Home Blog Page 786

Evakuacija stanovništva na Filipinima zbog erupcije vulkana

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Zbog erupcije vulkana Tal na Filipinima, u blizini glavnog grada Manile, vlasti su naložile evakuaciju skoro pola miliona stanovništva. Vulkan Tal je jedan od najaktivnijih i najopasnijih vulkana u zemlji.

Erupcija se dogodila juče, kada je vulkan izbacio pepeo 14 kilometara u vazduh, a ni slike od danas nisu naročito obećavajuće. I dalje se izliva lava, a vazduh je pun dima i pepela.

Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju podigao je stepen opasnosti na 4, što ukazuje na to da do erupcije može doći u narednih nekoliko sati, dok poslednji, 5. stepen, ukazuje na skoru erupciju.

Tal se smatra jednim od najopasnijih vulkana upravo zbog neposredne blizine naseljenog područja, u kojem živi čak 450.000 ljudi. Vlasti su poslale 20 vozila i 120 ljudi da pomognu stanovništvu u evakuaciji, a u pripravnosti su i helikopteri.

Velika opasnost preti od pepela zbog zagađenja vazduha, ali i vode i zemljišta. Pepeo sa sobom nosi i komadiće stakla koji tako mogu dospeti do pluća, ali i mnoge druge štetne materije. Kako se veoma brzo širi, i udaljeno stanovništvo je u opasnosti od zagađenja.

Pročitajte još:

Takođe, problem za lokalno stanovništvo predstavlja i težina pepela koji, kada se nakupi, može da uruši krovove kuća. Pored toga, u blizini vulkana su brojne turističke lokacije, mnogi parkovi, jahte i letovališta, te će to verovatno imati uticaj na ekonomsku situaciju na ostrvu.

Jedno venčanje je bilo u toku baš kad je počela erupcija vulkana, iza mladenaca i gostiju, ali svečanost je ipak završena u najboljem redu.

Jelena Cvetić

Sombor dobio prvi Park novogodišnjih jelki

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Dvadesetak jelki koje su krasile domove tokom novogodišnjih praznika od danas nastavljaju svoj život u Parku novogodišnjih jelki koji se nalazi u ulici Slaviše Vajnara Čiče, u blizini Rokovačke šumice.

Među građanima koji su posadili svoje jelke bila je i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

„Ovo je samo prva od lokacija koje će biti opredeljene za ovu namenu u cilju pošumljavanja i očuvanja zelenila. Afirmisali smo i ranije da oni koji kupuju jelke kupuju jelke sa busenom, kako bi one i kasnije nastavile svoj život, kao što je u ovom slučaju na lokaciji u ulici Slaviše Vajnara Čiče“, istakla je gradonačelnica Dušanka Golubović i pozvala sve građane da svoje jelke zasade na ovom mestu kako bi zajednički dali svoj doprinos očuvanju životne sredine i pošumljavanju.

U narednom periodu svi zainteresovani građani svoje novogodišnje jelke mogu da posade svakog radnog dana od 7,00 do 15,00 časova, samostalno ili uz pomoć radnika JKP „Zelenilo“.

Za sve potrebne informacije možete se obratiti na broj telefona 063/1126513.

Izvor: Grad Sombor

Izumrla jedna od najvećih i najstarijih slatkovodnih riba

Foto: Wikipedia/Andrew Hitchcock
Foto: Wikipedia/Alneth

Kineska veslonosa (Psephurus gladius) je pripadala drevnoj vrsti riba za koju se smatralo da je preživela nezamislive promene na Zemlji još od razdoblja rane jure i uspela je da nadživi mnoge izumrle vrste.

Ovaj pravi div među slatkovodnim ribama koji je nastanjivao reku Jangcejang, najdužu reku Azije i treću najdužu na svetu, u Kini je dobio nadimak „kralj slatkovodne ribe“. Prema tvrdnjama kineskih, čeških i britanskih naučnika koji su objavili studiju u časopisu “Science of the Total Environment”, nestanak ove vrste gotovo je isključivo uzrokovan ljudskim aktivnostima – gradnjom brana i intenzivnim ribolovom. Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) je od 1996. godine kinesku veslonosu klasifikovao kao „kritično ugroženu“, a poslednji put je uočena 2003. godine.

Nestanak ove vrste najbolje ilustriruje stanje reke Jangcejang i potrebu očuvanja njene faune. Čak 140 vrsta ove reke smatra se kritično ugroženima, a suočena s vrlo izvesnom mogućnošću izumiranja velikog broja vrsta, kineska vlada je 1. januara 2020. proglasila desetogodišnju zabranu na komercijalni ribolov u reci. Ostaje da se vidi hoće li to biti dovoljno za spas vrsta s obzirom na trenutnu situaciju.

U studiji se navodi da je izumiranje kineske veslonose uzrokovano ljudskim aktivnostima, ponajviše gradnjom brana i intenzivnim ribolovom. Naime, još tokom sedamdesetih godina prošlog veka na reci se u proseku lovilo 25 tona ribe godišnje, no naučnici su zaključili da je brana Gezhouba, sagrađena na reci Jangcejang, 1981. godine, u izumiranju ove vrste ipak odigrala najveću ulogu. Izgradnjom ove brane veslonosa je odsečena od svojih uzvodnih mrestilišta koji su otkriveni krajem sedamdesetih. Istraživači su takođe proučavali postojeće podatke o pojavama ove vrste i otkrili da je između 1981. i 2003. godine zabeleženo ukupno 210 pojava, i to uglavnom uzvodno od brane Gezhouba. Istraživači stoga smatraju da je vrsta funkcionalno izumrla 1993. godine i u studiji naglašavaju hitnu potrebu očuvanja ugroženih vrsta reke Jangcejang i njenih pritoka.

Foto: Wikipedia/Andrew Hitchcock

„S obzirom na to da je slatkovodna kineska veslonose uz američku bila jedna od dve postojeće vrste riba iz reda Acipenseriformes, izumiranje tako jedinstvene vrste predstavlja neoprostiv gubitak“, rekao je koautor studije Kuvej Vej. Vej je uz pomoć istraživača Češke akademije nauke i Univerziteta u Kentu istraživanje sproveo tokom 2017. i 2018. godine, što je bio poslednji pokušaj pronalaska ove vrste. Međutim, nakon završetka istraživanja u celom slivu reke Jangcejang, istraživači su identifikovali 332 vrste riba, od kojih nijedna nije bila kineska veslonose. Ivan Jarić, koautor studije i biolog s češkog Instituta za hidrobiologiju rekao je kako postoji „sve manje mogućnosti za očuvanje vrsta u slivu reke Jangcejang i da će se njihovo izumiranje nastaviti, jer su mnoge druge vrlo ugrožene vrste verojatno već prešle tačku s koje više nema povratka.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Smanjenje saobraćaja u istorijskom centru Dubrovnika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Dubrovnik je pokrenuo postupak nabavke opreme potrebne za uspostavljanje zone smanjenja saobraćaja oko istorijskog centra grada. Predstavlja se tehničko i saobraćajno-tehnološko rešenje, a prva faza implementacije, koja će se odnositi na turističke autobuse i privatne automobile (8+1), očekuje se već u nadolazećoj turističkoj sezoni.

Postavljanjem opreme koja uključuje video nadzor na početku Zagrebačke ulice, na Boninovu i u Ulici Druge dalmatinske brigade omogućiće se automatska provera vozila i osigurati dalji postupak prema vozilima koja nemaju kupljen i rezervisan termin, odnosno prema vozilima koja se izvan rezerviranog termina nađu u navedenoj zoni ili se na Pilama ili Pločama zadrže duže od dozvoljenog vremena.

U prvoj fazi instaliraće se sva potrebna oprema nužna za primenu konačnog rešenja, za koje se planira implementacija 2021. godine, i uključivaće i privatne automobile, odnosno kroz zonu oko istorijskog centra moći će da prođu samo vozila sa povlašćenim kartama za parking.

Uspostavljanjem zone smanjenja saobraćaja oko istorijskog centra grada i ostalim saobraćajnim rešenjima koja Dubrovnik uvodi postići će se sistemsko upravljanje saobraćajnim sistemom i njegov razvoj, a pre svega doći će do značajnog rasterećenja saobraćaja oko istorijskog centra.

Izvor: Grad Dubrovnik

Zašto Šveđani izbegavaju avio-letove

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Sanchez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ferhat Deniz Fors)

Pad broja putnika na aerodromima Švedske od 4 odsto je velika retkost u Evropi, piše danas britanski BBC.

Više od 40 miliona ljudi proputovalo je lane kroz 10 aerodroma Švedske, a 2018. godine ih je bilo 42 miliona.

Pad broja putnika na domaćim linijama je veći za 9 odsto, prema podacima švedskog aerodromskog operatera “Swedavia”.

Do toga je došlo dok jača pokret nastao u Švedskoj za “sramoćenje korisnika aviona”.

Predstavnik kompanije “Swedavia”, Robert Plecin je rekao da postoji niz razloga za smanjenje, navodeći švedski porez na vazduhoplovstvo, stanje privrede, slabljenje švedske krune i javnu debatu o zagrevanju klime.

Pokret “Fligskam” “sramota zbog leta” nastao je u Švedskoj 2017. godine, kada je švedski pevač Stafan Lingberg obećao da više neće putovati avionom.

Švedska aktivstkinja za klimu Greta Tunberg dala je primer tako što je prošle godine prešla Atlantik jedrilicom s nultom emisijom zagađujućih gasova.

U septembru su analitičari banke “Sitigrup” rekli da pojačana svest potrošača o globalnoj emisiji ugljen-dioksida već imala opipljiv efekat u Švedskoj i da bi mogla dovesti u pitanje dugoročni potencijal rasta čitave industrije.

Mnogi su odlučili da više ne putuju avionom što je javno, potpisima obećalo 22.500 Šveđana.

Poslednje prilike kada je broj putnika aviona opao u Švedskoj bile su drugačije: teroristički napadi 11. septembra u SAD i finansijska kriza.

Sem Švedske, Evropa još beleži porast broja putnika aviona. Ukupni podaci EU za 2018. godinu pokazuju rast na 1,1 milijardu putnika, sa jedne milijarde godinu ranije.

U Velikoj Britaniji je 2018. godine bilo više od 272 miliona putnika, a 2017. godine 264 miliona.

Međunarodno udruženje za avionski saobraćaj (IATA) kaže da sadašnja kretanja ukazuju da bi se broj putnika aviona mogao u svetu do 2037. udvostručiti na 8,2 milijarde. Očekuje se da će gradovi u Aziji po tome prestići evropske, piše BBC.

Izvor: Zelena Srbija

Beograd dobija fabriku za preradu otpadnih voda

Foto: Wikipedia/Vlada Marinković
Foto: Wikipedia/Petar Milošević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je juče, 12. januara, gostujući na RTV Pink, da će ove nedelje u Vladi Republike Srbije biti potpisan Sporazum o projektovanju, finansiranju i izgradnji prve faze fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu.

Sporazum će, kako je podsetio, biti potpisan sa kineskom kompaniom CMEK a na osnovu Memoranduma o razumevanju koji je 2018. godine u Pekingu potpisao predsednik Aleksandar Vučić.

“Konačno počinje izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda u Beogradu. Trećina Beograda nema kanalizaciju, a sva naša kanalizacija, bez ikakve prerade, izliva se direktno u Savu i Dunav. Imamo preko 100 izliva kanalizacije u naše reke. I posle se neko pita zašto se u gradu tokom leta oseća neprijatan miris kada padne vodostaj reka. Fabrika za preradu otpadnih voda u Velikom Selu pokriva područje na kome živi 1,5 miliona stanovnika, a kada bude puštena u rad biće smanjen direktan izliv kanalizacije u Dunav i Savu za oko 80 odsto”, rekao je Vesić.

On je dodao da će nova fabrika „pokupiti” sve otpadne vode sa područja južnog dela grada SremčicaŽeleznik Žarkovo Banovo brdoSenjak, zapadnog dela grada Novi Beograd Zemun i centralnog dela Starog Beograda.

“Gradimo nedostajuće kolektore, tunele i crpne stanice kojima će se upotrebljene vode dovesti do buduće fabrike za prečišćavanje otpadnih voda na lokaciji Veliko Selo. Projekat će biti realizovan u dve faze. Vrednost prve faze je 271.700.000 evra i za njenu realizaciju je obezbeđen novac kroz međudržavni sporazum Republike Srbije i Narodne Republike Kine. U prvoj fazi gradimo nedostajeće delove Interceptora, sa deonicom tunela Hitna pomoć – Venizelosova. Rekonstruišemo kanalizacionu crpnu stanicu „Mostar” koja će prepumpavati otpadnu vodu iz južnog dela grada, podslivova Železnik, Banovo brdo, Topčider i Senjak, gradimo kanalizacionu crpnu stanicu „Ušće – Nova” sa sifonom dužine oko 500 metara prečnika Fi 4000 ispod reke Save, koja će prepumpavati otpadnu vodu iz zapadnog dela grada, Novog Beograda i Zemuna, do veze sa Interceptorom. Takođe, gradimo prvu fazu fabrike za preradu otpadnih voda ,,Veliko Selo” sa mehaničkim tretmanom koji podrazumeva prepumpavanje i prečišćavanje na grubim i finim rešetkama, uklanjanju peska, suspendovanih materija i masti u aerisanim peskolovima”, objasnio je zamenik gradonačelnika.

On je naveo da će u drugoj fazi, koja još uvek nije ugovorena, fabrika za preradu otpadnih voda dobiti primarni tretman, koji podrazumeva izdvajanje mulja u primarnim taložnicima i sekundarni tretman, koji će uključiti biološko uklanjanje azota i fosfora naprednim postupcima na bazi aktivnog mulja kao i izdvajanje mulja u sekundarnim taložnicima a da je moguć i tercijalni tretman u budućnosti, imajući u vidu pooštrenje zahteva zakonske regulative.

Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Vesić je najavio da će Beograd graditi još četiri manje fabrike za preradu otpadnih voda, odnosno onih 20 odsto koje se neće prerađivati u Velikom Selu i pojasnio da su to bitno manja postrojenja koja grad može i sam da finansira.

“Upravo projektujemo fabriku za preradu otpadnih voda u Batajnici a sa Evropskom investicionom bankom pregovaramo o projektovanju i izgradnji fabrika za preradu otpadnih voda u Ostružnici i Obrenovcu kao i o izgradnji kanalizacije u Kaluđerici. Prvi put u istoriji Beograd će prerađivati svoje otpadne vode i neće uništavati dve reke na kojima živi. Zato su ovo dobri dani za Beograd, ne samo za ekologiju, već i za zdravlje naših građana. Ova godina je dobra za ekološki Beograd jer je počela ukidanjem plastičnih kesa, a već u prvom mesecu potpisujemo ugovor za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda”, poručio je Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Počinje Međunarodni popis ptica močvarica

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Schaller)
Foto: Wikipedia/Marek Szczepanek

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije od 10. do 30. januara sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC). Ova je jedna od najstarijih istraživačkih akcija koja se na prostoru Srbije sprovodi od 1982. godine. Nekoliko stotina članova i volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u narednim danima će obići reke, jezera, bare, akumulacije, ribnjake, kanale i slična vodena staništa u potrazi za pticama.

Ornitolozi i ljubitelji ptica lociraće i prebrojati divlje patke, guske, barske koke, ždralove, čaplje, ronce, gnjurce, kormorane, galebove, šljuke i brojne druge vrste divljih ptica koje žive uz vodena staništa, poput ugroženog belorepana i crnog orla. Posebna pažnja tokom ovogodišnjeg popisa biće posvećena prebrojavanju i utvrđivanju starosne strukture tri vrste labudova kojih se mogu videti u Evropi i Srbiji i to labuda grpca, velikog i malog labuda.

„Cilj ovog istraživanja je obilazak celokupnih tokova naših najvećih reka poput Dunava, Save, Tise, Zapadne Morave i Drine radi prebrojavanja i praćenja kretanja ptica. Prebrojavanje ptica na Dunavu ove, kao i ranijih godina, radiće se sa vode i sa kopna i to nam je najveći izazov“, kaže Marko Šćiban, koordinator popisa ptica iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje: „Ptice močvarice postaju sve ugroženije širom sveta, prvenstveno zbog gubitka staništa, ali i tamo gde postoje odgovarajući stanišni uslovi ptice vodenih staništa nailaze na brojne probleme koje uzrokuju ljudi. Tu bih istakao problem trovanja olovom“.

Kada je u pitanju trovanje olovom problem leži u lovu olovnom sačmom na vodenim površinama. Prema istraživanju koje su ornitolozi iz DZPPS uradili u Srbiji se godišnje u ribnjake, jezera i reke ispuca oko 5,5 tona olovne sačme! Na ovaj način svake godine više od 20 miliona novih kuglica olova dospeva u životnu sredinu, čime se ugrožava javno zdravlje i bezbednost građana. Olovo je visokotoksičan metal koji izaziva tešku anemiju i utiče na nervni sistem, krvotok, jetru i bubrege. Trovanje olovom izaziva letargiju, slepilo, paralizu pluća i crevnog trakta, napad i smrt, kako kod životinja, tako i kod ljudi.

Pored evidentiranja vrsta i brojnosti uočenih ptica, istraživači će beležiti i da li se na vodenim površinama koje se obilaze lovi, pratiće kakvo je stanje ekosistema, obala i šuma u priobalju reka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Millot)

Učešće u zimskom popisu ptica odvija se na volonterskoj osnovi, a uspeh akcije zavisi od dobre volje i motivacije učesnika. Akcija je odlična prilika da se novi volonteri priključe, nauče da raspoznaju i popisuju ptice i obiđu mnoge krajeve Srbije.

Nakon završenog popisa, svi podaci o zabeleženim i izbrojanim pticama u našoj zemlji biće prosleđeni u svetsku bazu podataka, u Biro za istraživanje vodenih ptica u Holandiju, kao i nadležnim zavodima za zaštitu prirode u Beogradu i Novom Sadu.

Ukoliko ste zainteresovani dobrodošli ste da se priključiti popisu, pišite na iwc@pticesrbije.rs. I kao početnik možete doprineti unapređenju znanja o zimskoj rasprostranjenju ptica u Srbiji, a na raspolaganju su vam dva elektronska priručnika na srpskom jeziku. Dovoljno je samo da se prijavite nacionalnom organizatoru, a on će vas potom usmeriti prema vašem lokalnom koordinatoru.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Otvoreni prvi parkovi za pse u Subotici

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Čovekovi najbolji prijatelji dobili su danas svoje mesto za igru i druženje u Dudovoj šumi i na Prozivci. Za formiranje parkova za pse na ove dve lokacije iz gradskog budžeta izdvojeno je 3,5 miliona dinara.

“Srećan sam što smo mi jedan od gradova koji je krajem prošle godine usvojio plan da se na šest lokacija fomiraju parkovi za pse. Za sada su formirana dva parka, jer je ovde najveća koncentracija stanovništva i ima najviše ljubimaca”, istakao je gradonačelnik Bogdan Laban. “Do kraja godine parkove ćemo oformiti i na Paliću, u Malom Bajmoku, kod Tesline pijace i Otvorenog univerziteta. Ovo će sigurno obradovati vlasnike ljubimaca, a pritom će se više voditi računa o higijeni, na zadovoljstvo svih građana.”

O higijeni i uopšte korišćenju parkova za pse brinuće JKP „Čistoća i zelenilo“.

Subotica je dobila prve parkove za pse, gde će naši ljubimci moći slobodno da trčkaraju bez bojazni da će nekome smetati. Ideja je i nastala u Dudovoj šumi, na jednoj žurci koju smo organizovali za Ajšu, i drago nam je da je ona sada i realizovana”,  kaže Aleksandra Bukvić, rukovodilac službe za zoohigijenu u JKP „Čistoća i zelenilo“.

Foto: Subotica.com

“Naravno, svaki vlasnik je odgovoran za svog psa i moraće da vodi računa o higijeni i poštuje pravila parkova.”

Formiranje parkova za pse pozdravljaju i vlasnici ljubimaca, kao i građani kojima je smetalo što su psi puštani bez povodca.

“U svakodnevnom radu i druženju sa članovima našeg udruženja i ljudima koji su udomili kuce, primetili smo da postoji potreba da se formira bar jedan parkić gde ljubitelji pasa mogu da se okupljaju i puste svoje ljubimce da se slobodno igraju, da ih socijalizuju. Sa druge strane, mnogima smeta da se psi slobodno puštaju i zato pozdravljaju što postoji jedno ograđeno i opremljeno mesto”, dodaje Beti Horvat, volonterka udruženja „Subotičke njuškice“.

Izvor: Subotica.com

Od Subotice do mađarskih gradova uskoro i tramvajem?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U nastojanjima da pogranični grad Segedin učini centrom regiona Južni Alfeld, mađarska vlada planira izgradnju mreže regionalnog tramvajskog voza (tram-train). U središtu bi naravno bio Segedin, a investicija bi izašla iz okvira teritorije Mađarske i obuhvatala bi i Suboticu.

Cilj uspostavljanja saobraćajnica tzv. tramvajskog voza je, prema rečima vladinog komesara za razvoj Fidesa Janoša Lazara za portal “Promenad”, da se zajednice u stagnaciji podignu na nivo snažnih gradova srednje veličine i da se njihovim stanovnicima ponudi način života zbog kog vredi da ostanu u zavičaju, a važan preduslov za to je upravo saobraćaj i olakšan dolazak do susednih gradova.

Lazar je naglasio i to da se električnim pogonom smanjuje emisija štetnih gasova.

Dugoročni plan Mađarske je uspostavljanje tzv. južne pruge koja bi spajala Debrecin, Bekeščabu, Segedin, Suboticu, Baju i Pečuj. Projekat bi trebalo da započne sledeće godine.

Komesar je najavio da se vagoni već proizvode i da bi trebalo da budu isporučeni ove godine, kako bi na jesen 2021. krenuo saobraćaj.

Tramvajski voz predstavlja sistem javnog prevoza u sklopu koga se tramvaji kreću gradskom tramvajskom mrežom do magistralnih železničkih linija koje dele sa vozovima.

Jelena Kozbašić

 

Centar Novog Sada poprimiće nove obrise – uređuju se javne površine oko pozorišta

Foto: Wikipedia/Dennis Jarvis

Sa ciljem da se poboljša funkcionalnost, estetika i atraktivnost najužeg centra grada, kao dela urbanistički i kulturno zaštićenog starog gradskog jezgra, Grad Novi Sad će tokom ove godine pristupiti uređenju javnih površina na ovom lokalitetu. Zbog veličine i kompleksnosti samog prostora, projektovanje i realizacija podeljeni su po zonama, a trenutno se privodi kraju izrada tehničke dokumentacije za prvu fazu uređenja dela gradskog jezgra.

Foto: Wikipedia/Dennis Jarvis

Prva faza, za koju je ishodovana građevinska dozvola, obuhvata zonu Pozorišnog trga, Uspenske ulice i dela prolaza između Srpskog narodnog pozorišta i TC „Apolo“. Uređenje ovog urbanog fragmenta podrazumeva parterno i hortikulturno uređenje, rekonstrukciju podzemnih instalacija, izgradnju javnog i dekorativnog osvetljenja i postavljanje urbanog mobilijara. Pored planske dokumentacije, osnov za projektovanje predstavljaju i nagrađeni radovi sa Urbanističko-arhitektonskog konkursa koji je sprovela Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije.

Prostor Pozorišnog trga, kao parterna površina namenjena prvenstveno pešacima, biće popločana granitnim pločama u tri diskretno tonirane nijanse, sa značajnim povećanjem zelenih površina u smislu formiranja novih i očuvanja postojećih. Od ukupno 8.110 m² prve faze, samo zelenilo zauzima 2.714m². Prema Uspenskoj ulici planirana je ambijentalna celina sa plitkim vodenim ogledalom, fontanom, prostorom za sedenje i  žardinjerama sa ukrasnim žbunjem.

Foto: Grad Novi Sad

U zoni Uspenske ulice projektovane su autobuske niše i nove nadstrešnice. Potporni zidić oko pozorišta preoblikovaće se u kontinualnu klupu, dok je uz trotoar do zelenog pojasa predviđena dvosmerna biciklistička staza sa ugradnom podnom rasvetom. Prateći namenu i funkciju prostora i novih sadržaja u istom, formira se novi drvored duž Uspenske ulice.

Na prostoru između SNP i „Apolo“ centra, kao centralni element zadržava se stablo platana oko koga se planira novo parterno uređenje i urbana oprema. Zeleni pojas uz teretni ulaz u pozorište povećava se i preoblikuje sadnjom novog zelenila.

U okviru prve faze uređenja gradskog jezgra, biće postavljen i savremeni urbani mobilijar – kontinualne klupe i klupe sa žardinjerama, kante za otpatke, držači za biciklove, stubići za sprečavanje prolaska vozila, kao i javne česme. Klupe se jednim svojim delom stapaju sa postojećim zelenim površinama i na taj način doprinose povezivanju prostora u jedinstvenu celinu.

Foto: Grad Novi Sad

Kao uspomena na nekadašnju Malu jevrejsku ulicu, koja je postojala do sedamdesetih godina prošlog veka, u nivou partera planira se postavljanje metalne „memorijalne trake“, širine 40 cm i ukupne dužine oko 160m, koja se ka Bulevaru Mihajla Pupina uzdiže u vidu informativnog stuba. Podaci na memorijalnoj traci zamišljeni su kao „protok vremena“ grada Novog Sada, od prve naseobine do današnjih dana. Uz memorijalnu traku biće postavljeno podno osvetljenje koje će formirati svetlosnu liniju i dati posebnu atmosferu obnovljenom Pozorišnom trgu.

Po kompletnom završetku projektne dokumentacije, pristupiće se sprovođenju javne nabavke za izvođača radova za prvu fazu uređenja dela gradskog jezgra, kako bi se našim sugrađanima već tokom ove godine omogućio mnogo lepši i prijatniji ambijent u samom centru, a samim tim i privlačniji za sve turiste koji posećuju naš grad.

Izvor: Novi Sad/Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije

Usvojen Izveštaj o stanju životne sredine u Srbiji za 2018. godinu

Foto: Marija Stepanović

Na sednici, održanoj krajem decembra, članovi Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije razmotrili su Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2018. godinu, koji je podnela Vlada.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Članovima Odbora, Izveštaj je predstavio ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović. Za izradu Izveštaja o stanju životne sredine odabrani su indikatori na osnovu dostupnosti i važnosti za ocenu stanja u pojedinim segmentima životne sredine u Srbiji, kao što su kvalitet vazduha i monitoring klime, vode, prirodna i biološka raznolikost, zemljište, upravljanje otpadom, buka, nejonizujuće zračenje, šumarstvo, lovstvo i ribolov, održivo korišćenje prirodnih resursa, prirodni i društveni potencijali i aktivnosti, sprovođenje zakonske regulative iz resorne oblasti i subjekti sistema zaštite životne sredine.

Na osnovu Izveštaja za 2018. godinu izvedeni su zaključci da emisija gasova u vazduh, odnosno oksida sumpora, oksida azota i suspendovanih čestica najviše potiču iz termoenergetskih postrojenja, prehrambenih, hemijskih i mineralnih industrija. Što se tiče alergena, polen ambrozije bio je najdominantniji i u 2018. godini, a najveću koncentraciju dostigao je u Subotici.

Prema indikatoru SWQI kvalitet voda u periodu od 2008. do 2017. godine, zabeležen je rast kvaliteta voda u Republici Srbiji. Loš kvalitet voda određen je na 12 odsto mernih mesta, i to pretežno na teritoriji Vojvodine.

U 2018. godini, zaštićeno je 6416 hektara zemljišta, ukupno je zaštićeno 2.633 vrste biljaka, životinja i gljiva, od kojih su 1.783 vrste strogo zaštićene. Proizvodnja ribe je u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu povećana za 26 odsto.

Što je se tiče zemljišta u 2018. godini i praćenja ugroženosti od hemijskog zagađenja koje je vršeno u 18 jedinica lokalne samouprave, zabeleženo je prekoračenje graničnih vrednosti za cink, bakar, nikl, kobalt, kadmijum, polihlorovane bifenile.

U 2018. godini proizvedeno je 11,6 miliona tona otpada, od kojih je 92 hiljade bio opasan otpad, a najveći proizvođači otpada su bili termoenergetski objekti. Praćenje intenziteta buke u 2018. godini vršeno je u 12 jedinica lokalne samouprave, s tim da je grad Niš jedini sa kontinualnim monitoringom buke.

U 2018. godini izdato je 28 rešenja za korišćenje izvora nejonizujućeg zračenja od posebnog interesa, a u oblasti industrije primenjene su mere u cilju smanjenja uticaja na životnu sredinu.

U oblasti energetike i potrošnji finalne energije zabeleženo je da domaćinstva imaju najveći udeo, potom industrija i saobraćaj. Zadata vrednost obnovljive energije za 2020. godinu iznosi 27 odsto, a Srbija ide ka tom cilju.

U oblasti poljoprivrede u 2018. godini zabeležen je pad organske proizvodnje, a od korišćenog privrednog zemljišta oranice i bašte zauzimaju 74.1 odsto, na kojima se najviše gaji žito i industrijsko bilje.

Nakon diskusije Odbor je usvojio Izveštaj i predložio Narodnoj skupštini da ga prihvati.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Maja Gojković, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora Duško Tarbuk, Milena Turk, Mladen Lukić, Radoslav Cokić, Aleksandra Jevtić, Jasmina Karanac, Nada Lazić, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Borka Grubor i Milena Ćorilić.

Izvor: Narodna skupština

Više biljaka, manje leda – kako se menjaju Himalaji?

Photo-illustration: Unsplash (Rohan Reddy)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Thomas)

Vegetacija je počela da buja na Himalajima, i to čak i Mont Everestu, pokazuju nova istraživanja. Koristeći satelitske podatke u periodu između 1993. i 2018. godine, naučnici su došli do otkrića da se biljni svet proširio na području na kojem ranije nije bilo poznato da ga ima.

U okviru studije u fokusu je bilo područje između linije drveća i linije snega. Vegetacijski omotač porastao je na visini između 4.150 i 6.000, a to se najintenzivnije zapazilo na nivou između 5.000 i 5.500 metara nadmorske visine. Ipak, u regiji Mont Everesta došlo je do značajnog povećanja vegetacije na svim nivoima.

Ovi zaključci potvrđuju teoriju o globalnom zagrevanju, odnosno o toplijoj klimi sa više vlage.

 Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Lasry)

Jedno od bitnijih pitanja vezanih za čitavu ovu regiju jeste ispitivanje svih promena do kojih bogatija vegetacija može dovesti. Jedno od pitanja koja se postavljaju jeste i da li biljke mogu da ubrzaju ili pak uspore topljenje snega.

Istraživanje se nije bavilo ispitivanjem uzroka promena, ali je primećeno da su se drvoredi širili u oblasti Nepala i Kine kad je rasla temperatura. Zapaženo je da su područja koja su ranije prekrivali lednici sada pod bujnom zelenom vegetacijom. Na njima se zapaža ne samo trava, već i mahovina, lišajevi i cveće. Važno je proučiti na koji način pojava ovih biljaka može uticati na zemljište, ali i na vodu i sneg u ovom području, odnosno da li može doći do promene u ritmu topljenja lednika.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manan Singh)

Prisustvo biljaka menja ponašanje vodenog ciklusa u datoj oblasti. Neke promene u ponašanju lednika već se uveliko mogu prepoznati – od početka ovog veka himalajski lednici gube skoro pola metra leda godišnje, što izaziva poplave u lokalnim zajednicama.

Svakako je jasno da je ova oblast pogođena globalnim zagrevanjem, ali posebno zabrinjava prošlogodišnja procena ispitivanja stanja lednika na Himalajima i tvrdnja da bi trećina leda mogla da se otopi do kraja veka.

Održan skup o upravljaju u SRP “Gornje Podunavlje”

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

U cilju realizacije postojećeg akcionog plana, kao i vizije delovanja u novom, petogodišnjem ciklusu Evropske povelje za održivi turizam Europark federacije, u Edukativnom centru za poljoprivrednike u Somboru, održan je deseti sastanak zainteresovanih strana.

JP „Vojvodinašume“, kao upravljač Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ bilo je organizator ovog skupa na kojem je i prezentovan Plan upravljanja posetiocima u SRP “Gornje Podunavlje”, autora prof. dr Vladimira Stojanovića i dr Maje Mijatov.

Na osnovu dosadašnjih rezultata, predstavnici JP „Vojvodinašume“ upoznali su prisutne članove Foruma sa stanjem realizacije akcionog plana Evropske povelje, pravcima razvoja održivog turizma u SRP „Gornje Podunavlje” i procedurom verifikacije i podnošenja nove prijave do kraja 2020. godine.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Ponovo uspostavljeno merenje kvaliteta vazduha u Radincu kod Smedereva

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Radincu, pored Smedereva, Agencija za zaštitu životne sredine je nedavno ponovo uspostavila merenja kvaliteta vazduha.

U neposrednoj okolini pogona železare (HBIS GROUP Serbia Iron & Steel d.o.o. Beograd), vršiće se merenja koncentracija suspendovanih čestica PM10 zajedno sa određivanjem teških metala u njima.

Ovo je treća stanica na teritoriji grada Smedereva na kojoj Agencija prati nivo suspendovanih čestica.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Užice, Smederevo, Niš – obavijeni dimom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kamil Szumotalski)

Zbog privatnih ložišta u gradu, odnosno oko 15.000 dimnjaka, Užice je već godinama u zimskim mesecima obavijeno oblakom čađi i smoga.

Bez obzira na sunčano jutro u Užicu oblak dima iznad grada uobičajena je slika u ovo doba godine. Najzagađenije je kod Gradske biblioteke i to dva do tri puta više od dozvoljenih parametara.

Slično je i u Nišu i Smederevu. Građani kažu da imaju neprijatan osećaj prilikom disanja, a da se zagađenje oseti i kada se otvori terasa ili prozor.

“Treba da polako smanjujemo zagađenje u saobraćaju i tamo gde je moguće, malim koracima, a biće nam potrebne godine da rešimo problem najvećeg zagađenja koje potiče iz ložišta”, kaže Nataša Rašković iz Udruženja “Protok 21” iz Smedereva.

Stopostotne zaštite od zagađenja nema, tvrde lekari.

“Nema apsolutne zaštite, maske ne mogu potpuno da spreče najsitnije čestice. Bez velike akcije države nećemo uspeti da rešimo ovaj problem”, objašnjava pulmolog Zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu iz Niša Saša Jovanović.

U Užicu gradska uprava raznim aktivnostima i subvencijama pokušava da smanji aerozagađenje pa tako od 12 kotlova u Gradskoj toplani 9 kotlarnica radi na mazut i pelet.

“Novi javni objekti i oni koji se renoviraju rade se u skladu sa energetskom efikasnošću, ali to još uvek bitnije ne menja zimsku sliku Užica obavijenog dimom i čađi.

Izvor: RTS

Ovo niko nije očekivao! Proizvođač video-igara predstavio novi proizvod

Foto: Soni
Foto: Soni

Soni nam je do nedavno vožnju automobila obezbeđivao pomoću džojstika i u virtuelnoj realnosti, ali u novom proizvodu japanske kompanije s fokusom na elektronske uređaje možemo da se prihvatimo i pravog volana i menjača i da zbilja jezdimo gradskim ulicama.

U sklopu inicijative Vision-S, tehnološki džin je na čuvenom sajmu inovacija u Las Vegasu predstavio prototip automobila na električni pogon.

Najzanimljivije, to apsolutno niko nije očekivao! Godinama se spekuliše da će Gugl, Epl i Samsung uplivati u vode auto-industrije, ali Soni je očigledno dobro čuvao tajnu i preduhitrio konkurente.

Predsednik korporacije Keničiro Jošida je tokom prezentovanja Sonijevog četvorotočkaša naglasio važnost mobilnosti u savremenom dobu.

“Izjava da su mobilni bili mega-trend prethodne decenije ne predstavlja preterivanje”, kazao je i dodao da veruje da će sledeći mega-trend biti mobilnost. “S obzirom na to da vozila postaju više povezana, autonomna, deljena i električna, ona će se u narednim godinama odraziti pozitivno na društvo i životnu sredinu”, objasnio je on.

Foto: Soni

Mogući datum izbacivanja na tržište i cena trenutno nisu dostupni, a stručnjaci naglašavaju da bi trebalo imati u vidu mogućnost da Sonijev automobil nikada ne dospe u masovnu proizvodnju, već da ostane na nivou koncepta.

Ukoliko ipak zaživi i izvan “sveta ideja”, to bi bilo posebno značajno za pojedince kojima parkiranje nije jača strana, s obzirom da “sonimobil” to ume i sam.

Model pokreće motor snage 200 kW, a 33 senzora, smeštena na i u vozilu, detektuju objekte kako u njegovoj okolini, tako i unutrašnjosti, te korisniku pružaju visoko naprednu podrušku u vožnji.

Pored bezbednosti, Soni se pobrinuo da putnicima u njihovom elektromobilu bude i zabavno, pa im je na raspolaganje stavio i panoramski ekran na instrument tabli, kao i odlično ozvučenje.

Foto: Soni

Soni možda u svojoj ponudi nema sve od igle do lokomotive, ali ima sve od konzole za video igre do električnog vozila. Ili će potencijalno imati!

Jelena Kozbašić