Home Blog Page 795

U nekoliko opština u Vojvodini javna rasprava o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacrt regionalnog plana upravljanja otpadom za Grad Novi Sad i opštine Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Srbobran, Temerin i Vrbas nalazi se na javnoj raspravi do 18. januara.

Ovaj plan regulisao bi upravljanje otpadom na ovim područjima do 2028. godine. Cilj javne rasprave je prikupljanje predloga, sugestija i mišljenja građana, udruženja, zainteresovanih pravnih lica i stručne javnosti. Svi predlozi, sugestije i primedbe mogu da se dostave na mejl: senka.sekulic@uprava.novisad.rs

Regionalni plan upravljanja otpadom pokazao se kao najbolje rešenje za rešavanje pitanja deponija i odlaganja otpada u Novom Sadu, a naročito u manjim opštinama.

Podrazumeva uspostavljanje regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji bi bio izgrađen na savremen način, a podrazumevao bi i savremene načine obrade otpada, u skladu sa pravilima Evropske unije. Cilj je smanjiti uticaj koji deponije mogu da imaju na stanovništvo.

Sve informacije o javnoj raspravi i plan u celini možete videti ovde.

Izvor: Opština Vrbas

Novi tenderi za izgradnju solarnih elektrana u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

Sve je više ozbiljnih investitora koj su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorišćavanja solarne energije, a u narednih nekoliko meseci Ministarstvo privrede Unsko-Sanski kanton planira raspisivanje tri tendera za izgradnju solarnih elektrana.

“Sve je više ozbiljnih kompanija iz Austrije, Belgije i Nemačke koje se interesuju za ovu vrstu projekata. Takođe, njih zanima i zakonska regulativa i mi smo u cilju olakšanja uslova investitorima sproveli izmene Zakona o koncesijama, a u proceduri je i usvajanje zakona o javno-privatnom partnerstvu. Sve to treba da olakša uslove budućim investitorima”, istakao je ministar privrede Nijaz Kadirić. Inače, prva solarna elektrana u Unsko-sanskom kantonu puštena je u pogon polovinom juna protekle godine u mestu Krnjeuša, nadomak Bosanskog Petrovca, a ukupna vrednost ove investicije iznosila je 720.000 maraka.

Proizvodni kapacitet ovog energetskog objekta je 150 kilovata s godišnjom proizvodnjom električne energije od 219 megavat-sati. Ova solarna elektrana se prostire na površini od preko 1.600 kvadratnih metara i čini je 1.200 instaliranih solarnih ploča, kao i vlastita trafo-stanica.

Foto-ilustracija: Pixabay

U međuvremenu, vlasnici pomenute solarne elektrane iskazali su interesovanje za proširenje proizvodnih kapaciteta i nova ulaganja, a očekivana investicija procenjena je na oko 70 miliona maraka.

Kadirić je istakao kako je opredeljenje aktuelnih vlasti u USK-u da na ove prostore dovedu industriju koja neće biti zagađivač, kako bi ovaj kanton u budućnosti očuvao epitet ekološkog.

Takođe, treba istaći da je početkom protekle godine nadomak Bihaća započela i realizacija projekta izgradnje prve vetroelektrane vredne 120 miliona maraka.

Izvor: Energetika.ba

Prva inspekcijska kontrola za upotrebu plastičnih kesa u maloprodaji

Foto-ilustracija: Unsplash (Joni Gutierrez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shadi Mahayni)

Tokom današnjeg dana sprovedena je koordinisana akcija Sekretarijata za inspekcijske poslove Gradske uprave Grada Beograda i komunalnih inspekcija na teritoriji opština Vračar, Voždovac, Zvezdara, Savski venac i Palilula, a povodom sve učestalijih prijava građana da se u velikom broju prodajnih objekata trgovinskih radnji još uvek prodaju plastične kese koje nisu biorazgradive, saopšteno je iz Sekretarijata za inspekcijske poslove.

Akcija je sprovedena na osnovu Odluke o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga, a tom prilikom je utvrđeno da se na kasama svih nadziranih trgovinskih objekata nalaze biorazgradive kese, papirne kese i cegeri.

Pored toga, konstatovano je da su u pojedinim nadziranim trgovinskim objektima, u delu za prodaju voća, još uvek u upotrebi kese koje nisu razgradive, te su one uklonjene po nalogu inspektora.

Kako napominju iz Sekretarijata za inspekcijske poslove, sa ovakvim vrstama koordinisanih aktivnosti komunalnih inspekcija nastaviće se i ubuduće u cilju poštovanja ove odluke koja je u interesu svih građana Beograda i očuvanja životne sredine.

Izvor: Grad Beograd

Snažna erupcija Popokatepetla

Foto-ilustracija: Unsplash (Richard van Wijngaarden)
Foto: Wikipedia/Jakub Hejtmánek

U Meksiku se juče, 9. januara, dogodila erupcija vulkana Popokatepetl, a užareno kamenje iz vulkana letelo je do 1,6 kilometara udaljenosti. Iz vulkana je izašla i ogromna količina pepela koji se širio po nebu u prečniku od tri kilometra.

Meksička civilna zaštita saopštila je da je pepeo prekrio četiri grada u blizini vulkana.

Vulkan visok 5.426 metara bio je posebno aktivan poslednjih meseci i nekoliko puta je izbacivao užareno kamenje i pepeo.

Oko 25 miliona ljudi živi u prečniku od 100 kilometara od kratera.

Izvor: Zelena Srbija

Kazne za seču vetrozaštitnog pojasa u Somboru od 25 do 50 hiljada dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Odeljenje poljoprivrede i zaštite životne sredine Gradske uprave grada Sombora izdalo je saopštenje za javnost o zaštiti vetrozaštitnih pojaseva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Poljočuvarska služba grada Sombora vršiće kontrolu u skladu sa gradskom Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete i u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a protiv lica koja su načinila prekršaj biće sprovedene propisane kaznene mere.

Novčana kazna za fizičko lice koje ošteti ili seče drveće koje čini poljozaštitni, odnosno vetrozaštitni pojas, ili se nalazi u putnom pojasu, ili na poljoprivrednom zemljištu iznosi 25.000,00 dinara, za pravno lice novčana kazna od 150.000,00 dinara, za odgovorno lice u pravnom licu novčana kazna od 25.000,00 dinara, a za preduzetnika koji načini prekršaj predviđena je kazna od 75.000,00 dinara.

Posebno se napominje, da ukoliko vrednost posečene drvne mase prelazi količinu od 1 m3 protiv učinioca će biti podneta i krivična prijava.

Prema Zakonu o šumama, lice koje izvrši bespravnu seču dužno je i da izvrši sanaciju i da nadoknadi nastalu štetu korisniku šuma.

Saopštenje za javnost o zaštiti vetrozaštitnih pojaseva Odeljenja poljoprivrede i zaštite životne sredine pogledajte OVDE.

Izvor: Grad Sombor

Da li podržavate filantropiju “do gole kože”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Victoria Strukovskaya)

Australija gori. Situacija je potresna čak i za nas koji dešavanja posmatramo na ekranima različitih uređaja hiljadama kilometara udaljeni od žarišta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Neil Thomas)

Retko ko može da ostane potpuno ravnodušan na prizore spaljenih životinja, hrabrih boraca u odbrambenom napadu na vatrenu stihiju i pojedinaca primoranih da napuste svoja ognjišta, te se stoga širom planete pokreću inicijative za pomoć ovoj ostrvskoj zemlji/kontinentu. Solidarnost čovečanstva čini se nikada jača i mnogi su spremni da finansijski podrže narod u opasnosti od požara uprkos tome što je potencijalno jedini Australijanac koga su ikada upoznali – kengur iz zoološkog vrta. Nekima je, međutim, neophodan dodatni podstrek.

Iako obnaženi snimci bude izrazito drugačije emocije u odnosu na stradanja, takođe ne predstavljaju nešto na šta većina nas tek baci pogled – apsolutno hladne glave.

Svesna toga, Kajlin Vard je na raspolaganje donatorima stavila svoje telo. U jpg formatu, doduše!

Svako ko joj pošalje dokaz o uplati 10 i više dolara za neku od dobrotvornih organizacija po njenom izboru, koje pomažu žrtvama katastrofe u Australiji, od nje bi dobija njenu 18+ fotografiju. Akcija se ubrzo proširila virtuelnim svetom i, po nekim proračunima, za podršku Australijanaca u nevolji na taj način je za samo dva dana obezbeđeno više od 700 hiljada dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Emiliano Vittoriosi)

I sama Kajlin se našla u sličnim životnim okolnostima tokom prošlogodišnjeg požara u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države). Posebno je zabrinjava to što je u slučaju Australije načinjeno mnogostruko više štete prirodi i društvu.

Instagram profil “gole filantropistkinje” sa više od 60 hiljada pratilaca je u međuvremenu ugašen zbog kršenja pravila ponašanja tj. objavljivanja eksplicitnog sadržaja. Pokušaji povratka na tu društvenu mrežu završavaju neuspehom. Ironija je da njeni pojedini lažni nalozi, ipak, opstaju. “Ljudi kradu moj identitet na Instagramu”, požalila se ona.

Pojedinci su se drznuli da u potpunosti iskopiraju ličnost Kajlin Vard, a pojedinci su se samo inspirisali idejom, pa tako “armija obnaženih vojnika” broji sve više članova što je naravno veseli. “Smatram da je bitno da prikupimo što više novca. Raduje me ako se to sprovodi efikasno”, kazala je ona i dodala da ukoliko se skidate za ispravnu svrhu i znate da ste dobra osoba, nikada ne smete da dozvolite nekome da učini da se osećate manje vrednim.

Duh sirovog dobročinstva i dalje vlada Tviterom, a od nedavno ima i Go Fund Me stranicu. Zarad koala, prema sopstvenim tvrdnjama, Kajlin ne žali ni obrisan Instagram, ni to što su je se roditelji odrekli, ni to što simpatija neće da priča sa njom.

Oni koji podržavaju njen podvig naglašavaju da neki heroji ne samo da ne nose plašt, nego ne nose ama baš ništa.

S istim ciljem, novac su donirale i brojne muzičke, sportske i glumačke zvezde.

Pevačica Pink je namenila pola miliona dolara za lokalne vatrogasce na prednjim linijama fronta, dok je njena koleginica Selena Gomez uputila pare za službe pomoći, apelujući na svoju publiku da prate njene korake. Potomci prirodnjaka Stiva Irvina su ponudili drugu vrstu izbavljenja – zasukali su rukave, izašli na teren i spasili više od 90 hiljada životinja. Zbrinuli su ih u svojoj bolnici u Kvinslendu koju ne ugrožava vatra. Porodica glumca Krisa Hemsvorta odreći će se milion dolara kako bi dala svoj doprinos obnovi zemlje u plamenu.

Lista kompanija koje su osmislile kampanje za spas Australije i koje će darovati deo prihoda je takođe poduža.

Jelena Kozbašić

Reciklirana plastika skuplja od nove

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

Borba za smanjenje evropskog plastičnog otpada mogla bi da poskupi za četvrt milijardi dolara godišnje pošto cena reciklirane plastike skače. Poslednjih meseci cena granula od reciklirane plastike, koje se koriste za pravljenje proizvoda poput boca za bezalkoholna pića, veća je od cene nove plastike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

Godinama je proizvodnja plastičnih proizvoda od reciklirane plastike bila jeftinija nego proizvodnja od nove, koja se pravi od fosilnih goriva, tako da je održiva opcija bila i ekonomski opravdana opcija, piše britanski Gardijan.

Međutim, prema mišljenju eksperata, sada je vodećim kompanijama iz prerađivačke industrije jeftinije da koriste novu plastiku.

Izveštaj S&P Global Platts, stručnjaka za tržište sirovina, otkrio je da je tona reciklirane plastika sada za 72 dolara skuplja nego tona nove.

Analitičari kažu da je taj trend delom posledica rasta tražnje zbog uključivanja reciklirane plastike u nove proizvode. Pored toga, nova plastika je postala jeftinija zbog “poplave” proizvoda petrohemijske industrije iz SAD, a kao rezultat buma u sektoru gasa iz škriljaca.

Istovremeno analitičari upozoravaju da bi održivi deo prerađivačke industrije širom Evrope taj rast cena mogao da košta 250 miliona dolara godišnje.

Iako bi mnogi veliki proizvođači mogli da imaju problema sa “vraćanjem” mašina na novu plastiku, mali će verovatno morati da “okrenu leđa” recikliranoj plastici kako bi smanjili troškove.

U svetlu borbe protiv plastike to bi moglo da znači da će proizvođači plastičnih flaša ili korpica za voće podstaći tražnju nove plastike, proizvedene od fosilnih goriva, umesto da ponovo koriste stare, reciklirane boce i palete.

Proizvođači plastične ambalaže pod pritiskom su da više koriste recikliranu plastiku kako bi smanjili zagađenje, pored ostalog okeana.

Koka-kola u Evropi planira da smanji količinu nove plastike u svojim bocama na 50 odsto u naredne dve godine. Takođe namerava da promeni boju flašice za Sprajt iz zelene u providnu kako bi osigurala da se 100 odsto flašica ponovo koristi.

Britanija pak planira da uvede taksu kompanijama koje ne koriste najmanje 30 odsto reciklirane plastike u svojim proizvodima. Do tada će kompanijama možda biti jeftinije da kupuju novu plastiku za pakovanje svojih proizvoda.

Uz taksu na upotrebu nove plastike, stručnjaci pozivaju britansku vladu da podrži plan povećanja količine reciklirane plastike na tržištu.

To može da znači podsticaje za nove reciklažne pogone, unapređenje kapaciteta za recikliranje na lokalnom nivou ili uvoz granula od reciklirane plastike iz Latinske Amerike.

Izvor: Gardijan/Euractiv

Kako izgleda obnovljena Zemunska tvrđava?

Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je 2016. godine uradio je projekat rekonstrukcije i restauracije Zemunske tvrđave, koja je podrazumevala statičku sanaciju i obnovu obrušene jugoistočne kule i restauraciju lica bedema.

Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Radovima su ostaci bedema Zemunske tvrđave konsolidovani i restaurirani u onoj meri dokle su postojali pouzdani podaci o njenom izgledu, a i afirmisan je jedan od najlepših vidikovaca u Beogradu. Takođe, kroz prezentaciju kulturnog dobra prepoznat je osnovni gabarit citadele, kao i njena forma. Obnova Zemunske tvrđave predstavlja čin očuvanja identiteta starog Zemuna.

Najveći izazov predstavljali su radovi na obnovi obrušene jugoistočne kule Zemunske tvrđave, koja je predstavljala potencijalnu opasnost za posetioce i stambene kuće na padini Gardoša, ali i prezentacija jugozapadne kule gde se tokom radova otkrivanjem ulaza otvorila mogućnost da se prezentuje originalna kota poda nekadašnje citadele.

Zatečeni nadzemni ostaci zidova tvrđave koji su bili u derutnom stanju, su konsolidovani i restaurirani. Jugoistočna kula Zemunske tvrđave koja je usled destabilizacije tla i mehaničkih oštećenja bila gotovo potpuno obrušena je sanirana i rekonstruisana.

Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Projekat rekonstrukcije i restauracije Zemunske tvrđave realizovan je u dve faze sredstvima iz različitih izvora. Prvu fazu projekta finansiralo je Ministarstvo pravde, dok drugu fazu projekta finansiralo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, a pomoć u realizaciji pružio je Grad Beograd i Gradska opština Zemun.

Autori projekta rekonstrukcije i restauracije Zemunske tvrđave su arhitekte Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Ljiljana Konta i Rade Mrlješ.

Na predstavljanju završenih radova na obnovi tvrđave direktorka Zavoda Olivera Vučković je istakla je da uz nesumnjivi turistički potencijal Zemunska tvrđava predstavlja jedan od najranije utvrđenih kulturnih dobara.

Radovi su trajali od decembra 2018. godine do novembra 2019. godine.

Izvor: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Gasovod Turski tok pušten u rad

Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 8. januara da će Srbija tranzitom gasa kroz Turski tok za 10 do 12 godina vratiti sav novac koji je u njega uložila. Vučić je nakon otvaranja gasovoda Turski tok u Istanbulu kazao da će realizacija tog projekta obezbediti napredak industrije, privrede, kao i jeftinije gorivo i energetsku bezbednost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)

Naveo je da će Turski tok u Srbiji imati kapacitet 13 milijardi kubnih metara i dodao je da će se iz Srbije, pored Mađarske, račvati i ka Bosni i Hercegovini i drugim zemljama Balkana.

Vučić je ranije izjavio da očekuje da će se Srbija spojiti na Turski tok u maju ili septembru 2020. godine.

Deonica gasovoda Turski tok kojim gas ide od ruske Anape do turskog mesta Kijikej cevima ispod Crnog mora otvorena je 8. januara.

Svečanosti u Istanbulu povodom otvaranja gasovoda prisustvovali su predsednici Rusije, Turske, Bugarske i Srbije, Vladimir Putin, Redžep Tajip Erdogan, Bojko Borisov i Aleksandar Vučić.

Turski tok se gradi sa dva cevovoda, ukupnog kapaciteta 31,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Prvim krakom gasovoda ruskim gasom snabdevaće se tržište Turske, a drugim zemlje južne i jugoistočne Evrope.

Drugi krak gasovoda ide od Turske preko Bugarske ka Srbiji, zatim Mađarskoj, a planirano je da se gradnja nastavi prema Slovačkoj i Austriji.

Očekuje se da će prve količine gasa iz Turskog toka poteći kroz magistralni gasovod u Srbiji u drugoj polovini godine, verovatno u oktobru, kada počinje sledeća gasna sezona.

U Srbiji su položene sve cevi za taj gasovod u dužini od 403 kilometra. Još treba da se izgrade merne stanice i velika kompresorska stanica u okolini Žabara.

Deonicu gasovoda Turski tok u Srbiji gradi mešovito rusko-srpsko preduzeće Gastrans u kome većinski udeo od 51 odsto ima ruski Gasprom, a 49 odsto JP Srbijagas.

Erdogan i Putin: Turski tok znak jačanja partnerstva Turske i Rusije

Erdogan je otvaranje deonice Turskog toka nazvao istorijskim događajem za tursko-ruske odnose i regionalnu energetsku kartu, preneo je Frans pres.

On je rekao da je “istorijski” projekat primer “pobedničke saradnje” Turske i Rusije i osnova za buduće projekte.

Putin je pohvalio Turski tok kao simbol plodonosne saradnje Rusije i Turske i “jedinstven, do sada neviđen sistem za transport gasa” od kojeg će koristi imati cela Evropa, navodi Asošiejted pres.

“Partnerstvo Rusije i Turske jača u svim oblastima uprkos naporima onih koji se tome protive”, rekao je Putin.

Otvaranje gasovoda dolazi u trenutku rasta tenzija između SAD i Irana i napetosti u Libiji i Siriji, gde Ankara i Moskva imaju različite interese, ali je turski predsednik naveo da su interesi u prvom planu.

“S Rusijom nismo dozvolili da naše nedavne razlike u mišljenju imaju prednost nad našim zajedničkim interesima”, rekao je Erdogan.

On je obećao da će se Turska diplomatski angažovati na smirivanju tenzija između Vašingtona i Teherana.

“Niko nema pravo da baci region, naročito Irak, u novu vatru zbog svoje lične koristi. Imaćemo konstantan dijalog i konsultacije s Rusijom i mojim dragim prijeteljem Putinom. Ako bog da, verujem da ćemo uz pomoć naših ruskih prijatelja prevazići ovu fazu nevolja”, naveo je Erdogan.

Putin je kazao da “nažalost, situacija u regionu (Bliskog istoka) ima tendenciju da eskalira”, ali da Turska i Rusija “pokazuju drugačije primere, primere saradnje za dobrobit dve države i cele Evrope”. Iran je izveo raketni napad na dve baze u Iraku u kojima su bili američki vojnici, u znak odmazde za ubistvo iranskog generala Kasema Solejmanija u petak, po naređenju predsednika SAD Donalda Trampa.

Ruski ministar energetike Aleksander Novak rekao je da je Turski tok “pionirski i jedinstven projekat” koji će obezbediti ne samo energtsko tržište Turske, već i južne i jugoistočne Evrope, prenela je Anadolija.

“Takođe će približiti zemlje koje učestvuju u projektu”, kazao je Novak.

Turski ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez ocenio je da je projekat “vizionarski” i “novi simbol saradnje Turske i Rusije”.

Donmez je naveo da je gasovod “pobednički projekat” za Rusiju, Tursku i milione ljudi u Evropi koji će obezbediti stabilnost u regionu i održivost tržišta energenata.

“U oblasti Anadolije vekovima su bile mnoge značajne trgovačke rute. U 21. veku Anadolija će energijom povezivati istok i zapad”, kazao je Donmez.

Izvor: Euractiv/Beta

EPS povećao proizvodnju

Foto: EPS

Rudari EPS-a su u 2019. godini postigli izuzetne rezultate i proizveli oko pet odsto više uglja nego u 2018. godini što je osiguralo stabilnost energetskog sistema Srbije, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS i najavio nove investicije EPS-a u 2020. godini.

Foto: EPS

“EPS je 2019. završio sa gotovo pet odsto većom proizvodnjom uglja nego u 2018. Proizveli smo oko 38,5 miliona tona uglja, a rudari RB ‘Kolubara’ iskopali su oko 30 miliona tona. Termoelektrane su proizvele oko tri procenta više električne energije nego u 2018. godini”, rekao je Grčić prilikom obilaska kopa Polje „G” sa Aleksandrom Antićem, ministrom rudarstva i energetike Srbije.

Antić je istakao da EPS jasno prepoznaje ključne ciljeve razvoja enegetskih politika u Evropi i okruženju.

“Zato čuvamo šta imamo, ali ne tako što ćemo da se busamo u grudi, već zato što ćemo da modernizujemo i povećamo efikasnost i podignemo standarde. Potpuno je jasna vizija moderne ‘Elektroprivrede Srbije’ koja će se ostvarivati kao i drugi ciljevi što se ostvaruju”, poručio je Antić.

V. d. direktora EPS-a istakao je značaj kolubarskog kopa Polje „G”.

“Počinjemo da kopamo bolji ugalj što je veoma značajno za termoelektrane. Izmešteno je oko sedam kilometara Ibarske magistrale i potpuno je završena nova trasa saobraćajnice. Očekujemo da će uskoro biti puštena u saobraćaj. To je preduslov za napredovanje Polja ‘G’ i otkrivanje novih količina uglja”, rekao je Grčić.

Grčić je podsetio da je počela proizvodnja otkrivke i na novom kopu „Radljevo”, na čije otvaranje se čekalo 40 godina. U rudarskom sektoru je u toku izrada projekata za nabavku dva nova BTO (bager-traka-odlagač) sistema koji će značajno podići proizvodnju otkrivke u Kolubari.

“Kolubarski kopovi u 2020. godini dobijaju novi oblik što je izuzetno značajno za sigurnost proizvodnje uglja i električne energije”, istakao je Grčić i najavio da u 2020. godini EPS čekaju ozbiljni projekti.

Grčić je dodao da se radi na nastavku projekta izgradnje bloka od 350 megavata u Kaleniću, u TE „Kolubara B”.

“Ovaj projekat je koncipiran i započet osamdesetih godina, ali je sticajem okolnosti prekinut. Stručnjaci iz EPS-a i ljudi koji vole ovu kompaniju sada su napravili presek, urađena je i pozitivna studija izvodljivosti”, rekao je Grčić i naglasio da je potpuno promenjena slika strategije EPS-a – umesto da se gase blokovi i smanjuju kapaciteti, grade se novi i modernizuju postojeći.

On je svim zaposlenima čestitao Novu godinu i posebno zahvalio rudarima koji u EPS-u rade svakog dana, 24 sata dnevno, bez obzira na doba godine i vremenske uslove.

“Oni su ti koji moraju da proizvode ugalj da bi Srbija imala struju i oni to rade veoma uspešno”, naglasio je Grčić.

Izvor: EPS

Kako je najveća svetska hidroelektrana usporila rotaciju Zemlje?

Foto: Wikipedia/Photnart

Brana „Tri klanca“ ili „Tri klisure“ se nalazi u Narodnoj Republici Kini i hidroelektrana je sa branom na reci Jangcejang, koja je zbog dužine od veće od 6.000 kilometara, treća najduža reka na svetu.

Foto: Wikipedia/La Grand Portage

„Tri klanca“ je hidroelektrana sa najvećom instalisanom snagom na svetu. Svaka od 32 turbine ima kapacitet od 700 MW, te kombinovano daju snagu od 22,5 GW.

Ta snaga, prema rečima stručnjaka, odgovara snazi oko 15 nuklearnih reaktora. Čisto poređenja radi, hidroenergetski kompleksni sistem kao što je Đerdap ima 6 hidroagregata snage po 190 MW.

Poslednja vodna turbina ove hidroelektrane je spojena na mrežu 2012. godine i samim tim, taj trenutak se vodi kao kraj izgradnje, koja je počela 1993. godine, prema jednim, a 1994. prema drugim izvorima.

„Tri klanca“ se vodi i kao jedna od 10 najskupljih građevina na svetu. Tu se opet podaci ne slažu, ali ovaj put ne radi se o godini gore-dole, već o nekoliko desetina milijardi razlike.

Uglavnom se mogu naći podaci da je ova hidroelektrana koštala gotovo 50 milijardi dolara, a po ređim podacima, koje je navodno iznela kineska vlast, koštala je gotovo duplo manje – 25 milijardi dolara, a prognoze su da će se taj novac vratiti za 10 godina.

Za izgradnju ove hidroelektrane iseljeno je više od milion ljudi i potopljeno oko 150 manjih gradova i više od 1.500 sela.

Pored toga, zbog promena toka vode tj. stvaranja ogromnog rezervoara i dizanja velike količine vode na maksimalnih 175 metara iznad nivoa mora, ova brana je, prema podacima Američke agencije za istraživanje svemira (NASA), usporila rotaciju Zemlje i produžila prosečni dan za 0,006 mikrosekundi.

Osim ogromnog hidroenergetskog potencijala, hidroelektrana “Tri klisure” smanjuje pojavu čestih poplava i povećava mogućnost prevoza robe.

Foto: Wikipedia/Photnart

Značajan je i ekološki doprinos zbog smanjenja efekta staklene bašte. Prednost projekta je i navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina.

Sudeći prema prvoj objavi 2015. godine od strane kineske korporacije “Tri klanca”, koju su preneli razni mediji, ova hidroelektrana proizvela je u 2014. ukupno 98,8 milijardi kWh električne energije, premašivši tako svetski rekord u korišćenju hidroenergije za proizvodnju električne energije od strane brazilske hidroelektrane “Itaipu”.

Iako “Itaipu” ima mnogo manji kapacitet, dugo je bila prva vodeća među svetskim hidroelektranama – s obzirom na to da je tokom 2013. godine proizvela ukupno 98,6 milijardi kWh električne energije.

Pored objave o rekordnoj proizvodnji električne energije, objavljeno je i kako je 98,8 milijardi kWh jednako uštedelo potrošnju 49 miliona tona uglja, a samim tim prevenciju emisije 100 miliona tona ugljen-dioksida.

Iako mnogi u Kini smatraju hidroelektranu “Tri klisure” neophodnom za razvoj privrede i društva, mnogi stručnjaci smatraju da bi negativni učinci projekta mogli nadmašiti njegove pozitivne učinke.

Ova hidroelektrana je neophodna za razvoj kineske privrede i razvoja Kine u vodeću svetsku silu, međutim negativno je raseljenih više od milion ljudi, ekološke promene, sve veća klizanja tla, potapanja mnogih arheoloških i istorijskih mesta…

Brana je napravljena od betona i duga je 2.335 m, a vrh brane se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara.

Za radove je ugrađeno 27.200 000 m3 betona, 463.000 tona čelika (dovoljno za više od 60 Ajfelovih tornjeva) i iskopano je oko 102.600.000 m3 zemlje i stena.

Izvor: Industrija

Značajni ekološki projekti u 2020. u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Godina 2020. biće godina realizacije velikih projekata zaštite životne sredine u Beogradu, a u prilog ovome govori i Ugovor o projektu izgradnje toplovoda Obrenovac – Novi Beograd, istakao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić nakon potpisivanja ugovora sa direktorom JKP „Beogradske elektrane” Radetom Bastom i predstavnikom „Power Construction Corporation of China” Jangom Boom.

Radojičić je pojasnio da je projekat veoma značajan, jer će se toplotna energija koja se dobija iz TENT-a u Obrenovcu koristiti za zagrevanje većeg dela Novog Beograda.

“Najvažniji aspekt jeste ekološki, ali ništa manje nije važan ni finansijski. Takođe, očekuje se i da grejanje bude kvalitetnije”, rekao je Radojičić.

On se osvrnuo na odluku Skupštine grada da se zabrani upotreba plastičnih kesa, što je jedan od prvih koraka ka unapređenju ekologije u Beogradu.

“Nastavljamo da radimo na brojnim ekološkim projektima, kao što su projekat sanacije deponije Vinča, metro, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Veliko selo, nabavka novih, ekološki prihvatljivijih autobusa i dalje širenje pešačkih zona i biciklističkih staza. Sve su to koraci ka realizaciji cilja da Beograd postane zdraviji grad i da budemo ‘Zelena prestonica Evrope’“, istakao je Radojičić.

Gradonačelnik je izrazio uverenje da će 2020. biti važna godina za realizaciju projekata iz oblasti zaštite životne sredine.

Izvor: Grad Beograd

Reka Grza je odbranjena – poništena građevinska dozvola za izgradnju MHE

Foto: Wikipedia/Maja Stošić

Po zahtevu Grupe građana “Odbranimo Grzu” iz Paraćina, Odeljenje za urbanizam i imovinsko-pravne poslove Opštine Paraćin je u ponovljenom postupku, krajem decembra prošle godine, donelo rešenje kojim se poništava pravnosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli za izgradnju male hidroelektrane “Grza” na reci Grzi u opštini Paraćin.

Foto: Wikipedia/Maja Stošić

Takođe, po zahtevu pomenute grupe građana, Skupština Opštine Paraćin je 28. decembra 2019. godine donela odluku o obrazovanju anketnog radnog tela sa zadatkom da utvrdi sve činjenice u vezi postupanja nadležnih opštinskih i drugih državnih organa u postupku po zahtevu investitora za izgradnju objekta male hidroelektrane MHE ”Grza” reci Grzi. Zadatak anketnog radnog tela  je da utvrdi sve činjenice, odnosno ispita eventualne nepravilnosti i propuste u radu i postupanju i moguće protivzakonite odluke i postupanja nadležnih organa te da nakon završenog zadatka Skupštini podnese Izveštaj sa predlogom mera.

“Ovih dana se navršilo godinu dana otkako GG ‘Odbranimo Grzu’ ukazuje na nepravilnosti i propuste u radu nadležnih organa i insistira na poštovanju zakona u postupku vezanom za izgradnju MHE na reci Grzi. Sve je to rezultiralo kako poništavanjem građevinske dozvole i formiranjem anketnog odbora tako i odlukama Skupštine Opštine Paraćin u prethodnom periodu, u septembru i decembru 2019. godine, kada je ista donela Plan detaljne regulacije južnog dela turističkog izletišta Grza, odnosno Plan detaljne regulacije za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja (spomenika kulture) na području Petruške oblasti, u kojima stoji da području navedenih planova  nema uslova za izgradnju mini hidroelektrana”, navodi se u saopštenju.

Trenutno je aktuelan zahtev GG “Odbranimo Grzu”, podnet Skupštini opštine Paraćin za donošenje odluke o  izradi izmena i dopuna Prostornog plana Opštine Paraćin kao i dva urbanistička plana,  Plana generalne regulacije za turistička izletišta Grza i Sisevac u Paraćinu i Plana detaljne regulacije “Grza- centar 1′”, sa ciljem da se iz teksta navedenih planova potpuno uklone sve predviđene lokacije za izgradnju malih na teritoriji  Opštine Paraćin, odnosno izbriše mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji Opštine Paraćin.

“U ekološkom i vizelnom smislu, deo Grze od planiranog vodozahvata do mašinske zgrade je najvredniji i najlepši deo reke, a ujedno i najosetljiviji tako da poremećaj vodnog režima, pre svega protoka, a koji u ovom slučaju može biti uzrokovan radom MHE ‘Grza’, može da dovede do nepovratnih promena biodiverziteta i ekosistema reke ‘Grze’, koja je inače u sastavu ekološke mreže Republike Srbije u okviru ekološki značajnog područja ‘Kučajske planine’ i predstavlja deo hidrogeološkog nasleđa Srbije”, objasnili su članovi grupe građana u dostavljenom dopisu i dodali da imajući u vidu stavove stručnjaka i stručnih organizacija opravdano smatraju da bi izgradnja MHE na Grzi dovela do destrukcije hidrografske mreže sa katastrofalnim, nepovratnim posledicama po životnu sredinu, bez ikakvih koristi za lokalno stanovništvo.

Izvor: GG “Odbranimo Grzu”

Još jedan trgovinski lanac u Hrvatskoj ukida kese i jednokratnu plastiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Volodymyr Hryshchenko)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zhang Kenny)

Početkom 2020. godine, trgovinski lanac “Kaufland” je u svim svojim prodavnicama u Hrvatskoj ukinuo prodaju tankih plastičnih kesa. Prema Pravilniku o izmenama i dopunama pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu tanke plastične kesu su debljine manje od 50 mikrona, a u “Kauflandu” su takve kese mogle da se kupe na kasama.

U cilju smanjenja plastike u životnoj sredini, “Kaufland” je kao prvi trgovački lanac ovu odluku donio još u novembru prošle godine i sprovodi je od 1. januara 2020. Kupci na kasama mogu da biraju između alternativnih varijanti poput papirnih ili platnenih kesa.

Osim povlačenja plastičnih kesa, “Kaufland” u Hrvatskoj, takođe od prvog dana ove godine, iz prodaje povlači plastično posuđe i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, kao i plastične štapiće i slamčice i zamenjuje ih alternativnim održivim rešenjima poput proizvoda od papira, drveta, šećerne trske i slično.

„’Kaufland’ je već dugi niz godina aktivno uključen u brigu za okolinu, a u fokusu nam je upravo redukcija plastike i uvođenje održivih rešenja, a sve kako bismo doprineli čistijoj i zdravijoj planeti. Veoma nam je drago što je trud koji ulažemo prepoznalo i Ministarstvo zaštite okoline i energetike, čija nam je podrška jako bitna“, izjavila je Marija Franić, zastupnica Korporativnih komunikacija u “Kauflandu”.

“Kaufland Hrvatska” ovim angažmanom daje doprinos međunarodnoj strategiji “REset” za smanjenje plastike grupacije “Schwarz”. Holistički pristup temelji se na pet područja delovanja: izbegavanje plastike, poseban dizajn proizvoda, recikliranje, uklanjanje plastike iz okoline i inovativna rešenja i istraživanja. Time se smanjuje upotreba plastike i zatvara krug recikliranja.

Izvor: Ekovjesnik

Zašto Australija planira da usmrti 10.000 kamila?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mostafa Meraji)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kambani Ramano)

Snajperisti će u Australiji iz helikoptera odstreliti 10.000 divljih kamila, zbog opasnosti koju one predstavljaju za stanovništvo jer se, zbog suše, tražeći vodu sve više približavaju naseljima u unutrašnjosti tog kontinenta.

Zvaničnici u državi Južna Australija kažu da “izuzetno velika” stada u potrazi za vodom i hranom prete i zalihama sela i da, osim što mogu da nanesu štetu, predstavljaju opasnost na putevima.

Taj ogroman kontinent-ostrvo doživeo je 2019. svoju najtopliju i najsušniju godinu, što je dovelo ne samo do dramatičnih poljskih i šumskih požara koji još besne u nekim regionima, već i do nestašice vode u mnogim područjima.

Petodnevna akcija odstrela biće sprovedena na teritoriji Anangu Pitjantjatjara Iankunitjatjara (API), velikog područja lokalne uprave (LGA) kojim upravljaju Aboridžini na krajnjem severozapadu Južne Australije. To je prva takva operacija u toj državi.

“Stada kamila vrše pritisak na aboridžinske lokalitete na teritorijama API i na stočarske aktivnosti”, objasnio je u saopštenju izvršni odbor teritorija API.

Australijsko Ministarstvo zaštite životne sredine, koje podržava odstrel, saopštilo je da suša već postavlja “ozbiljna pitanja o dobrobiti životinja”, jer su mnoge uginule od žeđi ili su se povredile u borbi za pojilišta.

“U nekim slučajevima, tela uginulih životinja su zagadila važne izvore vode i mesta kulture”, rekao je portparol Ministarstva.

Kamile su u Australiju oko 1840. doneli doseljenici, koristeći ih pri istraživanju kontinenta ili za transport robe, pre izgradnje železničkih pruga. Oko 20.000 tih životinja je uvezeno iz Indije za šezdesetak godina.

Razvijajući se u slobodi u zaleđu Australije i bez prirodnih neprijatelja, kamile se masovno razmnožavaju i smatraju se štetočinama koje kontaminiraju izvore vode i ugrožavaju krhka područja, kao i floru i faunu.

Smatra se da je sada Australija zemlja s najvećom populacijom divljih kamila na svetu. Neke zvanične procene govore o milion tih životinja u pustinjskim oblastima u centralnom delu australijskog kontinenta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Leopardi)

Na teritorijama API stanovnici dugo žive od prikupljanja i preprodaje tih divljih životinja. Ali to je postalo nemoguće zbog prevelike brojnosti kamila koje se zbog suše okupljaju na retkim pojilištima, navodi Ministarstvo.

Otuda odluka o odstrelu 10.000 kamila. Javna radio televizija ABC izveštava da će kamile biti odstreljene daleko od sela i da će njihova tela biti spaljena.

Broj kamila je varirao tokom decenija. Procenjen je na milion početkom 2000-ih, ali se njihova brojnost smanjila za četvrtinu na kraju prve decenije ovog veka zbog suše koja je zbrisala mnoga pojilišta.

Vlasti su 2009. godine uvele “program upravljanja” divljim kamilama, čija je populacija 2013. smanjena na 300.000, masovnim odstrelom iz helikoptera na površini većoj od tri miliona kvadratnih kilometara.

Izvor: Zelena Srbija

Princ Vilijam i Kejt Midlton ustanovili nagradu za spas planete

Foto: Wikipedia/Tsaiproject
Foto: Wikipedia/Tsaiproject

Britanski princ Vilijam i njegova supruga vojvotkinja Kejt Midlton objavili su da su ustanovili nagradu za doprinos zaštiti životne sredine i najavili “deceniju akcije na popravci planete Zemlje”.

Svake godine od 2021. do 2030. nagradu “Earthshot prize”  dobijaće po pet pobednika, prenosi BBC.

Novčana nagrada predviđena je za pojedince ili organizacije koji predlože rešenja za probleme životne sredine.

Princ Vilijam, vojvoda od Kembridža, rekao je da se svet suočava sa “jasnim izborom” između nastavka nepovratnog uništavanja planete i uvođenja inovacija i rešavanja problema.

Nagrada će zvanično biti ustanovljena tokom 2020. godine, a cilj je da se pronađe najmanje 50 rešenja za “najveće svetske probleme”, uključujući klimatske promene i zagađenje vazduha.

Oko ustanovljavanja nagrade konsultovano je više od 60 organizacija i stručnjaka.

Izvor: Zelena Srbija