Home Blog Page 700

Zbog masovnog pomora pčela u Hrvatskoj proglašena elementarna nepogoda

Foto-ilustracija: Pixabay

Nezapamćeni pomor pogodio je više od jedne trećine svih pčelinjaka u jednoj od hrvatskih županiji koja je zbog toga proglasila i elementarnu nepogodu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako bi se zbog proglašenja elementarne nepogode moglo pomisliti da je neka prirodna katastrofa krivac za uništenje celih pčelinjih zajednica, istina je ipak drugačija. Pčele su otrovane.

“Najverojatnije je u pitanju neki insekticid kojim se protivpropisno prskalo. Ne možemo ni u koga upreti prstom, ali imamo svoje sumnje. Uzorke zemljišta, pčela, meda, ali i sa obližnjih njiva, policija je poslala u Centar za kriminalistička veštačenja “Ivan Vučetić” i uskoro bismo trebali dobiti njihove nalaze i saznati šta je uzrok ovoj katastrofi”, rekao je za “Indeks” Željko Trupković iz Udruženja pčelara “Agacija”.

“Do sada imamo prijave od 29 pčelara. To je preko hiljadu uništenih košnica”, rekao je Trupković.

Trupkovićeve pčele nisu nastradale, on je čistom srećom zatvorio svoje košnice, ali pčele mnogo njegovih kolega su nastradale.

Među prvima su stradale pčele Alojzija Friščića koji je doslovce pokopao pčele iz 25 košnica.

“Od pčelara sam postao grobar. Ovo je postalo ništa drugo nego grobarski posao. Pokopao sam 17 kanti od 15 litara punih pčela”, rekao je Friščić za Indeks.

Friščić veruje da je insekticid koji je pobio njegove pčele prskan po polju uljane repice koja se ne uzgaja za konzumaciju nego za seme.

Friščićev pčelinjak je uništen i trebaće mu godine da se oporavi. Već danima ovaj pčelar zakopava svoje pčele ni sam ne verujući šta ga je snašlo.

Izvor: RTS

Snažno zeleno – Program podrške za zaštitu životne sredine i održivi razvoj zajednica

Foto: Beogradska otvorena škola

Prijavite se za učešće u Programu podrške civilnom društvu za zaštitu životne sredine i održivi razvoj zajednica – Snažno zeleno u kojem će se raditi na razvijanju i realizaciji zelenih projektnih ideja koje će unaprediti kvalitet života u vašoj zajednici. U vreme globalne krize, kome smo danas svedoci, perspektive lokalnih zajednica su naročito važne, i zajednički rad na njihovom jačanju.

Program se realizuje u okviru projekta „Zeleni inkubator“, koji Beogradska otvorena škola sprovodi sa partnerima Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije. Projekat teži da doprinese osnaživanju organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine, da podrži inicijative lokalnih neformalnih grupa kao i da istraži potencijale i izradi preporuke za socio-ekonomski razvoj lokalnih zajednica na principima zelene (cirkularne) ekonomije.

Foto: Beogradska otvorena škola

Tematske oblasti obuhvaćene ovim Programom su:

 – Upravljanje otpadom;

 – Zaštita vazduha;

 – Zaštita prirode;

 – Zaštita i upravljanje vodama;

 – Klimatske promene;

– Horizontalno zakonodavstvo;

– Odgovor zajednice na posledice KOVID-19 krize.

Rok za podnošenje projektnih ideja je 28. juni 2020. godine, do 23 sata i 59 minuta. Predlozi projektnih ideja dostavljeni nakon postavljenog roka neće biti razmatrani.

Više o konkursu pročitajte ovde.

Novi dalekovod Kragujevac-Kraljevo osiguraće bolje snabdevanje strujom za milion korisnika

Foto: EMS

Novi dalekovod u dužini od 60 km između Kragujevca i Kraljeva osiguraće bolju povezanost i veći napon za 1 milion korisnika iz centralne i zapadne Srbije. Nestanci struje usled preopterećenosti postojećeg sistema će biti eliminisani. Gradnja dalekovoda sa unapređenjem trafostanica počela je juče.

Foto: EMS

Unapređenje će omogućiti da elektrane isporučuju istu količinu struje korisnicima uz manju potrošnju energenata. Opšti kvalitet vazduha će biti značajno poboljšan. Emisije CO2 će biti smanjena za 10.000 tona godišnje. Ušteda će biti oko 540.000 evra na godišnjem nivou, što je otprilike 10.800 MWh godišnje. Biće otvoreno 86 novih radnih mesta tokom izgradnje, kao i u toku perioda održavanja i upravljanja.

Evropska unija podržava projekat sa donacijom od 6,6 miliona evra. Ovo je prvi infrastrukturni projekat nakon uvođenja vanrednog stanja, što dovoljno govori o izuzetnom značaju ovog projekta u okviru Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Ovo je projekat od posebnog nacionalnog i regionalnog značaja koji će omogućiti sigurno i stabilno snabdevanje stanovništva električnom energijom i istovremeno spojiti tržišta Istočne i Zapadne Evrope. Ovaj dalekovod pripada drugoj fazi Transbalkanskog koridora za prenos električne energije. Pored izgradnje dalekovoda, druga faza uključuje unapređenje trafostanice Kraljevo 3, kao i opremanje visokonaponskom opremom trafo stanice Kragujevac 2.

Ukupna ugovorena vrednost radova i opreme iznosi 13,5 miliona evra. Rok za završetak radova je 610 dana. Ukupna investiciona vrednost radova druge faze, uključujući i radove na trafostanicama u Kragujevcu i Kraljevu iznosi 29,6 miliona evra.

Foto: EMS

Ovaj projekat finansira se kreditom u iznosu od 15 miliona evra, koji je odobrila Nemačka razvojna banka KfW (uz državnu garanciju), donacijom EU u iznosu od 6,6 miliona evra, koja će EMS-u biti dodeljena kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) iz Evropskog zajedničkog fonda Zapadnog Balkana, kao i sopstvenim sredstvima EMS.

Unapređena električna mreža će poboljšati pouzdanost pristupa napajanju strujom za građane i industriju. Donacija od 6.6 miliona evra je samo deo EU podrške u energetskom i sektoru povezanosti.

Realizacijom projekta zameniće se dalekovodna mreža naponskog nivoa 220 kV, koja je u ovim delovima Srbije dotrajala sa prosečnom starošću opreme od 50 godina. Podizanje naponskog nivoa TS Kraljevo 3 na 400 kV će u perspektivi omogućiti stabilan rad RHE Bajina Bašta, kao i buduće RHE Bistrica (planirane snage 680 MW). Projekat doprinosi i održivom ekonomskom razvoju Srbije, kao i globalnoj zaštiti klime putem smanjenja emisija ugljen-dioksida, jer će doneti značajna smanjenja u gubicima električne energije.

Izvođač radova je konzorcijum firmi Kodar Energomontaža doo, Beograd (kao nosilac konzorcijuma), Elektromontaža doo, Kraljevo, i Elnos BL, Banja Luka. Konsultanti konzorcijuma AF Consult Švajcarska i ELEM & ELGO, pružaju široku podršku u nabavkama radova i opreme.

Nakon završetka druge sekcije Transbalkanskog koridora, slediće realizacija treće sekcije, tokom koje će novim dalekovodima biti povezani Bajina Bašta i Obrenovac (109 kilometara), podizanje naponskog nivoa TS Bajina Bašta i opremanje dva nova dalekovoda u trafostanici Obrenovac, a zatim i četvrte sekcije koja podrazumeva izgradnju dvostrukog dalekovoda Bajina Bašta-Višegrad-Pljevlja.

Izvor: EU info centar

Poziv Beograđanima da učestvuju u mapiranju klimatskih izazova (VIDEO)

Foto: Centar za promociju nauke

Centar za promociju nauke poziva građane Beograda da tokom letnjih meseci prepoznaju i obeleže klimatske izazove u gradu prouzrokovane vrućinom i predlažu moguća rešenja

Foto: Centar za promociju nauke

Klimatske promene u našem gradu su žive i opipljive: beogradske zime postaju blage, snega gotovo da nema, a leta su nikad toplija. Svedoci smo sve češćih vremenskih ekstrema poput obilnih padavina i jakih suša. Centar za promociju nauke, uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine, ovog leta poziva građane da se i sami uključe u mapiranje klimatskih izazova u Beograda.

Tokom leta, svi građani će imati priliku da na interaktivnoj mapi obeleže mesta u gradu na kojima ih vrućina najviše pogađa. Da li negde nedostaje javna česma ili hladovina? Kako bi na nekoj lokaciji mogli da se ublaže efekti vrućine? Građani imaju priliku da obeleže i dobre i loše primere prilagođavanja na klimatske promene sa kojima se u Beogradu svakodnevno susreću, a ovo je prilika da neki od izazova budu konstruktivno rešeni. Na taj način građani, uz prethodno kreiranje naloga na interaktivnoj mapi, postaju deo ogromne istraživačke mreže, daju doprinos nauci i postaju i sami naučni istraživači.

Podršku ovoj akciji dala je i poznata muzičarka Ida Prester, koja je učestvovala u promotivnom spotu u režiji Miloša Tomića. Akciji se pridružuju i brojni stručnjaci – klimatolozi, energetičari, arhitekte, geolozi, ornitolozi…. – koji iz ugla svojih profesija upozoravaju na neophodnost da svi promenimo svoj odnos prema okruženju i osvestimo svoju ulogu u usporavanju klimatskih promena na planeti. Kako ističu stručnjaci, do suštinskih promena moguće je stići isključivo ukoliko se u akciju za klimu uključe svi: građani, udruženja, naučnici, ali i donosioci odluka koji se nalaze na relevantnim političkim pozicijama.

Kroz ovu akciju i projekat TeRRIFFICA poručuje da su očuvani i funkcionalni ekosistemi i zdrava životna sredina uslov naše budućnosti, i da danas, više nego ikada, svet mora da istupi i ujedini se u akcijama za ozdravljenje planete, a koncept građanske nauke je važan okvir kroz koji možemo da utičemo na dešavanja u našem okruženju.

Istražite više o mapiranju klimatskih izazova u Beogradu tokom letnjih meseci: http://belgrade.terrifica.eu/

Primena Pravilnika o voćnim sokovima odložena za sledeću godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Katherine Sousa)

Primena pravilnika o voćnim sokovima odlaže se do 1. januara 2021. godine, predviđeno je izmenama pravilnika ovjavljenih u najnovijem Službenom glasniku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychan)

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donelo je pre više od godinu i po dana Pravilnik o voćnim sokovima i određenim srodnim proizvodima namenjenim za ljudsku upotrebu. Prvobitno je primena planirana za 1. jul 2020.

Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi u pogledu kvaliteta voćnog soka kao i voćnog nektara.

Na primer, ako se proizvod dobija od jedne vrste voća, u nazivu proizvoda reč “voće” može da se zameni nazivom te vrste voća, primera radi naziv: “voćni sok jabuke” zamenjuje se nazivom: “sok jabuke”.

Za proizvode koji se proizvode od dve ili više vrsta voća, naziv proizvoda se sastoji od naziva upotrebljenog voća, prema opadajućem redosledu, na osnovu količine upotrebljenog voćnog soka ili voćne kaše.

Ako se proizvod dobija od tri ili više vrsta voća, nazivi voća u nazivu proizvoda mogu da se zamene izrazom – “od više vrsta voća”, ili sličnim rečima ili brojem upotrebljenih vrsta voća.

Voda koja se isključivo dodaje koncentrisanom voćnom soku i koncentrisanoj voćnoj kaši, radi vraćanja u prvobitno stanje, pri čemu je količina dodate vode jednaka količini vode koja je izdvojena prilikom njegovog koncentrisanja, ne mora da se navodi u spisku sastojaka.

Ako se voćnom soku dodaje voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva u količini većoj od one koja im je tehnološkim postupkom uklonjena, to treba da se navede na deklaraciji proizvoda, u spisku sastojaka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rinck Content Studio)

Kod mešavine voćnog soka i voćnog soka od koncentrisanog voćnog soka kao i kod voćnog nektara, koji je delimično ili u potpunosti dobijen od jednog ili više vrsta koncentrisanih voćnih sokova i/ili koncentrisanih voćnih kaša, na deklararaciji proizvoda navode se reči: “proizveden od jedne ili više vrsta koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše” ili “delimično proizveden od jedne ili više vrsta koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše”.

Kod voćnog nektara, na deklaraciji treba da se navede minimalan sadržaj voćnog soka, voćne kaše ili mešavine tih sastojaka rečima: “udeo voća: najmanje…%”.

Pri označavanju koncentrisanog voćnog soka koji nije namenjen isporuci krajnjem potrošaču, mora se navesti da li je dodat i u kojoj količini limunov sok, sok od limete ili materije za regulisanje kiselosti u skladu sa propisom kojim se uređuju prehrambeni aditivi.

Izvor: Nova ekonomija

Na koji način fudbal štiti planetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kobby Mendez)

Novo istraživanje u Engleskoj pokazalo je da na tabeli fudbalskih klubova rangiranih po ekološkom učinku vode četiri iz Premijer lige – Arsenal, Mančester siti, Mančester junajted i Totenhem.

Istraživanje je uradio Endrju Velfli iz Centra za istraživanje klimatskih promena Tindal na Univerzitetu u Mančesteru, u saradnji sa BBC Sportom, a poručio ga je Sportski pozitivan samit podržan od strane Ujedinjenih nacija.

Od kubova su u sklopu istraživanja tražene informacije o korišćenju čiste energije, energetskoj efikasnosti, efikasnosti potrošnje vode, inicijativama za održivi transport, smanjenju plastike za jednokratnu upotrebu, upravljanju otpadom, ponudi veganske hrane…

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Charters)

Zatim su fudbalski klubovi bodovani na osnovu toga da li sprovode inicijative za unapređenje ekoloških performansi na stadionima, u kancelarijama i/ili na terenu.

Kako je pokazalo istraživanje s kraja 2019, Arsenal je prešao na struju iz obnovljivih izvora 2017, papirnim i drvenim je zamenio plastične slamke, reciklira 90  odsto otpada koji se napravi na dan utakmice, ima sistem za ponovno korišćenje vode za navodnjavanje i takođe ima nekoiliko veganskih jela na meniju.

Mančester siti ima biciklistički parking i punjače za električne automobile na stadionu, zahvaljujući recikliranju uopšte ne šalje otpad na deponije, uveo je čaše za pivo za višekratnu upotrebu, što je omogućilo da se ukloni 29.000 čaša za jednokratnu upotebu na dan utakmice, i takođe smanjio potrošnju vode za 83 odsto zahvaljujući korišćenju kišnice.

Istraživanje je pokazalo da Mančester junajted vodi politiku kupovine sertifikovane zelene energije za sve svoje objekte i podržava šemu “Biciklom na posao” za zaposlene kojom se smanjuju troškovi kupovine bicikla i opreme. Taj klub sve što se ne reciklira koristi za proizvodnju energije dok otpad od hrane kompostira.

Totenhem, koji 10 odsto energije u trening centru proizvodi na licu mesta iz obnovljvih izvora, računa i na “zeleni krov” koji omogućava skupljanje i ponovno korišćenje kišnice. Taj klub se obavezao da će raditi na podizanju svesti o zaštiti sredine i deo svog sajta je posvetio svojim i aktivnostima drugih na tom planu.

Fudbalski klubovi Lester, Sautempton, Kristal palas i Votford su najslabije plasirani po ekološkim performansama.

Centar Tindal inače prespituje održivost velikih događaja, uključujući koncerte, festivale, Olimpijadu i Svetski kup, i u sklopu tih istraživanja uradio je “tabelu lige održivosti”.

“Bavimo se tim pitanjem jer su održivost i otisak emisije gasova sa efektom staklene bašte na velikim događajima i sportskim takmičenjima, poput fudbalskih, zaista znatni, a to ponekad ne privlači adekvatnu pažnju”, rekao je Velfli za EurActiv.com.

On je rekao i da je britanskim zakonom o klimatskim promenama postavljen cilj da zemlja postane klimatski neutralna do 2050.

Kler Pul, osnivačica i direktorka Sportskog pozitivnog samita, inicijative koja treba da okupi organizatore sportskih događaja i ekološke organizacije kako bi istražili načine za potencijalnu saradnju, pohvalila je Tindalov izveštaj jer ukazuje na pozitivno delovanje fudbalskih klubova.

“Neki klubovi su uradili neverovatan posao u smanjenju emisije ali, ako se o tome ne govori, verujemo da je to propuštena prilika – za klubove i sportiste, kao i za njihove navijače”, rekla je ranije Pul za EurActiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Momentista)

Ona je istakla da je važno da klubovi razmenjuju informacije o aktivnostima na planu zaštite životne sredine dodajući da svaki klub, bez izuzetka, ima ambiciju da uradi više.

“Vidimo sistemske inicijative u pogledu opcija za održivi transport, energetsku efikasnost i smanjenje ili uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu u svih 20 kubova”, rekla je ona i istakla da “16 klubova ima vegansku hranu u ponudi i strategije za efikasnu potrošnju vode”.

Mnogo je načina na koji fudbal može da pomogne u borbi protiv promena klime, počev od svog ekološkog uticaja.

“Idealno bi bilo da postoje organizacije sa ‘treće strane’ koje analiziraju ekološke efekte fudbala, rangiraju klubove, ukazuju šta je dobro, a čega se treba stideti”, rekao je Velfli.

“Fudbal je veliki sektor čiji uticaji dolaze sa stadiona, od putovanja, navijača, hrane… i u svakom od tih biznisa postoje mogućnosti za smanjenje štete po životnu sredinu”, zaključio je Velfli.

Izvor: EurActiv.rs

Kina prednjači u broju električnih vozila i punjača

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 2010. godine, kada su elektromobili ušli u komercijalnu upotrebu, do prošle godine, njihov broj na svetskim putevima se uvećao sa 17.000 vozila na 7,2 miliona. Vlasnici čak 47 odsto planetarnog voznog parka na električni pogon, prema navodima Međunarodne agencije za energetiku, potiču iz Kine.

Tokom 2019. godine, prodato je 2,1 miliona automobila na elektropogon. Na taj način je oboren rekord postavljen u godini pre i to za 40 odsto, a ukupan udeo električnih četvorotočkaša na “auto-tržištu” je bio 2,6 odsto. Pored automobila, značajno skače i broj dvotočkaša, trotočkaša, autobusa i kamiona “na struju”.

U energetskoj transformaciji sektora saobraćaja ogromnu ulogu igraju i vlade. Do 2019. godine, u cilju podsticanja kupovine ekološki prihvatljivijih prevoznih sredstava, one su se pre svega oslanjale na subvencionisanje, a sada se sve više okreću uvođenju regulatornih i drugih strukturalnih mera poput zahteva za nultim emisijama ili uštedama goriva. Kako bi tranzicija sa dizelaša i benzinaca bila ekonomski održiva za zemlje, šalju se jasni, dugoročni signali proizvođačima i korisnicima.

Iako predvodi revoluciju u transportu, Kina je u godini iza nas gotovo prepolovila finansijsku pomoć kupcima elektromobila, što je uslovilo da u drugoj polovini godine kupovina opadne za 50 odsto. Električni automobili kompanija Tesla i Dženeral motors su u Sjedinjenim Američkim Državama ostali bez podsticaja u sklopu tamošnjeg poreskog programa zato što je dostignut maksimalni mogući broj prodaja – 200.000. Ovo se naravno odrazilo na  broj prodatih elektromobila – koji se u toku godine smanjio za 10 odsto. S obzirom na to da su najperspektivnija tržišta za električna vozila kinesko, američko i evropsko, pad prodaje na teritoriji dva lidera je uslovio i usporavanje globalnog napretka ka čistoj mobilnosti, bez obzira na to što su stručnjaci u Evropi zabeležili rast prodaje za 50 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

Profil kupaca se od začetaka elektromobilnosti do danas značajno izmenio i više to nisu isključivo tehnološki zaluđenici, već je kupovina itekako omasovljena zbog pojeftinjenja tehnologije, ekspanzije infrastrukture za punjenje i razvoja različitih modela. Proizvođači automobila će tokom 2020. i 2021. godine obogatiti svoju ponudu električnih automobila. Iako će i “elektrifikovani” asortiman pretrpeti udarac od pandemije novog koronavirusa, on će biti znatno blaži u poređenju sa onim koji će pasti na ostatak auto-industrije.

Uporedo sa rastom broja elektromobila na putevima se širi i mreža punjača. Njihov broj je u prošloj godini dostigao 7,3 miliona komada, od čeka se 6,5 miliona nalazi u privatnom vlasništvu – bilo da je reč o kućama, zgradama ili kancelarijama. U Kini se smestilo 37 odsto privatnih punjačkih mesta, 52 odsto javnih sporih punjača i 82 odsto brzih javnih punjača.

Takozvana električna mikromobilnost takođe cveta od 2017. godine. Na gradskim ulicama su sve zastupljeniji električni trotineti, električni bicikli i električni mopedi.

Jelena Kozbašić

Zašto je u divljinu poslato 10 crvenih pandi opremljenih GPS uređajima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Payne)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rafael Garcin)

Crvene pande, sitni sisari koji više podsećaju na rakune nego na velike pande, spadaju u veoma ugrožene vrste.

Žive na području jugozapadne Kine i na Himalajima, odnosno u Nepalu, na Tibetu, Butanu, severoistočnih Indiji i Mjanmaru, a kao i njihova velika braća hrane se bambusom. U svim zemljama u kojima su nastanjene predstavljaju zaštićenu vrstu.

Ipak, populacija crvenih panda i je u konstantnom padu. Zato su zaposleni u konzervatorijumu došli na ideju da ove ljupke životinje “opreme” GPS okovratnicima koji će pratiti njihovo kretanje, kao i brojnost u šumama, ali i ukazati na faktore koji dovode do njihovog izumiranja.

Najveći problem ovih životinja jeste gubitak šuma, a time i njihovog staništa i hrane.

Foto: Valentin Petkov

Za sada je 10 crvenih pandi poslato u šume u planinama Nepala sa GPS ogrlicama oko vrata, odnosno šest ženki i četiri mužjaka.

Trenutna populacija ove vrste ne broji više od nekoliko hiljada jedinki, a mnogi smatraju da taj broj ne prelazi više od 2.500 odraslih crvenih pandi.

Pored toga, do skoro se vodila polemika da li se ove životinje dele na dve vrste – kineske i himalajske ili postoji samo jedna. DNK analiza sprovedena u Kini utvrdila je da postoje dve vrste divljih crvenih pandi čije su populacije razdvojene rekom još pre više od 250.000 godina te su pošle različitim putevima.

Ipak, mnogi naučnici tvrde da su to zapravo varijacije jedne vrste te da bi insistiranje na separaciji samo odmoglo u njihovom očuvanju.

Osnovna razlika između kineske i himalajske crvene pande jeste u fizičkom izgledu: naime, kineske krasi crvenije krzno i prugasti prstenovi na repu, dok je himalajskim lice nešto belje.

Jelena Cvetić

Upoznajte zaštićena područja Srbije

Foto: Wikipedia/StefanstMPF

Od formiranja Ministarstva zaštite životne sredine 2017. godine, zaključno sa 12. junom 2020. godine, kada je Vlada Srbije, usvojila Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Kalenić”, povećana je ukupna površina zaštićenih područja  sa 575 310,00 ha, odnosno 6,51 odsto ukupne površine Republike Srbije, na 678.196 ha, što iznosi 7,66 odsto ukupne površine Republike Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Proglašeno je 15 novih zaštićenih područja od nacionalnog interesa čime je broj zaštićenih područja u Republici Srbiji povećan na 471, od čega je 87 područja od nacionalnog interesa.

Strateški cilj Republike Srbije, koji je predviđen i Prostornim planom Republike Srbije, jeste i povećanje površine pod zaštitom na 12 odsto teritorije.

Zaštićena područja su najbolji  „alat“ kojim se vrši zaštita prirode i kojim se direktno štite divlje biljne i životinjske vrste, odnosno uspostavljanjem zaštićenih područja znatno se postiže očuvanje biodiverziteta. Ta područja su najuočuvaniji i najistaknutiji reprezenti biološke raznovrsnosti i divljine, geografskih i geoloških znamenitosti i lepote prirode naše zemlje.

Zaštićena područja predstavljaju žive pejzaže, koji se ne mogu stvarati bez lokalnog stanovništva, koje tu ostvaruje svoje ekonomske planove i kvalitet života, naravno, sve u skladu sa zahtevima očuvanja prirode i održivog razvoja.

Održivi razvoj upravo i podrazumeva upravljanje svim resursima, na način koji zadovoljava ekonomske, društvene i estetske potrebe lokalnog stanovništva.

Radi očuvanja prirode u zaštićenim područjima primenjuje se trostepeni režim zaštite i to: režim zaštite I stepena, kao režim stroge zaštite, režim zaštite II stepena ili režim aktivne zaštite, i režim zaštite III stepena, kao slobodniji režim zaštite sa kontrolisanim korišćenjem prirodnih resursa i prostora.

Park prirode „Radan” stavlja se pod zaštitu, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja i svrstava se u Ι kategoriju zaštite. Površina Parka prirode „Radan” iznosi 41.312,66 ha i obuhvata opštine Kuršumlija, Bojnik, Lebane, Medveđa i Prokuplje.

Park prirode „Radan” odlikuje se izrazito geološkom i predeonom raznovrsnosnošću, a naročito izrazitim oblicima vulkanskog reljefa. Ima posebnu vrednost za region južne Srbije, izražene biološke raznovrsnosti, atraktivne geomorfologije, stvorenih kulturnih obeležja, osobenosti graditeljstva i tradicionalnog načina života lokalne zajednice. Pored Spomenika prirode „Đavolja varoš” i Caričin grad se ističe kao izuzetan kulturno-istorijski spomenik, zaštićen od strane nadležnih institucija.

Foto: Wikipedia/zh:User:Snowyowls

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ stavlja se pod zaštitu, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja i svrstava se u Ι kategoriju zaštite. Površina Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ iznosi 6.779,77 ha i obuhvata teritoriju grada Kikinde i opština Čoka i Novi Kneževac.

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ, odlikuje jedinstveni iskonski mozaik stepskih, slatinskih i močvarnih staništa i jedina preostala populacija velike droplje (Otis tarda) u Republici Srbiji. Usled izmene, nestanka i rasparčavanja nekadašnjih prirodnih prostranstava koja su im pružala uslove za život, velikim dropljama se drastično smanjuju brojnost i rasprostranjenje. Ove krupne i osetljive ptice teško opstaju u uslovima intenzivne obrade zemlje i uzurpacije prostora. Drastičan pad populacije i stalna opasnost u kojoj se nalaze, uvrstila ih je na listu najugroženijih vrsta na planeti – Crvenu listu IUCN, kao i na listu vrsta zaštićenih prethodno kao prirodne retkosti, a sada kao strogo zaštićene vrste u Srbiji.

U cilju očuvanja poslednjeg utočišta ove vrste u našoj zemlji, kao i njenih najvrednijih staništa, 1997. godine je uspostavljeno zaštićeno prirodno dobro na površini od 979,4394 hektara. Rezultati višegodišnjeg rada na praćenju stanja i borbi za očuvanje i unapređenje jedine populacije ove vrste u Srbiji, ukazali su da je prostor na kome se odvija aktivnost velikih droplji mnogo širi od prvobitno zaštićenog područja. U cilju očuvanja jedinstvene populacije velike droplje i njenog staništa u Srbiji, donet je novi akt o zaštiti šireg područja

Strogi rezervat prirode „Kalenićˮ stavlja se pod zaštitu, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja i svrstava se u Ι kategoriju zaštite. Površina Strogog rezervata prirode „Kalenićˮ iznosi 2 ha i nalazi se na teritoriji opštine Rekovac. Strogi rezervat prirode „Kalenićˮ karakteriše retka i jedinstvena klimatogene šumska zajednica sladuna i cera (Quercetum farnetto-cerris) starosti oko 100 godina, koja predstavlja i značajno stanište strogo zaštićenih vrsta faune ptica kao što su mišar, šumska sova, veliki šareni detlić, kos, drozd imelaš, velika i obična siva senica, brgljez i dr.

Pročitajte više OVDE!

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Crna Gora dobija prvi Naučno-tehnološki park

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković ozvaničice početak radova na prvom Naučno-tehnološkom parku Crne Gore danas, 16. juna, u 11 sati.

Na svečanoj ceremoniji prisutnima će se obratiti premijer Marković, kao i izvršni direktor NTP-a Velibor Bošković. Ovom prilikom biće upriličeno i potpisivanje Ugovora o strateškom partnerstvu između NTP-a i Crnogorskog telekoma u vrednosti od 1,5 milion evra. Ugovor će potpisati ministarka nauke dr Sanja Damjanović, izvršni direktor NTP-a Velibor Bošković, izvršna direktorka Crnogorskog Telekoma Dzina Tsibulskaja i direktor sektora za razvoj proizvoda i digitalnu transformaciju Crnogorskog Telekoma Dušan Banović.

Naučno-tehnološki park Crne Gore je izuzetno važan infrastrukturni i razvojni projekat Vlade Crne Gore ukupne investicije od 12 miliona evra koji će biti stavljen u funkciju do kraja sledeće godine. Ovo će biti mesto za nove, tehnološki orjentisane, brzorastuće biznise, koje će ujedno podsticati izvoz IT usluga, ali i privlačiti strane investicije.

Izvor: Vlada Crne Gore

Leskovac uštedeo 28,5 tona ugljen-dioksida zahvaljujući Fortuni Solaris

Foto: Grad Leskovac

Gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović je juče, 15. juna, u naselju Bobište posetio kompaniju Fortuna koja se od polovine 1992. godine bavi veleprodajom vodovodnog i kanalizacionog materijala i koja je 2014. godine, prateći savremene tehnologije i svetske trendove otvorila ogranak Fortuna Solaris čijem je otvaranju prisustvovao.

Foto: Grad Leskovac

“Bila mi je čast da otvorim ovaj ogranak, a još sam srećniji kada vidim da su nakon šest godina i dalje uspešni u svom poslovanju. Ulaganje u solarnu energiju je perspektivno, dugoročno, stabilno i sigurno donosi prihod i prema mojim saznanjima ima još leskovačkih privrednika koji se svoj biznis usmeravaju ka ovoj oblasti. Povećana potreba za električnom energijom i povoljni uslovi poslovanja dovode do zaključka da ovaj vid preduzetništva ostvaruje dvostruku korist, kako za proizvođače, tako i za širu društvenu zajednicu. Hvala gospodinu Popoviću koji nas je danas ponovo ugostio i omogućio nam da uživamo u lepoti elektrane. Na samom kraju želim da mu se zahvalim i zbog toga što je odgovorni član naše društeve zajednice jer je spostvenim sredstvima finansirao uređenje Zlatiborske ulice u kojoj se njegova kompanija nalazi“, rekao je gradonačelnik u Fortuni.

Vlasnik Nebojša Popović, osnivač ove zelene firme se zahvalio se gradonačelniku na poseti, dodavši da je od osnivanja prošla polovina ugovorenog perioda sa EPS-om: “Proizvodimo 5.000 kilovata električne energije na mesečnom nivou. U odnosu na snabdevanje fosilnim gorivima 28,5 tona ugljen-dioksida smo uštedeli zahvaljujući solarnoj elektrani, a zamislite koliko ćemo uštedeti za 12 godina”, rekao je Popović i poručio da bi svi građani trebalo da se okrenu ovim zdravim, zelenim vidovima energije.

Izvor: Grad Leskovac

Novina na Adi Ciganliji – elektrovozila za besplatan prevoz posetilaca

Foto: Ada Ciganlija

Ada Ciganlija je nesumnjivo jedna od centralnih ekoloških oaza, jer zahvaljujući blagotvornoj kombinaciji uticaja vodenih površina i šumskih kompleksa poseduje specifičnu mikroklimu koja ima veliki uticaj na opštu ekološku sliku Beograda.

Foto: Ada Ciganlija

Imajući u vidu neophodnost zaštite flore i faune Ade kao jedinstvenog prirodnog bogatstva Beograda, a opet razmišljajući o potrebama svih korisnika naših usluga, menadžment JP „Ada Ciganlija“ je pripremio jedinstveni ekološki vid transporta posetilaca u delovima Ade Ciganliji koji nisu dostupni za motorna vozila.

Uređenjem i rekonstrukcijom velikog parking prostora kod objekta „Kupatilo Beograd“ stekli su se adekvatni uslovi za prihvat velikog broja turista. Imajući u vidu neophodnost očuvanja ekoloških parametara Ade Ciganlije, menadžment preduzeća će u saradnji sa Gradom Beogradom omogućiti potpuno besplatan prevoz za sve posetioce od parking prostora do kupališta na Savskom jezeru pomoću 4 resort vozila na elektropogon. Ova vozila su izuzetno tiha i jednostavna prevozna sredstva koja ostvaruju veliku uštedu na pogonskom gorivu i čiji su troškovi upotrebe izuzetno niski, a potrebe za održavanjem minimalni.

Takođe, nabavljena su i 3 električna mini-bus vozila (2 otvorenog i 1 vozilo zatvorenog tipa) koja će po simboličnoj ceni putnike prevoziti od autobuske stanice u Radničkoj ulici do nekoliko lokaliteta na Adi Ciganliji.

Za potrebe službi JP „Ada Ciganlija“ nabavljeno je 7 elektrotrotineta koji će služiti za obavljanje redovnih radnih aktivnosti, a sve u skladu sa opredeljenjem za ekološki čistu Adu Ciganliju.

Uvođenjem ovakvog vida transporta, Ada Ciganlija će svakako dobiti na atraktivnosti uz istovremenu brigu o ekološkim aspektima koje je nephodno ispoštovati kako bi Ada ostala ono što zaista jeste – ekološka oaza nedaleko od centra višemiolionskog grada.

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević i direktor JP „Ada Ciganlija“ Robert Đukić, u petak 13. juna najavili su otvaranje kupališne sezone na Savskom jezeru i predstavili nova elektrovozila koja će biti na usluzi posetiocima „beogradskog mora“ tokom letnjih meseci.

Više o tome pogledajte na linku:

Izvor: Ada Ciganlija

Hrvatska ističe važnost upotrebe čiste energije na ostrvima u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Voros)

Ministri za energetiku održali su danas 15. juna poslednju neformalnu video-konferenciju tokom hrvatskog predsedanja Većem Evropske unije na kojoj je ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić predstavio Memorandum o razumevanju za sprovođenje Deklaracije o čistoj energiji za EU ostrva (The Memorandum of Split).

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

“S obzirom na to da se naše presedavanje bliži kraju, istakao bih da je Hrvatsko predsedništvo donelo dva značajna dokumenta u oblasti energetike. Reč je o Zaključcima o odgovoru na pandemiju bolesti KOVID-19 u energetskom sektoru EU-a i Memorandum o razumevanju u području čiste energije na ostrvima. Hrvatska je inicirala potpisivanje Memoranduma koji je nastavak Deklaracije iz Valete, a kojem je cilj unaprediti energetsku tranziciju na ostrvima uz poštovanje specifičnosti svakog ostrva i proširiti i ojačati saradnju između država članica”, rekao je ministar Ćorić.

Memorandumom će se uspostaviti okvir za proširenje početne saradnje kako bi se unapredila energetska tranzicija za ostrva uz poštovanje specifičnosti svakog, omogućiti podrška EU ostrvima, promovisati učešće ostrvskih zajednica i građana EU-a i podstaći razmena najboljih primera i prakse.

Ministar Ćorić je istakao kako je “ponosan što je osiguran okvir za nastavak dugoročne saradnje i osiguravanje čiste energije na ostrvima”.

Memorandum je pripreman uzimajući u obzir ciljeve Pariskog sporazuma, Evropskog zelenog dogovora, ZEV o postizanju klimatski neutralne EU do 2050, zakonodavni paket Čista energija za sve Evropljane i Nacionalne energetske i klimatske planove.

Ministri za energetiku na neformalnoj video-konferenciji razmenili su mišljenja o transformaciji energetskog sistema i ekonomskog oporavka nakon pandemije KOVID-19 u okviru Evropskog zelenog plana. Uz to, Evropska komisija je izvestila ministre o svom revidiranom radnom programu i trenutnom stanju vezano za nacionalne energetsko-klimatske planove, a svoj radni program predstavilo je i nadolazeće Nemačko predsedništvo.

Pandemija KOVID-19 i ekonomska kriza imaju značajan uticaj na celokupnu privredu u 2020. godini i energetski sektor ne predstavlja izuzetak. Negativn uticaji će se verovatno nastaviti i u 2021. godini, što može uzrokovati usporavanje energetske tranzicije ako se ne osigura odgovarajuća potpora. Od samog početka pandemije, Hrvatsko predsedništvo organizovalo je nekoliko rasprava na visokom nivou o trenutnom stanju u energetskom sektoru i izgledima za budućnost i istaklo je najznačajnije elemente transformacije energetskog sistema EU u Zaključcima o odgovoru na pandemiju KOVID-19 u energetskom sektoru EU – put prema oporavku.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Radi pravovremenog odgovora na posledice ekonomske krize i sprečavanja daljeg uticaja, Evropska komisija je pripremila sveobuhvatni plan oporavka utemeljen na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Kao deo plana oporavka, predstavljen je instrument “Next Generation EU”, koji donosi niz mehanizama za podsticanje oporavka i daljeg ubrzanog razvoja, kao i dodatna prilagođavanja EU proračuna koje imaju uticaj na energetski sektor. Svi instrumenti za oporavak u skladu su s Evropskim zelenim planom koji i dalje ostaje strategija evropskog rasta i razvoja.

Revidirani radni program Evropske komisije naglašava središnju ulogu energetskog sektora u oporavku, pridajući veliku važnost nizu inicijativa i strategija koje će osigurati potrebna ulaganja u energetski sektor i podstaći sprovođenje projekata, posebno onih na lokalnom nivou koje je moguće brzo sprovesti. Inicijative koje se odnose na energetsku obnovu zgrada, integraciju energetskog sektora, ulogu vodonika i ostalo, osiguraće očuvanje postojećih radnih mesta i podstaći stvaranje novih u skorijoj budućnosti.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Održiva budućnost uz ugljen-dioksid je ipak moguća?

Foto-ilustracija: Unsplash (Backer Sha)

Kako pad emisija ugljen-dioksida usled krize izazvane pandemijom koronavirusa ima samo kratkoročni uticaj u domenu klimatskih promena, neophodno je preduzeti odgovarajuće mere za uspešnu energetsku tranziciju, ali i zadovoljavanje energetskih potreba na globalnom nivou.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomasz Zuczek)

Prema procenama, nemoguće je do 2050. godine u potpunosti isključiti fosilna goriva, ali se takođe teži tome da se unaprede i razviju čisti izvori energije.

Veliki deo svetske energije se troši u sektorima koje je teško dekarbonizovati, kao što su industrija čelika, cementa i hemikalija. Zato se traži rešenje za skladištenje emisija ugljen-dioksida.

“Saudi Aramco” osmisilio je inovativan paket tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida, odnosno ublažavanje uticaja emisija time što veliki deo zapravo zahvati pre nego što dospeju u atmosferu.

Trenutno se ova tehnologija ispituje u gasnoj elektrani u Saudijskoj Arabiji. Postrojenje sakuplja čak 800.000 tona ugljen-dioksida na godišnjem nivou. Pored toga, nedavno su osmisilili teška teretna vozila koja čak 45 odsto svojih emisija skladište unutar sebe, te ih ne ispuštaju u atmosferu.

Mnogi projekti usmereni su upravo na hvatanje ugljen-dioksida, kako to trenutno predstavlja ključno rešenje za budućnost sa niskim udelom ugljenika.

Ipak, neophodni su dalji projekti kako bi ova tehnologija postala održiva u komercijalnom smislu i u privatnom sektoru. Neka istraživanja pokazala su da je moguće i reciklirati ugljen-dioksid, te bi tako tehnologija skladištenja C02 bila u mogućnosti da stvori kružni sistem u kojem ugljen-dioksid prestavlja sirovinu, a ne otpad. Već je otkriveno da se može koristiti u proizvodnji goriva, hemikalija, kao i plastike.

Saudi Aramco je, pored toga, razvio tehnologiju koja koristi ugljen-dioksid umesto vazduha za očvršćivanje betona – te tako doprineo skladištenju do 20 odsto ugljen-dioksida u građevinskom sektoru.

Održiva budućnost uz ugljen-dioksid, ali kao reciklabilan gas i okretanje obnovljivim izvorima energije, može postati potencijalni scenario.

Jelena Cvetić

 

Crna Gora najavljuje građanima beskamatne kredite za izgradnju solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 177. sednici, kojom je predsedavao premijer Duško Marković, utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici s Izveštajem sa javne rasprave.

Predloženim zakonom pojednostavljuje se i skraćuje postupak priključenja objekata korisnika na elektroenergetski sistem i omogućava građanima da dobiju beskamatne kredite za ugradnju solarnih panela na svoje objekte i da kredit vraćaju zaradom od proizvedene energije.

Preciziran je zakonski okvir za berzanski oblik trgovanja električnom energijom i usklađen postupak izdavanja i korišćenja garancija porekla sa pravilima evropskog udruženja organizacija koje izdaju garancije porekla, saopštila je Vlada.

Izvor: Vlada Crne Gore

Kišne bašte – pejzažnom arhitekturom protiv poplava u gradovima

Foto: Wikipedia/DASonnenfeld

Ovo je pravi primer kako se atmosferska voda može bolje iskoristiti, a ujedno i smanjiti opterećenje kanalizacionih mreža.

Foto: Wikipedia/Moreau1

Svedoci smo kako su nam ovih dana gradovi sve češće pod vodom usled velikih padavina i preopterećenih kanalizacionih mreža. Kišnica ne uspeva da bude sprovedena u odgovarajuće tokove pa ulice postaju potoci. Iako brzog rešenja za ovaj problem nema, postoje primeri svetske prakse u sprovođenju i boljem korišćenju atmosferske vode. Jedan od njih je i kišna bašta.

Kišne bašte ili kišne retenzije predstavljaju depresije koje su najčešće izgrađene u blizini saobraćajnica ili nepropusnog tla, a kao takve imaju zadatak da usvoje višak atmosferske vode nastale iznenadnim velikim padavinama sa ciljem da rasterete kanalizacionu mrežu.

Takva depresija bi trebalo da bude ispunjena u prvom sloju poroznim materijalima (šljunak krupne granulacije) u kojima se nalazi perforirana drenažna cev koja dalje odvodi višak vode ka kanalizaciji. Prednost je u tome što će određena količina vode biti usvojena od strane biljaka i ostalih elemenata kišne retenzije, dok će količina vode kojom će se opteretiti kanalizaciona mreža biti 40-50 odsto manja, kaže za portal Gradnja Nikola Petrovića iz kompanije “Green Decor”.

Iznad sloja šljunka, postavlja se sloj geotekstila koji služi za filtraciju viška vode, ali i sprečava mešanje i spuštanje frakcije humusa u niže slojeve, dok na samoj površini treba ugraditi humusni supstrat kao osnovni medijum za rast i razvoj biljaka.

Sadnjom autohtonih biljaka sa dubokim korenovim sistemom, postiže se osnovni vizuelni efekat kišne bašte, te na taj način biljke mogu opstati i u uslovima prekomerne količine vode, kao i u totalno sušnim uslovima.

Prilikom dizajniranja kišnog vrta, neophodno je ispratiti pad saobraćajnice i na osnovu njega ostaviti prostor za „propuste za vodu“ u vidu ivičnjaka koji nedostaje.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autor: Igor Conić