući kojoj u toku godine oko 2 milijarde ljudi stigne do svog krajnjeg odredišta. Od nedavno su odlučile da svoje poslovanje uprave ka višem stepenu korišćenja obnovljivih izvora energije. S tim ciljem na umu su i potpisale ugovor o opskrbljivanju preduzeća energijom vetra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ugovor koji su Nemačke železnice sklopile sa energetskim kompanijama Innogy SE i RWE Supply & Trading garantuje im petogodišnje snabdevanje čistom energijom iz vetroelektrane u Severnom moru, od koje će dobijati kapacitet od 25 MW. To je otprilike jednako snazi četiri vetrenjače, odnosno 8 odsto od ukupne proizvodnje vetroelektrane snage 295 MW.

Nemačke železnice tvrde da više od 57 odsto svojih energetskih potreba zadovoljavaju energijom čistog porekla što ih čini njenim najvećim potrošačem u zemlji. Takođe najavljuju da će do 2038. godine njihov energetski miks biti u potpunosti utemeljen na niskougljeničnim izvorima.

“Tokom narednih nekoliko godina, ugovore na bazi fosilnih goriva ćemo po njihovom isteku neprestano zamenjivati obnovljivom energijom”, kazao je Torsten Šein, izvršni direktor energetskog sektora železničke kompanije iz Nemačke.

Jelena Kozbašić

U Hrvatskoj obeleženo 143 godine organizovanog upravljanja vodama

Foto: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Svečanom proslavom obeleženo je 143 godine organizovanog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj i Dan hrvatskih voda. Svečanosti se, među ostalima, pridružio i ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić.

„Veseli me što sam ovde sa svojim najbližim saradnicima kako bismo iskazali poštovanje i zahvalnost generacijama radnika upravljanja vodama, počevši od vremena biskupa Josipa Juraja Štrosmajera, a koji su dekadama pridonosili stvaranju hrvatskog upravljanja vodama kao organizovanog sistema kakav je danas“, rekao je Ćorić, istaknuvši kako su upravo ljudi točak koji pokreće i omogućava sve promene u istoriji njihovog rada.

U sklopu proslave, ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković potpisali su ugovor za „Projekat unapređenja negrađevinskih mera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – Vodno Ekološko Praćenje, Analize i Rješenja – VEPAR“.

Vrednost projekta je 250 miliona kuna i biće sufinansiran sredstvima Evropskog fonda za regionalni razvoj unije u iznosu od 85 odsto, a predviđeno trajanje projekta iznosi četiri godine.

Projekat predvode Hrvatske vode, kao korisnik bespovratnih sredstava i Državni hidrometeorološki zavod, kao projektni partner, i sastoji se od unapređenja negrađevinskih mera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj, kojima će se postići smanjenje rizika od poplava, a takođe i unapređenje u praćenju, analizama i nalaženju optimalnih rešenja za integralno i održivo upravljanje vodama, vodnom okolinom i rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

„U protekloj i ovoj godini svedočili smo velikim količinama padavina, velikim vodostajima i pretnjama od poplava. Stoga Hrvatske vode planiraju da do 2023. godine iskoriste raspoloživih 150 miliona evra iz EU fondova za potrebe unapređenja sistema obrane od poplava, odnosno zaštite ljudi i njihovu imovinu od pojave poplava. I zato smo posebno ponosni na odobrenje projekta VEPAR koji se odnosi na temeljnu delatnost Hrvatskih voda“, istakao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

U sklopu svečane proslave i ove godine Hrvatske vode tradicionalno su dodelile godišnje nagrade za stručne i naučne radove.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske 

Uspesi i neuspesi u upravljanju otpadom u Srbiji od 2011. do 2018. godine

Foto: Branislav Brkljačić
Foto: Tijana Jevtić

Agencija za zaštitu životne sredine je na osnovu dostavljenih podataka pripremila izveštaj o upravljanju otpadom za period 2011-2018. godina. U izveštaju su pripremljeni podaci za 2018. i ažurirani podaci za prethodne godine gde je bilo izmena od strane operatera.

Ono što je značajno je da je povećan broj preduzeća koja dostavljaju podatke za preko 1100, kao i broj samih izveštaja za preko 2500. Pored toga, u toku 2018. godine je prijavljeno blizu 61 hiljada kretanja opasnog otpada.

U narednom periodu, Agencija će intenzivno raditi na usklađivanju izveštavanja u skladu sa zahtevima novog zakonodavstva EU u oblasti upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije, naročito u oblasti komunalnog otpada, električnog i elektronskog otpada, baterija i akumulatora. Posebno je važno izdvojiti izveštavanje od strane operatera ponovnog iskorišćenja otpada i izvoznika otpada.

Izveštaj se može preuzeti OVDE.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Aktivisti za zaštitu životne sredine protestovali su u Veneciji na crvenom tepihu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Unsplash (Henrique Ferreira)

Filmski festival u Veneciji ove godine ostaće upamćen po nagradi Zlatni lav uručenoj filmu “Džoker”, ali i po protestima za zaštitu životne sredine. Stotine aktivista organizovalo je protest na crvenom tepihu protiv brodova za krstarenje, štetnih za životnu okolinu.

Venecijanski filmski festival trajao je od 28. avgusta do 7. septembra. Za to vreme, učesnici petodnevnog Klimatskog kampa zauzeli su crveni tepih nakon svetskih zvezda. Među aktivistima bilo je najviše Italijana, ali i ljudi iz čitave Evrope.

Članica venecijanskog Komiteta protiv kruzera i jedna od aktivistkinja Kjara Burati istakla je da  problem klimatskih promena smatraju trenutno navažnijim globalnim pitanjem.

Demonstranti obučeni u bela zaštitna odela smestili su se na crveni tepih i poručivali “Ne kruzerima!” i “Naša kuća gori!”, držeći transparente sa natpisima “Veliki kruzeri uništavaju Veneciju”, “Klimatska pravda”i “Nemamo drugu planetu”. Pozivali su i filmske zvezde da im se pridruže i podrže borbu protiv klimatskih promena.

Foto: Unsplash (Liubov Ilchuk)

Ušli su masovno bez većeg otpora obezbeđenja. Ipak, dobrovoljno su napustili crveni tepih kako ne bi došlo do sukoba sa policijom.

Protest se održao uoči ceremonije zatvaranja, na kojoj je nastupao i Mik Džeger, koji ih je javno podržao.

Venecija se nalazi na UNESKO listi svetske kulturne baštine. Već dugo brojne grupe traže da se brodovima kojima se krstari zabrani pristup laguni. Italijanska vlada najavila je da će uskoro biti zabranjen prilaz velikim brodovima za krstarenje u istorijski deo grada.

Jelena Cvetić

 

Zaštita životne sredine – prilika za saradnju Srbije i Kine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Zaštita životne sredine otvara novu perspektivu u razvoju ukupnih odnosa i ekonomske saradnje Republike Srbije i Narodne Republike Kine”, rekao je danas ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ukazao na posebne komparativne prednosti za ulaganja u našu zemlju u ovoj oblasti, u svom obraćanju na Međunarodnoj konferenciji za zelene investicije i razvoj, koja se održava u okviru Međunarodnog sajma investicija i trgovine (CIFIT 2019) u Sjamenu, u Kini.

U svom veoma zapaženom izlaganju na jednom od najvažnijih foruma koji se održavaju u okviru CIFIT-a, ministar Trivan je predstavio planove i projekte koji čekaju Srbiju na putu dostizanja savremenih standarda u zaštiti životne sredine. Na skupu u kojem je učestvovalo preko 500 predstavnika različitih institucija i kompanija iz Kine i čitavog sveta, predstavio je velike potencijale Srbije za dobre poslove u oblasti zaštite životne sredine, pre svega u oblasti upravljanja otpadom, tretmana opasnog otpada i izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. On je precizirao da procenjene investicije u projekte iz oblasti zaštite životne sredine u Srbiji u narednom periodu iznose 15 milijardi evra, od kojih je skoro 5 milijardi za otpadne vode i oko 2 milijarde za upravljanje čvrstim otpadom, da bi naša zemlja mogla da dostigne ekološke standarde razvijenih zemalja.

Goran Trivan je rekao da je strateško opredeljenje Republike Srbije uspostavljanje i izgradnja 27 regionalnih centara sa savremenom čistom tehnologijom tretmana otpada i iskorišćenja otpada kao resursa i naveo da su prioritetni regioni spremni za ulaganja Valjevo, Užice i Zaječar. Procenjene investicije za izgradnju postrojenja za tretman opasnog otpada i potrebne infrastrukture njegovog zbrinjavanja kreću se i do 50 miliona evra. On je izrazio uverenje da je prečišćavanje otpadnih voda najvažnije ekološko pitanje, i da je neophodno da se u što kraćem roku u svim gradovima i opštinama, izgrade postrojenja za ove namene. Istakao je da je u Srbiji u ovom trenutku 13 jedinica lokalnih samouprava koje su spremne za izgradnju, a da su još 32 opštine i gradovi u finalnoj fazi pripreme projektne dokumentacije, tako da će u veoma kratkom roku biti spremni za izgradnju. Ukupne procenjene vrednosti ovih projekata iznose preko 800 miliona evra i predstavljaju prvu fazu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji, naglasio je.

Foto: Ministarstvo zaštite životne okoline

Izražavajući uverenje da su izvanredni prijateljski odnosi Republike Srbije i Narodne Republike Kine čvrst temelj razvoja saradnje i u oblasti ekologije, ministar Goran Trivan je pozvao kineske privrednike, ali i druge zainteresovane međunarodne investitore, da ulažu u zaštitu životne sredine u Srbiji uz obostranu dobrobit.

“Nadamo se da ćemo kroz nove projekte nastaviti da jačamo saradnju naša dva naroda, naše dve ekonomije i najvažnije, unaprediti zaštitu životne sredine i time poboljšati stanje, ne samo u Srbiji, već i globalno, jer životna sredine i zagađenja ne poznaju granice”, zaključio je Trivan.

Međunarodnu konferenciju su otvorili i pored ministra govorili Ma Ksiuhong, predsednik Saveta za promociju međunarodnih investicija NR Kine, Guo Ningning, viceguverner provincije Fuđen u Kini i Jao Venping, potpredsednik Saveta za promociju međunarodnih investicija NR Kine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Podgorici održana regionalna radionica o sadržaju zagađujućih materija u gorivima naftnog porekla

Foto: Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore
Foto: Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore

U Podgorici je u periodu od 4. do 6. septembra održana regionalna radionica na temu primene Evropske direktive (EU) 2016/802 o sadržaju zagađujućih materija u gorivima naftnog porekla, sa posebnim akcentom na kontrolu brodskih goriva. Pored učesnika iz Crne Gore, u radionici su učestvovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine i Turske u organizaciji Evropske agencije za pomorsku bezbednost.

Radionica je realizovana u organizaciji EMSA (Evropska agencija za sigurnost plovidbe) a otvorio  je direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica i predavači EMSA viši službenik projekta Serđio Alda i viši službenik projekta Brajan Eliot.

Pored pomenutih zemalja na radionici su učestvovali i predstavnici Crne Gore – Željko Lompar i  Novica Mijović, iz Port State Control-a, Sergej Vujošević iz Uprave pomorske sigurnosti, kao i službenici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine mr Aleksandar Božović i mr Gordana Đukanović, kao i predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Olivera Kujundžić. Treningu je prisustvovao i predstavnik Laboratorije za ispitivanje kvaliteta goriva Instituta za transport –Intra Mileta Ćulafić.

Tokom prvog dana radionice održane su prezentacije od strane predstavnika EMSA, nakon čega su usledile grupne vežbe.

Drugog dana radionice organizovana je poseta teretnom brodu u luci Bar, gde je u cilju ispitivanja kvaliteta goriva tj. utvrđivanja količine sumpora u gorivu, uzet uzorak goriva za dalje laboratorijsko ispitivanje i predat je Institutu za transport –Intra.
Trećeg dana radionice održane su prezentacije i doneti zaključci.

Regionalna radionica na temu primene Evropske direktive (EU) 2016/802 o sadržaju zagađujućih materija u gorivima naftnog porekla, sa posebnim akcentom na kontrolu brodskih goriva, naročito je važna s obzirom na to da je osim teorijskog, imala i praktični deo – uzimanje uzorka goriva na teretnom brodu u luci Bar i kontrolnog merenja sadržaja sumpora u gorivu, što je prvi put realizovano u okviru radionica ove vrste u organizaciji Agencije.

Od 1. januara 2020. godine, u Crnoj Gori će brodovi koji plove kroz teritorijalne vode morati da koriste još strože standarde u pogledu sadržaja sumpora u brodskim gorivima.

Zagađenje vazduha od morskog saobraćaja je značajno. Crna Gora je podržala inicijativu EU da se Sredozemno more proglasi za zonu kontrole emisija sumpor-dioksida iz pomorskog saobraćaja.

Foto: Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore

Kontrola kvaliteta goriva se u Crnoj Gori vrši od 2011. godine, a kontrola brodskih goriva na skladištima od 2017. godine.

Nakon transpozicije Direktive EU 2016/802 u nacionalno zakonodavstvo početkom 2017. godine, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je, u skladu sa svojim nadležnostima, već prilikom pripreme Godišnjeg programa monitoringa kvaliteta tečnih goriva naftnog porekla uvrstila kontrolu brodskih goriva u redovan monitoring.

U ovom kontekstu, Agencija koordinira sprovođenje programa, gde su uvoznici brodskih goriva u obavezi da sklope ugovor o kontroli kvaliteta uskladištenog goriva sa akreditovanom laboratorijom.
Na taj način kontrolisan je kvalitet goriva koje plovila nabavljaju u Crnoj Gori, dok kvalitet brodskih goriva koja koriste strana plovila, predstavlja zadatak Inspekcije pomorske sigurnosti.

Izvor: Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore

Više od 13 hiljada novih stabala u Užicu

Foto: Grad Užice

Grad Užice je dobio sredstva od Ministarstva zaštite životne sredine za pošumljavanje parcela u širem centru grada. Zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević je ovim povodom istakao da će 13.050 jednogodišnjih stabala javora biti zasađeno na 5,22 ha kolika je ukupna površina pet parcela obuhvaćenih ovim projektom.

Foto: Grad Užice

„Vrednost projekta je 1.788.000 dinara od kojih je 1.234.000 učešće Ministarstva, a 534.000 je učešće Grada Užica, tačnije 31 % vrednosti projekta. Tri parcele koje će biti pošumljene su u Velikom parku dok su preostale dve na Belom groblju“, naveo je Stanisavljević i dodao da će u Velikom parku biti pošumljene parcele na kojima su se osušili četinari 2012. godine. Kao razlog za izbor upravo javora za pošumljavanje, Stanisavljević navodi da je ta vrsta drveta dosta otpornija za uslove gradske sredine, pa je zbog uspešnosti pošumljavanja pao izbor na tu vrstu.

„Ovo pošumljavanje je od velikog značaja za naš grad i od njega ćemo imati više benefita, od zaštite zemljišta od erozija, prečišćavanje vazduha koje je naročito značajno u zimskom periodu, pa do drugih opšte korisnih funkcija šume koje naši sugrađani dobijaju boravkom u prirodi“, ističe Stanisavljević i dodaje da su sadnice koje će biti zasađene kontejnerske, odnosno sadnice sa zaštićenim korenovim sistemom jer je uspešnost prijema ovakvih sadnica daleko veća.

Sve sadnice će, kako navodi Stanisavljević, biti dobavljene iz Semenskog centra JP Srbijašume u Požegi, jer su uslovi u kojima su te sadnice odgajane vrlo slični onim kod nas gde će biti zasađene, što doprinosi uspešnosti pošumljavanja. Pošumljavanje će biti realizovano krajem oktobra, početkom novembra, kada stane vegetacija i kada to vremenski uslovi dozvole.

Foto: Grad Užice

„Svedoci smo sve većem sušenju i uništavanju šuma, što direktnim što indirektnim uticajem čoveka, tako da svako podignuto stablo je naše ulaganje u zaštitu životne sredine, u proizvodnju kiseonika i u budućnost naših najmlađih“, rekao je Stanisavljević.

Stanisavljević je najavio da će Grad i naredne godine konkurisati kod istog ministarstva za pošumljavanje novih deset hektara, kako u gradskim tako i u prigradskim sredninama.

Članica Gradskog veća Dunja Đenić zadužena za ekologiju je istakla da je veoma značajno što se jedan ovakav projekat realizuje u Užicu, posebno kada se uzme u obzir činjenica da se u našem gradu već decenijama borimo sa aerozagađenjem.

„Grad Užice svake godine ima nove mere koje primenjuje kako bi se smanjilo aerozagađenje, počev od mera energetske efikasnosti, mera konverzije sistema grejanja, kako velikih sistema tako i sistema grejanja fizičkih lica, ali akcija poput ove i sadnja drveća je svakako nešto što značajno doprinosi smanjenju aerozagađenja“, navodi Đenićeva.

Izvor: Grad Užice

Amerika dozvolila uvoz kože i lobanje ugrožene afričke vrste

Foto: Wikipedia/Yathin S Krishnappa

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da će izdati dozvolu lovcu na trofeje iz savezne države Mičigen kako bi mogao uveze kožu i lobanju retkog crnog nosoroga kog je odstrelio prošle godine u Africi.

Foto: Wikipedia/Yathin S Krishnappa

Kris Pejerk podneo je 2018. godine zahtev američkim vlastima da uveze trofej iako je životinja koju je ubio zaštićena Zakonom o ugroženim vrstama.

Pejerk je platio 400.000 dolara programu za borbu protiv lovokradica da bi dobio dozvolu da lovi mužjaka nosoroga u nacionalnom parku u Namibiji.

Na svetu je u divljini ostalo samo još oko 5.500 crnih nosoroga. Gotovo polovina se nalazi u Namibiji koja, po međunarodnoj konvenciji, može da dozvoli lovcima da legalno odstrele pet mužjaka nosoroga godišnje.

Prema klasifikaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode, crni nosorozi spadaju u kritično ugrožene vrste. Ipak, jedinka koju je Pajerk naveo u svom zahtevu, jugozapadni crni nosorog, je njena podvrsta koja je označena kao “ranjiva”.

Uz strože propise, broj crnih nosoroga se poslednjih godina uvećava, ali i dalje desetine njih godišnje izgube život zbog svojih rogova. Oni se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini ili kao statusni simbol.

 

Koliko stabala i divljači godišnje nestane u Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Republički zavod za statistiku je objavio podatke iz oblasti šumarstva i lovne privrede u sklopu biltena “Šumarstvo u Republici Srbiji, 2018”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Povećanje površina pod šumom od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2017. godine, prema nalazima zavoda, iznosilo je 13.570 hektara, dok je smanjenje površina pod šumom u istom periodu 13.076 hektara.

Smanjenje se pripisuje različitim faktorima i akterima. Usled čiste seče kao redovnog načina gazdovanja šumama nestalo je 2.773 hektara pod drvećem. U požarima je stradalo 157 hektara. Iskrčeno je ukupno 62 hektara bez obzira na to da li su lica za krčenje imala dozvolu nadležnog organa. Insekti, vetar i druge nepogode su prouzrokovali nestanak 1.528 hektara površine ozelenjene stablima.

Udeo u smanjenju su imale i ispravke na osnovu novog premera – 4132 hektara, kao i srešivanje imovinsko-pravnih odnosa – 4.424 hektara.

Na kraju 2017. godine, šumama je bilo prekriveno 2.237.511 hektara teritorije Srbije.

Stručnjaci su izračunali da je u 2018. godini posečeno 132.669 kubnih metara drveta, a 24.685 kubnih metara nalazi se u kategoriji “šteta od čoveka”. Bespravnoj seči se pripisuje nestanak 22.833 kubnih metara drveta. Veći deo je izvezen iz šume – 22.570 kubnih metara, a 263 kubnih metara je ostalo u šumi.

Foto-ilustracija: Pixabay

U 2017. godini, broj većine divljači je viši u odnosu na 2013. godinu. Pad je zabeležen kod zečeva, kuna belica, poljskih jarebica i jastreba kokošara.

Kada je reč o trajno zaštićenim vrstama, porastao je broj medveda, riseva, velikih tetreba, vidri, jarebica kamenjarki, leštarki i bekasina. Populacija dabra, stepskog tvora, hermelina i lasice je opala.

Srpski lovci su 2017. godine ulovili 176 vukova, više od 16.000 lisica i više od 11.000 divljih svinja, kao i 14 divokoza, 47 muflona, 666 divljih mačaka i 941 jelena. Tokom iste godine, ulovljeno je 141 hiljada fazana, gotovo 32 hiljade prepelica, 13,6 hiljada divljih pataka, 26 hiljada zečeva i 10,5 hiljada srna.

U Srbiji je te godine bilo registrovano 314 lovišta dok je lovaca bilo više od 77 hiljada.

Jelena Kozbašić

Volontiraj na Green festu – Promeni igru!

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Green fest poziva mlade, ambiciozne, proaktivne i društveno angažovane pojedince koje zanimaju film i umetnost, ekologija i životna sredina da se prijave za volontiranje na najvećem “zelenom” festivalu u regionu, koji će se održati od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda, pod sloganom “Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!”.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Svi zainteresovani se mogu prijaviti slanjem kratke biografije i motivacionog pisma na volonter@greenfest.rs najkasnije do 20. septembra. Samo kandidatkinje i kandidati koji uđu u uži izbor biće direktno kontaktirani.

Iskoristite priliku i razvijte nove veštine, naučite da radite u timu, upoznajte nove prijatelje i potencijalne saradnike. U prethodnih devet godina oko 400 mladih je bilo uključeno u volonterski program. Na ovaj način organizatori Festivala nastavljaju sa praksom angažovanja mladih, koji kasnije mogu očekivati i priliku za rad na različitim projektima.

Međunarodni festival zelene kulture Green fest je najveća “zelena” manifestacija u regionu jugoistočne Evrope, posvećena ekologiji i zaštiti životne sredine, koja kroz edukativne, filmske, izložbene i aktivističke programe i proizvode podstiče kulturu življenja u skladu sa zelenim vrednostima. Tokom prethodnih devet godina festival je posetilo preko 70.000 ljudi.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Ovogodišnje izdanje festivala ima za cilj da pokrene radoznalost i kreativnost, razmišljanje i promišljanje o cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju, i osnaži sve posetioce da postanu deo akcije i promene koja je ovoj Planeti zaista neophodna. Više informacija o Festivalu možete pogledati na www.greenfest.rs.

Festival organizuju Centar za unapređenje životne sredine i Dom omladine Beograda uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, Grada Beograda – Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Francuske ambasade i Francuskog Instituta, Fondacije Hajnrih Bel, kao i uz pomoć mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Učešće javnosti u izradi Programa privremenih objekata u nacionalnom parku Skadarsko jezero

Foto: Srećko Grabovica (Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore)
Foto: Srećko Grabovica (Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore)

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore je, u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata („Službeni list CG“, br. 64/17,44/18 i 63/18), u obavezi da donese Program privremenih objekata za NP Skadarsko jezero.

U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbedi što veći stepen transparentnosti i omogući prethodno učešće zainteresovane javnosti, a posebno zainteresovanih korisnika prostora odnosno lokalnog stanovništva u opštinama Podgorica, Bar i Cetinje, Ministarstvo je pripremilo odgovarajući Upitnik.

Upitnik je potrebno popuniti u periodu od 6. septembra 2019. godine do 16. septembra 2019. godine i isti dostaviti na adresu javna.rasprava@mrt.gov.me.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Kako su u Užicu raspoređena sredstva Evropske unije namenjena razvoju opština?

Foto: Grad Užice

U okviru programa Podrška Evropske unije razvoju opština – EU PRO, Gradu Užicu je odobreno sufinansiranje tri projekta: završetak izgradnje kišne kanalizacije u poslovnoj zoni Krčagovo, izrada Plana detaljne regulacije Stari grad i sanacija odnosno rekonstrukcija dela zgrade Narodnog pozorišta Užice.

Foto: Grad Užice

Trenutno se izvode radovi na izgradnji kišne kanalizacije i rekonstrukciji dela vodovodne mreže u Karađorđevoj ulici, zatim na izgradnji kišne kanalizacije u ulicama Heroja Jerkovića i Miloša Obrenovića. Vrednost radova projekta izgradnje kišne kanalizacije je oko 69,5 miliona dinara, od kojih se oko 50 miliona finansira iz Programa, a ostalo je učešće Grada, dok JKP Vodovod sa 19,5 miliona dinara u potpunosti finansira rekonstrukciju vodovodne mreže.

Direktor Vodovoda Duško Ljujić je istakao da je cevovod koji se rekonstruiše veoma važan u budućnosti jer omogućava snabdevanje Krčagova i niskom zonom, s tim da bi se voda prepumpavala sa rezervoara Dovarje na Kapetanovinu, tako da će u slučaju nekih havarija na visokoj zoni i iz ovog pravca takođe postojati mogućnost vodosnabdevanja Krčagova i bolnice.

„Pored toga, ovaj cevovod je veoma značajan iz razloga što možemo da aktiviramo rezervoar Staro Dovarje, koje sad nije u funkciji i već 30 godina se ne koristi i na njega možemo da dopremimo gravitacijom vodu sa Živkovića vrela. Tako da u nekoj perspektivi možemo da sa nekim manjim ulaganjima kompletno Krčagovo snabdevamo izolovano sa Živkovića vrela“, naveo je Ljujić.

Foto: Grad Užice

„Cevovod nam je važan jer će omogućiti da prilikom radova na rekonstrukciji visoke zone, u najveće gradsko naselje možemo da dopremimo vodu, a da rekonstrukcija cevovoda visoke zone ne utiče na snabdevanje. Imamo obećanje Kancelarije za javna ulaganja da će uložiti u infrastrukturu gradskog vodovoda negde oko 2 miliona evra. Ta sredstva smo planirali za magistralni cevovod u Gradskoj opštini Sevojno, zatim za deonicu od visoke zone rezervoara Buar do rezervoara Gluvaći, praktično za najkritičnije deonice. Takođe će se raditi i kompletna rekonstrukcija automatike i upravljanja vodovodnim sistemom, to će nam omogućiti mnogo jednostavnije praćenje sistema i upravljanjem“, navodi Ljujić.

Nikola Maksimović, direktor JP Užice razvoj, je naveo da će u navedenim ulicama biti postavljeno 2700 m kišne kanalizacije, sa preko 60 bubanj slivnika i 70 rešetki na saobraćajnicama za prikupljanje površinskih voda.

„Kako budemo završavali pojedine deonice kišne kanalizacije tako ćemo iste asfaltirati u punom profilu, a s obzirom na to da je na tenderu posao izgradnje kišne kanalizacije dobio konzorcijum sastavljen od tri firme, Jedinstvo, Stabil pro i Domekstra, to omogućava da se uporedo izvode radovi u sve tri ulice pa očekujemo da posao bude efikasnije završen“, naveo je Maksimović i dodao da će, gde to bude neophodno, biti zamenjeni ivičnjaci i podloga na saobraćajnicama.

Izvor: Grad Užice

Da li su šolje od bambusa zaista zdrav izbor?

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Witsoe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ris & Ry)

Šoljice od bambusa popularan su izbor onih koji žele da izbegnu prekomernu upotrebu plastike, a rado bi da popiju kafu “s nogu” na putu do posla. Preporučene su kao zdravija alternativa od plastičnih šolja i posuda.

Ipak, trebalo bi razmisliti o novom rešenju zato što se kroz nedavna ispitivanja zaključilo da ove šolje sadrže velike količine materija koje su štetne za ljudski organizam.

Nemačka organizacija “Stiftung Warentest” koja je uključena u istraživanje i upoređivanje robe na tržištu zaključila je da su šolje od bambusa napravljene od praha fino samlevenih bambusovih vlakana koje je potrebno sjediniti. Za sastavljanje se upotrebljava lepak, odnosno melaminska smola, koja se sastoji od formaldehida i melamina. Melamin izaziva oštećenja bubrega i bešike, dok je formaldehid jedinjenje kancerogeno za ljude.

Foto-ilustracija: Unsplash (James Owen)

Ukoliko tečnost u šolji ne prelazi 70 stepeni, ne postoji rizik od ovih materija. Ipak, tek pripremljena kafa prelazi ovu temperaturu.

Tokom brojnih upotreba, zbog visoke temperature, površina šolje će u sve većoj količini ispuštati obe opasne materije, što može ostaviti velike posledice na korisnike.

Savetuje se da, kako korišćenje jednokratnih plastičnih šolja ne predstavlja adekvatno rešenje, ljubitelji toplih napitaka pronađu novi način kako da u njima uživaju i van udobnosti doma, na ulici, u šetnji i na poslu.

Jelena Cvetić

Ko su “reciklosaurusi” i na koji način doprinose čistijem Beogradu?

Foto: JKP "Čistoća" Beograd
Foto: JKP “Čistoća” Beograd

JKP „Gradska čistoća“ želi da probudi ekološku svest svih Beograđana i zato ih konstantno podseća na značaj reciklaže, koja ima veliki uticaj na očuvanje životne sredine i život u zdravom okruženju. S tim ciljem, pokrenuta je akcija brendiranja 68 vozila i radnih mašina „Gradske čistoće“, koja su svakoga dana na ulicama Beograda. Vozila su brendirana crtanim likovima „reciklosaurusima“, koji kroz zanimljive poruke privlače pažnju i obaveštavaju građane na koji način i šta mogu da recikliraju.

„Porukama koje se nalaze na našim vozilima obraćamo se svim sugrađanima zato što želimo da razumeju koliko je važno da se svi uključimo u proces reciklaže. Svaki, pa makar i mali gest, važan je za zdrav i kvalitetan život u našem gradu, budućnost naše dece, ali i očuvanje planete, koju treba da poštedimo zagađenja“ rekao je direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić. „Osmislili smo crtane likove koji će se dopasti deci i sa kojima deca mogu da se poistovete kroz igru, a to je način na koji najbolje uče. Zato ćemo u narednom periodu u vrtićama i školama organizovati edukativne akcije i pozorišne predstave u kojima će glavne uloge imati upravo „reciklosaurusi“, dodao je Popadić.

Foto: JKP “Čistoća” Beograd

Kao što je i najavljeno, najveći deo aktivnosti preduzeća tokom ove godine je usmeren na stvaranje što boljih uslova da se u svim delovima grada sprovodi što efikasnije prikupljanje reciklažnog otpada i da taj otpad bude predat na reciklažu, kako bi reciklirani materijal bio ponovo upotrebljen, čime se smanjuje opterećenje deponije u Vinči. U te svrhe na teritoriji 10 gradskih opština postavljeni su različiti spremnici za odlaganje selektovanog papirnog, metalnog i plastičnog otpada, ali i zvona za odlaganje stakla. Danas sugrađani reciklabile mogu odlagati u 57 reciklažnih ostrva, 136 reciklažnih setova, 406 podzemnih reciklažnih kontejnera, 129 zvona za staklo i putem „eko-kesa“.

Izvor: JKP “Čistoća” Beograd

Seul zbog tajfuna otkazuje letove i zatvara javne parkove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Desetine letova je otkazano u Južnoj Koreji, a zatvoreni su i svi javni parkovi zbog približavanja moćnog tajfuna Linglinga Korejskom poluostrvu.

Korejsko meteorološko udruženje kaže da je tajfun u petak popodne bio 430 kilometara jugozapadno od ostrvskog letovališta Jeju, prenosi AP.

Očekuje se da će oluja proći pored zapadne obale Južne Koreje danas popodne, pre nego što stigne u Severnu Koreju.

Agencija upozorava na moguće poplave, klizišta i oštećenja uzrokovana “jakom kišom u kombinaciji sa vrlo jakim vetrom”.

Međunarodni aerodrom Jeju otkazao je 80 letova, a ministarstvo saobraćaja Južne Koreje očekuje da će još letova biti otkazano u celoj zemlji.

Seul je zatvorio sve javne parkove i zoološke vrtove zbog dolaska tajfuna.

Izvor: RTS