Home Blog Page 847

Programi i kompanije koji ulaze u potragu za naftom i gasom u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksey Malinovski)

Vlada Republike Hrvatske je u četvrtak, 29. avgusta, donela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na šest istražnih prostora u kontinentalnom delu Hrvatske. Informacije o samim istražnim prostorima, potencijalima, vrednostima investicija i radnim programima predstavili su na konferenciji za medije ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike Marijan Krpan.

Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na istražnom prostoru Sava-07 dobila je kanadska kompanija “Vermilion Zagreb Exploration d.o.o.” koja već istražuje na području istočne Slavonije.  Industrija nafte d.d. INA dobila je dozvole za istraživanje na dva istražna prostora i to Drava-03 i Sjeverozapadna Hrvatska-01.

Dve nove kompanije ulaze u projekte istraživanja u Republici Hrvatskoj, a radi se o američkoj naftnoj kompaniji “Aspect Holdings, LLC” koja je sa svojom pomoćnicom “Aspect Croatia” dobila dozvolu za istraživanje na istražnom prostoru Sava-06, kao i hrvatska naftna kompanija “Crodux derivati dva d.o.o.” koja će istraživati na dva istražna prostora: Sava-11 i Sava-12.

„Trend pada, kojem svedočimo poslednjih dvadesetak godina i koji u budućnosti može dovesti Hrvatsku do potpune zavisnosti o uvozu nafte i gasa, nužno je što pre zaustaviti, a upravo ovi projekti i rezultati koje već imamo na poljima u istočnoj Slavoniji daju nam novi vetar u leđa. Samo u okviru aktivnosti istraživanja ugljovodonika na kopnu predviđaju se investicije od oko 78 miliona evra“, naglasio je ministar Ćorić.

„U tom smislu, veliki napor i ulaganja usmerena su u dalji razvoj i razumevanje naših stvarnih potencijala, razrađenih biznis modela koji u završnici potvrđuju kako je Republika Hrvatska zaista poželjan i ozbiljan partner“, zaključio je Ćorić.

Marijan Krpan pojasnio je kako se u novom talasu istraživanja na kopnu planira 25 novih istražnih bušotina.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ukoliko tome pridodamo i istraživanja koja se već odvijaju u istočnoj Slavoniji, u idućih pet godina očekujemo dvadesetak novih istražnih bušotina. Ulaskom novih investitora u projekte istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Republici Hrvatskoj, ovu važnu granu gospodarstva učinili smo vibrantnom i konkurentnom. Naftne kompanije traže investicije u sigurnim zemljama sa stabilnim zakonodavnim okvirom. Ono što je takođe bitno istaći jeste činjenica da smo pokretanjem ovih investicija oživeli proces istraživanja nafte i gasa u Republici Hrvatskoj koji je poslednjih 20 godina bio u stagnaciji“, izjavio je predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike Marijan Krpan.

Danas dodeljene dozvole, preduslov su za otvaranje postupka pregovora oko ugovornih obaveza investitora, nakon čega sledi potpisivanje ugovora i prva seizmička istraživanja koja se očekuju u drugoj polovini 2020. godine.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Dodeljena sredstva za pošumljavanje za sedam lokalnih samouprava u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan potpisao je juče ugovore sa predstavnicima gradova Pirot, Užice, Kraljevo i Leskovac i opština Senta, Srbobran i Alibunar kojima će, na osnovu Konkursa Ministarstva održanog u julu mesecu ove godine, biti dodeljena sredstva Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini u iznosu od 13.025.043,00 dinara.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Po drugi put u ovoj godini, ministar Goran Trivan potpisao je ugovore sa predstavnicima lokalnih samouprava o dodeli sredstava iz Zelenog fonda Republike Srbije koja su namenjena pošumljavanju zemljišta u javnoj svojini autohtonim vrstama drveća i žbunja.

Ministar je čestitao predstavnicima sedam lokalnih samouprava na uspešno prijavljenim projektima, i poželeo uspeh u daljim aktivnostima na pošumljavanju.

On je naglasio da je pošumljavanje jedan od najvažnijih zadataka u zaštiti životne sredine, i da je neophodno da se sve lokalne samouprave dosledno i trajno angažuju na unapređenju javnih površina pod šumom. Izrazio je uverenje da uspešnost u pošumljavanju u lokalnim zajednicama ne zavisi toliko od potrebnih sredstava, koliko od opredeljenja i posvećenosti ovim aktivnostima.

„Potrebno je više svesti da je pošumljavanje najvažniji posao u zaštiti životne sredine, i istovremeno najjeftiniji, najefikasniji i najbolji način za sprečavanje posledica klimatskih promena”, naglasio je Trivan.

Ministar je ukazao da je, nakon višegodišnjeg insistiranja i napornog rada Ministarstva zaštite životne sredine na pošumljavanju u Srbiji, ideja pošumljavanja dobila pravo građanstva i u međunarodnim institucijama. Ujedinjene nacije odredile su pošumljavanje kao jedan od prioritetnih zadataka, prihvatajući inicijative među kojima je Srbija možda bila i najglasnija, da se pošumljavanjem bori protiv klimatskih promena i za bolju životnu sredinu na globalnom planu.

Ministarstvo će nastaviti da dodeljuje sredstva i pruža punu podršku lokalnim samoupravama u aktivnostima pošumljavanja, najavio je Trivan jer, „posaditi svake godine bar jedno drvo je zalog za budućnost“.

Novi konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda RS za pošumljavanje objavljen je jula 2019. godine, u ukupnom iznosu od blizu 23 miliona dinara (22.937.797,75 din).

Na javni konkurs je pristiglo 19 prijava. Ministarstvo je budžetom za 2019. godinu opredelilo 41 milion dinara za projekte pošumljavanja. Dodelom sredstava iz Zelenog fonda na osnovu dva ovogodišnja konkursa Ministarstva,

Na osnovu prethodno održanog Konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini, ukupno je dodeljeno 31.087.246,17 dinara, odnosno 75,82% od planiranih sredstava.

Sredstvima Zelenog fonda Republike Srbije u 2019. godini sufinansirano je 12 jedinica lokalne samouprave za realizaciju 13 projekata.

Milisav Pajević

Srbija i Rusija sarađuju u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i zamenik generalnog direktora i direktor bloka za međunarodnu saradnju ruske državne korporacije „Rosatom“ Nikolaj Spaski razgovarali su juče o perspektivama saradnje dveju zemalja u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sagovornici su potvrdili spremnost dve strane da sarađuju na izgradnji centra za nuklearnu nauku, tehnologije i inovacije na teritoriji Srbije.

Popović je ukazao na to da će ovaj centar biti zasnovan na najsavremenijim tehnologijama koje danas postoje u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

On je ocenio da će sa takvim centrom Srbija sasvim sigurno postati lider u ovom delu Evrope u istraživanju, razvoju i primeni nuklearnih tehnologija u svim relevantnim oblastima, kao što su medicina, poljoprivreda, industrija, razvoj novih materijala.

Ministar je izrazio uverenje da će ova ustanova biti baza za obrazovanje najboljih srpskih kadrova u oblasti nuklearne energije, ali i mesto gde će se obučavati kadrovi iz celog sveta.

Popović je iskazao zadovoljstvo tempom razvoja odnosa Srbije i Rusije u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe, koja se ostvaruje kroz saradnju sa državnom korporacijom „Rosatom”.

Prema njegovim rečima, naša zemlja kroz saradnju sa „Rosatomom” dobija transfer znanja i tehnologija koji doprinose podizanju njenih kapaciteta u nauci i ekonomiji.

Spaski je podsetio na to da Srbija i Rusija imaju dugu i bogatu tradiciju saradnje u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da Srbija i Rusija posle više od 30 godina obnavljaju saradnju u ovoj oblasti.

Ta saradnja, kako je ocenio, doprinosi obnovi naučne baze Srbije u oblasti primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe, ali ima i ogroman komercijalni i ekonomski značaj za Srbiju.

Milisav Pajević

Radovi na sistemu odbrana od poplava Paraćina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema projektu izgradnje objekata za odbranu od poplava i uređenja korita Crnice, radovi su u završnoj fazi na deonici 4, u delu reke koji prolazi kroz Glavicu. Različiti oblici radova izvode se na različitim deonicama reke, jer su prema proceni stručnjaka, potrebni različiti vidovi odbrane od poplava.

Najzahtevniji radovi odvijaju se na deonici 2, koja prolazi kroz centar grada, pored hotela “Petrus” i kroz kej, ka starom železničkom mostu. Tamo se grade kinete u samom koritu reke, a pored obala se kamenom oblaže rečno dno.

Duž zaštitnih zidova, od “donjeg parka” ka mostiću kod bazena “Prestiž”, rade se pešačke staze, čiji se nivo podiže za tridesetak santimetara, što smanjuje visinu zidova i prolaznicima omogućava pogled na reku.

Projektanti su vodili računa o estetskom uređenju, koliko i o funkcionalnom, pa će na kraju svih radova, šetalište pored reke biti veoma lepo uređeno, uz obavezno ozelenjavanje.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Uručeni ugovori za analizu energetske efikasnosti u javnoj svojini u AP Vojvodini

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević uručio je juče predstavnicima 20 lokalnih samouprava ugovore o dodeli sredstava za izradu analize energetske efikasnosti i potrebnih mera za 80 javnih objekata, pre svega osnovnih škola i predškolskih ustanova.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Ovaj projekat, vredan 100.000 evra, finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) na osnovu Memoranduma o razumevanju, koji je, u julu ove godine, potpisala sa Pokrajinskim sekretarijatom za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Potpredsednik Milićević izjavio je ovom prilikom da je ovo početak jednog velikog, višegodišnjeg posla, koji podrazumeva analizu stanja energetske efikasnosti svih 3.000 objekata u javnoj svojini u AP Vojvodini.

„Na taj način ćemo postići nekoliko važnih ciljeva. Pre svega, uštedu u korišćenju energije, i uštedu za budzete, jer se računi za energente plaćaju upravo iz budzeta. Zatim, tu je ekološka dimenzija koja podrazumeva mnogo manje zagađenja naše okoline.

I ne manje važno, na taj način se obezbeđuje mnogo ugodniji boravak za korisnike tih objekata, kao što su škole, univerzitet, te ustanove zdravstvene i socijalne zaštite“, izjavio je Milićević.

Pokrajinska vlada, upravo zbog višestruke koristi za društvo, opredeljena je, kako je istakao Milićević, da na ovom poslu radi ozbiljno i dugoročno.

„U protekle tri godine izdvojili smo 1,2 milijarde dinara za poboljšanje energetske efikasnosti objekata u javnoj svojini i sa tim izdvajanjima ćemo nastaviti i u narednim godinama. Razgovaraćemo, takođe, i sa drugim potencijalnim učesnicima u ovom poslu, kao što su komercijalne banke ili investitori na tržištu kapitala, kako bi podržale stanovništvo u obezbeđivanju uslova za unapređenje energetske efikasnosti objekata u vlasništvu građana“, rekao je potpredsednik Pokrajinske vlade.

Milićević je dodao da će Pokrajinska vlada nastaviti da sarađuje sa EBRD u projektima unapređenja energetske efikasnosti javnih objekata, kao i da će nastaviti razgovore i o drugim aranžmanima na kojima bi zajednički radili, kao što su poslovi u sferi vodosnabdevanja i agrara.

Uručenju ugovora prisustvovali su i pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić, kao i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja finansira ovaj projekat.

Nenad Grbić je naglasio da mere energetske efikasnosti spadaju u primarne programe resornog sekretarijata i zahvalio se predstavnicima EBRD na dosadašnjoj saradnji, što je doprinelo da sekretarijat inicira izradu Atlasa energetske efikasnosti javnih zgrada na teritoriji AP Vojvodine.

Projektom za čiju realizaciju su danas dodeljena bespovratna sredstva obuhvaćene su 42 obrazovne ustanove, 11 zgrada javne uprave, 11 zdravstvenih ustanova, pet objekata socijalne zaštite, pet objekata kulture, po dva banjska i sportska objekta, jedna autobuska stanica i jedna policijska stanica.

Projekat će se sprovesti na teritoriji lokalnih samouprava: Apatin, Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Bela Crkva, Beočin, Vršac, Vrbas, Zrenjanin, Irig, Kanjiža, Kula, Mali Iđoš, Novi Kneževac, Novi Sad, Pančevo, Senta, Srbobran, Subotica i Šid.

Milisav Pajević

Reke dobijaju jednaka prava na odbranu kao i ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Nate Johnston)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ardi Evans)

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima usvojena je 1948. godine, a šta se dešava sa pravima prirode?

Ekolozi i aktivisti za zaštitu životne sredine učestvuju u rastućem globalnom pokretu za uvođenje prava prirode u zakonske okvire. Zalažu se za rad na zdravlju celokupnog ekosistema, a ne isključivo na zdravlju ljudi, podsećajući na slučaj jezera Iri u američkoj saveznoj državi Ohajo.

Iz Irija su se u gradski sistem izlile otrovne alge, što je stanovnike učinilo zabrinutim za kvalitet vode. Tom prilikom se povela rasprava oko toga da li priroda ima pravo da u opasnim situacijama brani svoj jedinstveni entitet. Oni koji na to pitanje odgovaraju odlučnim “da”, svoj stav argumentuju činjenicom da su većinu negativnih promena u prirodi izazvali upravo ljudi.

U nekoliko zemalja slični zakoni već postoje. U Ekvadoru i Boliviji je “pravo prirode” uvršteno čak i u poslednji ustav.

Indija se bori za prava reka Jamune i Ganga, Kolumbija zastupa prava Amazona, a u Bangladešu ih imaju sve reke.

Ovakva zalaganja, pak, nisu novina. Još su plemenski narodi svoj život posmatrali neodvojivo od prirode i usklađivali ga sa njenim pravilima. U staroj ideji leži podsetnik da ljudi čine neotuđiv deo uzvišenijeg sistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Coelho)

Fond za pravnu zaštitu zajednice u oblasti zaštite životne sredine (CELDF) smatra borbu za prava prirode jednako značajnom kao i borbu za okončanje ropstva ili proglašenje ženskog prava glasa.

Jedan od glavnih postulata ideje da priroda mora imati pravo na odbranu jeste da svi oblici života imaju jednako pravo na postojanje.

Dok određeni deo čovečanstva veruje da je zalaganje za prava prirode među prikladnim, novim i neisprobanim strategijama za borbu sa klimatskim promenama, kritičari inicijative smatraju njihovo uvođenje u pravne sisteme – nedovoljnim, neefikasnim i čak nezakonitim.

Jelena Cvetić

U Vojvodini vlada povoljna klima za – investiranje!

Foto: PKV

Konferencija „Investirajte u Vojvodinu“ (Invest in Vojvodina), u organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV) i kompanije „Color media communications“, a uz medijsku podršku magazina „Diplomacy&Commerce“, održana je danas u PKV, u cilju predstavljanja investicionih potencijala AP Vojvodine, privrednih kretanja i razvoja ekonomije u AP Vojvodini i Republici Srbiji (RS), trgovinske i regionalne saradnje, primera dobre prakse, kao i načina za dalje unapređenje investicione klime u nastojanju privlačenja novih investitora, ali i širenja obima postojećih aktivnosti.

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik PKV Boško Vučurević rekao je da je RS danas lider regiona u privlačenju stranih direktnih investicija (SDI), a Vojvodina, kako je istakao, svakako njen najsnažniji zamajac.

„To je rezultat konzistentne ekonomske politike Vlade RS i Pokrajinske vlade, kao i svih njenih institucija, ali i svih aktivnosti komorskog sistema RS na čelu sa Privrednom komorom Srbije i PKV, razvojnih agencija, trgovinskih predstavništava i ambasada u zemlji. Zato smo i odlučili da zajedno sa ‘Kolor pres grupom’ upriličimo jedan ovakav skup i na jednom mestu okupimo sve najznačajnije aktere,“, naglasio je Vučurević. Podsetio je da je spoljnotrgovinska razmena vojvođanske privrede za prvih sedam meseci tekuće godina iznosila 7,3 milijarde evra. Od toga je ostvaren ukupan izvoz u iznosu od skoro 3,5 milijarde evra, što je povećanje od devet odsto u odnosu na isti period prethodne godine. „Napomenuću i da vojvođanski privrednici ostvaruju 35 odsto ukupnog izvoza RS. Između ostalog, to je svakako rezultat novih investicija i novih pogona, novih tržišta“, rekao je Vučurević.

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević naglasio je da današnja konferencija treba da da presek aktuelnog stanja privrednih kretanja kod nas i dodao da je stvorena dobra klima za ulaganje, da, kako je rekao, naše kompanije dobro posluju, raste i spoljnotrgovinska razmena, industrijska proizvodnja, sektor usluga, turizam.

Foto: PKV

„Sveukupno je u Srbiji i Vojvodini u poslednjih nekoliko godina dobra klima za ulaganje, a to govore i podaci – četiri i po procenta rasta BDP u prošloj godini, koji je bio najviši u prethodnoj dekadi. Sve su to dobri signali, ali tu ne smemo stati. Ove godine se očekuje rast od tri do 3,5 procenata, očekuje se dobra godina u agraru, osim nešto malo podbačaja u proizvodnji pšenice zbog vremenskih uslova, sve ostale kulture će dati prinose iznad proseka što će dodatno doprineti rastu BDP. Tendencije i brojke govore i za prvih šest meseci ove godine da se pozitivni trendovi nastavljaju“, rekao je Milićević. Podsetio je da je, prema godišnjem izveštaju britanskog lista „Fajnenšal tajms“ (Financial times), Srbija na prvom mestu po broju direktnih stranih investicija, mereći to veličinom ekonomije. „To zaista govori da smo na dobrom putu u privlačenju i domaćih i stranih investicija, jer ambijent je jednak za sve. Potrebno je da to i nastavimo, a i da kreiramo nove modele, mere, instrumente kojima ćemo podsticati dodatne investicije“, rekao je Milićević.

U svom obraćanju, predsednik „Color Press Group“ Robert Čoban istakao je da, otkad je magazin „Diplomacy&Commerce“ pokrenut 2016. godine, uz njega svakog septembra izlazi i dodatak „Invest in Vojvodina“, a da je ovo prvi put da se uz dodatak, održava i konferencija ovog tipa, koja je okupila sve relevantne činioce – komorski sistem, predstavnike republičke, pokrajinske, gradske vlasti, strane ambasadore, privredu, domaće i strane kompanije.

Razvojna agencija Vojvodine na konferenciji predstavila je investicione potencijale u Vojvodini, prof. dr Vesna Bengin predstavila je Institut Biosens kao primer dobre prakse, a prisutnima su se u okviru tri panela „Različite industrije, jedan cilj: stabilna ekonomija“, „Regionalna međukomorska saradnja: nova šansa za rast“ i „Cirkularna ekonomija: održiva ekonomija u Republici Srbiji“, obratili ambasadori, predsednici PKS i privrednih komora iz Severne Makedonije, Republike Srpske, županije Čongrad, Segedin i Grčko-srpske privredne komore, kao i privrednici.

Konferenciji su prisustvovali ambasadori i predstavnici ambasada u Republici Srbiji (Italija, Japan, Slovenija, Maroko, Egipat, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Rumunija, Hrvatska), počasni konzuli Slovenije i Tunisa, privrednici, direktori banaka, poljoprivrednih udruženja, zadruga i klastera, predstavnici Novosadskog sajma, Kliničkog centra Vojvodine, Univerziteta u Novom Sadu i drugih relevantnih institucija iz zemlje i inostranstva, koji svojim radom i zalaganjem doprinose pospešivanju privrednog ambijenta.

Izvor: PKV

Holandija udomila sve napuštene pse

Foto-ilustracija: Unsplash (Mohnish Landge)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anoir Chafik)

Holandija je zemlja u kojoj više nema pasa lutalica. Za sada je jedina država koja se sa ovim problemom  uspešno izborila.

Broj napuštenih pasa u Indiji i Indoneziji toliko je veliki da su prihvaćeni kao deo svakodnevnice.

Holanđani su počeli sa organizovanim danima sterilizacije, čije troškove je država pokrivala u potpunosti, obezbedivši svim psima adekvatne veterinarske preglede i neophodno lečenje.

Uvećali su i porez uzgajivačima pasa, te su se ljudi spontano okrenuli udomljavanju jer su čistokrvni psi bili veoma skupi. Zakoni za zanemarivanje i zlostavljanje pasa bili su pooštreni i uključivali su odlazak u zatvor i novčanu kaznu.

Zanimljiva je bila kampanja koju je država pokrenula kako bi podigla svest o odbačenim psima, tokom koje su ljudi imali priliku da brinu o štencima lutalicama. Do isteka kampanje 90 odsto štenaca bilo je udomljeno.

Foto-ilustracija: Unsplash (Evan Clark)

Postoji i policijska služba za životinje te građani mogu prijaviti nasilno ponašanje, ukoliko ga primete. U azilima nije dozvoljena eutanazija pasa jer se vode No kill politikom.

Takođe, stalno apeluju na ljude da udome ljubimce, a ne da ih kupuju. Udomljavanjem iz azila pravi se prostor za drugu životinju spasenu sa ulice i pruža se svima mogućnost da pronađu dom.

Čestitamo Holandiji na uspešno sprovedenoj inicijativi na koju se i druge zemlje mogu ugledati!

Jelena Cvetić

 

Rođena beba bizona u Beo zoo-vrtu

Foto: Screenshot-Facebook (Zoološki vrt grada Beograda)
Foto: Screenshot-Facebook (Zoološki vrt grada Beograda)

Kako je objavio Zoološki vrt grada Beograda, od jučerašnjeg dana, 2. septembra, bogatiji su za još jednog člana – bebu bizona.

Bizon pripada redu papkara i najveća je kopnena životinja u Evropi i Severnoj Americi. Evropski bizon u divljini živi samo u Bjaloveškoj šumi, koja se proteže sa obe strane poljsko-beloruske granice. U Americi su se krda bizona procenjivala na oko 60 miliona životinja, a danas predstavljaju ugroženu vrstu.

Prošle godine rođen je bizon bele boje, što je velika retkost za ovu vrstu.

Podsetimo da su tokom godine Beo zoo-vrt obogatili i mladunče indijskog nosoroga, patagonijske mare, dorkas gazele, zebre i himalajskog tara.

U Vrt dobre nade krajem marta stiglo je i 17 dugoočekivanih pingvina.

 

Izrađen Program zaštite životne sredine opštine Crna Trava

Foto: Opština Crna Trava

Opština Crna Trava izradila je Program zaštite životne sredine opštine Crna Trava kojim učvrstuje brigu o životnoj sredini i ekologiji na teritoriji opštine.

Foto: Opština Crna Trava

Program zaštite životne sredine opštine Crna Trava je strateški dokument u ovoj oblasti, kojim se kvantitativno i kvalitativno utvrdilo stanje u prethodnih deset godina, prepoznali trendovi i potrebe i definisali prioriteti za naredni period u skladu sa Nacionalnim programom, Strategijom održivog razvoja Republike Srbije i svojim interesima i specifičnostima, odnosno Strategijom održivog razvoja opštine Crna Trava, kako bi se obezbedila usklađenost politike zaštite životne sredine sa drugim sektorskim politikama.

Program se izrađuje u cilju razvoja moderne politike zaštite životne sredine u opštini Crna Trava tokom sledeće decenije.

Biće realizovan Akcionim planom, koji će obezbediti pravni i institucionalni osnov za brojne tekuće i buduće programe i projekte iz oblasti zaštite životne sredine.

Program je urađen tako da omogući podizanje kvaliteta životne sredine i unapređenja kvaliteta života stanovništva.

Milisav Pajević

Beogradske elektrane izvode radove na sistemu daljinskog grejanja

Foto: Grad Beograd

V. d. direktora JKP „Beogradske elektrane” Rade Basta obišao je juče najveća gradilišta u okviru najobimnijih i najznačajnijih investicionih radova koji se sprovode u tekućem remontnom periodu, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto: Grad Beograd

Basta je poručio nadležnim izvođačima da svi radovi moraju biti završeni i pre predviđenih projektovanih rokova kako bi sistem daljinskog grejanja grada Beograda bio spreman za predstojeću grejnu sezonu.

„Stanovi građana Beograda ne smeju da budu hladni, moramo da im pružimo uslugu koju zaslužuju, pa čak ako bude bilo potrebe i pre zvaničnog početka grejne sezone 15. oktobra.

Gotovo svakodnevno obilazim gradilišta po Beogradu i na sve načine pružam podršku radnicima na terenu”,  istakao je Basta i tom prilikom radnicima na gradilištima podelio pakete u kojima su hrana i osveženje.

Basta je proverio kako se odvijaju radovi u Ulici Savski nasip u kojoj se gradi veliki magistralni toplovod od toplane „Novi Beograd” do mosta „Gazela”, radove u toplani „Resnik” u kojoj je u toku obimna rekonstrukcija, u Teodora Drajzera u kojoj se gradi toplovod zbog povezivanja grejnih područja, kao i u Ljutice Bogdana gde se takođe gradi toplovod zbog toplifikacije i gašenja kotlarnica na Senjaku.

„Jedan od prioriteta „Beogradskih elektrana” je zaštita životne sredine. Ulažemo maksimalne napore da našim sugrađanima obezbedimo što čistiji vazduh. Do sada je ugašeno više od 1.200 kotlarnica širom Beograda koje su kao energent koristile tečna goriva – mazut i dizel, ali i čvrsto gorivo – ugalj.

Do početka grejne sezone biće završena potpuna rekonstrukcija kotlarnice „Resnik” u koju je uloženo dva miliona evra. Pored zamene kotlovskih postrojenja ugradnjom kotlova visoke efikasnosti i pouzdanosti, biće modernizovano upravljanje kotlarnicom, pa čak i zamenjeni dimnjaci”, zaključio je Basta.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Da li vulkanski splav predstavlja spas za Veliki koralni greben?

Foto: YouTube (screenshot)

Polovinom avgusta katamaran australijskih moreplovca Majkla Holta i Larise Bril je u južnim vodama Tihog okeana nabasao na neobičnu prepreku – splav od lakog, vazdušastog vulkanskog kamena plovućca površine 20 hiljada fudbalskih terena. Plovućac nastaje kao proizvod izlivanja lave usled brzog hlađenja užarene mase i gubitka gasova. Odakle onda na sred okeana?

Foto: YouTube (screenshot)

Stručnjaci veruju da je okamenjena plutajuća masa koja potpuno prekriva površinu vode zapravo rezultat erupcije podvodnog vulkana u blizini ostrvske države Tonge početkom prošlog meseca. Moreplovci su upozoreni da joj se zbog potencijalne opasnosti ne približavaju.

Holt i Bril su na društvenim mrežama opisali da je vulkanski splav sačinjen od kamenja različite veličine, od onih poput klikera do onih poput košarkaške lopte, dodavši da su osetili miris sumpora.

Šenon Lenc se takođe našla u sličnoj situaciji. Svoju plovidbu tim područjem je ovekovečila na internet platformi za deljenje snimaka YouTube. Lenc je procenila da debljina splava iznosi oko 15 cm.

Geolog Skot Brajan sa Univerziteta tehnologije u Kvinslendu očekuje da će masa plovućca koja se kreće ka Australiji privući mnogobrojne morske vrste. Smatra da će ona kroz sedam do dvanaest meseci, kada bi trebalo da stigne do obala kontinenta, pomoći obnavljanju Velikog koralnog grebena čiji ekosistem ozbiljno ugrožavaju klimatske promene.

“Na površini od 150 km2 nalazi se na desetine milijardi komada plovućca koji plove zajedno, a svaki pojedinačni kamen predstavlja prevozno sredstvo za bar jedan morski organizam”, otkrio je Brajan. Alge, školjke, puževi, rakovi i potencijalno korali mogli bi da se zakače za splav. Masa bi u tom slučaju postala, prema Brajanovim rečima, “prirodni mehanizam za obnavljanje, rast i širenje kolonija”.

Jelena Kozbašić

 

Ulcinjska solana još godinu dana pod upravom JP „Nacionalni parkovi Crne Gore”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore na još jednu godinu produžava se Ugovor o zakupu Solane.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Naime, Akcionarsko društvo za proizvodnju morske soli „Bajo Sekulić“ u stečaju i JPNPCG zaključili su Aneks III Ugovora o zakupu od 23.08.2016.godine čime se produžava Ugovor o zakupu na period od godinu dana i počinje teći od 24.08.2019. godine.

Aneks Ugovora o zakupu potpisali su direktor JPNPCG Elvir Klica i stečajni upravnik AD za proizvodnju morske soli „Bajo Sekulić“ustečaju, Žarko Ostojić.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore će oslanjajući se na sopstvene kapacitete i iskustva, kao i u skladu sa dobrim evropskim praksama, nastaviti da realizuje aktivnosti u cilju zaštite biodiverziteta ovog jedinstvenog područja i veštačkog ekosistema, u koordinaciji sa resornim ministarstvom, opštinom Ulcinj, preporukama Savetodavnog tela za Solanu, kao i u saradnji sa domaćim i međunarodnim ekspertima, institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem prirodnih vrednosti.

U tom pravcu, JP Nacionalni parkovi Crne Gore će pripremiti predlog Programa upravljanja za naredni jednogodišnji period u cilju zaštite biodiverziteta Parka prirode Ulcinjske solane.

Podsećamo da je Odlukom Vlade Crne Gore, Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore povereno upravljanje prostorom ulcinjske Solane u cilju zaštite bioverziteta 24. avgusta 2015. godine.

Milisav Pajević

Nafta na udaru tarifa: Kina i SAD spustile cenu

Foto: pixabay

Cene nafte su juče pale nakon što su na snagu stupile nove tarife SAD i Kine.

Foto: pixabay

Uvođenje tih carina je izazvalo zabrinutost od novih negativnih posledica po globalni rast i tražnju za naftom.

Cena severnomorske nafte „brent” pala je za 16 centi na 59,09 dolara za barel, dok je američka „laka” nafta (WTI) pojeftinila za sedam centi na 55,03 dolara za barel.

Uvođenje tih carina je izazvalo zabrinutost od novih negativnih posledica po globalni rast i tražnju za naftom.

Cena severnomorske nafte „brent” pala je za 16 centi na 59,09 dolara za barel, dok je američka „laka” nafta (WTI) pojeftinila za sedam centi na 55,03 dolara za barel.

To je prvi put da se na udaru tarifa našla nafta otkako su dve vodeće svetske ekonomije pre više od godinu dana započele trgovinski rat.

U SAD energetske kompanije su deveti mesec zaredom smanjile broj bušotina na najniži nivo od januara prošle godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prve pande rođene u Berlinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Muller)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Wennington)

Zoološki vrt u Berlinu saopštio je juče da su rođene dve pande, što je prvi takav slučaj u Nemačkoj. Zoološki vrt je saopštio da je majka Meng Meng u subotu u 18.54 okotila ružičastu bebu veličine šake.

Kako navode iz Zoo Tierpark Berlin: “Nežno je stavila malo stvorenje na stomak i počela da ga miluje svojim velikim šapama, toplim dahom i mekim krznom obraza.”

Sat kasnije, rođena je još jedna beba.

Čuvari su prošle nedelje potvrdili da je Meng Meng skotna. U aprilu se parila sa pandom Đao Đingom, a takođe je i veštački osemenjena da bi se povećala verovatnoća.

Meng Meng i Đao Đing stigli su iz Kine u junu 2017. godine.

Direktor zoo vrta Andreas Knirim  potvrdio je da su i majka i bebe dobro.

Kina je u prošlosti Nemačkoj poklonila tri pande, ali je poslednji od njih uginuo 2012. godine u tridesetčetvrtoj godini života kao jedan od najstarijih muških pandi na svetu.

U Kini je u divljini preostalo oko 1860, dok oko 400 pandi živi u zoo vrtovima širom sveta.

 

 

U Japanu otpočeo okrutni godišnji lov na delfine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibrahim Rifath)

Bez obzira na to što nas pogled na delfine dok plivaju beskrajnim plavetnilom ispunjava mirom, njihov život je daleko od bezbrižnog kako nam se čini u prvi mah. Oni koji plivaju vodama u blizini gradića Taidži u Japanu su poslednjih dana dospeli u još nepovoljniju poziciju nego inače. Pored plastike, delfini se u tom području od nedavno bore i sa lovcima. Japanci ih namamljuju u uvale kako bi ih ubili u plitkim vodama i prodali njihovo meso, a pojedine jedinke prosleđuju akvarijumima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibrahim Rifath)

Iako je godišnji lov na delfine u Taidžiju višedecenijska tradicija, međunarodnu pažnju je privukao nakon objavljivanja filma “Uvala” (2009) koji je 2010. godine osvojio Oskara u kategoriji za najbolji dokumentarac. Uprkos kritikama, Japanci su i ove godine nastavili surovo hvatanje životinja zarad profita.

Sezona lova traje 6 meseci, a u tom periodu je dozvoljeno ubiti ili zarobiti više od 1700 delfina.

Potražnja za mesom je poslednjih godina opala zbog saznanja da ono sadrži visoke količine žive. Lovcima je mnogo isplativije da delfine uhvate žive i prodaju akvarijumima. Ipak, pritisak zajednice da se životinje iz Taidžija ne kupuju raste.

Japanci se suočavaju sa društvenom osudom i zbog lova na kitove koji je Međunarodna komisija za kitolov zabranila 1986. godine.

Jelena Kozbašić