Home Blog Page 785

USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

Foto: USAID

Javni poziv za iskazivanje interesa (Ponovljeni poziv)¹

Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ima za cilj promociju upotrebe sistema energetskog menadžmenta za vlasnike javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada na Balkanu, sa ciljem smanjenja potrošnje energije, poboljšanja energetske efikasnosti i optimizacije proizvodnih procesa.

Kao deo projekta, USAID želi odabrati i sarađivati sa vlasnicima javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada, kao i poslovnim subjektima koji su zainteresovani za poboljšanje energetske efikasnosti, posebno usvajanjem sistema energetskog menadžmenta.

Odabrani partneri imaće pristup najnovijoj američkoj tehnologiji za upravljanje energijom i imaće sledeću podršku:

  • Sistem upravljanja energijom: Partneri će dobiti USAID-ovu finansijsku podršku za delimično pokrivanje troškova dizajniranja, ugradnje i puštanja u rad novog sistema energetskog menadžmenta koji će obezbediti vodeći američki proizvođač.
  • Post prodajna podrška: Sistem energetskog menadžmenta može sadržavati ugovor o održavanju rezervnih delova i radne snage sa ciljem održavanja sistema u optimalnom stanju.
  • Obuka: Partneri će biti osposobljeni za rad i upotrebu njihovog sistema energetskog menadžmenta kako bi bolje razumeli, nadgledali i optimizovali potrošnju energije radi efikasnosti i uštede troškova.

USAID poziva sve vlasnike zgrada i industrijskih objekata, zainteresovane za partnerstvo u sklopu gore navedene mogućnosti, da se prijave na ovaj javni poziv.  Ako ste zainteresovani za dodatne informacije i učešće u ovom programu, kontaktirajte nas na drembids@tetratech.com. Krajnji rok za prijave je 27.1.2020. godine.

Odabrani partneri će imati demonstriranu mogućnost za uštedu energije, bez postojećeg sistema energetskog menadžmenta i obavezu kupovine i upravljanje sistemom energetskog menadžmenta po smanjenim troškovima. Program će započeti početkom 2020. godine sa tehničkim posetama i odabirom partnera.

1 Tetra Tech je u decembru 2019. godine objavila zahtev za iskazivanje interesa, a sada produžuje vremenski rok za podnošenje prijava.

Nadležni skupštinski odbor dao pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27

Foto: Nord Communications

Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine, na 26. sednici održanoj 13. januara 2020. godine kojoj je predsedavala Maja Gojković, predsednik Narodne skupštine i Odbora za zaštitu životne sredine, razmotrio je i dao pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju Republike Srbije za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.

Foto: Nord Communications

„Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 je veoma kompleksan dokument na čijoj izradi se radilo više od dve godine, a bilo je uključeno 28 institucija i oko 150 ljudi. Tokom izrade, Pregovaračka pozicija je komunicirana sa svim zainteresovanim stranama, i to predstavnicima lokalnih samouprava, industrije i nevladinih organizacija“, istakao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

„Takođe, Pregovaračka pozicija je prošla samo dva kruga neformalnih konsultacija sa Evropskom komisijom, i tom prilikom Evropska komisija je  pokazala veliko zadovoljstvo u vezi sa spremnošću Srbije za ovo poglavlje. Pri tom, Srbija je jedina zemlja u regionu koja nije dobila uslove za otvaranje Poglavlja 27. Osim teksta Pregovaračke pozicije, koja detaljno opisuje status i planove implementacije, pomenuti dokument sadrži i 14 strateških dokumenata i to: Specifične planove implementacije za propise iz oblasti upravljanja otpadom i vodama koji zahtevaju velika finansijska ulaganja, Specifični plan implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, Višegodišnji investicioni i finansijski plan, Akcioni plan za razvoj administrativnih kapaciteta i Obrazloženje zahteva za izmenu biogeografskih regiona na teritoriji Republike Srbije, kao i obrazloženje zahteva za izmenom Aneksa Direktive EU o staništima i pticama, predstavljenim kroz anekse koji obrazlažu prelazne periode za svaki od EU propisa koji u narednom periodu za implementaciju zahtevaju velika finansijska ulaganja. Visoki troškovi i ograničeno raspoloživo finansiranje, što se uglavnom odnosi na javni sektor, glavni su razlozi prelaznih perioda za većinu direktiva za upravljanje otpadom i vodama. Ulaganja u sektor voda i sektor otpada mogu dostići oko 7,5 milijardi evra. Predviđeno je da se takve investicije finansiraju iz fondova EU (64%), državnog (18%) i lokalnog (4%) budžeta i fondova i zajmova (14%). Takođe se predviđa da će privatni sektor doprineti finansiranju projekata, naročito u sektoru upravljanja otpadom. Direktiva o industrijskim emisijama (DIE) podrazumeva visoke finansijske zahteve uglavnom za privatni sektor. Od ukupno 227 postrojenja iz Aneksa I Direktive o industrijskim emisijama koje trenutno postoje u Srbiji, produženi period implementacije je potreban za 68 postrojenja, uključujući 19 postrojenja koja trenutno ne rade jer su iz finansijskih razloga pod posebnom upravom. Ukupan iznos investicija potreban za ta postrojenja za postizanje potpune usklađenosti sa Direktivom o industrijskim emisijama je oko 1,3 milijarde evra. Pregovaračka grupa i Ministarstvo zaštite životne sredine su u okviru Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta u oblasti životne sredine identifikovali potrebu zapošljavanja oko 1450 radnika u svim institucijama na svim nivoima koje se bave životnom sredinom. Nakon realnog uvida u stanje u ovoj oblasti, identifikovano je 19 propisa EU za koje je potrebno tražiti prelazni period, imajući u vidu upravo visoke troškove sprovođenja, dodatno vreme da se sistem uspostavi kao i neophodnost jačanja administrativnih kapaciteta. Svesni smo da je to naša potreba i da je to mnogo više i zahtevnije nego što su ostale zemlje dobile, ali smo isto tako svesni situacije u kojoj se naša privreda i društvo nalaze.

Pregovaračka grupa je imala zadatak da identifikuje potrebne prelazne periode i da obrazloži potrebe upravo kroz pomenuta dokumenta što je i urađeno a na pregovarače u ovoj oblasti će u narednom periodu „pasti teret“ samih pregovora i postizanja dogovora oko predloženih potreba.

„Pregovaračka grupa i Ministarstvo zaštite životne sredine kao vodeća institucija  su pokazali da imaju stratešku viziju u ovoj oblasti i da tačno znaju koji se koraci od Srbije očekuju kako bi se u narednom periodu poboljšalo stanje u životnoj sredini i u krajnjoj liniji ispunili zahtevi Evropske unije u ovom poglavlju.  Ovaj  rad je primećen i visoko ocenjen i u Evropskoj uniji i u zemljama donatorima, pogotovo u Švedskoj, koja je značajno pomagala i dalje pomaže u radu, kao najveći bilateralni donator u oblasti životne sredine. Biće nam zadovoljstvo da svoje iskustvo podelimo sa susedima, kako što smo i mi lekcije učili od zemalja koje su već pristupile Evropskoj uniji“, naglasio je ministar Trivan i dodao da su priprema za pregovore i razvoj Pregovaračke pozicije neophodan deo procesa pridruživanja EU, ali ne i krajnji cilj. „Najvažnije je to što koristeći regulatorno iskustvo iz EU možemo bolje da upravljamo raznim ekološkim problemima ovde u Srbiji. EU je razvila niz alata za obezbeđivanje dobrog kvaliteta vazduha, čistih voda, visoku stopu reciklaže otpada i upravljanje industrijskim zagađenjem. Srbija se susreće sa problemom kvaliteta vazduha u Beogradu i drugim gradovima. Svi želimo – ali ovde nema kratkoročnih rešenja – da što pre promenimo situaciju. Moramo unaprediti postojeće sisteme nadgledanja koji će omogućiti bolju procenu stanja i uticaja na kvalitet vazduha. Moramo težiti čistijem transportu, manje zagađujućim industrijama, korištenju goriva visokog kvaliteta, promeni ponašanja i održivim sistemima grejanja domaćinstava. EU je razvila sisteme zahteva – od praćenja do upravljanja kvalitetom vazduha kroz različite instrumente i želimo da ubrzamo njihovu primenu. Upravo na ovaj način Pregovaračka pozicija dobija primenu i u praksi i obezbeđuje bolje životne uslove naših građana. Pristupanje EU pruža dobru priliku za Srbiju da poboljša standarde zaštite životne sredine koji su od suštinskog značaja za poboljšani kvalitet života građana Srbije i ubrzavanjem procesa pregovora težimo ostvarivanju tih ciljeva. Aktivnosti koje imaju za cilj postizanje ekoloških standarda EU odražavaju ambiciju Srbije da životna sredina garantuje zdravlje, sigurnost i bolji kvalitet života njenih građana, jer zagađenje ima ozbiljne zdravstvene posledice. Sprovođenje EU regulative i Poglavlje 27 imaju za cilj da zaštite građane od ekoloških rizika po zdravlje,“ zaključio je ministar Trivan.

Izvor: Nord Communications

Hrvatska ulaže više od 4 miliona evra za prilagođavanje klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)
Foto-ilustracija: Unsplash (Danijel Bosnjak)

Više od 33 miliona kuna (oko 4 miliona evra) bespovratnih sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ dodeljeno je juče, 14. januara, za realizaciju projekata u okviru poziva „Shema za jačanje primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama“.

Naime, Ministarstvo zaštite okoline i energetike u julu prošle godine raspisalo je poziv za evropsko sufinansiranje projekata koji imaju za cilj da pruže potporu sprovođenju primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama u ranjivim i/ili transverzalnim sektorima iz Sedmog nacionalnog izveštaja Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

„Klimatske promene su izazov za celo čovečanstvo. Stoga ne čudi da je Evropska unija donela dokument koji od Evrope treba da stvori klimatski neutralan kontinent. U tom smislu već sada imamo naučni i politički konsenzus da ulaganja u mere prilagođavanja klimatskim promenama danas, smanjuju trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti“ rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva juče je dodeljeno 12 Ugovora ukupne vrednosti godovo 40 miliona kuna (oko 5 miliona evra). Ugovori su dodeljeni za šest fakulteta Univerziteta u Zagrebu: FER, PMF, Šumarski fakultet Agronomski fakultet, PBF, FSB, Univerzitet u Zadru i Josipa Jurja Štrosmajera u Osijeku, Univerzitet u Slavonskom Brodu, Institutu Ruđer Bošković, Institutu za jadranske kulture i melioraciju krasa i Hrvatskom zavodu za javno zdravlje.

Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost će za ove odabrane projekte osigurati još dodatno nacionalno finansiranje u vrednosti od 15 odsto prihvatljivih troškova.

“Svima nam je u cilju da se projekti što uspešnije realizuju te ćemo našim savetima o EU procedurama i načinu sprovođenja pomoći korisnicima da na kraju u što većoj meri uspeju da iskoriste sva ugovorena sredstva”, rekla je zamenica direktora Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Alenku Kočiša Čičin-Šain.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Dodeli ugovora pridružio se i ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Marko Pavić koji je istakao da: “Sledeća alokacija u periodu od 2021. do 2027. biće tzv. tematska koncentracija, odnosno minimalno 30 odsto sredstava kohezije ići će u tzv. zelenu Evropu, a 35 odsto kohezije u pametnu Evropu. Veseli me da su danas potpisani ugovori i za jedno i za drugo“, naglasio je Pavić.

Do kraja 2019. godine ukupno je pripremljeno 25 projektnih predloga u sklopu poziva „Shema za jačanje primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama“. U toku je završna, 4. faza odabira, Provera prihvatljivosti izdataka za 7 projektnih predloga, a započeto je s postupkom odabira za preostale zapremljene, odnosno 5 projektnih predloga s kraja 2019. godine.

Ukupna zatražena bespovratna sredstva za navedenih 25 projektnih predloga iznose oko 72,5 miliona kuna (oko 9,75 miliona evra), odnosno 96,65 odsto alokacije pa je za očekivati da će odmah početkom 2020. godine Poziv biti u celosti iskorišćen.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Peticiju za sprovođenje mera protiv zagađenja vazduha potpisalo gotovo 10.000 ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Đurđica Bošković)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Pokretači i učesnici Inicijative “Ne davimo Beograd” pozivaju građane da potpišu PETICIJU kojom se zahtevaju konkretne mere protiv zagađenja u našim gradovima koji se sve češće nalaze na vrhu liste najzagađenijih gradova sveta.

Inicijativa “Ne davimo Beograd” izradila je set kratkoročnih i dugoročnih mera kako bi se rešio problem zagađenja vazduha. Neke od njih porazumevaju radikalno poboljšanje javnog prevoza, masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada, promociju održive urbane mobilnosti, prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, bolju kontrolu industrijskih zagađivača, sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenju vazduha, odustajanje od svih štetnih projekata koji će dodatno zatrovati vazduh naših gradova, poput izgradnji spalionica.

U prethodnim danima mogli smo videti da je u mnogim gradovima Srbije koncentracija čađi, PM2.5 i PM10 čestica u vazduhu višestruko viša od najrizičnijih graničnih vrednosti. Ovo znači da je kvalitet vazduha opasan po zdravlje ljudi, a stručnjaci preporučuju zatvaranje prozora, izbegavanje aktivnosti na otvorenom, nošenje odgovarajućih maski, kao i korišćenje prečišćivača vazduha u zatvorenim prostorima.

Srbija zauzima drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha. Više od 6.000 ljudi godišnje prerano umre usled izloženosti zagađenjima iz vazduha.

Prema pisanju medija, peticiju je za sada potpisalo skoro 10.000 ljudi.

Izvor: Ne davimo Beograd

Drvena garaža u Danskoj doprinosi postizanju ugljenične neutralnosti

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Dva danska arhitektonska studija “Open Platform” i “JAJA Architects” pobednici su takmičenja za dizajn prve danske drvene garaže koja će se graditi u gradu Arhus. Dizajnirana u cilju smanjenja emisije ugljen-dioksida, nova višespratna garaža biće izgrađena od greda i stubova od laminiranog furnira (LVL) koje imaju znatno veću čvrstinu od lepljenog lameliranog drveta.

Garaža će većim delom biti prekrivena zelenilom kako bi doprinela ostvarenju danskog cilja postizanja ugljenične neutralnosti do 2050. godine, a osim toga, sa okolnim paviljonima javne i komercijalne namene činiće jedinstvenu „zelenu i kreativnu oazu“ najveće luke i drugog po veličini grada u Danskoj.

“Open Platform” i “JAJA Architects” su na projektu garaže koja će se graditi u blizini arhuške Južne luke sarađivali sa kompanijama “Rama Studio” i “Søren Jensen Engineers”. Garaža će imati šest spratova i ukupnu površinu od 19.300 kvadratnih metara i zauzimaće severoistočnu polovinu parcele kako bi se na njenom preostalom delu osigurao prostor za mali park.

Arhitekte planiraju da u potpunosti stope garažu sa izgledom ovog dela grada i to ugradnjom vertikalnog vrta i sađenjem bujnog zelenila uz bočnu stranu drvenog pročelja. „Zgradu gotovo u potpunosti stapamo s pejzažom i gradimo drvenu konstrukciju kojom će se uticati na smanjenje emisija CO2“, rekao je Nils Lund Pitersen, arhitekta i partner u “Open Platform”. „Uz sadnju nove urbane šume, osiguravamo arhuški doprinos smanjenju emisija CO2.“

Foto: Facebook (screenshot)

Projekat će dodatno smanjiti ugljenični otisak podsticanjem „zelenog“ prevoza. U prizemlju garaže nalaziće se punjači za električna vozila, stajališta i parkirališna mesta za uslugu deljenja automobila, a tu će se iznajmljivati i bicikle. Zgrada će biti dobro povezana s postojećom gradskom infrastrukturom i javnim prevozom, kao i mostom Kulkransporet i jedinstvenom nadzemnom pešačkom stazom koja se proteže kroz Južnu luku i povezuje je s gradom.

Uz ukupno 700 parking mesta, ova drvena garaža će raspolagati i prostorima javne namene površine od 2.000 kvadratnih metara, uključujući teretanu, galeriju i ugostiteljski objekat. Ti prostori će se nalaziti u prizemlju i na prvom spratu nove garaže, kao i u paviljonima parka i uz spoljne stubove i balkone. Nova zgrada neće služiti samo kao garaža, već će postati novo središte aktivnosti i kreativnosti ovog dela grada.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U pravilnom razvrstavanju i odlaganju otpada učestvuje cela Podgorica

Foto-ilustracija: Unsplash (Vanveen JF)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Johnson)

Glavni grad Podgorica započeo je u prethodom periodu projekat primarne selekcije otpada. Ovaj sistem podrazumeva razvrstavanje otpada na mestu njegovog nastanka u dve posude. Posuda za “suvu” frakciju namenjena je odlaganju papira, kartona, plastike, metala i stakla, dok je posuda za “mokru” frakciju namenjena odlaganju svih vrsta komunalnog otpada koje nisu sadržane u suvoj frakciji komunalnog otpada (otpad koji je po svom sastavu uglavnom mokar zbog prisustva ostataka hrane, materija organskog porekla, baštenskog otpada, proizvoda za higijenu i slično), ne uključujući kabasti otpad i jestiva ulja i masti. Na ovaj način će se velika količina otpadnog materijala pripremiti za ponovnu upotrebu i reciklažu, a manje količine otpada odlagati na deponiji, što će imati za cilj i produženje trajanja njenih sanitarnih kada.

Da bi se ostvarile pozitivne promene u ovoj oblasti od velike važnosti je edukacija, pre svega dece, mladih, njihovih roditelja i svih građana, kako o otpadu, tako i o prednostima i važnosti selektovanja otpada. Treba da postanemo svesni da na posredan način možemo da utičemo na smanjenje količine otpada u prirodi, doprinesemo uštedi energije, smanjenju zagađenja i trošenju prirodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Labunsky)

Budući da je dosadašnje iskustvo pokazalo da se građani ne snalaze najbolje kada je u pitanju praktična primena primarne selekcije otpada, Glavni grad je odlučio da intenzivira kampanju i na taj način uključi što veći broj građana u ovaj proces, koji će uskoro biti i obavezan, jer se primenjuje svuda u svetu. U tom cilju, urađen je i promo video koji će građanima približiti pojam primarne selekcije otpada.

Kroz nastavak aktivnosti kojima se podržava koncept primene primarne selekcije otpada – odvajanjem “suve” i “mokre” frakcije nadležne službe “Čistoće” postavile su 17 setova namenskih korpi za potrebe javnih ustanova, službi i organa Glavnog grada. Na ovaj način su se svi zaposleni u sistemu Glavnog grada pridružili postupku pravilnog odlaganja otpada.

Spisak postojećih lokacija kontejnera za primarnu selekciju otpada koje građani mogu koristiti dostupne su na sajtu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Traži se idejno rešenje za linijski park u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)
Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)

Služba glavnog urbaniste Grada Beograda pozvala je danas sve zainteresovane mlade arhitektonsko-urbanističke timove da prisustvuju javnoj prezentaciji poziva za kvalifikaciju za izradu idejnog rešenja linijskog parka u Beogradu.

Prezentacija će se održati u četvrtak, 16. januara, u 10 časova u velikoj sali zgrade Gradske uprave Grada Beograda, u Ulici kraljice Marije 1, na 20. spratu.

Više informacija možete pronaći na sajtu.

Imamo još 10 godina do šestog masovnog izumiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (Rui Silvestre)
Foto-ilustracija: Unsplash (Juanma Clemente-Alloza)

Ujedinjene nacije nas upozoravaju da ukoliko u narednih 10 godina ne poradimo na drastičnom smanjenju zagađenja, postoji šansa da će doći do velikog, takozvanog šestog masovnog izumiranja u istoriji. U suprotnom, trećini planete preti velika opasnost od nestanka.

Trenutno se sa izumiranjem suočava čak milion od 8 miliona vrsta na planeti, i to u okviru perioda od samo 10 godina, što je za najmanje deset hiljada puta više nego u poslednjih 10 miliona godina. Glavni uzroci su: smanjenje broja prirodnih staništa, eksploatacija prirodnih resursa, klimatske promene i zagađenje.

O šestom velikom izumiranju već je bilo reči, iako je sada očigledno da postoji rok, odnosno da je naredna decenija kritična. Očuvanje biodiverziteta bilo je u planu još od samita u Japanu 2010. godine, na kojem su dogovoreni ciljevi koji su trebali da se dostignu do 2020. godine, ali u tome nismo uspeli. Upravo zbog toga je sada povećana odgovornost, ali i opasnost.

Postoji 20 tačaka na kojima treba raditi, od smanjenja emisije ugljen-dioksida do prehrambrene industrije. Jedan od ciljeva posvećen je davanju statusa zaštićenosti određenim lokacijama, od kojih bi 10 odsto bilo pod “strogom zaštitom”. Takođe, važno je i smanjenje plastičnog otpada, kao i upotrebe pesticida. Ciljevi su usmereni i ka cirkularnoj ekonomiji, ali i kvalitetu ljudskog života, u smislu bezbednosti koja se tiče konzumiranja hrane i vode, naročito u ugroženim područjima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Stock Photography)

Očekuje se da će plan će biti završen i usvojen u oktobru na samitu o biološkoj raznolikosti u Kunmingu u Kini.

Kako je čovečanstvo izmenilo 75 odsto teritorija na zemlji i 66 odsto podvodnog sveta, čitavi ekosistemi su umnogome promenjeni. Čak 600 vrsta biljaka je nestalo u poslednjih 250 godina, dok je generalno brzina nestanka vrsta 500 puta brža od potencijalne mogućnosti od strane ljudskog faktora da je spreči.

Povećanje populacije predstavlja važno pitanje kada je reč o resursima s kojima raspolažemo. Trenutan broj ljudi na svetu iznosi 7,6 milijardi, a očekuje se da će do 2030. porasti na 8,6 milijardi, odnosno dostići 9,8 milijardi do 2050.

Jelena Cvetić

Koliko je zagađenje vazduha opasno za zdravlje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Vityukova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

Vremenski uslovi, ali i zagađenje uticali su da se poveća broj pacijenata sa respiratornim tegobama, posebno dece. Pulmolog dr Snežana Rsovac upozorava da suspendovane čestice koje se nalaze u zagađenom vazduhu prolaze kroz najmanje disajne puteve i stižu do najudaljenijih delova pluća. Imaju negativan efekat i na razvoj moždanih funkcija, pogotovu kod manje dece, kao i na mogućnost neplodnosti i pojavu niza hroničnih bolesti.

Pulmolog Dečje klinike u Tiršovoj dr Snežana Rsovac kaže da je zagađeni vazduh dodatno sa maglom pojačao svoj efekat i da se čestice PM-2,5 i PM-10 zadržavaju u nižim slojevima.

“One su ustvari suspendovane čestice koje prolaze kroz najmanje disajne puteve i stižu do najudaljenijih delova pluća i otežavaju normalnu razmenu gasova. Uz to imaju svoj hemijski efekat i utiču na procese u organizmu, ne samo na plućima, gde se odigrava ceo proces, već se kroz brojne studije pokazalo da one imaju veoma negativan efekat na razvoj moždanih funkcija, pogotovu kod manje dece, zatim na mogućnost neplodnosti i pojavu niza hroničnih bolesti i pogoršanja kod hroničnih pacijanata simptoma i toka bolesti”, objašnjava Rsovac.

Naglasila je da decu treba što manje izvoditi kada su magla i smog kako se ne bi nepotrebno izlagali zagađenju.

“Što se tiče svega ostalog, smanjite aktivnosti, nemojte provetravati prostorije u ranim jutarnjim satima, tada je najveća koncentracija smoga i svih čestica, tako da to radite u toplijem delu dana”, navela je doktorka.

Broj dece koja se žale na repiratorne probleme je povećan, a doktorka kaže da je poslednjih deset dana zabeležen porast broja pacijenata sa respiratornim sinicijalnim virusom izazvanim bronhijalitisom, posebno kod najmlađe populacije, odnosno kod novorođenčadi u prvoj godini života.

“Pošto je ovo oboljenje koje ide kod ovako male dece sa značajnim simptomima koji otežavaju disanje, smanjuju nivo kiseonika, morali smo i da hospitalizujemo neku decu”, rekla je Rsovac.

Istakla je da astmatičari imaju potrebu za češćim inhalacijama i primenom terapije. “Manja deca se ne mogu požaliti, ali vidi se po njima da im ovakvo zagađenje vazduha ne prija, odnosno ukoliko i postoji respiratorna infekcija ona je teža”, dodaje Rsovac.

Foto-ilustracija_ Unsplash (Alexander Dummer)

Ukazala je da je Dečja klinika u Tirševoj ustanova koja se bavi najtežim pacijentima i ističe da su na udaru domovi zdravlja gde je sigurno još veći porast dece koja dolaze sa respiratornim tegobama.

Navela je da je sada je sezona virusnih infekcija i da je celokupni respiratorni trakt zahvaćen.

“Tu se onda javlja pored nemogućnosti da normalno deca dišu, odbijanje hrane zbog bolova u grlu, kašalj koji ih remeti jer ne mogu da spavaju, pošto se taj kašalj javlja i u snu, a ne samo tokom aktivnosti. U skopu respiratornih infekcija imaju temperaturu i malaksali su”, objasnila je Rsovac.

Naglasila je da decu treba odvesti obavezno lekaru kada roditelji primete da ubrzano dišu, da se pojačano znoje, gube vazduh i da kašlju neprestano.

Oni koji moraju da budu obazrivi u narednom periodu su – hronični bolesnici, osobe starije od 65 godina i deca do 5 godina.

Izvor: RTS

Srbija klimatski neutralna do 2050.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru javne rasprave o strateškim nacionalnim dokumentima u borbi protiv klimatskih promena, juče, 13. januara, u EU info centru su predstavljeni Predlog strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom i Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu.

Usvajanjem ovih dokumenata, Srbija ispunjava svoje obaveze prema međunarodnoj zajednici u borbi protiv klimatskih promena, i doprinosi postizanju ciljeva dogovorenih Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promenama i Sporazuma iz Pariza, čiji je naša zemlja potpisnik. Kako je na predstavljanju nacrta dokumenata objasnila Jasmina Jović, pomoćnica ministra u Sektoru za zaštitu prirode i klimatske promene Ministarstva zaštite životne sredine, Strategijom niskougljeničnog razvoja definiše se dugoročna putanja niskougljeničnog razvoja Republike Srbije ka neutralnom i klimatski otpornom društvu, što ujedno predstavlja doprinos naše zemlje globalnoj borbi protiv klimatskih promena.

„Mi nismo izolovani od ostalog sveta, i moramo da uložimo napore da naše društvo modernizujemo u skladu sa principima održivog i niskougljeničnog razvoja“, naglasila je Jasmina Jović i dodala da će, uprkos brojnim izazovima koji predstoje, niskougljenična transformacija našeg društva doprineti modernizaciji i većoj konkurentnosti srpske privrede na svetskom tržištu, čistijoj životnoj sredini, ali i promeni svesti o značaju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Kako je pomoćnica ministra ukazala, u ovoj godini koja će biti istorijska za borbu protiv klimatskih promena, Srbija će Sekretarijatu Okvirne konvencije, pored ove dugoročne strategije, dostaviti i ambicioznije nacionalne doprinose za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje je Srbija inicijalno dostavila prva u regionu i među deset zemalja u svetu.

Izražavajući zahvalnost Evropskoj uniji na pomoći i podršci u izradi ovih dokumenata, pomoćnica ministra je naglasila da ovim Srbija istovremeno ostvaruje još jedan korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koja je povećala svoju ambicioznost u oblasti klimatskih promena, sa namerom da Evropa postane klimatski neutralan kontinent. Srbija će kao zemlja kandidat za EU ostvarivati ove izuzetno zahtevne zadatke, vodeći računa o dobrobiti i interesima naših građana i naše privrede, ali isto tako, o interesima planete na kojoj živimo, istakla je Jasmina Jović.

Kako je predočeno na prezentaciji, dugoročna Strategija niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom definiše 27 konkretnih mera koje se odnose na relevantne sektore, kojima će se neposredno doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali i sveukupnog zagađenja životne sredine. Strategijom je predviđeno šest različitih scenarija smanjenja i ublažavanja posledica klimatskih promena, sa krajnjim ciljem da do 2050. godine Srbija postane klimatski neutralna i klimatski otporna zemlja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu koji je predstavila Marina Nenković-Riznić, viši naučni saradnik Republičke agencije za prostorno planiranje, pokazuje da će primena mera koje predviđa Strategija niskougljeničnog razvoja, imati pozitivne efekte na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ona je istakla da je široka javnost bila uključena u najranijoj fazi izrade izveštaja, što je doprinelo temeljnosti i obuhvatnosti ovog dokumenta.

Javna rasprava o Predlogu strategije niskougljeničnog razvoja i javna rasprava o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu trajaće do 24. januara 2020. godine. I ovom prilikom pozvani su predstavnici državnih organa i institucija, stručne, naučne javnosti, civilnog sektora, svi zainteresovani građani, da svojim komentarima, sugestijama i predlozima doprinesu kvalitetu ovih dokumenata.

Nacrti dokumenata dostupni su za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, na Portalu e-Uprave i na internet stranici projekta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne energije

Otvorena izložba “Karavan za klimu” u Leskovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Śmigielski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)

Juče, 13. januara, u holu Leskovačkog kulturnog centra organizovana je izložba osvajanjem obnovljivih izvora energije koja se u okviru globalnog projekta „Karavan za klimu“ u organizaciji Osnovne škole „Vožd Karađorđe“ i Hemijsko-tehnološke škole „Božidar Đorđević-Kukar“, Gradom Leskovcem i Leskovačkim kulturnim centrom. Pokrovitelj izložbe je Francuski institut u Srbiji u saradnji sa strukovnim udruženjima Ambasadori održivog razvoja životne sredine.

Izložbu je otvorio Milan Stojković, pomoćnik gradonačelnika i rekao:

„Grad Leskovac na čelu sa gradonačelnikom Cvetanovićem radi mnogo na očuvanju i unapređenju životne sredine. Konstantno se, subotom i nedeljom, čiste deponije širom našeg grada, ozbiljno se radi na dugoročnim planovima odlaganja otpada, čak i naši kapitalni projekti – izgradnja gradskog kolektora, centralnog postrojenja, u budućnosti doprineće da građani Leskovca imaju mnogo čistiju vodu, što indicira da će imati i čistije zemljište, a povrh svega i mnogo čistiji vazduh. Podržavamo vašu izložbu jer kroz vaše aktivnosti pokazujete da je upravo na nama da sačuvamo i unapredimo životnu sredinu.“

Direktorka Osnovne škole „Vožd Karađorđe“ Aleksandra Milosavljević tom prilikom kazala je sledeće:

„Postavka koja je ovde sastoji se iz osamnaest panoa, polovina panoa je na francuskom jeziku, duga polovina je na srpskom jeziku i oni govore o različitim vidovima energije, o njihovim prednostima i nedostacima. Ono što ovu izložbu čini posebnom jeste da osim panoa, izložba sadrži i 4 interaktivne table sa magnetnim karticama pomoću kojih mogu posetioci da provere svoja znanja o obnovljivim izvorima enregije. Pored svega toga, izložba sadrži i lakete. Te lakete predstavljaju način stvaranja obnovljivih izvora energije, da svi vide kako se vrlo jednostavno stvaraju različiti izvori energije na jedan jednostavan način uz pomoć svega onog što imamo.“

Svi zainteresovani moći će da pogledaju izložbu narednih nedelju dana.

Izvor: Grad Leskovac

Renovirana Klinika za kardiologiju u Kamenici

Foto-ilustracija: Unsplash (Martha Dominguez de Gouveia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Natanael Melchor)

Prvi put od osnivanja Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, po najvišim standardima za zdravstvene ustanove ovog tipa, urađena je sveobuhvatna rekonstrukcija i adaptacija klinike, koja ima 90 bolesničkih postelja i najsavremeniju laboratoriju.

Prilikom posete Klinici za kardiologiju, pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. dr Zoran Gojković podsetio je na to da je u prethodne tri godine, samo za ovaj Institut, u medicinsku opremu i infrastrukturne radove uloženo 450 miliona dinara.

Počela je sa radom najsavremenija angio-sala, pušten je u rad objekat centralne sterilizacije, zamenjena je dotrajala medicinska oprema, kupljeni su bolesnički kreveti, kao i potpuno novi aparati za izvođenje najsloženijih procedura.

Sekretar Gojković naglasio je da se, osim ulaganja u opremu i građevinske radove, uporedo radi i na zapošljavanju novih radnika i povećanju plata. U Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u prethodne tri godine zaposleno je novih 105 zdravstvenih radnika. Pokrajinska vlada će, kako je rekao, nastaviti kontinuirano ulaganje u ovu ustanovu, ali i u celokupni zdravstveni sistem u Vojvodini, kako bi pacijenti imali najbolje uslove za lečenje, a zaposleni za rad.

Bolesti srca i dalje su na prvom mestu po smrtnosti u Vojvodini. U Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici godišnje se leči 45 000 pacijenata i uradi se oko 5 000 intervencija u oblasti interventne kardiologije.

Izbor: RT Vojvodine

Folksvagenovi roboti koji pune električne automobile

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Kompanija Folksvagen je u jednom od svojih novih projekata razvila robota koji puni električne automobile.

Folksvagen je predstavio konceptni robot za mobilno punjenje koji pronalazi električne automobile i samostalno ih puni.

Robot bi u budućnosti mogao da “komunicira” sa automobilom, da otvori priključak za punjenje i priključi se bez ljudske interakcije. Opremljen je kamerama, laserskim skenerima i ultrasoničnim senzorom, što mu omogućava da se slobodno kreće i zaobilazi prepreke.

Robot bi vukao veliku bateriju na točkovima snage 25 kWh i spajao je sa automobilom, a potom bi odlazio na sledeći zadatak. Kada bi se automobil napunio, robot bi se vraćao po bateriju i vukao je do stanice za punjenje, piše “Mashable”.

U Folksvagenu smatraju da bi robot bio koristan u većim garažama.

Robot je trenutno u fazi prototipa, a kada će se pojaviti na tržištu, zasad nije poznato.

Izvor: Energetika.ba

Koliko EU brini o dobrobiti uzgajanih kunića?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Bendig)
Foto: Wikipedia/Diliff

Studiju o dobrobiti kunića koji se drže za proizvodnju mesa, zatražio je Odbor za poljoprivredu i razvoj, kao i Odbor za zaštitu životne sredine, javno zdravstvo i sigurnost hrane Evropskog parlamenta.

Stručnjaci su razmotrili brojne posledice po zdravlje i ponašanje ovih životinja prilikom uzgoja, kao što su ograničeno kretanje, mirovanje, produžena žeđ ili glad, stres, vrućina i poremećaji na koži.

Podaci prikupljani u svim zemljama EU

U izveštaju je zaključeno da bi trebalo da se povećaju i strukturno poboljšaju konvencionalni načini uzgoja u cilju poboljšanja životnih uslova kunića i da je naglašena potreba da se ti podaci prikupljaju u svim zemljama članicama Evropske unije, piše “Euractiv”.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) takođe je objavila drugo mišljenje o pitanjima dobrobiti koja su povezana sa omamljivanjem i klanjem i predložili korektivne mere.

Kunići su druga najčešće uzgajana vrsta u EU. Većina njihovog uzgoja odvija se u pet država članica: Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu i Španiji, a poljoprivredne prakse se prilično razlikuju kako unutar Unije tako i unutar tih zemalja.

Iako postoje pravila koja propisuju minimalne standarde za zaštitu uzgajanih životinja, uključujući i kuniće, u EU ne postoji zakonodavstvo kojim se štiti njihova dobrobit.

Evropski parlament je 2017. godine usvojio odluku o minimalnim standardima za zaštitu uzgajanih kunića i zatražio od EFSA-e da pruži naučno mišljenje koje će da pomogne u sprovođenju te odluke. Podstakla ih je zabrinutost nevladinih organizacija i potrošačkih grupa oko bespomoćnosti, stresa, visoke stope mortaliteta i oboljevanja tih životinja uzgajanih u Evropi. Takođe, ističe se i briga zbog električnog omamljivanja koje ih ne dovodi potpuno u nesvest i uzrokuje patnju, stres i bol.

Kunići na otvorenom su najzadovoljniji

Studija je zaključila da je dobrobit odraslih kunića najniža u konvencionalnim kavezima, a najveći problem je ograničenje kretanja. Kada je reč o mladim životinjama koji se odbijaju od sisanja, najugroženiji su u sistemima na otvorenom, a najsigurniji u izdignutim prostorima dok je kod uzgoja u spoljašnjim sistemima toplotni stres najveća posledica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Bendig)

U oba ispitivanja dolazi se do zaključka da su organski sistemi uzgoja dobri jer se u njima kunići drže u grupama sa mogućnošću izlaska na pašnjak što povećava socijalnu interakciju i daje im mogućnost za prirodno ponašanje.

Izveštaji su zaključeni posebnim preporukama, uključujući i praćenje opasnosti i posledica posebno u fazi klanja, kako bi se izbegle negativne prakse.

Ova mišljenja podstaknuta su evropskom građanskom inicijativom “Zaustavimo doba kaveza” koja traži od Evropske komisije zabranu kaveza za životinje poput živine, kunića, ali i svinja i teladi.

Percepcija javnosti o životinjama na farmama menja se i upravo je to dovelo do zahteva za većom zaštitom i zakonima koji će garantovati njihovu dobrobit, kao što je nedavno zabranjeno korišćenje kaveza za kokoške u Kaliforniji.

Izvor: Agroklub

Australijske vlasti iz helikoptera bacaju hranu životinjama

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Brooke)
Foto: Twitter (screenshot)

Iako je ogroman broj životinja nastradao u požarima koji su zahvatili Australiju, a 10.000 žednih kamila se nalazi u “redu za odstrel” zbog navodnog ugrožavanja stanovništva tokom potrage za vodom, vlasti ipak, u skladu sa mogućnostima, donekle brinu o preživelim jedinkama.

Nadležni organi su prošle nedelje iz helikoptera bacili oko 1.000 kilograma šargarepe i slatkog krompira ugroženim i izgladnelim kolonijama valabi kengura i drugih životinjskih vrsta u Novom Južnom Velsu.

Podvig predstavlja jednu od najobimnijih akcija distribucije hrane tog tipa do sada, a raspodela namirnica će se nastaviti i u budućnosti kao mera oporavka divljine nakon razorne vatrene katastrofe, najavio je ministar energetike i životne sredine u ovoj australijskoj saveznoj državi Met Kin.

Kin je na društvenoj mreži Tviter podelio fotografiju, kako je sam napisao, “srećnog korisnika” svojevrsne narodne kuhinje.

Tamo gde je to izvodljivo, ministar je najavio i postavljanje kamera kako bi se pratilo hranjenje i raznovrsnost nahranjenih životinja.

Sju Ešton, predsednica jedne bolnice za koale, je skrenula pažnju da koale ne jedu povrće na koje je trenutno na jelovniku spasilačkih službi i da se one hrane isključivo lišćem eukaliptusa.

Povrh toga, iako nisu ugrožena vrsta, užasno teško podnose požare. Objasnila je da se njihova instinktivna reakcija u tim trenucima – da se popnu i sklupčaju na drvetu – pokazala kao fatalan izbor. Čak i da prežive, na šapama će im se vrlo verovatno pojaviti izuzetno teške opekotine koje će im onemogućiti penjanje.

Univerzitet u Sidneju je procenio da su u Australiji do sada smrtno stradalo više miliona životinja, uključujući ptice, gmizavce i sisare. U računicu nisu uključeni šišmiši, žabe i insekti.

Jelena Kozbašić

 

Subotica nabavlja tri senzora za praćenje kvaliteta vazduha

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Uz dosadašnje dve stanice za ispitivanje kvaliteta vazduha, Grad Subotica ove godine planira nabavku tri senzora, koji će biti postavljeni na novim lokacijama, kako bi se dobile detaljnije informacije o kvalitetu vazduha u gradu.

Subotica se danima nalazi na listi gradova Srbije u kojima stanovništvo udiše zagađen vazduh. Poslednji podaci kojima raspolaže Služba za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, pokazuju da je kvalitet vazduha u Subotici treće kategorije, odnosno prekomerno zagađen, a razlog tome je, kako objašnjavaju, pre svega zbog prekoračenja nivoa suspendovanih čestica (PM10 i PM 2,5) u zimskom periodu.

“Suspendovane čestice su mikroskopskih dimenzija i lebde u vazduhu, a potiču iz raznih izvora, od kojih je najznačajnije sagorevanje čvrstih i tečnih goriva. Stoga se ova prekoračenja javljaju po pravilu najviše tokom trajanja grejne sezone, od oktobra do aprila, naročito onda kada su vremenski uslovi takvi da nema dovoljno strujanja vazduha, već zagađujuće materije ostaju u donjim slojevima atmosfere”, kaže Žika Reh, šef Službe zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

U Subotici trenutno postoje samo dve stanice za ispitivanje kvaliteta vazduha. Jedna je automatska i nalazi se u zoni saobraćaja, na raskrsnici kod Nove opštine, dok se druga nalazi u urbanoj zoni, pored škole “Sonja Marinković”, u blizini Kvantaške pijace. Ispitivanja na automatskoj stanici obavlja Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, dok merenja koja finansira lokalna samouprava obavlja Zavod za javno zdravlje Subotica. Sva ispitivanja se obavljaju kontinualno, 24 časa dnevno tokom cele godine, a zbog nedovoljne pokrivenosti teritorije, grad ove godine planira nabavku tri nova senzora za ispitivanje kvaliteta vazduha.

Foto: Subotica.com

“Sadašnjom mrežom monitoringa pokrivena je jedna saobraćajna i jedna urbana lokacija, a cilj nam je da dobijemo podatke sa mesta na kojima se građani najčešće kreću i borave na otvorenom. Postojeći podaci koje koriste portali i aplikacije koji izveštavaju o kvalitetu vazduha u Subotici, svi potiču samo sa jedne lokacije, i to u saobraćajnoj zoni, što nije reprezentativno za čitavu teritoriju. Povećanjem broja automatskih senzora, informisanje će se poboljšati, a podaci biti reprezentativniji. Naravno, krajnji cilj je da se rezultati ispitivanja iskoriste za iznalaženje najboljih mera kojima će se poboljšati kvalitet vazduha u gradu”, ističe Reh.

Lokacije novih senzora biće određene nakon izrade Plana kvaliteta vazduha i kratkoročnog akcionog plana i Programa monitoringa u lokalnoj mreži, uz konsultacije sa Agencijom za zaštitu životne sredine i resornim ministarstvom, koje daje saglasnost. Stručna kuća koja će obavljati monitoring biće, kao i do sada, odabrana nakon sprovođenja postupka javne nabavke.

“Iako suspendovane čestice kao zagađivač vazduha nisu ništa novo, danas raspolažemo detaljnijim informacijama o njihovom mogućem štetnom dejstvu na ljudsko zdravlje, a takođe i rezultatima merenja njihove koncentracije. Stoga je potrebno da se njihova koncentracija u vazduhu, a samim tim i izloženost stanovništva, svede na najmanju moguću meru. Kratkoročne i dugoročne mere poboljšanja kvaliteta vazduha biće predmet Plana kvaliteta vazduha, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2020. godine”, poručuje šef Službe zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

Pitanje zagađenja vazduha u našoj zemlji aktuelno je godinama, a uglavnom se pojačava tokom zimskog perioda i grejne sezone. Među glavnim uzročnicima zagađenja ističu se privatna ložišta, dim toplana, izduvni gasovi vozila i industrija, a faktori koji dodatno utiču na zagađenje su i aktuelni vremenski uslovi, kao i geografski položaj određenog grada. Gradovi koji vode najveću borbu protiv aerozagađenja su Niš, Užice i Valjevo, a često su istaknuti i Subotica, Beograd, Smederevo, Kosjerić i Beočin.

U trenutku pisanja teksta, sajt “AirVisual” u 13 čsati pokazivao je zagađenost na skali 160 (PM 2,5 65,5 mikrograma/m³), što je u kategoriji nezdravog. Ta vrednost je tokom dana išla i do 200, prethodnih dana i preko 300, što mnogi sugrađani osete na disajnim organima, pre svega izraženo kroz iritaciju grla.

Foto: Subotica.com

“Redovno pratim ove izveštaje i u poslednje vreme sve me više opterećuje kada znam da je visoka zagađenost. Ne znam da li mi je bolje da znam ili ne znam koliko je vazduh nekvalitetan”, kaže jedan sugrađanin. “Osetim grebanje u grlu, nekada se toliko nakašljem, da bi neko rekao da sam dugogodišnji pušač, a nikada nisam cigaretu stavio u usta.”

Drugi sugrađanin takođe redovno prati izveštaje, veoma je zabrinut i apeluje na nadležne da pravovremeno reaguju i učine sve što je u njihovoj moći da se ublaže posledice.

“Dok pišem (utorak, 7. januar, jedan čas iza ponoći) izmereni indeks zagađenosti vazduha je 324, što Suboticu stavlja na prvo mesto u Evropi, ubedljivo najzagađenija u Srbiji, dok je sledeći na listi sa indeksom 206. Markacija ovog zagađenja preko 300 je opasno. Ovo je standardna slika, gotovo da je zagađenost konstantna tokom ovih zimskih meseci preko 150-180″, upozorava sugrađanin. “Ovo je zaista ozbiljan problem koji se tiče svih nas, ne možemo nemo posmatrati i davati tome malo pažnje samo zato što ne osetimo posledice u istom trenutku, ali siguran sam da ćemo vremenom svi osećati posledice ovakvog enormnog zagađenja.”

Izvor: Subotica.com