Home Blog Page 697

Potrebno uspostavljanje novih ciljeva u borbi protiv izumiranja živih vrsta

Foto-ilustracija: Unsplash (Fezbot2000)

Svetski stručnjaci tvrde da je svetu neophodno formiranje jedinstvenog cilja, poput cilja uspoostavljenog u okviru Pariskog sporazuma – da porast globalne temperature ne pređe 1,5 stepeni Celzijusa – ali ovog puta usresređenog na borbu protiv gubitka živog sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Ujedinjene nacije su u prošlogodišnjem izveštaju navele da za čak milion vrsta preti izumiranje.

Kriza koju je tokom poslednjih meseci izazvao koronavirus ukazala je na opasnosti od poremećaja ravnoteže između životinja i ljudi. Trgovina divljim vrstama čiji se broj nepovratno smanjuje, ali i krčenje šuma i gubitak staništa umnogome doprinose mogućnosti razvijanja brojnih bolesti.

Pored toga, već neko vreme se spekuliše da smo u toku šestog masovnog izumiranja, za koje smo najviše zaslužni mi sami.

Aktivisti za zaštitu životne sredine iz Velike Britanija i Nemačke pozivaju da se uspostavi dugoročni cilj smanjenja izumiranja vrsta, i to na manje od 20 izumiranja godišnje.

U planu za ovu godinu bila je tema biološke raznovrsnosti, naročito na Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, na kojoj se očekivala izrada globalnog plana za očuvanje biodiverziteta. Međutim, to je, kao i Samit o klimi u Glazgovu, za sada otkazano.

Južni beli nosorog je jedna od životinja kojoj preti istrebljenje. Iako je opstanak ove vrste bio pod znakom pitanja, očuvanje jednog parka na jugu Afrike Hluhluwe Imfolozi Park (HiP), ipak, im je obezbedio nešto sigurnije preživljavanje.

Zahvaljujući tome, do 2011. broj belih nosoroga je sa 50 skočio na 17.000. Međutim, u zemljama poput Kine i Vijetnama, njihovi rogovi koriste se u medicinske svrhe, te najveća opasnost leži upravo u krivolovu.

Iako je zabrana lova na nosoroge na snazi godinama, crno tržište i dalje predstavlja veliki problem.

Jelena Cvetić

Toplana u Boru se u saradnji sa EBRD-om okreće obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić sastao se sa predstavnicima delegacije Evropske banke za obnovu i razvoj koju je predvodila Žužana Hargitai, regionalna direktorka za Zapadni Balkan sa sedištem u Srbiji.

Foto: Grad Bor

Tema sastanka bila je energetska efikasnost kroz obnovljive izvore energije, ali i smanjenje aerozagađenja. Predstavnici Evropske banke u razgovoru sa prvim čovekom Bora i njegovim sagovornicima razgovarali su o zameni energenata obnovljivim izvorom energije u tamošnjoj toplani, ali i rekonstrukciji sistema centralnog grejanja.

„U narednih mesec ili dva, grad će imati priliku da se opredeli za određeni izvor energije koji želi da koristi. Mi smo spremni da pomažemo u daljim studijama, da definišemo projekat, kao i da finansiramo isti uz dodatne povoljnosti za grad. Treba videti šta je isplativo i to treba definisati u fazama, kako bi bilo najbolje za grad“, rekla je Žužana Hargitai, direktorka direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan sa sedištem u Srbiji.

U toku je izrada nekoliko studija kako bismo utvrdili isplativost i opravdanost projekta, a Evropska banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike Srbije sa projektom izgradnje novih kotlarnica i ostali zainteresovani partneri uvideli su u gradu Boru direktnog i odgovornog partnera za rešavanje ovog pitanja.

„Pred nama je veliki zadatak kompletne rekonstrukcije toplane, jer naši građani moraju imati kvalitetnije, stabilnije i jeftinije grejanje, a Evropska banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike Srbije, sa projektom izgradnje novih kotlarnica, uvidele su u Boru direktnog i odgovornog partnera za rešavanje pitanja energetske efikasnosti na teritoriji našeg grada. Kroz direktno finansiranje i pomoć Evropske banke, sve zgrade na teritoriji grada učinićemo energetski efikasnijim, čime će sugrađani dobiti komfor, dobićemo manju potrošnju neophodne energije, samim tim i nižu cenu grejanja, ali i nove fasade“, istakao je ovo prilikom gradonačelnik Milikić.

Izvor: Grad Bor

Iz Nemačke nam stiže novi izvor zagađenja – polovna dizel vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Fewings)

Prošle godine izvoz polovnih automobila iz Nemačke na istočno i jugoistočno evropsko tržište bio je 226.000 vozila, dvostruko više u odnosu na 2018. godinu. U Srbiji se u prvih šest meseci ove godine i pored kovida na carini prijavilo 10.000 vozila, što znači da ćemo do kraja godine imati uvoz od oko 35.000 dizelaša koji ne mogu da se prodaju na nemačkom tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nabeel Syed)

Trenutno tri miliona vozila sa dizel motorima standarda evro 4 i evro 5 stoji na placevima u Nemačkoj i čeka kupce većinom sa jugoistočnog Balkana, jer ta vozila od jeseni neće moći u mnoga gradska jezgra u nemačkim gradovima. Dileri nisu očekivali ovako komplikovanu situaciju sa koronom, a ni sa padom prodaje novih vozila od 50 odsto, pa gledaju da se u većom količinama oslobode dizela između 2008. i 2012. godine.

Jedan dan stajanja na placu ih košta 25 evra, a i cene su drastično pale, kažu u nemačkom automobilskom klubu.

“Cene su jako pale, uzmimo jedno vozilo staro tri godine sa pređenih 45.000 kilometara, ono je izgubilo skoro polovinu svoje vrednosti. Kada na scenu stupe sve najvaljenje mere cene će više pasti i onda će se dizelaši nabavljati još povovoljnije”, rekao je Hans Lemark iz Adaka.

Glavni kupci dolaze iz zemalja sa Balkana, a prednjače Srbija i Hrvatska.

“Zaista je osetno porastao broj automobila koji se izvoze. U Hrvatsku je prošle godine otišlo 7.500 automobila, oni su doslovno prepravili tamošnje tržište, u Srbiju preko 10.000, znači uočen je jasan trend porasta izvoza u te dve zemlje”, dodaje Lemark.

Dizeli ostaju van stroja jer su nemačke vlasti rešile da rigorozno kontrolišu emisiju izduvnih gasova.

U poslednjih pet godina u Srbiju je ušlo oko pola miliona polovnih vozila.

Ako se ovaj trend nastavi, zagađenje koje možemo očekivati u narednim godinama može odneti više ljudskih života nego korona jer, da podsetimo, godišnje od respiratornih oboljenja u Srbiji oboli oko 6.000 osoba, od čega 30 odsto umre.

Izvor: RTS

Obezbeđen pristup elektroenergetskoj mreži Romima u Hrvatskoj

Foto: HEP

U sedištu Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu potpisan je ugovor o financiranju Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu domaćinstvima u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu u razdoblju 2017-2020. Ugovor su potpisali ministar zaštite okoline i energetike  Tomislav Ćorić i direktor HEP – Operatora distributivnog sistema (HEP ODS-a) Nikola Šulentić.

Ministarstvo zaštite okoline i energetike ovim je ugovorom osiguralo sredstva u iznosu od 2 miliona kuna (260.000 evra) kojima će HEP ODS realizovati priključke korisnika koji ispunjavaju sve potrebne zakonske preduslove neophodne za priključenje na distributivnu mrežu. Elektrifikacija romskih naselja deo je mera Vlade Republike Hrvatske za poboljšanje životnog standarda pripadnika nacionalnih manjina.

Foto: HEP

“Verujem da će se sprovođenjem ovog Ugovora u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine znatno unaprediti kvalitet života pripadnika romske nacionalne manjine. Jedan od naših odeljenskih zadataka je da našim građanima omogućimo pristup pouzdanoj energiji, što je ujedno i jedan od ciljeva održivog razvoja – puta kojim Republika Hrvatska ide. Energija je ključni momenat u gotovo svim područjima života stoga je važno da je dostupna svima, bez izuzetka”, rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić.

Od ukupnog broja od oko 500 potencijalnih priključaka, program elektrifikacije u prvoj fazi obuhvata najmanje 200 priključaka na području sedam županija (Sisačko–moslavačke, Koprivničko–križevačke, Bjelovarsko–bilogorske, Brodsko–posavske, Osječko-baranjske, Međimurske i Varaždinske županije.

“Jedan od prioriteta Hrvatske elektroprivrede je da svim građanima na području čitave Republike Hrvatske omogući uslove za pristup električnoj energiji i korišćenje električne mreže. Taj naš cilj je usklađen sa politikom i opredeljenjima Vlade Republike Hrvatske, što se u ovom slučaju potvrđuje finansiranjem Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu domaćinstava u romskim naseljima. HEP će, kao i inače, obaveze preuzete ovim ugovorom ispuniti odgovorno, kvalitetno i u najkraćem mogućem roku”, izjavio je predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.

Veljko Kajtazi je zahvalio Vladi Republike Hrvatske na velikom iskoraku za romsku zajednicu u Hrvatskoj, naglasivši kako je današnjim potpisivanjem ugovora dokazano da je Hrvatska socijalna država u kojoj svi njeni građani imaju pravo na osnovne životne potrebe, poput električne energije.

Direktor HEP ODS-a Nikola Šulentić naglasio je da i ovim prilikom HEP ODS potvrđuje svoju ulogu nepristranog operatora budući da su svi objekti s popisa za priključenje morali da ispune sve zahteve za realizaciju koji se odnose na legalnost objekata i plaćene naknade za priključenje, usklađene sa zakonskom regulativom.

Izvor: Operator distributivnog sistema HEP

Otvoren pogon “Naš med” u Rači

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

U sredu, 17. juna 2020. godine svečano je otvoren Pogon za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ u Rači.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Pogon je otvorila predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, zajedno sa ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem, ministarkom bez portfelja zaduženom za demografiju i populacionu politiku Slavicom Đukić Dejanović, savetnikom predsednice Vlade Srbije Nikolom Erićem, savetnicom u Jedinici za implementaciju strateških projekata kabineta predsednice Vlade Majom Bojović, predsednikom opštine Rača Nenadom Savkovićem, članom opštinskog veća za investicije opštine Rača Aleksandrom Senićem, izvršnom direktorkom NALED-a Violetom Jovanović, kao i predsednikom Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljubom Živadinovićem.

Pogon je model i svim drugim poljoprivrednim proizvođačima, kako udruživanje olakšava proizvodnju i opstanak na tržištu, time što sebi obezbeđuju lakši plasman robe, bez posrednika.

Izgradnja pogona sa opremom i troškovima finansiranja Pogona od osnivanja i početka gradnje do sada je koštala preko 1,5 miliona evra.

Za ostalu nedostajuću opremu i druge neophodne nabavke za kompletiranje Pogona za plasman meda na malo za velike kupce trebaće još oko 350.000 evra, što će se investirati naredne godine.

Površina Pogona je 1.590 kvadratnih metara bruto, odnosno oko 1.415 neto.

Кapacitet Pogona za prijem i pakovanje meda je do 3.000 tona godišnje, s tim što su tokom gradnje urađene pripreme da se kapacitet po potrebi može lako proširiti skoro duplo, ulaganjem svega oko 5 miliona dinara.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Pogon će pakovati kako konvencionalni med, tako i med iz standarda kvaliteta SPOS-a „Dobra pčelarska praksa – DPP“ kao ekskluzivni proizvod u posebnoj zaštićenoj ambalaži. Ako niste ušli u standard, požurite sa potpisivanjem Ugovora o licenci, što je potpuno besplatno za pčelara, a obezbediće mu veću cenu meda.

Izvor finansiranja do sada su sopstvena sredstva SPOS-a (64,7 miliona dinara, a od toga 53 miliona iz kredita Poštanske štedionice i 11,7 miliona od članarine), sredstva iz donacija pčelara za gradnju (12,8 miliona), pozajmica oko 7 miliona dinara (koju su morali da uzmu jer su pčelari SPOS-a od očekivanih 10 miliona, uplatili svega 2 miliona u poslednjih mesec dana, te ih SPOS moli da nastave sa uplatama), podrška opštine Rača u saradnji sa državom u iznosu od 80 miliona dinara (od toga 30 miliona su sredstva opštine Rača, a 50 miliona sredstva Vlade Republike Srbije), plus oko 18,5 miliona za plac od jednog hektara i potrebne komunalne priključke.

Izgradnja Pogona ukupno je koštala 103.873.000 dinara, sva oprema sa instalacijom je koštala 67.127.000 dinara, a ostali ukupni troškovi do sada (stručni nadzor, projekti, takse, troškovi održavanja Pogona tokom izgradnje…) iznosili su 6.980.000 dinara. Ukupno ulaganje iznosi 177.980.000 dinara (jedan evro trenutno ima vrednost oko 118 dinara).

Vlada Republike Srbije finansirala je izgradnju puta do carinskog terminala u Lapovu kao i put ispred Pogona SPOS-a kojim su rešeni komunalni problemi odvoda atmosferskih voda.

Ovo je prvi komercijalni proizvod koji je brendirao kreativni tim platforme “Srbija stvara” Vlade Republike Srbije, koji je uradio kompletan rebrending, i „Naš med“ će sada biti prepoznatljiv na domaćem i stranom tržištu, sada imamo brend koji će dostojno predstavljati Srbiju na svim meridijanima, i pokazati svim poljoprivrednicima šta se sve može postići dobrom organizacijom. Novi dizajn brenda zaštićen je u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Tokom korona krize, Savez pčelarskih organizacija Srbije organizovao je akciju prikupljanja meda u humanitarne svrhe i pomogao ugroženom stanovništvu sa preko 8.120 kg meda i 1518 bočica propolisa, ukupne tržišne vrednosti od preko 6.650.000 dinara, što je predsednica Vlade posebno pohvalila u svom dužem govoru.

“Obećali smo da ćemo napraviti kuću meda, i to smo obećanje održali. Zajedno smo radili na tome, u junu 2018. smo stavili kamen temeljac, a sada otvaramo ovu srpsku kuću meda. Projekat je našao mesto u mom ekspozeu, pre skoro tri godine, jer je on za mene primer kako država može da pomogne da očuvamo nešto što je deo naše tradicije, da pomognemo udruživanje i zadrugarstvo. Sve je to kombinovano u ovom projektu. Posebno sam zahvalna pčelarima Srbije. Ovaj projekat smo izgurali od ideje do puštanja u rad. Uvek ću se vraćati ovde, makar kao prijatelj, da vidim šta smo uradili i kako osvajamo tržišta. Med je proizvod po kome je Srbija poznata, a tek će biti poznata. Kada imate dobar projekat, onda on otvara put za mnoge druge, pa je tako nastala saradnja između Vlade Srbije i opštine Rača. Borili su se kao za najvažnijeg stranog investitora”, rekla je Ana Brnabić.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Punu zahvalnost za podršku izgradnji ovog Pogona, SPOS i pčelari SPOS-a duguju upravo predsednici Vlade Republike Srbije Ani Brnabić, ministru poljoprivrede Branislavu Nedimoviću, savetnici u Jedinici za implementaciju strateških projekata kabineta predsednice Vlade Maji Bojović, članu opštinskog veća za investicije opštine Rača Aleksandru Seniću, kao i predsedniku opštine Rača Nenadu Savkoviću.

Ogromnu podršku SPOS-u u gradnji ovog Pogona pružio je i NALED (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj), kome, kako kažu, duguju sve, pošto su pomogli tokom celog procesa kako znanjem i organizacionom podrškom, tako i punom predanošću koju su posvetili svim segmentima pčelarstva, i bez NALED-a pčelarstvo Srbije danas ne bi ni ličilo na sebe. Posebnu zahvalnost upućujemo i USAID-u (Američka agencija za međunarodni razvoj), kroz čijih nekoliko projekata tokom proteklih godina SPOS je dobio ogromno znanje neophodno za razvoj ideje o gradnji ovog Pogona, kao i za njegov rad i nastup na tržištu. Takođe, naa sličan način im je pomogla i JICA (Japanska agencija za međunarodni razvoj) koja im je otvorila nove vidike po pitanju nastupa na tržištu.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Postrojenje za odsumporavanje u TENT A biće u funkciji polovinom 2023.

Foto: Elektroprivreda Srbije

“Najveći ekološki projekat u Srbiji na izgradnji sistema za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani ‘Nikola Tesla A’ u Obrenovcu dobro napreduje i omogućiće da se emisije sumpor-dioksida smanje 10 puta”, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ prilikom obilaska gradilišta tog postrojenja.

“Ovim projektom ne samo što garantujemo čist vazduh za Obrenovac, Obrenovčane i okolinu već ovaj projekat garantuje produžetak rada najveće EPS-ove termoelektrane TENT A. Za sistem odsumporavanja u TENT A ugovor je potpisan 2017. godine, radovi sada idu sve boljim tempom i očekujemo da postrojenje bude u funkciji od maja 2023. godine. To će smanjiti emisije SO2 na blokovima A3, A4, A5 i A6 čak 10 puta”, rekao je Grčić nakon obilaska gradilišta sa Miroslavom Čučkovićem, predsednikom opštine Obrenovac.

On je zahvalio kompaniji „Micubiši Hitači pauer sistems“ i „Jedinstvu“ iz Užica na angažmanu na realizaciji ovog projekta. Grčić je najavio da će se sistem odsumporavanja raditi i za dva najstarija bloka u TENT A.

Foto: Elektroprivreda Srbije

“Sačuvali smo ta dva bloka ukupne snage oko 450 MW. Ove godine ćemo raspisati tender za revitalizaciju i u sklopu toga radićemo projekat odsumporavanja i za blokove A1 i A2”, dodao je on.

Prvi čovek EPS-a istakao je da je gradnja sistema za odsumporavanje u TENT A drugo po veličini EPS-ovo gradilište u Srbiji, odmah posle gradilište za novi blok „Kostolac B3“.

“Ako sve bude po planu, do kraja godine otvorićemo i treće po veličini gradilište, koje je za Obrenovčane, Lazarevčane i ceo Kolubarski okrug možda i najvažnije. Nastavićemo posle gotovo 40 godina gradnju termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću sa blokom snage 350 MW”, rekao je Grčić.

On je rekao i da je EPS potpisao ugovor u Republici Srpskoj o zajedničkom ulaganju sa Elektroprivredom Republike Srpske.

“Posle 40 godina Vlada Srbije i Vlada Republike Srpske, EPS i Elektroprivreda Republike Srpske kreću u realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana na Gornjoj Drini. Gradićemo tri hidroelektrane snage po 120 megavata. Sve ovo pokazuje da Srbija ima energetsku stabilnost i ozbiljnu budućnost u energetskom smislu”, naglasio je Grčić.

Predsednik gradske opštine Obrenovac Miroslav Čučković rekao je da radovi u TENT A pokazuju da je teritorija Obrenovca najveće gradilište u Srbiji i dodao da su u Obrenovcu realizovane investicije od 500 miliona evra u autoput, fabriku Meita i most preko Kolubare i Save.

“Drugih 500 miliona evra su ulaganja u TENT-u, među kojima je i sistem odsumporavanja koji će trajno definisati zdravu životnu sredinu u Obrenovcu i produžiti radni vek elektrane za minimalno pet decenija”, rekao je Čučković.

On je dodao da će Obrenovac koji je na Savi već 169 godina, u okviru investicije u TENT A dobiti luku koja predstavljati novi potencijal za razvoj opštine.

“Svi graditelji koji su danas ovde rade za budućnost mališana koji su sada u osnovnoj školi, koji će svoj posao pronaći u termoelektrani u budućnosti. Investicije doprinose da Srbija ostane energetski nezavisna zemlja da sami pravimo svoje planove i trajno na ovom prostoru budemo lokomotiva razvoja i Beograda i cele Srbije”, istakao je Čučković.

Predsednik sindikata radnika EPS-a Milan Đorđević istakao je da je postrojenje za odsumporavanje proizvod decenijske borbe i odgovor na zahteve EU i sve što se od EPS-a traži.

“Mi pokušavamo da budemo reprezentativna firma u Srbiji, na Balkanu i u Jugoistočnoj Evropi i nadam se da će EPS izgradnjom ovakvih fabrika, ekološkim čišćenjem naći svoje mesto pod suncem u EU jednog dana”, rekao je Đorđević.

“EPS je žila kucavica i ova vlada je to prepoznala bolje nego sve druge ranije, ali to ne znači da treba da se opuste, a sindikat je tu da ih kontroliše da rade još bolje”, rekao je predsednik Sindikata radnika EPS-a.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Prvo ekolološko selo budućnosti gradiće se u Švedskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Inès d'Anselme)

Ideja o ekološkom selu nastala je u Silicijumskoj dolini, a prvo takvo koje koristi tehnologiju u službi prirode gradiće se u Švedskoj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)

„Nikad nisam težio tome da postanem investitor stambenih zgrada ali sam oduvek imao želju da napravim sela koja su uronjena u prirodu, udaljena od grada i u kojima nema automobila“, kaže Džejms Erlih sa Univerziteta Singularity i osnivač projekta zvanog “ReGen Villages”, čiji je glavni cilj pravljenje ekoloških naselja u kojoj nema rasipanja energije i resursa, a u kojima će ljudi sami proizvoditi hranu za svoje potrebe. Ukoliko se osvrnemo na razvoj naselja kroz istoriju reklo bi se da ovakav tim stambenih sistema nije ništa novo. Tu su pokret “Garden City” sa kraja 19. veka koju je razvila Elizabet Hauard, zatim “Living City” od Frenka Lojda Rajta iz šezdesetih godina prošlog veka, a tu su i aktuelni projekti poput šumskih gradova Stefana Boerija u Kini. Povratak prirodi predstavlja utešnu viziju pogleda na budućnost, koja ponekad vodi u utopiju. Danas, kada smo svesni koliko na naše zdravlje utiču zagađene urbane sredine, čini su da su seoska naselja rešenja koja vode ka održivosti i zdravim životnim zajednicama.

Ideja Džejmsa Erliha se zasniva na kombinovanju tehnološke kulture Silicijumske doline, video-igara, hipi kulture i porodičnih farmi. To sve zajedno deluje pomalo kao utopija. Ipak, suština je da su “ReGen Villages” u osnovi novoosnovana susedstva zasnovana na ideji cirkularne ekonomije. Ova mesta trebalo bi da budu decentralizovana u odnosu na gradove i postanu jedne regenerativne i samoodržive zajednice.

U realizaciji ove ideje pomogle su arhitekte iz studija “White Arkitekter”, koji su za predmetnu lokaciju u Švedskoj osmislili celo jedno selo koje će funkcionisati po ovom principu, piše Domusweb.

Pročitajte više na portalu Gradnja.

Autorka: Anđela Aleksić

Kampanja “Samo lagano” za podizanje svesti o odgovornoj vožnji bicikla u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić i sekretarka Sekretarijata za saobraćaj Lazarela Kalezić, predstavili su u subotu, 20. juna, kampanju “Samo lagano” u okviru projekta „Podgorica na dva točka”, koja će biti još jedan korak napred kada je u pitanju afirmacija alternativih vidova saobraćaja u gradu. Glavni grad je za ovaj projekat do sada izdvojio preko 80.000 evra i na taj način pomogao da više od 800 građana kupe svoje novo prevozno sredstvo. Tema konferencije bili su i novi biciklistički koridori, elektronski registar bicikala koji će sprečiti njihovo otuđivanje, kao i kampanja o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Vuković je istakao da je na početku svog rada gradska uprava definisala kao cilj modernizaciju Podgorice u svim oblastima, u meri mogućeg, kako bi ona bila nalik razvijenim evropskim gradovima. „Jedna od tema koju smo vrlo ozbiljno i detaljno analizirali u tom kontekstu jeste i način na koji je organizovan saobraćaj u glavnom gradu. Tom problemu smo pristupili krajnje ozbiljno, sistematično i kao razultat toga smo promovisali Plan održive urbane mobilnosti. Zahvaljujući predanom radu mojih kolega Podgorica je prvi grad u regionu koji je dobio jedan ovakav dokument, koji u suštini znači okvir delovanja ove i budućih gradskih uprava u godinama koje su pred nama, sve sa ciljem da se stanje u ovoj oblasti bitno unapredi”, istakao je gradonačelnik, dodajući da taj dokument poklanja posebnu pažnju pitanju biciklizma, odnosno prepoznaje značajan potencijal koji Glavni grad ima za razvoj tog vida transporta. Glavni grad je do sada za ovaj projekat izdvojio 80.000 evra, a Podgorica je zahvaljući tome bogatija za 800 dvotočkaša.

“Podgorica je bogom dana za biciklizam, kako zbog vremenskih uslova, tako i zbog ravnog terena i sigurno devet meseci godišnje možemo da koristimo biciklo kao osnovno sredstvo prevoza, ne rekreativno i sportski, već da automobile kojih je veliki broj na ulicama zamenimo biciklima. Upravo zbog toga smo kreirali novi program “Podgorica na dva točka” i u prvom i drugom ciklusu omogućili da gotovo 250 naših građana ostvari pravo na kupovinu bicikala pod povlašćenim uslovima. Tokom prethodne godine za te potrebe grad je izdvojio 20.000 evra. Ove godine smo nastavili sa tom dobrom praksom i, prepoznajući potencijal električnih trotineta, odlučili da i oni budu uključeni u ovaj poziv. Bili smo vrlo prijatno iznenađeni interesovanjem, pogotovo imajući u vidu uslove koji su vladali u vreme poziva. Na kraju smo imali preko 600 prijava od kojih je najveći broj bio ispravan. Odlučili smo da uprkos finansijskim izazovima sa kojima se suočavamo, svim zainteresovanima izađemo u susret. Tako da će ukupan iznos podrške u ovom ciklusu umesto 20.000 iznositi 60.000 evra, a to je 80.000 od početka realizacije programa. Zahvaljujući tome za manje od godinu dana na ulicama Podgorice imamo više od 800 dvotočkaša”, zaključio je Vuković.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić je istakla da je za novu kampanju u okviru projekta “Podgorica na dva točka” pripremljen poseban priručnik koji ima za cilj da podigne svest o značaju bezbednosti biciklista kao ravnopravnih učesnika u saobraćaju.

„Biciklizam nije samo rekreativna aktivnost, jer su biciklisti ravnopravni učesnici u saobraćaju, a to znači da im pripadaju sva ona prava i obaveze kada je u pitanju njihovo aktivno učešće u saobraćaju. U okviru novog priručnika se nalaze sve napomene koje se nalaze i u Zakonu o bezbednosti saobraćaja, a koje će podsetiti bicikliste šta su njihova prava, ali i kojih se pravila moraju pridržavati u saobraćaju“, istakla je Vujačić.

Ona je takođe podsetila i na loše navike određenog broja biciklista tokom vožnje bicikala kada ne koriste zaštitnu opremu, ne voze adekvatnom brzinom, ili ne poštuju odnos prema drugim učesnicima u saobraćaju. Upravo zbog toga je Glavni grad pokrenuo i novu kampanju pod nazivom “Samo lagano”. Ona je kreirana na način da ukaže na dosadašnje loše navike i prakse, ali i da ohrabri i podstakne sve učesnike u saobraćaju da te navike menjaju u pozitivnom smeru, a sve u cilju povećanja njihove bezbednosti.

Foto: Glavni grad Podgorica

„Centar za informacioni sistem Glavnog grada je kreirao i elektronski registar koji je jednostavan za upotrebu, a posredstvom kojeg građani mogu registrovati svog dvotočkaša posjetom sajta MojeBiciklo.me, kako bi zajedno na adekvatavan način odgovorili na još jedan od izazova sa kojima su se u prethodnom periodu suočavali biciklisiti u Podgorici, a to je otuđivanje bicikala“, zaključila je zamenica gradončelnika Vujačić.

Sekretarka Sekretarijata za saobraćaj, Lazarela Kalezić čestitala je svim dobitnicima subvencija na odvažnosti da se odluče za ovaj vid transporta i da na taj način doprinesu razvoju održive urbane mobilnosti.

”Tražili smo nova saobraćajna rešenja i spustili smo trase za bicikliste na kolovoze, želeći najpre da na taj način izvršimo pritisak na one koji za obavljanje svojih svakodnevnih obaveza koriste četvorotočkaše i da relaksiramo svakodnevno putovanje naših građana. Postavili smo piktograme na određenim trasama na teritoriji glavnog grada i trenutno smo u fazi postavljanja vertikalne signalizacije, a sve u cilju da druge učesnike u saobraćaju upozorimo da biciklisti jesu deo saobraćajne porodice, to jest učesnici koji mogu sa pravom da koriste naše ulice“, istakla je Kalezić. Ona je naglasila da je Sekretarijat za saobraćaj uradio pilot projekat, vezan za ulice Ilija Plamenca i 27. marta, i u skladu sa tim dokumentom definisao je da jedna traka bude potpuno rezervisana za biciklistički koridor, a da preostale tri trake budu definisane za korisnike vozila. “Razmatramo da i neke druge ulice upravo na isti način definišemo, tako da intenzivno radimo na idejnom rešenju kada je u pitanju Ulica slobode, a razmatramo i ulice Ivana Milutinovića, Bratstva i jedinstva, Kralja Nikole i deo Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Vrlo je važno studiozno raditi na tim rešenjima, a najvažnija je bezbednost svih učesnika u saobraćaju”, saopštila je sekretarka Kalezić. Ona je podsetila da je Glavni grad, u želji da afirmiše korišćenje ovog vida transporta, obeležavanjem Evropske nedelje mobilnosti postavio parking mesta za bicikle ispred tri gradske institucije. “Nastavljamo sa tim projektom i nameravamo da u narednom periodu postavimo parkinge za bicikla ispred svih institucija Glavnog grada”, zaključila je sekretraka za saobraćaj i najavila da je Glavni grad započeo aktivnosti na izradi Strategije biciklizma, što je jedna od mera koja je definisana Planom održive urbane mobilnosti.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Proglašena vanredna odbrana od poplava na Tamišu, trenutni vodostaj iznosi 734 cm

Foto: JVP "Vode Vojvodine"

Na reci Tamiš, na levom i desnom nasipu, od granice sa Rumunijom do Sečnja, u petak, 20. juna, proglašena je vanredna odbrana od poplava jer je vodostaj dostigao visinu od 542 cm. Ukupna dužina odbrambene linije na kojoj se sprovodi vanredna odbrana iznosi 30,53 kilometra.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Redovna odbrana od poplava istog dana je uvedena i na desnom nasipu Tamiša od Sečnja do ušća kanala Banatska Palanka-Novi Bečej, kao i na levom nasipu od Sečnja do ustave „Tomaševac“, nakon što je vodostaj dostigao 430 cm. Dužina ove deonice je 31,11 kilometara. Redovna odbrana je proglašena i na ustavama „Tomaševac“ i „Botoš“, pri vodostaju od 430 cm.

U skladu sa Opštim i Operativnim planom za odbranu od poplava, uvedena su dežurstva na terenu, sve službe JVP „Vode Vojvodine“ su spremne, a održan je i sastanak kriznog štaba u Opštini Sečanj na kom su dogovorene mere odbrane od poplava.

Na Tamišu je u ponedeljak, 22. juna, i dalje je na snazi vanredna odbrana od poplava, a vodostaj iznosi 734 cm, što je za 192 centimetra više nego u petak.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Na teren je u subotu dopremljeno 30.000 malih i 100 džambo džakova, a u toku dana je napunjeno još. Džakovi su raspoređeni na predviđene lokacije i u slučaju potrebe biće postavljeni. Na nasipima nije bilo slabih tačaka i nisu evidentirani negativni pokazatelji njihove stabilnosti.

U subotu je proglašena redovna odbrana od poplava na reci Brzavi, na desnom i levom nasipu, od granice sa Rumunijom do ušća u kanal Banatska Palanka-Novi Bečej.

Dužina ove odbrambene linije je 36,37 kilometara, a trenutni vodostaj 224 cm.

Redovna odbrana od poplava je i dalje na snazi na ustavama „Tomaševac“ i „Botoš“, kao i na delu Tamiša od Sečnja do ušća kanala Banatska Palanka-Novi Bečej, u dužini od 31,11 kilometara. Na reci Neri, kod naselja Kusić, ukinuta je redovna odbrana od poplava nakon što se vodostaj spustio na 168 cm.

Republički hidrometeorološki zavod najavljuje dalji porast vodostaja na Tamišu i Brzavi.

Službe JVP „Vode Vojvodine“ su na terenu i prate razvoj situacije, u skladu sa Opštim i operativnim planom za odbranu od poplava.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Francuzi traže unošenje zaštite klime u Ustav i uvođenje krivičnog dela ekocida

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa od 150 francuskih građana koje je predsednik Emanuel Makron zadužio za predloge za rešavanje klimatskih promena, juče, 21. juna, predložila je da se na referendumu zaštita klime unese u Ustav i da se uvede krivično delo “ekocida” – zločina protiv životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Makron je tu grupu, kao “vežbu demokratije”, odlučio da sazove posle krize s društvenim pokretom “Žuti prsluci”, čiji su protesti krenuli zbog najave poskupljenja motornih goriva.

Francuski predsednik bi 29. juna trebalo da se sastane sa tom građanskom grupom, među čijim predlozima je bilo skraćenje radne nedelje na četiri dana i 28 radnih sati, ali je taj predlog juče odbačen.

Grupa je predložila i da se na autoputevima maksimalna dopuštena brzina smanji sa 130 na 110 kilometara na sat. Taj predlog je izazvao očekivani gnev udruženja vozača, već nezadovoljnih time što je na drugim putevima najveća dozvoljena brzina 80 kilometara na sat.

Izvor: Zelena Srbija

Nakon što je spasio svoju vrstu od izumiranja, Dijego “odlazi u penziju”

Foto: Wikipedia/Kaldari
Foto: Nacionalni park Galapagosa, via UNEP

Dijego, otac 40 odsto populacije džinovskih kornjača Chelonoidis hoodensis sa Galapagosa, odnosno više od 800 jedinki, se povukao iz programa razmnožavanja. Jedna od najpopularnijih životinja na svetu je prethodnih 87 godina svojom ogromnom fertilnošću doprinela spašavanju svoje vrste od izumiranja, a 15. juna se vratila u mesto porekla i “otišla u penziju”.

Zajedno sa Dijegom u divljinu na nenaseljenom ostrvu Espanjola ove nedelje je pušteno još 14 kornjača koje su prethodnih decenija takođe bile u zatočeništvu, u Centru za konzervaciju na ostrvu Santa Kruz, sa ciljem parenja i očuvanja vrste. Novo prebivalište ove herojske ekipe je u sklopu arhipelaga Galapagos u Ekvadoru.

Džinovska kornjača, stara više od sto godina, je 30 godina provela u zoološkom vrtu u San Dijegu (Sjedinjene Američke Države). Odatle je 1976. godine preseljen na Galapagos kako bi pomogao konzervacionističkim naporima.

Foto: Nacionalni park Galapagosa, via UNEP

Kada se Dijego doselio, na ostrvima je živelo tek 12 ženki njegove vrste, a on je zaslužan za skok populacije na više od 2.000 kornjača. Četrnaest vrsta džinovskih kornjača koje su naseljavale arhipelag navodno su Čarlsu Darvinu bile izvor inspiracije za teoriju evolucije putem prirodne selekcije. U međuvremenu su tri od njih nestale – Chelonoidis abingdonii, Chelonoidis niger i Chelonoidis phantasticus.

Galapagos se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine.

Predstavlja dom za neke od najunikatnijih, najosetljivijih i naučno najznačajnijih ekosistema na našoj planeti, ali konzervatori sve više strahuju da će prekomerni turizam narušiti njihovo funkcionisanje.

Jelena Kozbašić

Evropska unija traga za mladim evropskim ambasadorima Zapadnog Balkana!

Foto: EU info

Da li ste stari između 18 i 29 godina? Da li živite na Zapadnom Balkanu? Da li sebe vidite kao potencijalnog lidera i nekoga ko pozitivno utiče na svoju sredinu?

Foto: EU info

Ako su vaši odgovori DA, onda je ovo poziv baš za vas. Sve što treba da uradite jeste da popunite kratak formular (na engleskom jeziku) i snimite video u trajanju od jednog minuta o svojim talentima, ambicijama i idejama.

Ovim prvim pozivom traži se 60 dinamičnih mladih pojedinaca sa Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju. Potencijalni podnosioci zahteva ne moraju imati prethodno iskustvo u programima i inicijativama EU, ali bi trebalo da imaju interesovanje za učenje o vrednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi.

„Mladi ljudi su esencijalni element koji može pomoći Srbiji da ostvari cilj članstva u EU i zato želimo da investiramo u ovu mrežu mladih evropskih ambasadora kao deo sire strategije za uključenje mladih iz čitavog regiona“, kaže direktorka Evropske komisije za Zapadni Balkan Ruiz Kalavera.

„Želimo da vidimo mlade ljude koji su puni entuzijazma i strasti sta god ona bila, snimanje, fotografija, aktivizam ili na primer zaštita životne sredine. Želimo njihovu posvećenost da tu svoju strast da sve sto nauče dele sa ostalim mladim ljudima u svojim zajednicama“, zaključuje Kalavera.

Ono što je najvažnije, Mladi evropski ambasadori (YEA) moraju biti otvoreni za razmenu ideja, ulaganje svog vremena i razvoj talenata. Kao članovi YEA, imaće priliku da se povežu sa svojim vršnjacima iz čitavog regiona Zapadnog Balkana, kao i EU, kroz događaje i studijska putovanja.

Očekuje se da se uključe u različite vrste kreativnih i društvenih akcija i da nauče kako da vrše pozitivan uticaj na mlade. Imaće priliku i da učestvuju u prilagođenim kursevima obuke kako bi razvili svoja znanja i veštine.

Posvećeni ste umetnosti i kulturi? Volite sport i lako premošćuje kulturne podele? Ili ste možda posvećeni zaštiti životne sredine? Bez obzira na vaša interesovanje, ako želite da podelite inspirativnu poruku – mreža Mladih evropskih ambasadora traži baš vas.

Prijave su otvorene, a rok za predaju je 15. jul 2020. godine. Svi detalji o YEA platformi, procesu odabira i načinu prijave mogu se naći na ovom linku.

Izvor: EU info

Koje novine donose premije za podsticaj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Etienne Girardet)

Na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije događa se reforma i menjaju se pravila igre –  uvodi se premijski sistem podsticaja za proizvodnju iz obnovljivih izvora. U tom je modelu premija koja se isplaćuje proizvođaču varijabilna i predstavlja razliku između proizvodne i tržišne cene električne energije. Što je tržišna cena veća, to će premija biti manja. Država neće plaćati premiju bude li ponuđena proizvodna cena manja od one na tržištu. Kada tržišna cena premaši trošak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, premija više neće biti potrebna. Upravo to je cilj ove energetske tranzicije.

U Hrvatskoj se korišćenje obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije podsticalo, između ostalog feed-in tarifama, odnosno FiT-om (na 12 ili 14 godina) koji je bio na snazi od 2007. do kraja 2015. godine. Zahvaljujući tom modelu rasla je instalisana snaga proizvodnih kapaciteta, a time i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora tokom čitavog navedenog razdoblja, te je 2015. godine iznosila 1,2 TWh, što je više od šest odsto ukupne potrošnje električne energije koja je te godine iznosila 18,2 TWh, odnosno više od deset posto domaće proizvodnje električne energije koja je tada iznosila 11,2 TWh.

Model FiT-a je bio nužan kako bi investitori bili voljni rizikovali na novim tržištima, no pokazao je i svoje slabosti. U Hrvatskoj je veliki problem bio u neujednačenom tretmanu pojedinih vrsta obnovljivih izvora, a naročito nejasno definisan odnos prema obaveznoj količini podsticaja električne energije iz pojedinačnog izvora. Od samog početka nisu zakonskim niti podzakonskim aktima bile definisane kvote koje bi jasno odredile količinu podsticaja za pojedini vid tehnologije. Strategija energetskog razvoja iz 2009. godine definisala je razvojnu strategiju koja nije bila propraćena adekvatnim regulatornim okvirom, što je dovelo do čestih izmena administrativnih procedura. Ukratko, investitori su često bili u nezavidnoj situaciji jer nisu mogli planirati rokove razvoja projekata, a sam razvoj je trajao i do deset godina.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova pravila igre na tržištu i nove mere pomoći

Zbog pada troškova opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali i nemogućnosti uvođenja tržišnog takmičenja u sektoru, Evropska komisija je ukinula FiT model podsticanja i uveden je sistem podsticaja premijama koji proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora izlaže tržišnim rizicima. Komisija je 2016. donela nova pravila za sve programe i mere podrške proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora (u skladu sa Smernicama za državnu pomoć za zaštitu životne sredine i energiju za razdoblje 2014-2020). Iz tog razloga je i Hrvatska početkom 2016. godine usvojila dugo najavljivani Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoefikasnoj kogeneraciji kao krovni zakon kojim se uređuje sektor obnovljivih izvora. Stupanjem na snagu tog zakona prestali su između ostalog važiti pređašnji propisi koji su regulisali sistem podsticaja.

Zakon predviđa, u okviru definisanih kvota, mogućnost dve vrste podsticanja obnovljivih izvora:

  • podsticanje premijom za projekte veće od 500 kW instalisane snage – putem javne aukcije biraju se najpovoljnije ponude povlašćenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji će primati premiju Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) uz tržišnu cenu koju ostvare na tržištu električne energije
  • podsticanje garantovanom otkupnom cenom do 500 kW – putem javne aukcije biraju se najpovoljnije ponude povlašćenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji će osigurati pravo na isplatu garantovane otkupne cene HROTE-a.

Međutim, tokom 2016. godine nisu doneseni Zakonom propisani podzakonski akti i HROTE nije sklapao nove ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora. Nepostojanje ključnih akata za podsticanje korišćenja obnovljivih izvora predstavljalo je najveću administrativnu prepreku njihovom daljem razvoju. Stoga je usledila višegodišnja stagnacija sektora i malo je reći da je uvođenje premijskog modela potrajalo. Premijski model je bio ključna pretpostavka za novi investicioni ciklus i dalji razvoj sektora. Ili, drugim rečima, za nastavak energetske tranzicije. Uprkos svemu navedenom, a i s obzirom na prepoznat veliki hrvatski potencijal (8000 do 9000 MW samo u suncu i vetru), investitori su razvijali projekte i čekali. Zato u ovom trenutku Hrvatska ima projekte obnovljivih izvora u vrednosti većoj od 12 milijardi kuna (oko 1,6 miliona evra) koji su razvijeni i/ili spremni za gradnju.

Važni pomaci – prve aukcije za obnovljive izvore

U prošloj i ovoj godini napokon su se dogodile dugoočekivane promene i pomaci sa zakonodavnim okvirom (dobili su i novu Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu te Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine), a u maju ove godine usvojene su i ključne uredbe – između ostalih, i Uredba o kvotama za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija kojom se utvrđuju kvote za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Bez donošenja predmetne uredbe od 1. januara 2016. godine nije bilo moguće dodeliti državnu pomoć za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Na temelju predloga kvota iz Uredbe izrađena su i dva programa državne pomoći, i to jedan po proceduri koji odobrava Ministarstvo finansija za raspisivanje aukcija u toj godini, te drugi program koji se upućuje na odobrenje Evropskoj komisiji i koji obuhvata period 2020-2022, a odnosi se na odobrenje raspisivanja aukcije za dodelu tržišne premije. Programe prijavljuje HROTE s obzirom na to da je on telo zaduženo za dodelu pomoći.

Kvote u Uredbi su određene uzimajući u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine. Ukupna kvota svih grupa proizvodnih postrojenja za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija iznosi 2.265.000 kW. Kvote po pojedinoj tehnologiji možete pogledati ovde.

Detaljan plan postupka aukcije i ugovaranja

HROTE sprovodi javnu aukciju za dodelu tržišne premije, odnosno javnu aukciju za sklapanje ugovora o otkupu električne energije garantovanom otkupnom cenom na način da na godišnjem nivou raspisuje kvote za pojedine tehnologije proizvodnih postrojenja dinamikom koja osigurava tržišno nadmetanje, te predviđeni ulazak u sistem proizvodnog postrojenja. Dakle, javna aukcija podrazumeva najpovoljnijeg ponuđača koga odabere HROTE najmanje jednom godišnje. Hrvatska uvodi promenjivi FiP, a premija će trajati 12 godina.

U javnom pozivu za aukcije definisaće se kriterijumi vremenskih projekcija ulaska u sistem podsticaja i početak isplate podsticaja za proizvodna postrojenja dobitnika aukcije, a kako bi se ciljevi mogli realizovati na optimalan troškovni način.

Dva načina podsticanja obnovljivih izvora energije putem javnih aukcija

HROTE sprovodi javnu aukciju za dodelu premije:

• Definiše se za pojedini vid obnovljivih izvora “referentna cena električne energije”;

• Sprovodi se javna aukcija za dodelu premije unutar definisane kvote;

• Najpovoljniji ponuđivač (s najnižom proizvodnom cenom) sklapa ugovor sa HROTE-om o isplati premije na 12 godina;

• Proizvođači električne energije sklapaju ugovor o prodaji električne energije na tržištu sa ovlaštenim tržišnim učesnicima (snabdevači, berza i drugi).

HROTE sprovodi javnu aukciju za garantovanu otkupnu cenu:

•  Definiše se za pojedini vid obnovljivih izvora “referentna cena električne energije”;

• Sprovodi se javna aukcija za garantovanu otkupnu cenu;

• HROTE sklapa ugovor o otkupu električne energije;

• Slično prethodnom feed-in sistemu – zaštita malih postrojenja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Zašto Hrvatska uvodi premijski model?

Neretko se dovodi u pitanje treba li Hrvatskoj premijski model, odnosno treba li danas uopšte podsticati obnovljive izvore energije s obzirom na to da neki od njih već posluju na tržišnim osnovama. No, stvari nisu crno-bele. Hrvatska se svojom nacionalnom politikom razvoja energetskog sektora odlučila za snažnije zalaganje u dekarbonizaciji ekonomije stavljajući težište na razvoj proizvodnje električne energije iz vlastitih domaćih resursa, a to je jedino moguće korišćenje obnovljivih izvora, pre svega sunca i vetra kojim raspolaže. Kako proizvodna cena električne energije iz obnovljivih izvora i dalje nije tržišno održiva, nužne su podsticajne mere. Evropska unija dozvoljava podsticanje jedino putem premijskog modela koji predstavlja poslednji stadijum tranzicije prema čisto tržišnom pristupu.

Poštujući EU smernice i regulativu, i Hrvatska je u svoje zakonodavstvo ugradila najbolje iz EU preporuka, jasno i transparentno takmičenje za najnižu proizvodnu cenu kako bi izbegli sve nejasnoće iz prošlog sisteme fiksnog nivoa podsticaja. Varijabilnost premije će zasigurno doneti velike koristi svim akterima na tržištu, kako proizvođačima, tako i potrošačima. Što viša tržišna cena električne energije, to će država isplaćivati niže premije, a time i krajnji potrošač indirektno manje plaćati naknade.

Premijski model se za Hrvatsku pokazao najprikladnijim iz više razloga.

Hrvatska, kao što je već poznato, ima visok trošak razvoja zbog fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, nesređene prostorno-planske dokumentacije, velike površine unutar ekološke mreže… Hrvatsko tržište električne energije još nije dovoljno razvijeno i razigrano pa finansijski sektor traži određene garancije tj. banke traže garanciju isplativosti projekata jer ih u protivnom nisu voljne kreditirati. Upravo tu značajnu ulogu igra premijski model jer je preduslov “bankabilnosti” projekata. S realizacijom novih projekata probudiće se tržište i obnovljivi izvori će se sve više koristiti, što će doneti i veće benefite za lokalnu zajednicu i građane, niže cene energije, a naposletku i razvoj sektora obnovljivih izvora na isključivo tržišnim osnovama.

Autorka: Jasmina Trstenjak

Izvor: Udruženje OIE Hrvatska

Novi konkurs za poljoprivrednike vredan 100 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dana 18. juna 2020. objavila je Konkurs za raspodelu sredstava za izvođenje radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta u 2020. godini.

Za odobravanje sredstava za izvođenje radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta u 2020. godini opredeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 100.311.257,23 dinara.

Ovim Konkursom se raspodeljuju sredstva i utvrđuje dokumentacija koju je potrebno podneti uz prijavu, ostali kriterijumi za ostvarivanje prava na korišćenje sredstava i način bodovanja pojedinih kriterijuma (u slučajevima kada je bodovanje uspostavljeno) za izvođenje radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta, odnosno za nova investiciona i druga ulaganja koja obuhvataju:

  • komasaciju (investicione radove i geodetsko-tehničke radove);
  • nabavku nove opreme za navodnjavanje;
  • iskop/bušenje bunara u funkciji navodnjavanja;
  • studijsko-istraživačke radove, programe i projekte u oblasti zaštite i korišćenja poljoprivrednog zemljišta od značaja za Republiku Srbiju;
  • studijsko-istraživačke radove, programe i projekte u oblasti zaštite i korišćenja poljoprivrednog zemljišta u pogledu detekcije načina korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini od značaja za Republiku Srbiju;
  • studijsko-istraživačke radove, programe i projekte u oblasti uređenja poljoprivrednog zemljišta od značaja za Republiku Srbiju.

Prijave na Konkurs za sve vrste radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta, odnosno za sva nova investiciona i druga ulaganja podnose se zaključno sa 6. julom 2020. godine.

Više informacija pročitajte ovde.

Mehurići od sapuna oprašuju cveće umesto pčela

Foto-ilustracija: Unsplash (Andre Furtado)

Japanski istraživači, podstaknuti bojazni da je broj pčela širom sveta u zabrinjavajućem padu, pokušali su da osmisle alternativne pristupe za oprašivanje. Trenutno su u toku ispitivanja bespilotnih letelica koje bacaju balone za oprašivanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Feliphe Schiarolli)

Prethodni dronovi koji su testirani za ovu svrhu oštećivali su cveće. Nedavno su ipak došli na ideju da mehurići sapuna, zbog svoje strukture, ne mogu povrediti biljke, a mogu se koristiti za prenošenje polena.

Ipak, kako bi mehurići konvencionalnih sapuna zbog svog sastava mogli biti toksični za cveće, naučnici su razvili hemijske mehuriće koji mogu preneti i do 2.000 zrna polena.

Prvi test organizovan je u voćnjaku sa kruškama i pokazao se uspešnim – mladi plodovi formirali su se 16 dana nakon oprašivanja, i to u jednakoj meri kao da je oprašivanje sprovedeno ručno.

Ova tehnika, međutim, ima i svoje negativne strane: stvara velike količine otpada, a vetar i kiša mogu sabotirati njen uspeh.

Trenutno su u toku radovi na poboljšanju uz pomoć drona koji za sada beleži uspeh od 90 odsto.

Svakako, još uvek je potrebno doraditi i usavršiti pojedinosti ove tehnologije pre njene masovnije primene.

Istraživanje je objavljeno u časopisu “iScience”.

Jelena Cvetić

 

Fond za razvoj odobrio još dve milijarde za pomoć privredi zbog krize izazvane epidemijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fond za razvoj Srbije je na poslednjoj održanoj sednici Upravnog odbora odobrio 265 zahteva za kredite i drugu finansijsku pomoć privredi usled pandemije ukupna vrednosti 1,99 milijardi dinara, prenosi Nova ekonomija.

U saopštenju te institucije navodi se da je najviše pomoći odobreno u obliku kredita pravnim licima i preduzetnicima za likvidnost, po osnovu finansijske podrške u uslovima izazvanim pandemijom KOVID-19 u ukupnom iznosu od 1,78 milijardi dinara.

Dodatno, odobreno je i 15 kredita u ukupnom iznosu od 106,5 miliona dinara za likvidnost privrednih subjekata koji se bave turizmom, ugostiteljstvom i putničkim saobraćajem, kao i jedan dugoročni krediti za investicije vredan 30 miliona dinara.

Kroz ivesticione kredite za pravna lica i preduzetnike po Programu podsticanja razvoja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2020. godini, odobrena su tri kredita u iznosu od 77,7 miliona dinara i nešto više od 20 miliona dinara u bespovratnim sredstvima.

Na istoj sednici Fond je odbio 21 zahtev za finansijska podrška u uslovima izazvanim pandemijom KOVID-19 za pravna lica i preduzetnike i tri zahteva za likvidnost za privredne subjekte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom i putničkim saobraćajem.

Izvor: Nova ekonomija