Home Blog Page 849

Kako zvuči Ohridsko jezero?

ohridsko_jezero
Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Sjedinjavanje veličanstvenog Ohridskog jezera, moderne tehnologije i svetski poznatog muzičara iz Severne Makedonije Džijana Emina je rezultovalo neodoljivim melodijama. Na ovaj muzički spoj sigurno niste naišli na nekoj od aplikacija, ali njenim rezultatima vrlo lako možete da pristupite na sledećem linku: http://www.glasotnaezeroto.mk/.

Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Traku je “izbacio” Makedonski Telekom, a projekat je podržala i Hidrometeorološka služba.

Kako teče svojevrsno objedinjavanje prirode, informatike i umetnosti?

Podaci kao što su vremenski uslovi, doba dana, dubina vode, živi svet i slično “ulaze” u složeni kompjuterski algoritam koji ih “prevodi” u zvukove stvorene od strane Emina.

Po prvi put u dugačkoj istoriji svog postojanja, makedonski biser je zapevao i ljudi širom sveta su dobili priliku da oslušnu njegovu pesmu. Audio je dostupan tokom dvadeset četiri časa i baš kao i jezero, čiji je proizvod, stalno se menja.

Na sajtu postoji opcija da poslušate kako najstarije jezero na evropskom kontinentu zvuči bez ljudskog uticaja i sa ljudskim uticajem. Idejni tvorci “Glasa Ohridskog jezera” time žele da naglase da, iako je u pitanju veliko vodeno telo sa izrazitom sposobnošću “samočišćenja”, ono nije u potpunosti otporno na razarajuće aktivnosti ljudi. Ukoliko želimo da sačuvamo njegovu magiju, trebalo bi da ga negujemo kao najveće blago i odamo mu poštovanje kakvo zaslužuje – baš kao i drugim prirodnim bogatstvima.

Grad i jezero Ohrid su još 1979. godine uvršteni na Listu svetske baštine UNESKO-a.

Jelena Kozbašić

Pozovite „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Screenshot-Facebook (Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica)

U cilju kolektivnog širenja svesti o potrebi zaštite životne sredine, ali i podsticanja da nadležne institucije brže i efikasnije pristupe rešavanju određenih problema iz ove oblasti, Udruženje građana “Svi za Mitrovicu” i Centar za urbanu ekologiju Sremska Mitrovica pokrenuli su servis „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“.

Glavna aktivnost je evidentiranje prijava građana o prekršajima vezanim za životno okruženje (očuvanje zelenih površina, nezakonita seča stabala, buka, zagađenje vode i vazduha, otpad i divlje deponije, bespravna gradnja…), a koji su nastali nemarom građana ili nesavesnim poslovanjem nadležnih službi. Prijave se potom proveravaju i registruju, nakon čega će uslediti pritisak putem Fejsbuk stranice „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“ na prekršioce  da problem reše.

“Namera nam je prvenstveno da se što veći broj ljudi upozna sa radom ovog javnog servisa, dok ćemo se u narednom periodu orijentisati na širenje mreže i po seoskim mesnim zajednicama”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Branko Vesa, predsednik udruženja.

Zeleni telefon je idealan za sve savesne građane koji žele da doprinesu očuvanju životne sredine, a ne znaju kome i gde da se obrate. Od naših aktivista dobijaće informacije kako da prijave slučaj o nastalim prekršajima vezanim za životnu sredinu na teritoriji grada Sremska Mitrovica, ali i poziv da podstaknu ostale građane da se uključe u akciju očuvanja životne sredine.”

U slučaju da građani ne mogu sami da dođu do rešenja problema, Centar za urbanu ekologiju grada Sremska Mitrovica, kao kancelarija koja vodi “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica”, stupiće u kontakt sa nadređenim organima i službama.

Novinari Sremskomitrovačkog portala postavili su pitanje udruženju “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica” zašto je važna Fejsbuk stranica “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica”. U saopštenju ovog udruženja se navodi da smatraju Fejsbuk najmoćnijom društvenom mrežom koja ubrzava komunikaciju i protok informacija:

“Osnovna odlika društvenih mreža zasniva se na interakciji i iskazivanju sopstvenih stavova, komentara i diskusija sa drugim učesnicima društvenih mreža. Društvene mreže podrazumevaju interakciju korisnika, elektronsku propagandu „od usta do usta“. Preko društvenih mreža je mnogo lakše dopreti do ciljne grupe korisnika zainteresovanih za određenu informaciju. Mnoštvo personalnih profila na društvenim mrežama ispunjenih određenim sadržajima ili informacijama, kao i reakcijama na aktuelna društvena dešavanja, ma koliko bili subjektivni, igraju značajnu ulogu u kreiranju društvenih dešavanja.”

Izvor: Sremskomitrovački portal

Apel Zrenjanincima da ne spaljuju ostatke strnih useva

Foto: pixabay

Odeljenje za vanredne situacije u Zrenjaninu apelovalo je na građane da zbog učestalih požara na otvorenom prostoru ne spaljuju nisko rastinje i ostatke strnih useva jer na taj način može doći do širenja požara koji može da ugrozi ljude i pričini materijalnu štetu.

Foto: pixabay

Građani se takođe podsećaju da Zakon o zaštiti od požara zabranjuje spaljivanje ostataka strnih useva, biljnih ostataka i smeća na otvorenom prostoru, kaže se u saopštenju zrenjaninske Policijske uprave.

Nepoštovanje zakonskih mera zaštite od požara podrazumeva prekršajnu odgovornost za koju su propisane novčane kazne, za fizičko lice 10.000 dinara, a za pravno lice od 300.000 do 1.000.000 dinara.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Hrvatska objavila poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za obradu biootpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Radowan Nakif Rehan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Radowan Nakif Rehan)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike na centralnom portalu za savetovanje sa zainteresovanom javnošću e-Savjetovanja objavilo je 28. avgusta 2019. godine informaciju o ključnim elementima otvorenog poziva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada.

Ovaj otvoreni poziv biće objavljen u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“, Specifičnog cilja 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta. U planu je da se kroz njega sufinansira izgradnja i nadogradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem ili anaerobnom digestijom.

Ukupna raspoloživa sredstva predviđena za ovaj poziv iznose 250 miliona kuna. Prihvatljivi podnosioci zahteva su mala, srednja i velika preduzeća kojima je, po projektnom predlogu, dostupno od 10 do najviše 50 miliona kuna po pojedinačnom projektu.

Poziv e-Savjetovanja je otvoren do 27. septembra 2019. godine.

Izvor: Središnji državni portal

Putevi Srbije: Biciklistička staza od Kikinde do Nakova izrađena po standardima

Foto: Putevi Srbije

JP „Putevi Srbije” reagovalo je povodom netačnih objava u pojedinim medijima koje se odnose na izgradnju novootvorene biciklističke staze na državnom putu I-B reda broj 15, od Kikinde do Nakova.

Foto: Putevi Srbije

„Putevi Srbije” ističu da je biciklistička staza izrađena uz poštovanje bezbednosnih standarda i da su postavljene zaštitne ograde duž staze i na putnim objektima, o čemu svedoče fotografije sa terena.

U ovom preduzeću napominju da je biciklistička staza izgrađena u cilju poboljšanja kretanja i komunikacije ljudi, kao i transporta robe u pograničnim naseljima.

Projekat je deo prekogranične saradnje Srbije i Rumunije „Unapređenje povezanosti Banata” i finansiran je iz pretpristupnih IPA fondova Evropske unije.

U realizaciji projekta učestvovali su JP „Putevi Srbije”, Grad Kikinda, Regionalni centar za razvoj Banata iz Zrenjanina i Opština Žombolj iz Rumunije.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

I Afrika je u plamenu!

šumski_požar
Foto-ilustracija: Pixabay

Požari u Sibiru i Amazoniji uterali su mnogima strah u kosti. Neprocenjivi izvori kiseonika i skladišta ugljenika u Evropi i Južnoj Americi su se tokom avgusta našli u plamenu, a slična situacija je i na afričkom kontinetu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Satelitski snimci nezavisne američke agencije NASA su pokazali da je teritorija zahvaćena plamenom u Rusiji i Brazilu manjeg obima u odnosu na one koji besne Afrikom. Stručnjaci su je čak nazvali “vatrenim kontinentom” s obzirom na to da ona predstavlja poprište čak 70 odsto svih požara u svetu.

Odgovornost leži na afričkim poljoprivrednicima koji vatrom oslobađaju prostor za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Požari u Africi su dominantni u retko pošumljenim savanama i na poljima malih farmi zbog čega izazivaju niži stepen zabrinutosti u poređenju sa onima koji pustoše tzv. “pluća Zemlje”.

“Mogu da zahvate i šume, ali se obično zaustave na granici”, objasnila je profesorka Univerziteta u Johanezburgu Sali Arčibald, skrećući pažnju na njihovo potencijalno blagotovorno dejstvo na životnu sredinu. Uprkos tome što ni kontrolisani požari nisu požari bez rizika, raščišćavajući zemljište za nove useve, oni mogu da poboljšaju kvalitet tla.

Nils Andela, naučnik agencije NASA, je objasnio da je vatra oblikovala afrički krajolik hiljadu godina unazad.

Jelena Kozbašić

Novi Sad ušao u porodicu „Zelenih gradova“ i sklopio dogovor za obnovu SPENS-a

Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i direktorka za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj Zuzana Hargitai nedavno su potpisali Pismo o namerama kojim se iskazuje obostrana zainteresovanost za saradnju između Grada Novog Sada i Evropske banke za obnovu i razvoj, u pogledu obezbeđivanja finansiranja Grada i/ili „ESCO“ kompanije za obnavljanje energetske efikasnosti Sportskog i poslovnog centra „Vojvodina“.

Foto: Grad Novi Sad

Naime, EBRD je pristala da finansira i upravlja konsultantskim uslugama za podršku SPENS-u u ažuriranju izvršene procene kapitalnih investicija i razvoju studije izvodljivosti razrađujući u više detalja različite mogućnosti energetske efikasnosti, kao i obnove u cilju uštede vode, te proceni najefikasnijeg mehanizma finansiranja za podršku obnavljanja SPENS-a.

Po završetku konsultantskog zadatka, Grad će nastaviti razgovore sa EBRD-om, kako bi obezbedio finansiranje u svrhu implementacije projekta.

Gradonačelnik je tom prilikom potpisao i Potvrdu posvećenosti Grada za izradu Akcionog plana „Zeleni grad“ upućenu Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Time je Grad Novi Sad potvrdio interesovanje da izradi taj Akcioni plan, a kao deo obaveza Grada, biće pokrenut investicioni projekat u jednoj od sledećih oblasti: zgrade sa niskim nivoom ugljenika i klimatskom otpornošću, voda i otpadne vode, čvrsti otpad, gradski prevoz, komunalni energetski sistemi (daljinsko grejanje/hlađenje), ulična rasveta i infrastruktura obnovljivih izvora energije.

„Posle dve godine sastanaka sa predstavnicima EBRD, krećemo u konkretizaciju predmeta razgovora koje smo vodili sa njima, u nekoliko segmenata. Dva uvodna dokumenta su danas potpisana, za „Zeleni grad“ i „SPENS“, ali postoji i treći pravni posao koji ćemo zajedno raditi.

Ponosni smo što danas ulazimo u zajednicu „Zelenih gradova“ i zahvaljujući EBRD dobijamo grant u vrednosti od 300.000 evra za izradu akcionog plana. U svetu je, sa Novim Sadom, trenutno 30 gradova koji su deo te zajednice. Radi se o akcionom planu koji će nam pokazati šta i kako treba da činimo da Grad bude ekološki uređeniji, a on će pokrivati sve najosetljivije oblasti iz segmenta zaštite životne sredine.

Drugi dokument koji smo potpisali, je vezan za koncept „Zelenih gradova“ i radi se o tome da krećemo u izradu objedinjenog projekta za rekonstruckciju SPENS-a. Stručnjaci iz EBRD će oceniti koji je to finansijski aranžman najbolji za Grad Novi Sad, u pogledu obnove ili zamene fasadnog omotača tog objekta, obnove krova, stepeništa, ali i unutrašnjih prostora kao što su velika i mala dvorana, bazeni itd.

Do početka oktobra ćemo dobiti jasnu sliku šta ćemo da radimo dalje sa SPENS-om i onda ćemo fazno donositi odluke o tome koje procese prve da realizujemo. Gruba procena je da celokupna obnova može da košta i do 4,5 milijardi dinara, a naša ideja je da SPENS tako rekonstruišemo, da on dobije novih 40 godina vitalnosti. Verujem da ćemo već na proleće naredne godine moći da vidimo prve radove na njegovoj rekonstrukciji. Dakle, ne rušimo ništa, nego sve obnavljamo i čuvamo, a sve to što radimo oko SPENS-a proizlazi iz koncepta „Zelenih gradova“, rekao je Miloš Vučević i zahvalio se na odličnoj saradnji predstavnicima EBRD.

Gradonačelnik je dodao i da Grad zajedno sa EBRD radi na kupovini još 30 novih autobusa, na prirodni gas, čime se takođe vodi računa, ne samo o bezbednosti i kvalitetu prevoza Novosađana, već i o zaštiti životne sredine. On je naglasio i da će Novi Sad kao deo porodice „Zelenih gradova“ već u oktobru ili novembru krenuti u ozelenjavanje grada, kao i pošumljavanje, zajedno sa konsultantima sa Poljoprivrednog fakulteta.

Direktorka za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj Zuzana Hargitai je istakla da je tokom saradnje sa gradonačelnikom Vučevićem spoznala da on, kao lider koji ima jasnu viziju razvoja grada i koji je posvećen investicijama, ističe upravo obnovu SPENS-a kao jedan od prioritetnih zajedničkih projekata.

„Izuzetno mi je drago što svedočimo konkretnim koracima gradske uprave Novog Sada koja je iskazala posvećenost prema „zelenoj budućnosti“. Novom Sadu želim dobrodošlicu u porodicu „Zelenih gradova“ i da uvek bude posvećen implementaciji strategije zaštite životne sredine. Drago nam je što ćemo zajedno raditi i na nabavci 30 novih vozila za gradsko saobraćajno preduzeće, a mogu da najavim i da ćemo sa gradskom toplanom raditi studiju o tome kako bi JКP „Novosadska toplana“ moglo da iskoristi obnovljive izvore energije”, rekla je Zuzana Hargitai.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Ozelenjavanje jedan od prioriteta u daljem razvoju Beograda

Foto: Grad Beograd

Beograd nastoji da uloži što više novca za pošumljavanje i sadnju drvorednih stabala, a ove godine to iznosi 75 miliona dinara.

Foto: Grad Beograd

Osnovna namena ovogodišnjeg pošumljavanja bila je zaštita od poplava, stabilizacija podzemnih voda i vetrozaštitni pojas na levoj obali Dunava, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić tokom obilaska zelene površine u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića, u neposrednoj blizini bolnice „Dragiša Mišović”.

On se tom prilikom uverio u kvalitet drvoreda od 59 stabala koji je na pomenutoj lokaciji posađen početkom godine i poručio da će Beograd nastaviti da vodi odgovornu politiku kada je zaštita životne sredine u pitanju.

Radojičić je naglasio da je u ovom trenutku zelenim površinama pokriveno oko 15 odsto teritorije grada, dok je plan da do 2025. godine zelenilo zauzme 25 odsto površine grada.

„Beograd se intenzivno razvija, ali je važno da u periodu koji karakteriše veliki broj infrastrukturnih radova, kao i radova na izgradnji objekata različite namene, vodimo računa o zaštiti životne sredine. Adekvatan odnos prema zaštiti životne sredine obezbeđuje bolji kvalitet života.

Shodno tome, trebalo bi naglasiti da je tokom tekuće godine u Beogradu posađeno 21.000 stabala u okviru šumske sadnje, dok su za održavanje prirodnih dobara na teritoriji grada izdvojena 144 miliona”,  rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, ne bi trebalo zaboraviti ni sadnju drvoreda u urbanim delovima grada, kao i negu postojećih stabala i drvoreda, koja je jednako važna.

Foto: Grad Beograd

„Urbanizacija nekada neminovno vodi ka tome da neko stablo nažalost moramo da posečemo.

Ali, „gazdovanje šumama” podrazumeva da balans između urbanizacije i sadnje novih stabala mora biti pozitivan i uvek u korist više zelenila i zdravijeg života građana.

Značaj postojanja šuma na obodima grada najbolje pokazuje slučaj od pre nekoliko meseci, kada su naš grad pogodile velike vremenske nepogode praćene poplavama, a tokom kojih su šume na levoj obali Dunava zaustavile nalete vetra koji bi sigurno napravio veliku štetu u centralnim delovima grada.

Tada je uništeno oko 250 hektara šume, ali je sprečena mnogo veća šteta u urbanim delovima Beograda. Podaci govore da jedno drvo tokom 24 sata obezbedi kiseonik za četiri osobe, a osim toga, stabla pružaju zaštitu od klizišta, buke i poplava”, dodao je gradonačelnik.

On je dodao da Grad Beograd vodi odgovornu politiku i podsetio da je među prvima usvojio Strategiju pošumljavanja.

„Jedna od mera o kojoj razmišljamo jeste uvođenje obaveze za investitore prema kojoj bi za svako posečeno stablo trebalo posaditi tri. Grad Beograd ima nameru da se kandiduje za „Zelenu prestonicu Evrope”, što je dugotrajan proces i zahteva veliki broj koraka i inicijativa.

Važno je da apliciramo i da u narednim godinama uradimo što više stvari kako bi se približili tom cilju. Verujem da Beograd ima sposobnost da stane rame uz rame sa gradovima poput Ljubljane, Helsinkija ili Hamburga, koji nose tu laskavu titulu.

Beograd će u narednom periodu različitime programima podsticati što veći broj ljudi da se uključi u akcije pošumljavanja i ozelenjavanja“, rekao je Radojičić.

Događaju je prisustvovala sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, kao i podsekretarka istog sekretarijata Jasmina Madžgalj.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Nacionalni park Una dobio sredstva za izradu dokumentacije za upis na listu UNESCO

Foto: Nacionalni park Una

U Federalnom ministarstvu zaštite životne sredine i turizma federalna ministarka Edita Đapo i direktor JU Nacionalni park Una Amarildo Mulić potpisali su ugovor koji omogućava početak procesa izrade Nominacionog fajla za upis Martinbrodskih slapova na listu UNESCO-a.

Foto: Nacionalni park Una

U okviru programa utroška sredstava s kriterijumima raspodele tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima za 2019. godinu, izdvojeno je 70.000 KM za programe izrade nominacionih fajlova zaštićenih područja – Nacionalnog parka Una – Vodopada Milančev buk u mestu Martin Brod i pećine Vjetrenica, koji se nalaze na Tentativnoj listi UNESCO-a.

U toku ove godine, Federalno ministarstvo je, zajedno sa Državnom komisijom BiH za saradnju sa UNESCO-om, iniciralo pokretanje procesa nominiranja dva mikrolokaliteta Nacionalnog parka Una za upis na listu svetske baštine UNESCO-a, vodopada Milančev buk u Martin-Brodu i Štrbačkog buka u Nacionalnom parku Una, odnosno najveće prirodne vrednosti tog zaštićenog područja – sedrene barijere.

S obzirom na to da je reka Una spoj raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika izuzetne lepote i bogate kulturno-istorijske baštine i uzimajući u obzir zajednički cilj zaštite prirodnog nasleđa, Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma je zatražilo od Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m održavanje zajedničkog sastanka na reci Uni s predstavnicima Povereništva Republike Hrvatske za saradnju sa UNESCO-m, s ciljem zajedničke kandidature Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske za nominaciju Štrbačkog Buka za upis na listu svetske baštine.

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Očuvanje i zaštita svih ovih vrednosti za buduće generacije temeljna je odrednica održivosti tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva: ribolova, lova, šumarstva i poljoprivrede, ali i ostalih delatnosti, kao što su turizam, rekreacija, edukacija i naučna istraživanja, jer samo turizam zasnovan na prirodi podržava integralno i efikasno upravljanje zaštićenim područjima, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Pokrenuta “inđijativa” da se ne poseče omorika u centru opštine

Foto: Wikipedia/Skendzic

Aktivisti lokalnog udruženja iz Inđije Inđijativa najavili su pokretanje peticije za ostanak Pančićeve omorike u centru ove opštine i nakon obnove trga ispred Gimnazije.

Foto: Wikipedia/Skendzic

Članovi udruženja primetili su da u idejnom rešenju za uređenje trga u centru Inđije nema stabla Pančićeve omorike koje je tu do sada bilo i da, ukoliko ono ne predstavlja opasnost po građane, nema razloga za njeno izmeštanje iz centra, ili, još gore, sečenje.

„Nesporno je da će nakon obnove taj trg imati više stabala, ali smatramo da nema potrebe da se uklanja Pančićeva omorika. Na to bismo pristali samo po jednim uslovom: da stručni ljudi kažu da je bolesna i da predstavlja opasnost za građane“, izjavio je Strahinja Jovanović iz udruženja Inđijativa.

Povodom ove inicijative, udruženje je na društvenim mrežama pokrenulo anketu o tome da li Pančićeva omorika treba da ostane na mestu na kom se nalazi danas. Prema njihovim rečima, više od 90 građana glasalo je za njihov predlog.

Ovim povodom, najavili su postavljanje štanda za prikupljanje potpisa, te istakli da, sudeći po komentarima građana na društvenim mrežama, očekuju veliku podršku.

„Potpise građana prosledićemo nadležnim institucijama, a da li će oni to prihvatiti ili ne, mi to ne znamo. Ukoliko ne prihvate, onda ih javno pozivamo da zvaničnom sajtu opštine postave anketu, pa neka sami vide reakciju građana. Ili još bolje, da se organizuje zbog građana ili javna rasprava“, poručio je Jovanović.

Kao jedan od razloga za ostanak ovog drveta na mestu na kom je sad, „Inđijativci“ su naveli primer prakse u Beču. Naime, u glavnom gradu Austrije stablo Pančićeve omorike 1987. godine zaštićeno je kao kulturno dobro.

Izvor: Sremskomitrovački portal

Leonardo Dikaprio donirao 5 miliona dolara za Amazoniju

Foto-ilustracija: Pixabay

Savez za Zemlju (Earth Alliance), nedavno pokrenuta humanitarna organizacija čuvenog glumca Leonarda Dikaprija s fokusom na hitno ublažavanje klimatskih pretnji, poklanja 5 miliona dolara (oko 4,5 miliona evra) za spas Amazonije. Zbog procene da drveće u amazonskoj prašumi proizvede gotovo 20 odsto kiseonika na globalnom nivou, kao i neverovatnog kapaciteta za skladištenje ugljenika, područje važi za “pluća planete” i svojim većim delom prostire se Brazilom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Novac će biti doniran lokalnim organizacijama i domorodačkim zajednicama koje se bave očuvanjem prašume i već tri nedelje se bore sa vatrenom stihijom.

Brazilski institut za istraživanje svemira je ove godine zabeležio više od 73 hiljade požara, što je porast od 83 odsto u odnosu na isti period prošle. Stručnjaci instituta su istakli da taj broj ne pripisuju isključivo suvom vremenu i prirodnim pojavama.

Doprinos požarima je dalo i rašumljavanje koje su sprovodili poljoprivrednici u cilju oslobađanja terena za ispašu stoke i uzgoj žitarica, pre svih soje. Spaljivanje šuma zarad profita je, kroz razvojne politike, bilo podržano i od strane predsednika Brazila Žaira Bolsonaroa – sve do 29. avgusta. Novouvedena zabrana podmetanja požara u prašumi trajaće 60 dana.

Dikaprio je u pokretanju Saveza za Zemlju snage udružio sa biznismenima i filantropima Lorin Pauel Džobs i Brajanom Šetom.

U sklopu organizacije je u svrhe pružanja pomoći amazonskim šumama i njenim stanovnicima osnovan poseban fond kom i vi sami možete da date dobrovoljni prilog. Sve donacije biće usmerene za zaštitu Amazona.

Jelena Kozbašić

Sve veća proizvodnja struje iz vetroelektrana u Crnoj Gori

Foto: Pixabay

VE Krnovo koja za sada jedina u Crnoj Gori proizvodi struju za tržište ima 26 vetrogeneratora (vetrenjača) instalisane snage 72 megavata i puštena je u rad pre dve godine.

Photo: EP

Vetroelektrana Krnovo u vlasništvu je kompanije Krnovo Green Energy, koja je zajedničko ulaganje francuske kompanije Akuo Energy i kompanije Masdar Energy iz Abu Dabija koji je vlasnik 49 odsto akcija.

Krnovo je Masdarova treća vetroelektrana, nakon što su prethodno izgradili vetrogeneratore na Sejšelima i u Samoi.

Nedavno je završen je probni rad vetroelektrane na Možuri kod Ulcinja, a nadležni u toj opštini očekuju da bi ona u septembru trebalo da počne proizvodnju struje za tržište.

Takođe je raspisan tender za izgradnju nove vetroelektrane, na Brajićima, na teritoriji opštine Budva.

Za gradnju tog postrojenja godinama je zainteresovana nemačka kompanija WDP Europe, ali, kako ističu u Ministarstvu ekonomije, u igri su i investitori iz drugih država.

Vlada Crne Gore se u maju ove godine pohvalila rekordnom proizvodnjom električne energije od oko 82 miliona kilovat sati (KWh), uz podatak da je 28 odsto te energije proizvedeno u vetroelektranama Krnovo i na Možuri.

Prema izveštajima Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE) samo vetroelektrana na Krnovu proizvede više struje od svih 13 mini elektrana koje proizvode struju za tržište.

Izvor: Blic

Milisav Pajević

Mogu li baterije raditi na urin?

Foto: pixabay

Zar ne bi bilo lepo kada bismo baterije mobilnih telefona mogli da punimo na neki alternativni način?

Foto: pixabay

Naučnici Centra za bioenergiju u Bristolu su možda otkrili jedno od ne toliko očekivanih (a možda i neprimamljivih), ali korisnih, rešenja.

„Urin nije samo otpadna tečnost. On je hrana za mikrobiološke ćelije u ovoj kutiji koja proizvodi električnu energiju.

Kada bakterije razlažu hemikalije u urinu, nastaje električna energija.

Nju sakuplja posebno dizajniran sistem, koji puni mobilni telefon.

Šesto mililitara urina dovoljno je da telefon funkcioniše šest sati”, kaže doktor Džonatan Vinfrid, direktor Centra za bioenergiju.

Izrada jedne mikrobiološke ćelije košta samo 1,25 dolara.

Istraživači planiraju da uvedu novu tehnologiju u izbegličke kampove širom Afrike.

Izvor: Alo.rs

Milisav Pajević

Uvedena zabrana spaljivanja šuma u Brazilu

Foto-ilustracija: Unsplash (Boudhayan Bardhan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Boudhayan Bardhan)

Predsednik Žair Bolsonaro uveo je zabranu spaljivanja šuma u Brazilu. Nakon brojnih požara na području Amazonije i oštre kritike međunarodne javnosti, uredba o zabrani spaljivanja šuma radi dobijanja poljoprivrednih površina već je stupila na snagu i trajaće dva meseca.

U Brazilu se spaljivanje šuma koristi kao značajan metod za raščišćavanje zemljišta koje se koristi za uzgoj poljoprivrednih kultura i goveda, što predstavlja značajan izvozni sektor.

Očekuje se da će se zabranom o spaljivanju šuma zaustaviti širenje požara u Amazoniji.

Izlazak brazilske vojske na teren, pri čemu je poslato 18 aviona i oko 3900 ljudi, nije imalo snažan efekat. Više od polovine od 1.628 novih požara koje je u zadnja 24 sata zabeležio Brazilski institut za istraživanje svemira buknulo je u Amazoniji nakon uključivanja vojske.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izneo je predlog da se na Opštoj skupštini krajem septembra održi sastanak o situaciji u Amazoniji. Smatra i da je, nakon brzog reagovanja u akciji zaustavljanja požara, potrebno posvetiti pažnju politici celovitog pošumljavanja.

Mnogi su skeptični po pitanju uspeha predsednikove odluke.

Uklonjeno 40 tona životinjskih ostataka sa lokacije „Glutin” u Padinskoj skeli

Foto: pixabay

JKP „Gradska čistoća” je radilo gotovo dva meseca na uklanjanju i prevoženju oko 40 tona životinjskih ostatka, tačnije kostiju, sa lokacije „Glutin” u Padinskoj skeli na dalju preradu u Veterinarskoj ustanovi „Proteinka” u Somboru, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto: pixabay

Po nalogu Grada Beograda – Gradskog štaba za vanredne situacije, ova akcija je realizovana od 8. do 19. jula u cilju sprečavanja degradacije životne sredine i otklanjanja potencijalnih sanitarno-higijenskih, epidemioloških i ekoloških rizika po okruženje, ali i radi zdravlja stanovništva gradske opštine Palilula.

Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća”, kaže da su za potrebe uklanjanja i prevoženja životinjskih ostataka preduzete sve neophodne mere zaštite zaposlenih koji su bili angažovani na ovom poslu, kao i mere u cilju bezbednog transporta životinjskih kostiju do Sombora, gde se ova vrsta otpada može bezbedno uništiti.

Milisav Pajević

Beograd ukida prodaju plastičnih kesa od 1. januara 2020. godine

Photo-illustration: Pixabay

Odbornici Skupštine grada usvojili su juče Predlog odluke o izmenama i dopunama Odluke o uslovima korišćenje kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga.

Foto: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je istakao da se usvajanjem odluke plastične kese ukidaju od 1. januara 2020. godine u maloprodajnim objektima na teritoriji grada Beograda.

„Ovo je jedna od najvažnijih odluka koje donosimo danas. To je zločin prema prirodi, jer je plastičnoj kesi potrebno 240 godina da se razgradi.

Njujork zabranjuje upotrebu plastičnih kesa u martu ili aprilu.

Nemačka zabranjuje njihovo korišćenje, takođe od 1. januara”,  ukazao je Vesić.

On je dodao da će se od prvog januara koristiti papirne i biorazgradive kese i to je, kako je rekao, važna odluka za budućnost našeg grada i budućnost naše dece.

„Samo mera da plastične kese počnu da se naplaćuju u trgovinskim lancima smanjile su njihovu upotrebu za čak 60 odsto. Sledeći korak je da ih potpuno odstranimo i zbog toga kao društvo moramo da se prilagodimo novim pravilima jer na taj način brinemo o našoj budućnosti. Ovo je velika odluka i treba da budemo ponosni na ovaj skupštinski saziv s obzirom na to da će za vreme ove gradske vlasti krenuti da se ona sprovodi”, rekao je Vesić.

Kada je reč o deponiji Vinča, Vesić je istakao da je izdata građevinska dozvola japansko-francuskom konzorcijumu za početak radova na izgradnji spalionice i svih predviđenih postrojenja, podsetivši da je ona danas najveća neuređena deponija u Evropi. Ti radovi će, kako je najavio, početi do kraja septembra.

„Naredne godine nas očekuje uređenje 17 reciklažnih ostrva. Svaka opština će imati svoje reciklažno ostrvo i za to će biti izdvojeno oko 10 miliona evra. Sledeći korak je da Grad Beograd zajedno sa JKP „Gradska čistoća” počne sa građanima da radi na separaciji otpada. Postojaće kontejneri za različite vrste otpada. Kese će imati posebne čipove i građani će ostvarivati određene popuste za tu separaciju”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

On je podsetio da je Beograd takođe jedini grad u Evropi koji ispušta otpadne vode direktno u reke, bez bilo kakve prerade, i dodao da ti problemi konačno moraju da se reše, makar zbog generacija koje dolaze.

Odbornici su u okviru objedinjene rasprave usvojili i Odluku o usvajanju koncesionog akta za poveravanje obavljanja komunalne delatnosti javnog prevoza putnika na noćnim linijama na teritoriji Beograda, Odluku o izmenama i dopunama Odluke o prečišćavanju i distribuciji vode, Odluku o usvajanju plana za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu od 2019. do 2029. za teritoriju Stari grad, kao i Odluku o izmenama i dopunama Odluke o upravljanju komunalnim, intertnim i neopasnim otpadom.

Sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević je dodala da se tom odlukom definiše da svaka kesa mora biti biorazgradiva, te da su trgovci u prodajnim objektima dužni da korisnicima od 1. januara 2020. godine obezbede papirne kese ili torbe za višekratnu upotrebu koje su podložne reciklaži.

Kada je reč o usvojenom planu za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju i reciklažu otpada od 2019. do 2029. godine, Vilotijevićeva je istakla da nekontrolisano i neadekvatno odlaganje otpada za posledicu ima čitav niz ekoloških, a samim tim i socijalnih i ekonomskih problema.

Stoga je plan, prema njenim rečima, da se u navedenom periodu stvori osnov za sistemsko i plansko odlaganje otpada, s ciljem poboljšanja životne sredine i omogućavanja svim korisnicima komunalne usluge da vrše selekciju otpada na teritoriji grada Beograd. Ovo je prva faza i u okviru nje će se postavljati podzemni kontejneri na teritoriji opštine Stari grad, dok je svaka beogradska opština takođe pokrivena ovim planom, ukazala je Ivana Vilotijević.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević