Home Blog Page 798

Peticija za sprečavanje zagađenja reke Zrmanje i Novigradskog mora

Foto: Wikipedia/Ex13
Foto: Wikipedia/Silverije

Nakon što je prošle nedelje u reku Zrmanja i Novigradsko more ponovo dospeo mazut, za koji se pretpostavlja da potiče iz nekadašnje fabrike gline u Obrovcu, u nedelju 29. decembra pokrenuta je peticija kojom se od Ministarstva zaštite okoline i energetike traži hitno pronalaženje trajnih rešenja za sprečavanje daljih zagađenja kanjona Zrmanje.

Kako se navodi u peticiji, koju je pokrenula Dubravka Vitali Čepo, pojava mazuta u reci Zrmanji posledica je nestručne sanacije na prostoru bivše fabrike gline tokom koje su velike količine mazuta ispuštene u zemljite, odakle poslednjih dvadesetak godina učestalo izviru za vreme obilnih padavina. Nestručno su sanirani i bazeni s lužinom koji u slučaju popuštanja prete uništenju kanjona reke Zrmanje, tako da se peticijom naglašava potreba hitnog rešavanja ovog problema.

Peticija je upućena Ministarstvu zaštite okoline i energetike i ministru Tomislavu Ćoriću, od kojeg se traži ozbiljno pristupanje problemu učestale pojave mazuta u reci Zrmanji i sprečavanje daljeg zagađenja kanjona i Novigradskog mora. Konkretno, peticijom se traži utvrđivanje tačnog mesta izviranja mazuta, hitno pronalaženje rešenja i preduzimanje svih potrebnih koraka kako bi se postojeći problem trajno rešio u što kraćem vremenskom roku.

Takođe, traži se utvrđivanje propusta u sanaciji bazena s lužinom i sprečavanje izglednog prodiranja lužine u Zrmanju provođenjem dodatnih mjera zaštite. Peticijom se, takođe, Ministarstvo zaštite okoline i energetike podseća da je kanjon Zrmanje od Obrovca do ušća u Novigradsko more zaštićen kao predeo od posebnog značaja u dužini od oko 10 km i širinom do ruba kanjonskih strana, dok gornji tok reke pripada Parku prirode Velebit. Takođe, ceo tok reke zaštićen je kao područje ekološke mreže Natura 2000 HR2000641 Zrmanja, a samo ušće je deo područja Novigradsko i Karinsko more.

Peticiju je tokom prvog dana potpisalo preko 1.600 građana, a dostupna je na linku.

Izvor: Ekovjesnik

Počinje renoviranje Infektivne klinike

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)
Foto-ilustracija: Unsplash (Charles)

Direktor Klinike za tropske i infektivne bolesti Goran Stevanović rekao je za RTS da očekuje da će tokom ove nedelje, odnosno neposredno nakon novogodišnjih praznika početi sanacija tri zgrade stacionara ove ustanove.

Počinje rekonstrukcija i izgradnja Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije. Projekat će imati dve faze. Za rekonstrukciju postojećih objekata biće izdvojeno 5 miliona evra, a za izgradnju novog objekta oko 15 miliona evra. Gostujući u Dnevniku RTS-a, direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti Goran Stevanović je rekao da očekuje da će tokom ove nedelje, odnosno neposredno nakon novogodišnjih praznika početi sanacija tri zgrade stacionara.

Prema njegovim rečima, one su iz 1926. godine i u najozbiljnijem građevinskom stanju i tu su predviđeni značajni radovi na sanaciji.

Govoreći o dinamici radova, ukazuje da će se prvo obezbediti pristojni uslovi za naredni vremenski period za rad.

Kada počnu radovi, u narednih 14 meseci je predviđeno da se završi sanacija tri zgrade stacionara, rekao je Stevanović.

Zgrada prijemno-trijažnog bloka će nastaviti da funkcioniše u dosadašnjim uslovima jer je ona u naboljm građevinskom stanju, a paraleno sa tim se rade projektna dokumentacija za dobijanje građevinske dozvole i detaljan projekat za izgradnju potpuno nove zgrade.

“Očekujemo da se taj deo pripremnih radnji završi u narednih godinu dana. Kada se završi sanacija tri objekta stacionara – možemo očekivati početak radova na novoj klinici”, istakao je Stevanović.

Zahvaljujući velikoj pomoći Uprave Kliničkog centra, angažovanju svih zaposlenih Klinike za infektivne bolesti, ali i pomoći Ministarstva i saradnji ostalih zdravstvenih ustanova na teritoriji grada, pacijenti, kako kaže, neće trpeti.

“Reorganizovali smo službu tako da se značajno ne smanji kapacitet infektivne klinike za zarazne bolesnike, kapacitet intenzivne nege kao prijemno-trijažnog blioka se neće remetiti za vreme radova, osim onog problema vezan za gradilišta – buke i prisustvo građevinskih mašina – ništa drugo se neće odraziti na kvalitet nege bolesnika”, ukazao je Stevanović.

Govoreći o kadrovima, Stevanović kaže da je primljeno 11 novih lekara.

“Još uvek ima potrebe za prijem novih kadrova, deo dijagnostike je obnovljen, kao i kapaciteti intenzivne nege u mašinama za veštačku ventilaciju. U planu je nabavka nove opreme. Nešto od nove opreme stiže u prvim nedeljama 2020. godine”, zaključio je Stevanović.

Izvor: RTS

Nove odluke za očuvanje životne sredine u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto: Wikipedia/Gmihail

Na 189. sednici Gradskog veća grada Sombora kojom je predsedavala gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, članovi Gradskog veća razmotrili su 11. tačaka dnevnog reda.

Između ostalog usvojen je Predlog godišnjeg plana rada komunalne policije grada Sombora za 2020. godinu, predlog Odluke o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga sa predlogom programa mera prevencije stvaranja otpada od plastičnih kesa, sa planom za njegovo sprovođenje. Uputstvo o radu trezora grada Sombora za 2020. godinu, predlog Pravilnika u skladu sa zakonom o budžetskom sistemu i Odlukom o Budžetu grada Sombora za 2020. godinu.

Od finansijskih pitanja, između ostalih, usvojeni su finansijski planovi mesnih zajednica za 2020. godinu usklađeni sa Odlukom o Budžetu grada Sombora za 2020; usklađeni finansijski planovi iz oblasti obrazovanja sa Odlukom o Budžetu grada Sombora za 2020; kao i finansijski planovi odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine za 2020. godinu po programima zaštite životne sredine i finansiranja radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta.

Osnovni razlog za donošenje Odluke o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga i Programa mera prevencije stvaranja otpada od plastičnih kesa, sa planom za njegovo sprovođenje, nalazi se u potrebi da se poštujući, odnosno sprovodeći, odredbe Preporuke o utvrđivanju mera za otklanjanje štete koja se nanosi ekosistemu, usled neodrživog korišćenja i bacanja proizvoda izrađenih od plastike, sačuvaju prirodni resursi i dobra i spreči degradacija, zagađivanje, odnosno uništavanje životne sredine. Prema ovoj Odluci, trgovci u maloprodajnim objektima su u obavezi da preduzimaju mere na prevenciji stvaranja otpada od plastičnih kesa u maloprodajnim objektima i uslužnim i drugim delatnostima, predviđanjem alternativnih rešenja za plastične kese kao što su papirne ili platnene torbe.

Ova odluka primenjivaće se od 1. januara 2021. godine.

Izvor: Grad Sombor

Mikroplastika osvaja velike gradove

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chng)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tom Parsons)

Čitava planeta je zagađena mikroplastikom. Naučnici su čestice plastike našli i na vrhovima planina, u zabačenim predelima, dubinama okeana, u hrani, na Arktiku.

Zagađenost plastikom već dugo predstavlja očigledan i nerešiv problem na globalnom nivou, a sve više se govori o mikroplastici koja s neba pada na nas. Ova pojava naročito se vezuje za velike gradove i prestonice, a trenutni rekord kad je reč o nivou zagađenosti mikroplastikom koja pada na stanovništvo drži London.

Za sada su ovim istraživanjem, pored britanske prestonice, obuhvaćena još samo tri grada, i to Donguan u Kini, Pariz i Hamburg. I pored toga, smatra se da je u najvećem broju gradova visok nivo zagađenja vazduha mikroplastikom.

U svakom gradu ove čestice osvajaju vazduh, jer se nalaze svugde: u odeći, ambalaži, hrani, a nedavno je pronađena i u pijaćoj vodi.

Prema jednom ranije sprovedenom istraživanju, ljudi godišnje pojedu minimum 50.000 ovih čestica.

Ipak, količina mikroplastike koja je otkrivena u londonskom vazduhu premašila je očekivanja. Prema procenama, godišnje se proizvede oko 335 miliona tona nove plastike, od čega veliki deo završi u prirodi. Ipak, mnogi naučnici dele mišljenje da vetar nema uticaj na prenošenje plastike, odnosno da je izvor zagađenja sam grad.

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Davies)

Zbujuju velike varijacije u količini mikroplastike koja je pronađena u gradovima u kojima je ovo merenje sprovedeno, te je tako pronađena količina mikroplastike u londonskom vazduhu za 7 puta veća nego u Parizu, 3 puta veća nego u Hamburgu, a čak 20 puta veća nego u kineskom gradu Donguanu.

Najveću brigu stvara upravo nedostatak znanja o tome na koji način sve ovo utiče na zdravlje ljudi. Pronađene čestice su dovoljno velike da se mogu udahnuti, a neke od njih mogu ući i u pluća i krvotok, te predstavljaju još veću opasnost za zdravlje.

Pritom, plastika u sebi može sadržati toksične hemikalije, kao i štetne mikrobe, što predstavlja potrebu za dodatnim merama opreza, kao i za što skorijom procenom rizika.

Jelena Cvetić

 

 

 

 

Japanci smanjuju emisije štetnih gasova pomoću nuklearne energije – opasno, ali opravdano?

Foto: Wikipedia/Nekosuki600
Foto: Wikipedia/Nekosuki600

Usled nuklearne katastrofe koja se odigrala u Fukušimi 2011. godine zbog snažnog zemljotresa i cunamija, elektrana Onagava, najbliža epicentru, je nekoliko godina bila zatvorena. Ipak, ona je u novembru dobila zeleno svetlo da zemlju opet snabdeva neophodnom energijom.

Kada je u pitanju ova odluka, mišljenja stanovništva u neposrednoj blizini nuklearke su oprečna. Šoiči Čubači koji je tokom pomenute nesreće izgubio dom smatra da je u redu da se proizvodnja energije odatle nastavi ali uz prateće mere smanjenja rizika. “Grad koristi prednosti nuklearne elektrane. Ne mogu da kažem da se protivim”, objasnio je medijima.

Pre “ponovnog rođenja”, stručnjaci će u Onagavi u toku naredne godine implementirati određene mere bezbednosti, uključujući i morski zid na obali Tihog okeana, dugim 800 m i visokim 29 m. On će biti podignut u aprilu.

Emisije ugljen-dioksida u Japanu su od marta prošle do marta ove godine opale za 3,6 odsto. Padom sa 1,291 milijarde tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e) na 1,244 milijarde tona dostigle su istorijski minimum zahvaljujući obnovljivim izvorima energije, kao i postepenom povratku nuklearne energije.

Japanska vlada je ovaj vid energije uključila i u svoju dugoročnu energetsku politiku koja predviđa da do 2030. godine nuklearke obezbede između 20 do 22 odsto energije u energetskom miksu. U istom roku, udeo obnovljivih izvora bi trebalo da skoči na 44 odsto. Uporedo bi tekao proces zatvaranja elektrana na ugalj koji su 2017. godine zadovoljile 30,4 odsto energetskih potreba ostrva.

Jelena Kozbašić

Otvaranje fabrike “Aptiv” – važna prekretnica za Zaječar

Foto: Grad Zaječar
Foto: Grad Zaječar

Gradonačelnik Zaječara Boško Ničić održao je konferenciju za medije povodom otvaranja fabrike u Zaječaru.

Memorandum o razumevanju koji predviđa da u gradu Zaječaru bude otvorena fabrika „Aptiv“, potpisan je 23. decembra 2019. godine.

Memorandum su potpisali u ime Vlade Srbije ministar privrede Goran Knežević, a u ime grada Zaječara gradonačelnik Boško Ničić.

“Dolazak ‘Aptiva’ u Zaječar je posao od nacionalnog interesa. Veliku pomoć prethodnih meseci pružili su nam ljudi iz Republike, pa i sam predsednik Aleksandar Vučić, kao i ljudi iz SIEPE, posebno gospodin Cicmil, kao i ljudi iz RAS-a (Razvojne agencije Srbije)“, istakao je Ničić.

“Vlada Srbije naložila je određenim institucijama da odrade svoj deo posla. Tu mislim, pre svega, na Elektroprivredu Srbije i Ministarstvo saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture koji su preuzeli deo poslova vezanih za infrastrukturno opremanje industrijske zone. Grad Zaječar je preuzeo obavezu što se tiče vodovodne i kanalizacione mreže. Deo poslova smo već odradili, deo ćemo završiti do početka izgradnje fabrike”, rekao je Ničić i dodao:

“Izgradnja fabrike će biti u industrijskoj zoni Zapad kod trafostanice na putu Zvezdan-Zaječar, na površini od nekih 6 hektara. Obuka prvih radnika počinje u drugoj polovini januara 2020. godine. U fabrici u završnoj fazi trebalo da bude zaposleno oko 2.000 radnika. Iz iskustva gradova u kojima već posluju, ‘Aptiv’ je vrlo korektna, zaposleni nemaju nikakvih primedbi i ovo je zaista jedna prekretnica u privrednom, pa i u finansijskom smislu za grad Zaječar”, rekao je gradonačelnik.

Kompanija „Aptiv“ ima 129 pogona u čitavom svetu, a u 33 zemlje upošljava preko 140.000 radnika.

Izvor: Grad Zaječar

Kompanija platila 600.000 dolara za izlivanje alkohola u reke

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Park)
Foto: Wikipedia/Angry Aspie

Kompanija “Džim Bim” kažnjena je sa 600.000 dolara zbog odgovornosti jer se tokom požara u njenom skladištu u Kentakiju, u SAD-u, burbon izlio i zagadio 37 kilometara dve obližnje reke i pobio ribu.

Kompanija je pristala na kaznu koju joj je 6. ​​decembra izrekla Služba za energetiku i životnu sredinu Kentakija, prenosi lokalni list “Kurijer”.

“Džim Bim” će uz to nadoknaditi nadležnoj državnoj službi 112.000 dolara troškova koje je imala tokom sanacije posledica izlivanja pića.

Požar je izbio 3. jula jer je munja pogodila veliko skladište gde je bilo 40.000 buradi viskija koji je sazrevao, te se piće izlilo u obližnji potok, a odatle je nizvodno stiglo u dve reke.

Odeljenje Kentakija za ribolov i resurse divljine je mrtvu ribu našlo sve do 100 kilometara nizvodno u reci Kentaki, a i u reci Ohajo je bilo mrtvih riba.

U komentaru za lokalni list, firma iz Čikaga za proizvodnju alkoholnih pića “Bim Santori”, vlasnica “Džima Bima”, rekla je da je “u stanju da umanji posledice posledice incidenta po okolinu i prirodu” i da je “odlučna da učini sve što može da obnovi životnu sredinu”.

“To uključuje plaćanje državi za utrošeno vreme, iskorišćene resurse i troškove za nadoknadu lokalne populacije ribe”, piše u saopštenju američko-japanske kompanije “Bim Santori”.

Izvor: Zelena Srbija

Prijave za trening “Škole održivosti” u toku

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pichler)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Aaron Burden)

Na treningu se sa učesnicima “Škole održivosti“ na temu metodologije za održivi razvoj žele da podele iskustva “Zelene akcije” u radu s metodama temeljenim na transformativnom obrazovanju i da podele metode rada s mladima koje su se pokazale izuzetno uspešnim.

Transformativno obrazovanje svoje korene vuče iz borbe za klasnu, političku i društvenu transformaciju Južne Amerike pa se kao metodologija uveliko razlikuje od klasičnih metoda na koje nailazimo u našem obrazovnom sistemu. Cilj ovakvog učenja nije samo reprodukovanje tuđeg znanja, nego učenje znanja kao društvenog procesa. Zato na treningu možete očekivati mnogo introspektivnih, samim tim i zahtevnih, ali i zabavnih vežbi i rada u grupama.

Kroz bogatu metodologiju transformativnog obrazovanja istraživaće se raznoliki sadržaj. Razgovaraće se o temama dominacije i opresije, odnosu globalnog Severa i Juga, klimatskoj i društvenoj pravdi, konzumerizmu i njegovim posledicama, važnosti kritičkog razmišljanja i dijaloga, kao i o intersekcionalnom aktivizmu zaštite životne sredine koji obuhvata kako ljudska tako i prava prirode.

Ideja treninga je da se okupi oko 15 profesora/ki i edukatora/ki iz cele Hrvatske, koji rade prvenstveno s mladima i koji su zainteresovani za učenje novih metodologija u kontekstu tema zaštite životne sredine, društvene i ekonomske pravde i preraspodele moći, ne samo unutar društva nego i unutar nas samih. Takođe, želja je i da se pruži prostor za diskusiju, promišljanje i zajednički rad.

S obzirom na to da se projekat odvija u partnerstvu s Klasičnom gimnazijom i Školom primenjene umetnosti i dizajna u Zagrebu i sa Školom za umetnost, dizajn, grafiku i odeću u Zaboku, prednost pri odabiru učesnika će imati profesori navedenih škola. Na prijavu se posebno podstiču učitelji i profesori koji predaju društvenu grupu predmeta, kao što su, na primer: sociologija, politika i eonomija, etika, istorija, geografija, itd. Metode koje će biti predstavljene na treningu mogu biti korisne kao inspiracija i profesorima i učenicima za rad na umetničkim i društveno angažovanim projektima.

“Zelena akcija” takođe poziva da se prijave 3 ili 4 motivisane osobe iz drugih škola, udruženja i institucija, a odabir će se vršiti putem kratke motivacije koja se nalazi u prijavnici koju je potrebno dostaviti do 2.1.2020.

Više informacija možete zatražiti putem e-mail adrese aleksandra@zelena-akcija.hr. Svi troškovi puta, hrane i smeštaja od 10. do 12.1.2020. biće u potpunosti pokriveni od strane “Zelene akcije” kao organizatora (troškovi puta biće pokriveni nakon povratka kući i nakon primanja originalnih računa, odnosno karata).

Izvor: Ekovjesnik

Izrada elaborata energetske efikasnosti u javnim zgradama Vrbasa

Foto: Opština Vrbas

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj dodelio je opštini Vrbas 300.000 dinara za sufinansiranje izrade elaborata energetske efikasnosti u javnim ustanovama.

Foto: Opština Vrbas

Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas, saopštio je nakon potpisivanja ugovora da će sredstva biti usmerena za izradu elaborata za Centar za fizičku kulturu “Drago Jovović”.

“Cilj nam je da dobijemo dokument koji će predstavljati elaborat energetske efikasnosti, energetski pasoš, energetski pregled sa popisom svih potrošača, kao i tehno-ekonomsku analizu koja predviđa šta bi sve trebalo odraditi na objektu, koliko novca je potrebno za to i za koliko će se investicija isplatiti.

Nastavljamo sa energetskom optimizacijom javnih objekata i u 2020. godini očekujemo rekonstrukciju i adaptaciju škola i vrtića, uz podrške Vlade Švajcarske i Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima”, rekao je Glušac.

Izvor: Opština Vršac

Uskoro procena Strategije niskougljeničnog razvoja Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Helloquence)
Foto-ilustracija: Unsplash (Helloquence)

U okviru projekta tehničke podrške „Strategija klimatskih promena sa Akcionim planom“, Ministarstvo zaštite životne sredine je u skladu sa odredbama čl. 5, 6, i 9. Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 88/2010) objavilo odluku o izradi Strateške procene uticaja na životnu sredinu Strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom (Službeni glasnik broj 62/2018 od 10.4.2018. godine) i izradilo Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu (u daljem tekstu: Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja).

U postupku pripreme strateške procene uticaja Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom za životnu sredinu, Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi javnu raspravu o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva predstavnike državnih organa i organizacija, javnih službi, privrednih subjekata, poslovnih udruženja, stručne javnosti, udruženja, međunarodnih organizacija, kao i druge zainteresovane učesnike. da se upoznaju sa tekstom Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja.

Javna rasprava o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja sprovodi se u periodu od 27. decembra 2019. godine do 27. januara 2020. godine.

Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja je dostupan za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, na portalu e-Uprave i na internet stranici projekta.

Primedbe, predlozi i sugestije za unapređenje teksta Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja dostavljaju se na Obrascu za komentare koji možete preuzeti ovde, putem elektronske pošte na adresu: sekretarijat[at]ekologija.gov.rs, sa naznakom „Javna rasprava – Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom na životnu sredinu“, do 27. januara 2020. godine.

Prezentacija Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja biće održana 13. januara 2020. godine u Beogradu, u prostorijama EU info centra, Kralja Milana 7, sa početkom u 12,00 časova, istovremeno sa prezentacijom Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom.

Po okončanju postupka javne rasprave, Ministarstvo zaštite životne sredine analiziraće sve primedbe, predloge i sugestije učesnika u javnoj raspravi i sačiniće Izveštaj o učešću zainteresovanih organa i organizacija i javnosti o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije, koji će objaviti na svojoj internet stranici.

Novi elektronski sistem karata za javni prevoz u Splitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruce Mars)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerrie van der Walt)

Dve godine od projektne ideje, pripremljenih studija i definisanog strateškog ITU projekta i preko pripremljene studije izvodljivosti i ostale dokumentacije i potpisanog ugovora, napokon je počeo rad na savremenom sistemu karata splitskog “Prometa”.

Objavom nabavke u sklopu projekta „Implementacija sistema elektronskih karata u “Prometu Split” putem ITU mehanizma“, ukupne vrednost 25.478.231,25 kuna (3,4 miliona evra), gradska kompanija „Promet Split” za korak je bliže novom sistemu koji će građanima omogućiti velik broj pogodnosti i savremenih alata za brže i lakše korišćenje usluga javnog gradskog prevoza.

Svoju modernizaciju “Promet” je ozbiljno pokrenuo nabavkom 34 nova autobusa, koji su na gradskim ulicama nedavno  zamenili one najstarije. Tokom sledeće godine stiže ih još 18. Uvođenjem sistema elektronskih karata (e-ticketing)  staviće tačku na ceo projekat modernizacije.

Konačno će autobuske karte moći da se kupe i preko telefona, preko jedinstvene aplikacije, a ulazak u autobuse validiraće se korišćenjem telefona ili jedinstvene kartice. Novi sistem će omogućiti brojanje putnika u autobusima, upravljački nadzorni centar će davati prednost javnom prevozu na raskrsnicama, a građani će pomoću aplikacije moći da znaju tačnu lokaciju autobusa i njegov dolazak na određenu stanicu. Biće postavljeni i interaktivni ekrani na glavnim stanicama.

Ovaj sistem lansiraće splitski “Promet” u 21. vek i najnapredniji sistem karata u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Grad Split

Skijalište u Italiji izbacuje plastiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Frank)
Foto-ilustracija: Unsplash (Toa Heftiba)

Ove zime Italija planira da uredi skijaški kompleks “Pejo 3000” u potpunosti bez plastike. Zapravo, nastoje da postanu prvo skijalište u Evropi koje će ovo učiniti. Inicijativa se javila nakon što su otkrili velike tragove mikroplastike u glečeru.

Zbog toga izbacuju iz upotrebe plastične flaše, kese i pribor za jelo. Iz tri planinske kolibe izbačeni su plastični predmeti. Inače, prošle godine je ovaj kompleks privukao gotovo 140.000 turista.

Ovo je prvi deo projekta, pomoću kojeg kompleks teži da postane najodrživiji na Alpima.

Naučnici veruju da su pronađene čestice mikroplastike na lednjaku Forni upravo posledica ostataka odeće i opreme posetilaca, koja je dotle dospela tako što je preneo vetar. Svakako, postoji bojazan da, ukoliko plastika dođe do planina, tamo će ostati veoma dugo i vremenom veoma štetiti životnoj sredini i postati deo prehrambenog lanca.

Najavljeno da će u januaru biti uklonjene plastične presvlake sa jednodnevnih ski-propusnica, kao i da će u čitavom naselju biti organizovane akcije prikupljanja otpada i reciklaže.

Šira okolina ovog odmarališta koristi energiju iz obnovljivih izvora zahvaljujući tri male hidroelektrane, a kuće, hoteli i javne zgrade povezane su sa grejnim sistemom na drva koji se napaja otpadom iz lokalnih šumskih uprava.

Jelena Cvetić

 

 

Herceg Novi dobija energetski efikasan novi vrtić

Foto-ilustracija: Unsplash (Stephen Andrews)
Foto: Ministarstvo ekonomije

Ugovor sa izvođačem radova za novi vrtić „Naša radost“ u Herceg Novom potpisala je danas ministarka ekonomije Dragica Sekulić, u prisustvu ministra prosvete Damira Šehovića. Za izvođača je izabran konzorcijum “JV Roaming Montenegro” Nikšić, “Mezon” Danilovgrad i “Si-ing” Podgorica. Narednih nedelja očekuje se početak totalne rekonstrukcije vrtića, sa rokom završetka godinu dana. Vrednost investicije je 2,4 miliona, a pružaće kapacitet za oko 150 dece.

Ova totalna rekonstrukcija izvodi se kroz Program energetske efikasnosti u javnim zgradama sa Nemačkom razvojnom bankom, kojim koordinira Ministarstvo ekonomije, a najveći korisnik je Ministarstvo prosvete i objekti obrazovanja. U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak dece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za decu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene.

Kako je saopštila ministarka Sekulić: „Procenjena vrednost sa opremanjem je oko 2,4 miliona evra, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000 evra.”

Ministar Šehović rekao je: “Gradnja vrtića, koja počinje narednih nedelja, zahtevala je i prethodnu sanaciju klizišta na Savini, a vrednost samo tih radova iznosila je 620.000 evra. Završetkom ojekta, Herceg Novi će dobiti jedan od najlepših vrtića, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini.

Najaviću i da nas upravo preko Programa energetske efikasnosti sa Nemačkom razvojnom bankom očekuju ubrzo totalne rekonstrukcije većeg broja obrazovnih objekata vredne preko 15 miliona evra“

Prisutnima se obratio i predstavnik izvođača Dalibor Milović, koji je poručio da će se radovi izvoditi odgovorno i kvalitetno.

Do sada je u okviru programa energetske efikasnosti sa Nemačkom razvojnom bankom izvršena rekonstrukcija i primena mera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove, a ukupna vrednost uloženih sredstava u obrazovne ustanove iznosi 26 miliona evra.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Javna rasprava o proceni uticaja projekata na Dunavu na životnu sredinu

Foto: Gradska opština Zemun
Foto: Gradska opština Zemun

U Gradskoj opštini Zemun 26. decembra održana je javna rasprava o proceni uticaja na životnu sredinu za Projekat izgradnje međunarodnog putničkog pristaništa na reci Dunav u Zemunu.

Prezentaciji Studije prisustvovali su predsednik Gradske opštine Zemun Dejan Matić, predsednik Skupštine GO Zemun Nenad Vranjevac, pomoćnik ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Veljko Kovačević, predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za upravljanje lukama, kao i stručna i zainteresovana javnost.

Učesnici javne rasprave upoznati su sa zakonskim regulativama, karakteristikama pristaništa, mogućim uticajima na stanje flore i faune, na kvalitet vazduha, nepokretnih kulturnih dobara i arheoloških nalazišta, na karakteristike pejzaža i druge aspekte i međusobno povezane činioce životne sredine.

Vlada Republike Srbije je još 2014. godine donela uredbu o utvrđivanju lučkog područja putničkog pristaništa otvorenog za međunarodni saobraćaj u Gradskoj opštini Zemun, prema planovima prostornog uređenja i planskoj dokumentaciji koja se odnosi na upravljanje vodama, pa je tada određena i parcela na kojoj je moguće izgraditi ovakvo pristanište.

Izvor: Gradska opština Zemun

Saveti za održive praznike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeshoots)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Bečki magistratski odsek za zaštitu životne sredine MA22 je građankama i građanima austrijskog glavnog grada uoči početka ovogodišnjih božićnih i novogodišnjih praznika uputio nekoliko saveta za zaštitu životne sredine.

Sve započinje božićnim čišćenjem!

Umesto krpa za jednokratnu upotrebu potrebno je koristiti krpe od mikrovlakana s kojima se često postižu dobri rezultati čak i uz korištenje malih količina deterdženta ili bez njih. Ako se koriste sredstva za čišćenje, potrebno je proveriti jesu li ekološka i pravilno dozirana. Savetuje se, takođe, da se u prodavnicama kupuju proizvodi koji nisu spakovani u plastičnoj ambalaži, a kao i pri svakoj kupovini, ne smete da zaboravite da ponesete kesu za višekratnu upotrebu! Ne zaboravite, platnene kese su održive samo ako se češto koriste.

Pokloni

Pri darivanju ne zaboravite da najveći paket ispod božićne jelke ne pruža najveću radost i zadovoljstvo. Umesto kupovine često nepotrebnih predmeta svojim najmilijima možete pokloniti ono što većina nas najmanje ima. Na primer, vaše vreme – u vidu zajedničkih odlazaka u bioskop, šetnju ili na izlet. Ako baš želite da poklonite neki predmet, neka to bude trajan i kvalitetan proizvod iz lokalne trgovine koji se može popraviti i ponovno koristiti. Korisno je pokloniti i već korišćeni proizvod, “iz druge ruke”, koji takođe može biti lep i zabavan, a i svakako bolji od najčešće neukusnih „jeftinih plastičnih proizvoda s Dalekog istoka“ koji je na svom dugom putu uticao na povećanje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Polovni božićni darovi iz buvljaka “Tandler” u Beču štede prirodne resurse i štite klimu. “ÖkoKauf Wien”, gradski ekološki održiv program nabavke, građankama i građanima Beča nudi predloge na šta treba da obratie pažnju prilikom kupovine poklona.

Pakovanje takođe može biti nešto vrlo lično: platnena kesa ili tkanina od pogodnog materijala i boje mogu biti mnogo lepši od plastificiranog šarenog papira. Građani Beča u buvljaku “Tandler” mogu kupiti „bečke poklon kese“ („Wiener Geschenksack“) – ekološki proizvedene kese za darove, dostupne u tri veličine po cenama od 4, 6 i 8 evra. Za razliku od ukrasnog papira za pakovanje poklona ove kese, zahvaljujući svom neutralnom izgledu, mogu  da se koriste nebrojeno puta toekom cele godine, čime doprinose značajnom smanjenju nepotrebnog otpada koji se obično nakupi u vreme Božića. Zanimljivo je što su u završnoj fazi njihove izrade učestvovale i osobe s invaliditetom, što pokazuje da je visoka ekološka osveštenost u gradu Beču takođe izvrsno povezana s njegovim socijalnim angažmanom. Ove kese su, osim u Tandleru, dostupne i na svim lokacijama za odlaganje božićnih jelki.

Ukrasite božićnu jelku na ekološki prihvatljiv način

Kada je reč o izboru božićne jelke, onda bi ga trebalo nabaviti samo iz biološkog uzgoja i kod lokalnih proizvođača. Time se omogućava smanjenje zagađenja vazduha uzrokovano saobraćajem i podstiče ekološki prihvatljiv uzgoj bez pesticida i veštačkog đubriva. Čak i ukrašavanje jelke može biti ekološki prihvatljivo. Na primer, prestankom upotrebe lameta, kuglica i ostalih dekoracija od plastičnih materijala. Božićne ukrase možete i sami izraditi.

Bacanje hrane je nedopustivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Hernandez)

Ako po završetku praznika ne želite da bacite hranu, o tome treba misliti već prilikom kupovine – isplati se dobro isplanirati novogodišnji i božićni jelovnik i sastaviti spisak za kupovinu kojeg ćete se pridržavati. Pre svega, treba izbegavati „primamljive“ ponude jer mnogi proizvodi iz „uzmi tri – plati dva“ kupovine zapravo završe u smeću. Regionalni ekološki proizvodi najbolji su izbor, a vegetarijanski ili veganski božićni obrok takođe može biti kreativan i pripremljen s ljubavlju. Ako baš ne možete bez mesa, možete u njemu uživati i u manjim količinama. Ekološki osvešćeni građani kupuju meso od proizvođača koji se brinu o zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja. To su obično porodična poljoprivredna gazdinstva.

I nakon praznika možete biti kreativni – od preostale hrane takođe se mogu pripremiti ukusna i raznovrsna jela. No, važno ih je pažljivo čuvati i proceniti njihov miris, izgled i ukus pre upotrebe. Ne zaboravite, mnoge su namirnice savršene i jestive daleko posle datuma do kojeg je preporučeno iskoristiti ih. Ako nakon praznika krećete na odmor i putovanje i ne želite da bacite hranu koja vam je ostala u frižideru, u Beču postoji rešenje i za to. Hrana se možete donirati i odneti u narodnu kuhinju, a bečka gradska uprava svojim građanima nudi popis i mogućnosti deljenja hrane.

U Beogradu nakon slavlja preostala hrana i piće se mogu donirati Prihvatilištu za odrasla i stara lica u Kumodraškoj 226A.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Novu godinu započnite mirno i obazrivo

Božićni praznici se tradicionalno provode mirno u krugu porodice, što najčešće nije slučaj s novogodišnjim dočekom. No ipak, trebali biste da budete svesni da su bučne novogodišnje proslave često pune straha i stresa za životinje, ali i mnoge ljude. U novogodišnjoj noći ne koristite rakete i petarde, učinite nešto dobro za okolinu, divlje životinje, životinje lutalice i kućne ljubimce.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Primer Svilajnca za milionske uštede na novogodišnjoj rasveti pomoću reciklaže (VIDEO)

Foto: Screenshot

Oni koji u toku novogodišnjih praznika dolaze u Svilajnac, ali i sami Svilajnčani, oduševljeni su kako je grad okićen u susret 2020. godini. Gradski pejzažni arhitekta Marina Milutinović imala je zanimljivu ideju da reciklira stare lampione s obzirom na to da je rasveta u gradu kompletno zamenjena za LED rasvetu.

Foto: Info Centrala

“Kada smo poskidali stare lampione, nismo znali šta s njima. Došli smo na ideju da ih recikliramo. Uradili smo ogromne starinske ukrase koji krase sada kružni tok, trg Mare Resavkinje, Krivu čaršiju… Postavili smo dosta različitih lampiona i zaista ne znam koliki broj novogodišnjih ukrasa sada krasi grad. Zgrada opštine i Prirodnjački centar posebno su okićeni. Toliko se na sve strane govori o reciklaži, a zaista se to retko sreće u praksi. Ali, evo Svilajnac je to uradio i novogodišnja rasveta zaista ne mora da bude skupa”, kaže Marina Milutinović.

Izvor: Info Centrala