Home Blog Page 851

Kragujevac u borbi protiv ambrozije

Foto: Grad Kragujevac

Ove godine grad Kragujevac krenuo je u ozbiljnu borbu protiv ambrozije, a za uništavanje jedne od najopasnijih alergenih biljaka na javnim površinama iz budžeta grada izdvojeno je četiri miliona dinara.

Foto: Grad Kragujevac

Ukupna površina na kojoj se ove godine sprovode mere za suzbijanje i uništavanje ambrozije, u saradnji sa JKP „Šumadija“, iznose oko 40 hektara, a stručne službe, poručuju iz Gradske uprave, reagovaće i na drugim lokacijama u slučaju opravdanih poziva građana.

S obzirom na to da je ambrozija izuzetno alergogena biljka, koja prouzrokuje velike zdravstvene teškoće osobama osetljivim na polen tog korova, grad Kragujevac apeluje na sve sugrađane, vlasnike poljoprivrednog i građevinskog zemljišta i šuma da sprovode mere uništavanja ambrozije na svojim parcelama.

Samo zajedničkim aktivnostima, poručio je Nikola Ribarić načelnik Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, možemo da postignemo dugoročniji efekat.

„Cilj naše akcije je da svedemo koncentraciju polena ambrozije u vazduhu na prihvatljiv nivo.

U okviru sistemskih mera, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, grad Kragujevac štampao je i flajere Ambrozija opasnost po zdravlje, koji će sada i tokom februara naredne godine biti distribuirani građanima preko Javnog stambenog preduzeća.

Foto: Grad Kragujevac

Pored načina za uništavanje ambrozije, simptoma koji ukazuju na zdravstvene tegobe, individualnih preporuka za osobe alergične na polen ambrozije, flajer što je najvažnije”, smatra Ribarić, ima i fotografije tog invanzivnog korova u svim fazama, kako bi građani mogli lakše da ga prepoznaju i uništavaju.

Pored toga, Gradska uprava će u saradnji sa Institutom za javno zdravlje organizovati edukativne akcije i predavanja o ambroziji.

Inače, vremenske prilike uticale su da ove godine ambrozija cveta kasnije, pa su trenutno koncentracije njenog polena u vazduhu veoma visoke.

U Agenciji za zaštitu životne sredine kažu da će do 8. septembra koncentracija polena u vazduhu ove opasne alergene biljke biti iznad graničnih vrednosti. Očekuje se da će se visok nivo zadržati do kraja oktobra.

Milisav Pajević

Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori

Foto: MORT

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore organizuje javnu raspravu i upućuje građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, pravnim licima i preduzetnicima i drugim zainteresovanim subjektima, da se uključe u javnu raspravu o predlogu donošenja Planova upravljanja rečnim slivovima (Jadranskim i Dunavskim).

Foto: MORT

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Evropskom Komisijom realizuje projekat „Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori“, podržan iz bespovratnih sredstava IPA 2014 fonda.

U okviru projekta su pripremljeni Planovi upravljanja rečnim slivovima (Jadranskim i Dunavskim) u skladu sa smernicama Okvirne direktive o vodama i drugih EU Direktiva u oblasti voda, što je bio i glavni cilj projekta.

Kako je i predviđeno Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama, Javna rasprava za Planove upravljanja rečnim slivovima će trajati šest meseci, pre njihovog konačnog usvajanja.

Takođe, zainteresovanu javnost  će u periodu od šest meseci održati i dve konferencije, jedna u Jadranskom a jedna u Dunavskom slivnom području u Crnoj Gori, gde će se prezentovati Plan upravljanja Jadranskim i Dunavskim slivom.

Sve sugestije i komentare na dokumente možete dostaviti na e-mail upravazavode@uzv.gov.me i kontakt telefon +382 20 224 593, kao i putem pošte na adresu, Bulevar Revolucije br. 24, 81000 Podgorica, Uprava za vode.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi iz Crne Gore predstavili prirodne i turističke vrednosti mađarskom NP Orsegi

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U cilju upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrednostima, turističkom ponudom, te načinom organizacije i promocije crnogorskih nacionalnih parkova sa fokusom na razvoj ekoturizma, predstavnici nacionalnog parka Orsegi iz Mađarske (Őrségi Nemzeti Park), boravili su u studijskoj poseti nacionalnim parkovima Durmitor i Skadarsko jezero, u periodu od 23-26. avgusta.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Studijska poseta predstavljala je dobru priliku za razmenu iskustava, promociju prirodnih vrednosti i lepota, kao i turističkih proizvoda baziranih na prirodi i aktivnom odmoru u crnogorskim zaštićenim područjima.

Predstavnici mađarskog nacionalnog parka imali su priliku da u Nacionalnom parku Durmitor uživaju u pješačkoj turi do Škrčkog ždrela sa kojeg se pruža prelep pogled na Prutaš, Šarene pasove i Škrčku dolinu i informišu se o ulozi nacionalnog parka u razvoju turističkih proizvoda.

U NP Skadarsko jezero posetili su Centar za posetioce na Vranjini i učestvovali u radionici.

Posebno su se interesovali za značaj i ulogu nacionalnog parka u razvoju turističke ponude zasnovane na održivom razvoju, kao i međusobnu povezanost i saradnju nacionalnih parkova Crne Gore sa turističkom privredom, lokalnim preduzetnicima i turističkim agencijama.

Tokom vožnje brodom na relaciji Vranjina-Manastirska tapija-Ostrvo Grmožur-tvrđava Lesendro, obišli su interesantne lokalitete, kao i dominantna staništa Skadarskog jezera.

Takođe, je bilo reči i o načinu funkcionisanja mađarskih nacionalnih parkova i PaNaNet mreži – prekograničnom projektu koji objedinjuje zaštićena područja istočne Austrije i zapadne Mađarske.

Nacionalni park Orsegi je mađarski nacionalni park osnovan 2002, s ukupnom površinom od oko 440 kilometara kvadratnih.

Milisav Pajević

Grad Zrenjanin će vratiti dugovanja Gradske toplane prema Srbijagasu

Foto: JP Srbijagas

Grad Zrenjanin, kao osnivač, izmiriće dugovanja Gradske toplane prema „Srbijagasu” tako što će u zamenu za dug izvršiti prenos svojine distributivnog sistema prirodnog gasa na teritoriji grada u svojinu „Srbijagasa”, čiji je osnivač Vlada Republike Srbije.

Foto: JP Srbijagas

Na današnjoj sednici Gradskog veća, kojom je predsedavao gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić, usvojen je Predlog Odluke o načinu namirenja duga JKP „Gradska toplana” Zrenjanin prema JP „Srbijagas” Novi Sad.

Gradonačelnik Janjić, kako se navodi na sajtu grada, rekao je da dug postoji od kraja 2008. godine koji je Gradska toplana pokušala da sanira, ali da to nije bilo realno rešiti iz tekućeg poslovanja.

Grad Zrenjanin preuzima dug našeg javnog preduzeća i distribuciju gasa će preneti na Srbijagas s tim što je deo sporazuma i da „Srbijagas’ već ove godine krene sa daljom gasifikacijom negasifikovanih delova grada, a to je devet naseljenih mesta”, rekao je Janjić.

Radovi su već započeti u Knićaninu, Perlezu, Belom Blatu, a krenuće i u Tarašu, Jankov Mostu, Orlovatu, Tomaševcu, Čenti i Fakaždinu.

Na taj način, kaže Janjić, cela teritorija grada biće gasifikovana, a vrednost investicije je preko 14 miliona evra i to će raditi „Srbijagas”, o svom trošku.

Distributer gasa na teritoriji celog grada biće „Srbijagas” i tu očekujemo i povoljnosti za potrošače, pre svega u mnogo jeftinijem priključku, a očekujemo i korekciju na dole što se tiče kubika koji troše naši građani i mislim da smo napravili dobar posao za Grad i za građane”, rekao je gradonačelnik.

Kako se navodi, dugovi su nastali tokom grejne sezone 2008/2009 prilikom korekcije cene gasa od 60 posto, a kada cena daljinskog grejanja nije pratila tu korekciju.

Tada je nastao dug od 250 – 300 miliona, a u međuvremenu dugovi su narasli na 599 miliona dinara.

Ova tema, dodaje se, biće razmatrana sutra na sednici Skupštine grada Zrenjanina.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Šta se desi kada se jedan zoo vrt u potpunosti napaja čistom energijom?

vetropark_vetrenjače_vetroelektrana
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Lee)

…Emisije ugljen-dioksida se na godišnjem nivou smanje za 7.425 tona, što je jednako količini tog štetnog gasa koju u toku godine upije 8.740 hektara šuma.

Foto: Wikipedia/Lawrence G. Miller

Zoološki vrt Detroit u američkoj saveznoj državi Mičigen je doneo odluku da izvrši potpunu energetsku tranziciju sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju. S tom namerom se i pristupio MIGreenPower programu koji je razvila energetska kompanija DTE Energy, načinivši ogroman iskorak na svom “zelenom putu”.

Detroitski zoološki vrt teži da negativni uticaj svog rada na životnu sredinu svede na minimum, a prelazak na čistu energiju, i to onu poreklom iz Mičigena, je samo jedna od mera koju sprovodi kako bi ispunio svoj cilj. “Naša posvećenost održivosti prožima sve što radimo, od naših ekološki odgovornih aktivnosti do obrazovnih programa namenjenih čitavoj zajednici”, izjavio je izvršni direktor Ron Kagan.

Dodao je da im program kom su se priključili izuzetno olakšava ozelenjavanje poslovanja zato što njihove energetske potrebe značajno prevazilaze energetske kapacitete koju mogu da proizvedu samostalno. Onaj deo, koji pak mogu sami da naprave, nastaje od životinjskog otpada i ostataka hrane, ali i iz tzv. Pametnog cveta, specifičnog prizemnog sistema solarnih panela. Za 365 dana proizvede više od 4.000 kWh električne energije.

Jedna od važnih tačaka “zelenog puta” je i smanjenje otpada što je zoološki vrt postigao tako što je ukinuo prodaju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu – flaša, slamčica, kesa i poklopaca.

Za prevoz od tačke A do tačke B se u sklopu zoološkog vrta Detroit koriste solarni i hibridni bicikli i vozila za golf, a povrh svega je unapređena energetska efikasnost u više od 50 objekata i uvedeno je LED osvetljenje.

O MIGreenPower programu

Korisnici MIGreenPower programa, pokrenutog 2017. godine, smanjuju svoj ugljenični otisak tako što pružaju podršku razvoju obnovljivih izvora. Ono što takvu opciju čini privlačnijom u odnosu na ulaganje novca u npr. sopstvenu solarnu elektranu na krovu je to što je pristupačnija i ne stvara gnjavažu oko posedovanja i održavanja postrojenja.

Džeri Norsija, predsednik DTE Energy, je detroitskom zoološkom vrtu poželeo dobrodošlicu među one koji zajedničkim snagama čuvaju planetu za svoju decu i buduće naraštaje. “Zoo se pridružio poznatim mičigenskim ustanovama poput Forda, Dženeral Motorsa i Univerziteta Mičigen i više od 8.300 pojedinačnih domaćinstava i preduzetnika u okviru MIGreenPower kako bi uticali pozitivno na životnu sredinu. Program obezbeđuje efikasan način da snabdeva zoološki vrt sa 100 odsto obnovljive energije”, kazao je on. Neki od izvora koji će to omogućiti su i tri vetroelektrane koje će biti puštene u rad 2020. godine.

Oko 2,2 miliona stanovnika jugoistočnog Mičigena crpi energiju od DTE Energy. Kompanija nastoji da do 2040. godine svojim potrošačima obezbedi energetski miks u kom će 80 odsto energije biti obnovljivo.

Jelena Kozbašić

Fond za lokal finansira i projekte za smanjenje rizika od klimatskih promena

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Iz Fonda za lokalne samouprave, koji iznosi 490 miliona dinara, odobrena su sredstva za 77 projekata – za bolju infrastrukturu, razvoj eUprave, organizaciju kulturnih, turističkih i drugih manifestacija, preventivno delovanje na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda.

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Branko Ružić prisustvovao je juče svečanosti povodom završetka radova na obnovi gradskog trga u Gadžinom Hanu, čija je rekonstrukcija finansirana iz Fonda za lokal u 2018. godini.

Ružić je izrazio zadovoljstvo zbog toga što je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave u poslednje dve godine konačno u prilici da odgovori na potrebe opština, a kao primer je naveo gradski trg u Gadžinom Hanu, za koji je rukovodstvo ove opštine zatražilo sredstva u iznosu od približno 20 miliona dinara iz pomenutog fonda.

Građani će sada imati uređeni trg sa novim sadržajima, što će učiniti lepšim i reprezentativnim ovaj deo opštine i unaprediti kvalitet života građana, istakao je ministar.

On je naglasio da je finansiranje projekata lokalnih samouprava nastavljeno i ove godine i da je opredeljeno još više sredstava, ukazavši na to da je Ministarstvo obezbedilo 50 odsto veći fond i da konačno može da pomogne opštinama u konkretnim projektima.

Milisav Pajević

Uskoro ozelenjavanje stambenih blokova u Elmos naselju u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević

U okviru procedure javne prezentacije urbanističkog projekta za uređenje slobodnih površina u oko stambenih blokova u Elmos naselju, nakon predstavljanja rešenja, predloženih projektom na javnom skupu, u organizaciji predsednika opštine Paraćin, Saše Paunovića i predstavnika stručnih službi, arhitekata i urbanista, zainteresovana pravna i fiziča lica mogu obaviti uvid u dokumentaciju do 28. avgusta.

Foto: Milisav Pajević

Projekat se izrađuje u cilju uređenja okolnog prostora kod Elmosovih zgrada uz obezbeđivanje dodatnih sadržaja, ozelenjavanje slobodnih površina između zgrada i obogaćivanje prostora, pre svega sportsko rekreativnim sadržajima, parkovskim površinama sa pratećim mobilijarom i slobodnim zelenim površinama.

Projektom su planirane i vodene površine kao i nadstrešnice sa klupama, kažu u Odeljenju za urbanizam, nadležnom za organizaciju javne prezentacije, kome se u pomenutom roku, mogu dostaviti eventualne primedbe, sugestije i predlozi, zainteresovanih pravnih i fizičkih lica, nakon obavljenog uvida.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Šabac: Više otpada, niži računi

Foto-ilustracija: Pixabay

Račun za komunalne usluge Šapčani mogu umanjiti reciklažom otpada. U prvom reciklažnom dvorištu u tom gradu, koje se nalazi pored pogona za prečišćavanje otpadnih voda, odlaže se selektovani otpad na osnovu čega građani ostvaruju određeni bonus, prenosi RTS.

Foto-ilustracija: Pixabay

Što je više selektovanog otpada, to je račun niži. Za svaki kilogram plastične ambalaže, kartona ili stakla koji odlože u reciklažno dvorište, Šapčanima je manji izdatak za komunalne usluge.

“Moja porodica i ja selektujemo otpad, manje više sav. Ovog puta sam donela papir, jer smo njega najviše skupili, a selekcija mi se najviše isplati, jer je jeftinije i smanjen mi je račun”, kaže Marjana Jović iz Šapca.

“Jedno na jednu stranu, drugo na drugu, kad se pojavi višak, ja to natovarim u kombi, dovezem ovde. Zamislite da sam ja to bacio u bilo koji kontejner, takav kontejner bi istog momenta bio pun, ne bi imali gde drugi da bace, bacali bi okolo”, kaže Bogoljub Simić iz Predvorice.

Prikupljeni otpad se predaje ovlašćenim operaterima, a račun se umanjuje za mesec u kojem je odložen u reciklažno dvorište.

“Svaka ta količina koja bude izmerena, u iznosu po dva dinara će biti po kilogramu. Na taj način će ostvariti bonus, kako građanima, tako i nama, manja količina na deponiji koja će biti”, objašnjava Miroslav Maksimović, šef službe iznošenja smeća.

Odvajanjem reciklažnog otpada od komunalnog korist obostrana. Godišnje se u Šapcu prikupi i na Regionalnu deponiju ”Srem – Mačva” odveze više od 30.000 tona smeća.

“Ovo je nešto što mora da zaživi, i polako počinje da bude prihvaćeno od strane naših sugrađana. Dosta treba raditi na edukaciji naših sugrađana, pa i nas samih, radnika u komunalnom preduzeću. Suština je da se vrši primarna selekcija otpada u domaćinstvu, na mestu nastanka”, smatra Snežana Đokić, direktorka JKP ”Stari grad” Šabac.

Na jesen će u Šapcu biti otvoreno još jedno reciklažno dvorište na prostoru pored stočne pijace. U toku je i nabavka vozila koje će ovaj otpada sakupljati na seoskom području.

Izvor: RTS

Počela sa radom laboratorija za kontrolu kvaliteta avio-goriva

Foto: NIS
Foto: NIS

Savremena laboratorija za kontrolu kvaliteta avio-goriva počela je sa radom u Aeroservisu u Beogradu, u okviru Naučno-tehnološkog centra NIS-a.

U projekat modernizacije laboratorijske opreme NIS je investirao oko 30 miliona dinara.

Najsavremenije metode ispitivanja kvaliteta avio-goriva u NIS-ovoj laboratoriji obavlja, kako ističu u ovoj kompaniji, visokokvalifikovan i iskusan inženjerski kadar u skladu sa najvišim zahtevima laboratorijske prakse.

„Modernizacijom je kupljena najsavremenija oprema za praćenje kvaliteta mlaznog goriva, kao što su aparati za određivanje destilacije, tačke mržnjenja, tačke paljenja i gustine. Takođe su podignuti nivo bezbednosti i zaštite na radu, ali je ovom modernizacijom unapređena i funkcionalnost, odnosno, efikasnost poslovanja same laboratorije”, kaže Nataša Badrljica, direktora Departmana laboratorije Downstream.

Laboratorija se nalazi u Aeroservisu u Beogradu, specijalizovanom objektu za skladištenje i distribuciju mlaznog goriva na beogradskom aerodromu.

„Bitan podatak za ceo proces mlaznog goriva je da smo mi već 13 godina strateški partner IATA. IATA je međunarodno udruženje avio kompanija koje trenutno broji 291 član.

Mi da bismo postali strateški partner morali smo da uvedemo sve njihove standarde, redovno nas kontrolišu i ti izveštaji se dostavljaju svim članicama”, ističe Dejan Rakočević, upravnik Aeroservisa Beograd.

NIS snabdeva sve avio kompanije čiji avioni sleću na beogradski i niški aerodrom, a takođe obezbeđuje gorivo za ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova, kao i za privredne subjekte u Srbiji i zemljama regiona.

U prošloj godini ostvarena je rekordna prodaja avio-goriva sa više od 187.000 tona.

Izvor: RTV/ Vladimir Radojković

Milisav Pajević

Obeležena Međunarodna noć slepih miševa

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U arboretumu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, obeležena je Međunarodna noć slepih miševa, a cilj manifestacije je bio popularizacija i zaštita ovih letećih sisara, upoznavanje građana sa njihovim specifičnim načinom života, kao i razbijanje predrasuda, strahova i verovanja vezanih za slepe miševe.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Manifestaciju je posetilo pedesetak mališana sa svojim roditeljima.

Deca su imala priliku da saznaju čime se to slepi miševi hrane, pravili su kućicu za slepog miša, crtali su ih, saznali su šta je to eholokacija i kako da se kreću samo uz pomoć čula sluha.

Master ekolog Andrej Čonti (stručnjak za slepe miševe), je održao predavanje o slepim miševima.

Pričao je koliko su nam oni važni i na koji način treba da ih zaštitimo.

Nakon toga, deca su imala priliku da se upoznaju sa detektorom za slepe miševe i da čuju na kom principu on funkcioniše.

Inicijativa Međunarodne noći slepih miševa je nastala u okviru Sporazuma o očuvanju slepih miševa Evrope (1991), koji je deo međunarodne Кonvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (poznatije kao Bonska konvencija), koja je u Srbiji stupila na snagu 1. marta 2008. godine.

Milisav Pajević

Divlja svinja odbegla sa Velikog ratnog ostrva uhvaćena nakon dvomesečne potere!

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Usled visokog vodostaja Dunava u junu koji je poplavio njihovo prebivalište, određeni broj divljih svinja sa Velikog ratnog ostrva je doneo odluku da se privremeno preseli u gradski deo. Većina ih je, ubrzo nakon doseljavanja, udruženom akcijom Lovačkog udruženja Zemun, policije i JKP Veterina Beograd vraćena u svoje prirodno stanište. Jednom vepru se izgleda život izvan ostrva dopao pa se čak dva meseca zadržao u Zvezdarskoj šumi. Odmetnik je danas uhvaćen!

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Građani koji su s vremena na vreme u šumi viđali odbeglu životinju su je se plašili s obzirom na to da je reč o jedinki teškoj 130 kilograma. Posle više od dva meseca agonije i lova, bezbedni su i ljudi i sama divlja svinja.

“Jedinka nije povređena. Već dva meseca smo pratili njeno kretanje i noćas je ušla u zamku. Biće prebačena u atar sela Slance”, otkrio je Zoran Kocić iz Lovačkog udruženja Beograd.

Ipak, kako je vepar u trenucima hvatanja bio uplašen, razvalio je rešetke kaveza u koji su ga lovci smestili.

Jelena Kozbašić

Sanacija vodovodne mreže, važan preduslov za fabriku vode u Kikindi

Foto: Grad Kikinda

Gradonačelnik Kikinde Pavle Markov uverio se da željenom dinamikom odmiče 30. jula započeta rekonstrukcija vodovodne mreže u delu ulice Jovana Jovanovića Zmaja, u dužini od 3.050 metara.

Foto: Grad Kikinda

Radovi uključuju i izgradnju magistralnog i distributivnog cevovoda koji će poboljšati vodosnabdevanje korisnika Agroindustrije zone.

„U završnoj fazi je montaža cevovoda, a predstoji teži deo posla koji se odnosi na montažu čvorišta i vezivanje kućnih priključaka.

Očekujemo da ćemo u narednih mesec dana privesti kraju sve ugovorene poslove- poručio je Slaviša Paravinja, šef gradilišta firme „Graditelj NS”.

Ova investicija vredna je oko 36,6 miliona dinara, a sredstva su obezbedili lokalna samouprava i Ministarstvo privrede, kaže Pavle Markov i dodaje da je u narednoj drugoj fazi, predviđena zamena cevovoda u dužini od 5.270 metara, a procenjena vrednost radova iznosi oko 67,7 miliona dinara.

Gradonačelnik je potvrdio da je ovo gradilište usko povezano sa, za Кikindu i njene građane, kapitalnim projektom.

„To je, naravno, fabrika vode. Uslov za realizaciju tog projekta je rekonstruisana vodovodna mreža, koja je u značajnoj meri već rekonstruisana. U pitanju je višegodišnji projekat koji nastavljamo i tokom iduće godine. Paralelno nas očekuje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode.

U tehnološkom i finansijskom smislu nema nikakvih prepreka, a u narednih pola godine nas očekuje i potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Ovaj projekat realizovaćemo u saradnji sa sa nemačkom Razvojnom bankom КFW”, podvukao je Markov.

Gradonačelnik je predstavio i projekat rekonstrukcije ulice Jovana Jovanovića Zmaja i ovog dela Mikronaselja koji, pored ostalog, predviđa i izgradnju kružnog toka u delu Svetosavske ulice kod Кvantaške pijace.

„Vrednost investicije je 350 miliona dinara, a budite uvereni da ćemo obezbediti sredstva. Tehnički deo projekta je okončan, a mi ćemo naredne godine započeti posao.

Želim da građanima Кikinde saopštim još jednu dobru vest. Veliki investicioni plan, koji podrazumeva ulaganje države u komunalnu, saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, Кikinda spremno dočekuje.

Mi već sad imamo spremne projekte ukupne vrednosti oko dve milijarde dinara. Smatram da je to veliki uspeh naše lokalne samouprave. Ministra finansija, Sinišu Malog, upoznaću u petak sa našim projektima”,najavio je Markov.

Izvor: Grad Kikinda

Milisav Pajević

Počela akcija čišćenja kanala na levoj obali Dunava

Foto: Grad Beograd

Član Gradskog veća Grada Beograda Dragomir Petronijević rekao je za TV „Prva” da je počela akcija čišćenja kanala na levoj obali Dunava, za koju je država izdvojila dva miliona evra.

Foto: Grad Beograd

„Posekli smo drveće čije je korenje pravilo blokade, zatim nefunkcionalne mostiće sa nedovoljnim prečnikom cevi koje inspekcija popisuje”, rekao je Petronijević.

Prema njegovim rečima, sa Evropskom investicionom bankom odvojeno je 54 miliona evra za finansiranje izgradnje kanalizaciona mreže.

„Iz gradskog budžeta za ovaj poduhvat biće uloženo 17 miliona evra, a radovi počinju u martu 2020. godine. Trenutno se radi projektna dokumentacija, kako je i obećao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kada je obišao poplavljene delove”, naglasio je član Gradskog veća.

Petronijević je još jednom napomenuo da će inspekcija nastaviti da radi svoj posao kao i komunalna policija, i naglasio da ovi otvori i kanali nisu kontejneri za odlaganje raznog otpada.

„Ovo su otvoreni slivovi, ovde ne smeju da se sprovode septičke jame, niti kanalizacija direktno zbog čega ćemo sve takve odvode zatvoriti. Septičke jame je potrebno čistiti i prazniti, a ne sprovoditi u našu okolinu i tako zagađivati prirodu”, objasnio je on i dodao da kada se sve ovo očisti, trebalo bi da bude ispunjeno ribom i bude ukras leve obale Dunava, a ne njeno ruglo.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Rekonstruiše se zgrada opštine u Petrovcu na Mlavi

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Branko Ružić najavio je juče u Petrovcu na Mlavi da će u naredne dve do tri godine u 40 najnerazvijenijih opština u Srbiji biti realizovan veliki broj projekata.

Foto: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Ružić je, nakon sastanka sa lokalnim rukovodstvom i zamenicom regionalne direktorke UNDP za Evropu i centralnu Aziju Agi Vereš, istakao da će ti projekti biti pokrenuti zahvaljujući programu za lokal resornog ministarstva, kreiranim u saradnji sa Evropskom investicionom bankom i UNDP.

On je naveo da će u skladu sa tim, u prvoj polovini 2020. godine, u Petrovcu na Mlavi biti obnovljena fasada i zamenjena stolarija na zgradi te opštine u iznosu od 36 miliona dinara.

Resorno ministarstvo je u prethodne dve godine preko Fonda za lokal, a zahvaljujući Vladi Republike Srbije i Ministarstvu finansija, izdvojilo 800 miliona dinara za različite projekte realizovane širom zemlje, podsetio je ministar.

Petrovac na Mlavi je, kako je istakao, jedna od pet opština koja zajedno sa UNDP i SKGO radi na razvojnim planovima, a u skladu sa Zakonom o planskom sistemu.

Prema njegovim rečima, saradnja sa UNDP je veoma značajna i fleksibilna, što se videlo i tokom elementarnih nepogoda kada je Srbija nedostajuća sredstva uspela da obezbedi od različitih međunarodnih organizacija, među kojima je bio i UNDP.

Predsednik Opštine Duško Nedinić izrazio je nadu da će Petrovac na Mlavi, zahvaljujući pomoći države i međunarodnih institucija, uspeti da podigne standard građana i pobegne od statusa jedne od najnerazvijenijih opština u Srbiji.

Vereš je prenela da je na sastanku sa predstavnicima lokalne samouprave bilo reči o razvoju i depopulaciji, dodajući da treba pronaći rešenje koje će zadržati mlade i omogućiti im da, osim posla, u tom mestu vide budućnost i za svoju decu.

Milisav Pajević

Zeleni Evrope se upoznaju sa gorućim ekološkim problemima Crne Gore

Foto: Foto: Facebook (European Greens)

Delegacija Zelenih Evrope (European Greens) boraviće tokom ove sedmice u radnoj poseti Crnoj Gori, a na poziv Građanskog pokreta URA, saopštili su iz te partije.

Foto: Foto: Facebook (European Greens)

„Tokom petodnevne posete Crnoj Gori Zeleni će se upoznati sa gorućim ekološkim problemima Crne Gore ali upoznati i naše najlepše predele i bisere prirode kako na jugu, tako i na severu zemlje.

Biće u prilici da vide Solanu, kanjon Tare, Nacionalni park Durmitor i Crno jezero, Nacionalni park Biogradska gora i istoimeno jezero, obronke Nacionalnog parka Lovćen i još mnogo lokacija. Zeleni će tako imati priliku da se upoznaju sa ekološkim problemima Crne Gore, narušavanjima eko sistema, problemima malih hidroelektrana “, poručuju iz Građanskog pokreta URA.

Oni su kazali da će se Zeleni sastati i sa nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima koji se bave zaštitom životne sredine a koji će im govoriti o svom delovanju u Crnoj Gori i naporima koji ulažu kako bi se rad na Poglavlju 27 intenzivirao i kako bi Crna Gora u dogledno vreme mogla da ispuni sve preporuke EU u tom delu.

Milisav Pajević

Stanovnici Topole će razdvajati otpad kako bi smanjili račune

reciklaža
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Topola će početkom sledeće godine krenuti sa projektom primarnog razdvajanja smeća kojim je zamišljeno da se u domaćinstvima razdvaja smeće i na taj način umanji račun za iznošenje komunalnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Polako se stiču uslovi da idemo korak napred, što se tiče prikupljanja i razdvajanja smeća. Najpre će se u četiri velika sela naše opštine, Šatornja, Belosavci, Trnava i Natalinci, postaviti posebni kontejneri za plastiku i staklo. Osim posebne boje, imaće i jasne natpise na njima. Ideja nam je da kasnije to bude u celoj opštini i da krenemo sa posebnim kantama za razdvajanje smeća u svakom domaćinstvu. Hoćemo da motivišemo sve korisnike tako što će se kante sa plastikom i staklom meriti, zato što će na njima postojati bar kodovi, kako bi se za vrednost stakla ili plastike koji se prikupe, umanjio mesečni račun za iznošenje smeća“, objasnio je predsednik Skupštine opštine Topola Dragan Jovanović za TopPres.

Prema njegovim rečima, na ovaj način bi se  popularizovalo odvajanje smeća kao zabava i mogućnost da se zaradi. Dodao je da ovakvi projekti postoje u vrlo malo gradova u Evropi, a najviše su rasprostranjeni u Skandinaviji.

Razdvajanjem otpada, količina smeća koja se odlaže na deponiju na početku bi se smanjila za oko 30 odsto.

Inače, opština Topola ima organizovano odvoženje smeća sa seoskog područja.

Izvor: TopPress