Home Blog Page 701

Beč dobija javni prevoz na vodonik!

Foto: Wiener Linien

Flota vozila na električni pogon bečkog javnog prevoznika je u stalnom porastu, a od nedavno se putnici voze i u autobusu na vodonik. Reč je o vozilu proizvođača Solaris, model “Urbino 12 hydrogen”, koji vrši probne vožnje od 4. do 12. juna na liniji 39A. Plan je do 2023. godine u javni gradski prevoz staviti čak deset H2-autobusa.

Foto: Wiener Linien

“Pored električnog pogona, i pogon na vodonik kod gradskih autobusa je važna tema. Pri tome proizvođači moraju proizvoditi autobuse po realnim cenama, gradski prevoznici se moraju što pre preorijentisati, a politika treba da stvori adekvatne okvirne uslove, kako bi prevoz postao još održiviji i ekološki prihvatljiviji”, rekao je direktor “Wiener Linien”, Ginter Štajnabauer.

Za puštanje u saobraćaj deset ovakvih autobusa neophodna je i odgovarajuća infrastruktura. U probnom radu rezervoar od 35 kilograma vodonika se puni u roku od 12 minuta, a u normalnom radu je to moguće i za 8 minuta. Autobus sa punim rezervoarom može preći 400 km. Nabavka vodonika poverena je u ovom slučaju preduzeću “Wien Energie”, koje trenutno provodi istraživanja vezana za proizvodnju zelenog vodonika.

Najkasnije 2027. godine “Wiener Linien” bi trebao raspolagati flotom od ukupno 82 autobusa na alternativni pogon, što će dodatno ojačati njegov ekološki prihvatljivi vozni park. U ova proširenja kapaciteta i infrastrukture prevoznik će uložiti ukupno 90 miliona eura.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Šta otkriva novi žig na domaćim proizvodima “čuvarkuća”?

Foto-ilustracija_ Unsplash (Mehrad Vosoughi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raquel Martínez)

Danas počinje novi projekat Privredne komore Srbije – “Stvarano u Srbiji”. To je jedan od načina za pomoć i promovisanje srpske ekonomije. Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je za RTS da to nije jednostavna kampanja koja se bavi promocijom domaćih proizvoda, već potpuno nova filozofija.

Marko Čadež je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da je stvoren kolektivni žig koji se zove “čuvarkuća”. Kako je objasnio, to neće značiti samo da je neki proizvod proizveden u Srbiji, već će govoriti i na koji način je proizveden, kojeg je kvaliteta i koliko je uloženo domaćeg znanja, sirovina i rada.

“Kupac kada vidi žig u radnjama, on zna da je u taj proizvod uloženo više od 80 odsto rada i vrednosti odavde”, poručio je Čadež.

Napominje da je to nova filozofija za kupce, jer znaju da su u neki proizvod uključeni domaći dobavljači, a na taj način se stvara novac za renoviranje škola.

“Zašto bismo nešto uvozili ako imamo isti kvalitet ovde? To je ‚čuvarkuća‘ i na taj način čuvamo kuću”, poručio je Čadež.

Izvor: RTS

Na severu Italije sadi se drvo za svakog stanovnika

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Seeds)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefano Zocca)

U severnoj italijanskoj regiji Emilia-Romanja u sledećih pet godina posadiće se 4,5 miliona stabala ili po jedno za svakog njenog stanovnika. Rasadnici će besplatno deliti sadnice opštinama, školama, građanima i raznim udruženjima – svima koji ih budu hteli saditi.

Stefano Bonačini, trenutni predsednik ove regije iz Demokratske stranke, započinje s realizacijom svog predizbornog obećanja – sadnjom 4,5 miliona stabala ili jednog po svakom stanovniku regije u narednih pet godina! Zeleni plan predsednika Bonačinija je da pretvori regiju Emiliju-Romanja, jednu od najbogatijih italijanskih regija, u „zeleni koridor“ Italije kako bi se godišnje neutralizovala količina od 44.000 tona ugljen-dioksida ili zagađenje koje godišnje prouzrokuje 26.000 automobila.

Takođe, sadnjom stabala u gradovima ove italijanske regije zelene površine trebale bi se povećati za oko 20 odsto ili za 5 kvadratnih metara po svakom stanovniku. „To je veliki korak napred na koji se Emilia-Romanja neodložno obavezala i kvalitativni skok koji smo odlučili odmah da preduzmemo. Želimo obnoviti našu prirodu i ovaj plan predstavlja deo našeg puta prema održivoj budućnosti“, komentarisao je prošle nedelje Stefano Bonačini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Teodorik Mensl)

„Ukupno ćemo u gradovima i ruralnim područjima regije posaditi 2,5 miliona stabala čime ćemo znatno povećati udeo zelenih površina, a sa dodatna dva miliona stabala obnavljaćemo i saditi šume, između ostalih i one uz reku Po, za koje već radimo popis 650 hektara u državnom vlasništvu. Sadnju planiramo i duž biciklističkih staza, posebno u delu biciklističke staze VenTo (679 km duga staza koja povezuje Veneciju i Torino) i druge javne infrastrukture“, objasnila je Irene Priolo, članica regionalnog veća zadužena za zaštitu životne sredine.

Već od 22. juna rasadnici iz cele regije moći će da podnesu zahteve za učešće u projektu kako bi se ovlastili za distribuciju sadnica zainteresovanim opštinama, školama, građanima, kompanijama i udruženjima koje će ih saditi u razdoblju od novembra do decembra ove godine. Planirana je sadnja različitih autohtonih vrsta koje inače dobro uspevaju na području regije – u ravnicama, uz obale mora i reka i u brdskim i planinskim područjima. Svako pojedinačno stablo biće geografski locirano kako bi se osiguralo uspešno praćenje rasta i napredovanje samog projekta.

Za realizaciju ovog pravog zelenog podviga regija Emilia-Romanjaa do 2024. godine planira da izdvoji 14,2 miliona evra, dok su za tekuću godinu već osigurana sredstva u visini od 1,6 milionna evra. Raspodela sredstva, odnosno sadnica stabala u celoj regiji, planirana je proporcionalno površini i broju stanovnika svih provincija. Tako je za glavni grad regije, Bolonju, namenjeno više od 310.000 evra, a slijede provincije Modena (gotovo 220 hiljada), Parma (preko 200 hiljada) i Reggio Emilia (175 hiljada evra). Oko 154 hiljada evra izdvojiće se za Feraru i Forli-Čezenu, zatim 142 hiljade za Pjaćencu, 134 hiljade za Ravenu, a 91 hiljada evra namenjena je za poznato letovalište Rimini.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Kandidati na izborima treba da obećaju bolje mere za zaštitu vazduha i više merenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Beogradska otvorena škola

U cilju informisanja političkih kandidata za parlamentarne izbore, ali i lokalne izbore u pet gradova Srbije, Smederevu, Subotici, Kraljevu, Kragujevcu i Šapcu, grupa organizacija civilnog društva iz ovih gradova, zajedno sa Beogradskom otvorenom školom (BOŠ) obraća se strankama koje učestvuju na predstojećim izborima zahtevajući da učešćem na izborima preuzmu i odgovornost za donošenje i sprovođenje odluka za čist vazduh.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, više od 2,5 miliona građana Srbije diše prekomerno zagađen vazduh. Zvanična ocena kvaliteta vazduha u 10 velikih gradskih sredina glasi da je vazduh prekomerno zagađen. Postoji bojazan je da je broj verovatno i veći.  Državna mreža mernih stanica pružila nam je tek nešto ispod 50 posto pouzdanih podataka, koji ispunjavaju zakonske kriterijume. Postojeći podaci su dovoljno zabrinjavajući, a sa svakom novom otvorenom stanicom za monitoring i sve ozbiljniji.

Procene Svetske zdravstvene organizacije su da je zagađen vazduh svake godine fatalan za preko 6.500 naših sugrađana. Suspendovane čestice u vazduhu, odnosno smesa čađi, prašine i dima koju udišemo, probijaju se kroz naše disajne puteve i, kad uđu u krvotok, mogu naštetiti praktično bilo kom organu. Usled dugoročno narušenog zdravlja zbog zagađenog vazduha, građani Srbije gube više od 100.000 godina života.

Foto: Beogradska otvorena škola

Zagađenje vazduha prevashodno dolazi iz energetskog sektora. Čvrsta goriva koja koristimo u našim toplanama, domovima i termoelektranama, u kombinaciji sa neefikasnim uređajima za sagorevanje i zastarelom tehnologijom, nevidljivi vazduh čine vidljivom pretnjom po naše zdravlje.

Tražimo da se unaprediti monitoring i više merenja na osnovu kojih će biti moguće odluke za rešavanje problema zagađenja.

Potrebna su značajna ulaganja, koja prema procenama Fiskalnog saveta, premašuju dve milijarde eura. Samo Elektroprivreda Srbije bi trebalo da uloži preko 600 miliona eura u modernizaciju svojih postrojenja. Svako ko smatra da su ovi troškovi visoki, trebalo bi da u obzir uzme da je nečinjenje još skuplje. Procenjuje se da troškovi koji nastaju u zdravstvenom sistemu, kao posledica tretmana bolesti uzrokovanih zagađenim vazduhom, iznose gotovo pet milijardi eura.

Šta kandidati na izborima prepoznaju kao ključne izazove u vezi sa oblasti zagađenja vazduha? Za koja rešenja će se zalagati? U želji da ova pitanja dobiju značajniji prostor i u sredstvima javnog informisanja, a osobito tokom završne faze predizbornih predstavljanja kandidata i lista, ovim saopštenjem organizacije se obraćaju i medijskim profesionalcima i organizacijama, sa molbom da i oni postave ova pitanja i tako omoguće da javnosti budu predstavljeni predlozi mera za zaštitu kvaliteta vazduha u Srbiji.

Izvor: Beogradska otvorena škola

Puštena u rad nova trafostanica „Loznica 2“

Foto: EPS

“U modernizaciju elektrodistributivne mreže u lozničkom kraju „Elektroprivreda Srbije“ uložila je oko 1,5 milijardi dinara, a danas smo pustili u rad novu trafostanicu „Loznica 2“ od 110 kilovolti, vrednu 460 miliona dinara”, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Foto: EPS

On je naglasio da će za dva meseca na mreži biti i trafostanica od 35 kilovolti, vredna 195 miliona dinara, koja će uz novu 110-ku obezbediti dalji razvoj i budućnost Loznice. Grčić je sa saradnicima obišao i novi dispečerski centar vredan 16,4 miliona dinara.

“Ovo su dve neophodne trafostanice da bi se Loznica razvijala i imala budućnost”, objasnio je prvi čovek EPS-a. “Izgradnja ovih objekata bila je neophodna kako bi mogla industrija da se širi i da bi građani i drugi kupci imali stabilno napajanje. Loznica je za Srbiju veoma važna tačka. U infrastrukturu mora se uložiti u svakom smislu da niko ne bi otišao iz Loznice, a da bi ljudi ovde dolazili da žive.

Grčić je najavio da će u Loznici, odnosno Lešnici, EPS izgraditi još jednu trafostanicu koja će na mreži prema očekivanjima biti u prvoj polovini 2022. godine. On je rekao i da je važno što je u Loznici otvoren novi dispečerski centar iz kojeg će se lakše i pratiti i upravljati distributivnom mrežom na ovom području. Centar je kompletno opremljen novom opremom i video zidom, koji olakšava nadzor nad mrežom.

Gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović rekao je da politika predsednika, države i vlade potvrđuju da se ulaganjem u sve vidove infrastrukture ne samo podiže kvalitet života nego je to šansa i za domaću privredu i dovođenje novih stranih investitora.

“Lozničani mogu da vide rezultate jer su prisutni ‘Mint automotiv’ sa investicijom od 100 miliona evra, ‘Adient’ koji je investirao 20 miliona i ‘Rio Tinto’, čija se investicija procenjuje na oko milijardu dolara, a domaća privreda uz podršku vlade i države povećava obim proizvodnje i izlazi na druga tržišta”, naglasio je Petrović. “Po ulaganjima u energetsku infrastrukturu u poslednjih 30 godina možda i 50 Loznica nije imala veća ulaganja od ovih sada. To je najbolji pokazatelj osnaživanja privrede, poboljšanja poslovnog okruženja, a značajna su i ulaganja u putnu infrastrukturu jer će brza saobraćajnica i fruškogorski koridor omogućiti izlazak Loznice na Savu i Dunav i skratiti put ka severu i jugu Srbije”.

Izvor: EPS

Počele prijave za dvanaestu Regatu u organizaciji JVP “Vode Vojvodine”

Foto: JVP "Vode Vojvodine"
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ ove godine tradicionalno organizuje dvanaestu po redu regatu duž 300 kilometara vojvođanskih kanala.

Svi zaljubljenici u plovidbu moći će da uživaju u periodu od 14. do 23. avgusta u desetodnevnom krstarenju ravnicom.

Prijave su u toku i trajaće do popune mesta, a najkasnije do 10. jula 2020. godine.

Obrazac za prijavu može se preuzeti OVDE ili lično u JVP „Vode Vojvodine“ u Novom Sadu (Bulevar Mihajla Pupina 25, treći sprat, kancelarija broj 11) u periodu od 9 do 13 časova. Popunjenu i potpisanu prijavu, sa kopijom plovidbene dozvole potrebno je dostaviti lično, poštom ili skenirano elektronskim putem na adresu mzivkovic@vodevojvodine.rs. Za učešće u regati potrebno je imati registrovano plovilo.

Preduzeće podseća nautičare da je broj mesta u regati ograničen zbog organizacionih razloga. Više informacija o prijavi može se dobiti i putem telefona 021/48-81-409 ili 021/48-81-583.

Organizacijom regate, JVP „Vode Vojvodine“ želi da promoviše plovne potencijale Vojvodine, plovidbu, nautički turizam, specifične kulturne sadržaje i aktivan odmor u Vojvodini. Regata je istovremeno i jedinstvena prilika da žitelji mesta na obalama reka i kanala aktivno učestvuju u ovom zanimljivom događaju.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Brojnost mrkih medveda u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta “Zaštita mrkih medveda u Dinaridima” koji realizuje Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) u saradnji sa fondacija EURONATUR iz Nemačke, sprovedeno je neinvazivno genetičko uzorkovanje izmeta ove vrste na teritoriji Crne Gore. Istraživanje je objavljeno zbog nedostatka preciznih i naučno utemeljenih podataka o njihovoj brojnosti u prošlosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

U saradnji sa Lovačkim savezom Crne Gore, Javnim preduzećem za nacionalne parkove Crne Gore, Parkom prirode Piva, kao i uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, u periodu između 10. septembra i 9. decembra 2018. godine, ukupno je sakupljeno 135 uzoraka mrkog medveda. Od njih je uspešno genotipizirano 48 uzoraka, pri čemu su determinisane 32 različite jedinke, od toga 12 ženki i 20 mužjaka.

Ovim su se želela postići dva cilja.

Prvi je da se proceni veličina populacije mrkih medveda u Crnoj Gori. Pomoću genotipiziranja (izrade genskih „otisaka prstiju“) moguće je identifikovati pojedinačne jedinke medveda od kojih uzorci potiču. Na ovaj način stručnjaci mogu tačno izbrojati koliko su medveda identifikovali (minimalan broj medveda u populaciji). Pomoću „uhvati-označi-ponovo uhvati“ modeliranja, procenjuje se broj medveda koji nam je promakao prilikom uzorkovanja,  što nam na kraju daje procenu veličine celokupne populacije.

Drugi cilj se odnosio na dobijanje prvih empirijskih podataka o genetskoj raznolikosti mrkih medveda u Crnoj Gori, kao i potraga za dokazima o strukturi populacije koji bi ukazivali na neke savremene ili istorijske procese za fragmentiranje njihove populacije.

Kako je ovom studijom zamišljeno da se prikupi znatno veći broj uzoraka, dobijeni rezultati nisu dovoljni da se definiše brojnost mrkih medveda u Crnoj Gori.

Međutim, raduje činjenica da funkcioniše protok gena, što nas navodi na zaključak da populacija ove vrste u Crnoj Gori nije mala. Tačnije, genetički diverzitet mrkih medveda koji obitavaju na našoj teritoriji, vrlo je blizak istom kod mrkih medveda čije se stanište nalazi na teritoriji Hrvatske i Slovenije, a znatno veći u odnosu na ugrožene populacije u Kantabriji (Španija) ili Abrucu (Italija).

Mere za osiguravanje suživota između čoveka i medveda moraju biti osmišljene na temelju novih ekoloških saznanja potkrepljene naučnim dokazima. Ovom studijom su napravljeni prvi koraci u tom smeru. Budući da je korišćena genetska metoda naučno zasnovana i objektivna, CZIP očekuje da ista bude temelj za donošenje budućih odluka vezano za upravljanje ovom vrstom u Crnoj Gori, kao i da bude prihvaćena od svih zainteresovanih grupa.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

Za ispunjenje ciljeva Pariskog sporazuma neophodno još 3.000 GW čiste energije do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Pandemija novog koronavirusa je ozbiljno narušila industriju fosilnih goriva. Povrh toga, rezultati novog istraživanja su otkrili da su obnovljivi izvori energije (OIE) više nego ikada troškovno konkurentni prljavim energentima. To stvara priliku da čista energija bude okosnica ekonomskih paketa oporavka, što će zemljama omogućiti ostvarenje ciljeva Pariskog sporazuma.

Publikacija o globalnim trendovima u sektoru OIE, nastala u saradnji Programa Ujedninjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), Frankfurtske škole i organizacije za istraživanje “Bloomberg NEF”, bavi se analizom investicija tokom prošle godine, ali i energetskim obavezama pojedinačnih vlada i korporacija u narednoj deceniji.

Kako bi zadržali porast temperature ispod dva stepena, na svetskom nivou kapacitete za proizvodnju održive energije trebalo bi do 2030. godine uvećati za 3.000 GW. Globalna energetska tranzicija će, prema proračunima stručnjaka, koštati oko 2,3 biliona evra.

Zahvaljujući napretku tehnologije, struja iz solarnih elektrana je u prvoj polovini 2019. godine bila za 83 odsto niža nego deset godina ranije, saopšteno je.

S obzirom na pad cene proizvodnje, čista energija preuzima primat na tržištu energije. U 2019. godini je 78 odsto novih energetskih kapaciteta dolazilo iz vetra, sunca, vode, biomase i otpada, kao i geotermalnih postrojenja. U “zelene” elektrane je uloženo tri puta više novca nego u one koje pokreću fosilna goriva.

Jelena Kozbašić

Podnesite predlog projekta za pametnu specijalizaciju u prehrambenom sektoru Srbije!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

USAID Projekat za konkurentnu privredu, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, objavio je konkurs za podnošenje predloga projekata za “Implementaciju Strategije pametne specijalizacije u prehrambenom sektoru Srbije”.

Pravo prijave na konkurs imaju mala i srednja preduzeća registrovana na teritoriji Republike Srbije sa delatnošću u prehrambenoj, informaciono-komunikacionim tehnologijama ili industriji pakovanja. Podrška je namenjena boljoj primeni inovacija u prehrambenoj industriji u cilju jačanja konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu.

Rok za podnošenje prijava je 29. jun 2020.

Detaljnije informacije o konkursu na engleskom jeziku nalaze se OVDE.

Izvor: Pametna specijalizacija

Sova kukuvija sve je više u Britaniji, i to zahvaljujući – ljudima

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary McLeod)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua J. Cotten)

Karakteristična vrsta sova – kukuvija, veoma rasprostranjena na teritoriji Velike Britanije, polako je počela da doživljava porast populacije, i to zahvaljujući ljudima.

Naime, kako su ove sove veoma nežne i pitome, neretko se mogu primetiti na privatnim posedima i u kućicama za ptice koje ljudi prave i u kojima svijaju svoja gnezda.

Veliku krizu ove ptice su doživele na kraju osamdesetih godina prošlog veka, kada je njihova populacija brojala oko 4.500 parova, što je predstavljalo pad od 70 odsto u odnosu na tridesete godine. Sada ih ima oko 12.000 parova.

Već krajem osamdesetih Kolin Savijer je osnovao mrežu za očuvanje sova kako bi se njihov broj udvostručio do 2020. godine. Cilj je čak i premašen, a nadaju se da će ovih sova, kojima u formiranju doma direktno pomažu ljudi, biti sve više.

Foto-ilustracija: Unsplash (Axel Blanchard)

Kako su on i njegov tim ubrzo otkrili, mesta za njihovo gnežđenje bila su ili srušena ili renovirana, te su postavljene drvene kutije, odnosno kućiće za sove i njihovu mladunčad širom zemlje. Sada svaki okrug u Velikoj Britaniji ima svoje drvene kućice za sove.

Pregledanje ovih gnezda takođe je važan deo “posla” kako bi se znalo koliko napreduju. Ipak, Britanci u čijim dvorištima i napravljenim kućicama od drveta žive sove, znaju da ih pre svakog obilaska moraju upozoriti na posetu kako se ne bi uznemirile, što čine tako što o dno kućiće udare grančicom.

Sove kukuvije predstavljaju izuzetne saveznike zemljoradnicima jer se hrane glodarima. Negde su čak postavljeni takozvani “prozori za sove” u štalama kako bi se mogle gnezditi između greda i potkrovlja.

Jelena Cvetić

Plavi oporavak za Sredozemlje: more je ključno za našu budućnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergii Gulenok)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nik Shuliahin)

Pandemija koronavirusa pogodila je sve mediteranske zemlje, a kod mnogih preterana zavisnost od turizma može dodatno otežati oporavak. Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva vlade mediteranskih zemalja na zajedničku “Plavu strategiju oporavka”. More je naš ključni zajednički resurs te je nužno da se vlade usresrede na njegovu zaštitu i oporavak, ističe se u saopštenju WWF Adrije.

U sklopu WWF-ove inicijative “Plavi oporavak za Sredozemlje” analizirani su ekološki i ekonomski aspekti Sredozemlja za 2020. godinu. WWF procenjuju da plava ekonomija može generisati godišnju vrednost od 450 milijardi američkih dolara, što je više od polovine godišnjeg Fonda za oporavak Evropske unije. Međutim, od takve ekonomije možemo kao društvo prosperirati isključivo ako očuvanje mora tj. zaštita prirode postane norma.

“Ekološke katastrofe, sve toplija klima, ekstremne vremenske prilike, migrantska kriza, nezaposlenost, pandemija: možemo reći da je Sredozemlje u stalnom vanrednom stanju. More je jedno od naših najvažnijih i najvrednijih zajedničkih resursa i moramo uložiti u njegov oporavak ukoliko želimo da osiguramo stabilnu budućnost. Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti usled pandemije virusa KOVID-19 potvrdilo je da se smanjenjem ljudskog pritiska na životnu sredinu zalihe ribe mogu oporaviti. Želimo li osigurati dovoljno resursa za budućnost, potrebne su hrabre promene koje će čuvati prirodu i ljude”, rekao je Danijel Kanski, vođa morskog programa u WWF Adriji.

Kako bi se ostvario ‘Plavi oporavak’ potrebno je zadovoljiti dva uslova. Najpre moramo stvoriti uslove za oporavak mora. Iako vodeći svetski naučnici navode da bi najmanje 30 odsto mora trebalo biti pod zaštitom, efikasno je zaštićeno samo 1,27 odsto Sredozemlja. Efikasno upravljanje zaštićenim morskim područjima ključno je za obnovu zaliha ribe, održavanje ribolovnih i turističkih aktivnosti i regulisanje klime. Zatim moramo redizajnirati naš ekonomski sistem. WWF-ova analiza za 2020. godinu pokazuje da se svih sedam glavnih pomorskih sektora (pomorski saobraćaj, akvakultura, rekreacijski i sportski ribolov, mali privredni ribolov, kruzeri, nautički turizam i vetroelektrane na moru) oslanjaju ili se takmiče za ista morska područja, što rezultuje  sve većim pretnjama za prirodu, ekonomiju i ljude.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

“Ne treba posebno naglašavati da je hrvatska ekonomija zavisna od Jadranskog mora i priobalja – pre svega kroz turizam, ali i marikulturu, ribarstvo i pomorstvo. Način na koji smo poslovali poslednjih 50 godina štetan je i destruktivan. Takav pristup donosi korist manjini i pojedincima, ali sigurno ne doprinosi očuvanju naših prirodnih resursa, stabilnoj i održivoj ekonomiji, kao i kvalitetnijem životu svih naših građana i građanki. Održiva plava ekonomija nudi niz mogućnosti koje je moguće primeniti u svim morskim sektorima. Naše more zaslužuje bolji odnos, a ukoliko budemo dobri i pažljivi negovatelji, vratiće nam višestruko”, naglašava Mosor Prvan iz morskog programa u WWF Adriji.

Izvor: WWF Adria/Ekovjesnik

Objavljen Javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu otpada

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine objavljuje Javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava.

Predmet konkursa je dodela podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa – tregerica za višekratnu upotrebu za 2020. godinu.

Na javni konkurs mogu se prijaviti operateri postrojenja za ponovno iskorišćenje, odnosno tretman otpada koji imaju dozvolu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 14/16 i 95/18 – dr. zakon) i proizvođači plastičnih kesa – tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 mikrona.

Iznos podsticajnih sredstava

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticajna sredstva po ovom javnom konkursu biće dodeljena korisnicima sredstava u visini iznosa koji za ove namene bude opredeljen Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu, a u skladu sa članom 54. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 – ispravka, 108/13, 142/14, 68/15 – dr.zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19 i 72/19), što predstavlja konačnu finansijsku obavezu Ministarstva prema korisnicima sredstava po Javnom konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za 2020. godinu.

Podsticajna sredstva ne dodeljuju se za tretman EE otpada koji nastaje od proizvoda za koje nije propisana obaveza plaćanja naknade za pokrivanje troškova upravljanja posebnim tokovima otpada a u skladu sa Uredbom o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada, obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda i godišnjeg izveštaja, načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja, obveznicima plaćanja naknade, kriterijumima za obračun, visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni glasnik RS”, br. 54/10, 86/11, 15/12, 3/14 i 95/18 – dr zakon).

Prijave na konkurs primaju se do 31. januara 2021. godine.

Prijave se podnose na obrascima:

„Prijava za dodelu podsticajnih sredstava Ministarstva zaštite životne sredine za godinu”, i „Prijava za dodelu podsticajnih sredstava Ministarstva zaštite životne sredine za godinu proizvođača plastičnih kesa – tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 mikrona”.

Prijave se podnose u pisanoj i elektronskoj formi.

Prijave u pisanoj formi sa pratećom dokumentacijom koja je propisana ovim javnim konkursom dostavljaju se na adresu:

Ministarstvo zaštite životne sredine, 11070 Novi Beograd, Omladinskih brigada broj 1, sa naznakom: „Prijava na konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za 2020. godinu”.

Prijave u elektronskoj formi šalju se na adresu: razvoj.zivotnasredina@ekologija.gov.rs

Više o konkursu pročitajte ovde.

Gradi se prva vetroelektrana u vlasništvu potrošača u Ujedinjenom Krajevstvu

Foto-ilustracija: Unsplash (Applinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Applinary Kalashnikova)

Oko 2.000 Engleza bi uskoro moglo da napaja svoja domaćinstva strujom proizvedenom u vetroelektrani u njihovom vlasništvu, na taj način smanjujući sopstvene račune za električnu energiju.

Iza pokretanja projekta izgradnje prvog postrojenja na energiju vetra u svojini građana Ujedinjenog Kraljevstva stoji startap preduzeće “Ripple Energy” i energetske kompanije “Co-op Energy” i “Octopus Energy”. Vlasnici će trošiti struju iz vetroparka “Graig Fatha” u Velsu.

Kako je najavljeno, vetroelektrana će biti puštena u rad na početku 2021. godine.

Uz ulaganje od minimalno 250 funti (oko 280 evra), prosečna domaćinstva koja se odluče da budu investitori i potrošači u sklopu ovog neobičnog projekta ostvarivaće godišnje uštede na računima za električnu energiju od oko 12,5 odsto.

Sara Merik, izvršna direktorka “Ripple Energy”, je ovim povodom izjavila: “Niste u mogućnosti da posedujete malo elektrane na ugalj ili nuklearke kako biste zadovoljavali potrebe svoje kuće za strujom, ali itekako možete posedovati deo vetroparka.” Merik je dodala da je ogromna promena izvodljiva i da je ljudi prihvataju i da žele da učestvuju u stvaranju bolje i čistije budućnosti.

Jelena Kozbašić

Privode se kraju radovi na sanaciji nesanitarne deponije „Prelići“ u Čačku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan posetio je ove nedelje Čačak gde je razgovarao sa gradonačelnikom Milunom Todorovićem, i obišao transfer stanicu i završne radove sanacije i rekultivacije prve zone nesanitarne deponije „Prelići“ koji su izvedeni uz podršku Ministarstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U razgovoru sa gradonačelnikom posvećenom realizovanim ekološkim projektima i daljim planovima u zaštiti životne sredine ove lokalne samouprave, ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo zbog njenog uspešnog rada u ovoj oblasti i postignutim konretnim rezultatima i istakao da je Čačak lokalna samouprava koja može biti primer mnogima u razvoju zaštite životne sredine.

Potvrda da je višegodišnje i kompetentno zalaganje i rad lokalne samouprave Čačka dovelo do rešavanja konkretnih problema u stanju životne sredine ove lokalne zajednice je i realizacija prve faze sanacije i rekultivacije prve zone nesanitarne deponije „Prelići“. Ministarstvo je u 2018. godini dodelilo oko 35 miliona dinara za radove prve faze na zatvaranju gradske nesanitarne deponije Prelići, a u decembru 2019. godine, na osnovu sprovedenog konkursa Ministarstva, potpisan je ugovor sa Gradom Čačkom za dodelu preko 66 miliona dinara za sufinansiranje druge faze radova.

Kako je tokom obilaska prve zone deponije Goran Trivan zaključio, izvedeni radovi su od izuzetnog značaja za kvalitet životne sredine grada, i istovremeno primer kako lokalna samouprava, sopstvenom inicijativom i zalaganjem, može promeniti uslove života građana na bolje. Kako je naglasio, od svog osnivanja Ministarstvo je podržavalo lokalne samouprave u pribavljanju projektno-tehničke dokumentacije za projekte u zaštiti životne sredine, koja je osnovni preduslov rešavanja najvažnijih ekoloških problema. Upravljanje čvrstim otpadom i prerada otpadnih voda ključna su pitanja za Srbiju, i zato će Ministarstvo nastaviti da podržava buduće ekološke projekte grada Čačka, ali i drugih lokalnih samouprava koje su angažovane u borbi za bolju i zdraviju Srbiju, naglasio je ministar.

Gradonačelnik Milun Todorović zahvalio se ministru Trivanu na podršci, i istakao da će Čačak, zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Srbije, Ministarstva i Grada u ukupnom iznosu od 128 miliona dinara, biti prva lokalna samouprava sa zatvorenom nesanitarnom deponijom koja je preko pet decenija predstavljala crnu ekološku tačku. Pored završetka radova na sanaciji, rekultivaciji i zatvaranju nesanitarne deponije „Prelići“, pošumljavanja i ozelenjavanja gradskih i seoskih površina na teritoriji Čačka, u planu je izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda i druge aktivnosti koje će Čačak učiniti zelenim gradom, rekao je gradonačelnik.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Dodela sredstava gradovima Srbije za unapređenje energetske efikasnosti

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski potpisao je sa predstavnicima 14 lokalnih samouprava ugovore koje će, iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti, a na osnovu Javnog poziva za dodelu sredstava, dobiti oko 160 miliona dinara bespovratnih sredstava za projekte unapređenja energetske efikasnosti u tim sredinama. Sredstva iz Budžetskog fonda su za projekte dobili Velika Plana, Ćuprija, Bački Petrovac, Kragujevac, Bajina Bašta, Ražanj, Subotica, Kruševac, Trstenik, Kraljevo, Ljubovija, Vranjska Banja, Boljevac i Priboj.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sredstva će biti iskorišćena za unapređenje energetske efikasnosti šest osnovnih škola, dva vrtića, Doma zdravlja, Doma kulture, zgrade lokalne samouprave, Doma učenika, zgrade Gerontološkog centra i javnog osvetljenja jedne opštine.

Ukupna vrednost projekata je oko 250 miliona dinara, a iz Budžetskog fonda, lokalne samouprave će bespovratno dobiti oko 160 miliona dinara, dok će oko 90 miliona dinara obezbediti same jedinice lokalne samouprave. Na Javni poziv su projekte prijavile 42 jedinice lokalne samouprave, a sredstva su dodeljena za projekte u 14 lokalnih samouprava (4 grada, 9 opština i 1 gradska opština).

Budžetski fond je počeo sa radom 2014. godine. Do sada je sprovedeno 6 javnih poziva za (su)finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti u jedinicama lokalnih samouprava i sklopljen je 91 ugovor. Projekti su prvenstveno obuhvatili mere unapređenja energetske efikasnosti na termičkom omotaču zgrade (zamena stolarije i postavljanje termoizolacije) i mere unapređenja termotehničkih sistema (ugradnja kotlova na biomasu, ugradnja termostatskih ventila, elektronski regulisanih cirkulacionih pumpi i uređaja za merenje predate količine toplote). Projekti su realizovani najčešće na javnim objektima kao što su: predškolske ustanove, domovi zdravlja, osnovne i srednje škole i upravne zgrade. Procenjena ušteda energije je oko 40 odsto.

Izvor: Мinistarstvo rudarstva i energetike

U Kini zbog poplava raseljeno na stotine hiljada ljudi (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Beasley)

Zbog poplava u južnoj i centralnoj Kini stotine hiljada ljudi su napustile domove, a desetak ljudi se udavilo, saopštila je Vlada u sredu, 10. juna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Diem Nhi Nguyen)

Ministarstvo za vanredne situacije je objavilo da je od 2. juna 228.000 ljudi u privremenom smeštaju, a uz više od 1.000 uništenih kuća, šteta od poplave je veća od 500 miliona dolara.

Sezonske poplave često nanose veliku štetu u nižim delovima glavnih rečnih tokova, posebno reke Jangce i Biserne reke, a vlasti izgradnjom brana nastoje da to preduprede.

Najveća poplava u Kini poslednjih godina, 1998, odnela je više od 2.000 života i uništila a skoro tri miliona kuća.

Izvor: Zelena Srbija