Home Blog Page 697

Zbog izlivanja reke Drinjače na magistralni put Zvornik-Milići obustavljen saobraćaj

Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)

Stanovnicima Živinica kod Tuzle poplave su napravile velike probleme, a mnoge kuće su pod vodom, prenela je RTRS. U mestu Kušlat na magistralnom putu Zvornik-Milići izlila se reka Drinjača, zbog čega je na ovoj deonici saobraćaj obustavljen.

Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Meštani su evakuisali žene i decu i očekuju još goru situaciju. “Dokle god pada kiša katastrofa je”, rekao je sinoć Hasan Prlić.

Edis Mujkanović iz Đurđevika kaže su 2014. godine preživeli još veću katastrofu, ali da su u ponedeljak, brzom reakcijom, uspeli da se zaštite kuću bar koliko-toliko.

“Ugroženi smo. Kuću sam sredio pre 15 dana, krečio, sredio, unutra uradio. Borim se sam, niko nije došao iz Civilne zaštite da nas poseti, iz nadležne službe Opštine Živinice. Imam malu bebu, evakuisao sam je. Sve je u Božijim rukama i našoj moći, izborićemo se koliko možemo”, ispričao je Mujkanović.

Izlivanje reka zbog obilnih padavine u Bosni i Hercegovini izazvalo je nevolje meštanima Zvornika i okoline.

U mestu Kušlat na magistralnom putu Zvornik-Milići izlila se reka Drinjača, zbog čega je na ovoj deonici saobraćaj obustavljen.

S obe strane magistralnog puta formirale su se kolone automobila koje čekaju da se voda povuče kako bi nastavili dalje, navodi portal Kliks.

U ovom delu gde se reka izlila nema kuća kojima bi pretila opasnost od poplave. Ipak, ranijih godina, nakon što bi se reka povukla, napravila bi značajnu štetu na putu.

Policija je na terenu i ne dozvoljava vozačima da pokušavaju da pređu poplavljeni deo puta, objašnjavajući da je “područje potkopano”, odnosno da je verovatno i sada put oštetila voda.

Izvor: RTS/Tanjug/Kliks

Novi podsticaji za vinare u Srbiji – i do 41 milion dinara po korisniku

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Abreu)
Foto-ilustracija: Unsplash (photo-nic.co.uk nic)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je novi Pravilnik o podsticajima za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina.

Pravilnikom se bliže propisuju vrste podsticaja za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina, uslovi, način ostvarivanja prava na podsticaje, obrazac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje kao i maksimalni iznosi podsticaja po korisniku i po vrsti pojedine mere.

Predmet podsticaja u skladu sa ovim pravilnikom jesu prihvatljive investicije i troškovi u sektoru proizvodnje vina koji se odnose na izgradnju objekata vinarije, opšti trošak i/ili kupovinu nove opreme, uređaja i mašina, u funkciji proizvodnje vina. Precizniji podaci o prihvatljivim investicijama mogu se naći u tabeli koja je sastavni deo ovog Pravilnika.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to: preduzetnik; privredno društvo; zemljoradnička zadruga koja ima najmanje pet članova zadruge koji su upisani u Registar kao nosioci ili članovi pet različitih komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u aktivnom statusu i zadužbina registrovana u skladu sa zakonom kojim se uređuju zadužbine i fondacije.

Uprava za agrarna plaćanja raspisuje javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje, koji se objavljuje na zvaničnoj internet stranici Uprave. Javni poziv sadrži podatke o: licima koja ostvaruju pravo na podsticaje, uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje, obrascu zahteva, kao i o maksimalnim iznosima podsticaja po korisniku podsticaja i po pojedinoj vrsti podsticaja, u skladu sa ovim pravilnikom, visini ukupnih raspoloživih sredstava po javnom pozivu, rokovima za podnošenje zahteva i dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev, kao i druge podatke potrebne za sprovođenje javnog poziva.

Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik podsticaja može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini je 41.000.000 dinara.

Pravilnik možete pročitati ovde.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Koncert gudačkog kvarteta Barselone za posebnu publiku – biljke

Foto: YouTube (screenshot)

Gudački kvartet Barselone izveo je koncert na sceni Velike opere Liseo pred publikom koju su činile 2.292 biljke, a nastup je bilo moguće pratiti i preko interneta.

Foto: YouTube (screenshot)

Koncert na kome je gudački kvartet izveo Pučinijeve “Hrizanteme” i koji je trebalo da označi početak ere „biocene“ , emitovan je na internet sajtu Opere Liseo od 17 sati po lokalnom vremenu. Publika u sali koju su činile 2.292 biljke posle koncerta su poklonjene zdravstvenim radnicima, od kojih većina radi na klinikama u Barseloni.

„Očigledno je da smo došli do kraja jedne ere i da moramo promeniti naš odnos prema prirodi“, naveo je jedan od umetnika koji stoji iza ovog umetničkog poduhvata i dodao da se nada da će ovakve inicijative podstaći ljude da promene svoj odnos prema ostalim živim bićima na planeti.

Regionalna vlada Katalonije još uvek sprovodi skoro polovinu mera ograničenja, s tim da su veliki događaji, poput koncerata i festivala još uvek zabranjeni.

Izvor: RTS

Termoelektrane na Balkanu i dalje šestostruko prekoračuju dozvoljene vrednosti zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dve godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana imale obavezu da usklade rad svojih termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje novi, juče objavljen izveštaj mreže CEE Bankwatch.

Izveštaj je dostupan OVDE.

Kako stoji u saopštenju, ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji su u 2019. godini bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) koje su ove zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. U Srbiji, emisije SO2 su bile 5,6 puta više od ukupnih godišnjih emisija dozvoljenih u NERP-u.

Na nivou pojedinačnih termoelektrana, najveći zagađivač u Srbiji je Kostolac B, iako je JP EPS uložilo 130 miliona dolara u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, a koja je zvanično puštena u rad  2017. godine. Kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation), koja je izgradila postrojenje, trenutno gradi i novi blok Kostolac B3.

Emisije SO2 iz Kostolca B su delimično smanjene u odnosu na 2018. godinu ali su i dalje bile 1,4 puta više od maksimalnih emisija na nacionalnom nivou prema NERP-u za 2019. godinu, sa čak 79.113 tona SO2.

Na drugom mestu je TE Nikola Tesla B1 i B2, odakle je emitovano 78.837 tona SO2.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije uskladila emisije SO2  sa maksimalnim emisijama na nivou države  za 2018. i 2019. godinu.

“Sve u svemu, vlade  se ne mogu  osloniti na ugalj. Videćemo još da li će postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost”, zaključuje Joana Čuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izveštaja.

Izvor: CEE Bankwatch Network

Prvi zeleni grad u Poljskoj – Varšava

Foto-ilustracija: Unsplash (Valik Chernetskyi)

Varšava je prvi grad u Poljskoj koji se pridružio programu urbane održivosti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom Zeleni gradovi. Program je vredan 1,5 milijardi evra.

Tim povodom, potpisan je i Memorandum o razumevanju, čiji je glavni fokus na ulaganjima u razvoj zelene infrastrukture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Valik Chernetskyi)

Za sada poljska prestonica planira investicije u sistem javnog prevoza koji će obogatiti sa 45 novih vozila metroa.

U planu je i razvijanje dugoročnog plana za postizanje ugljenične neutralnosti.

Program zelenih gradova EBRD-a ima cilj da gradovima koji su mu priključeni pruži prilagođena rešenja za potrebne reforme u cilju zaštite životne sredine u vidu održive mobilnosti, rešenja energetske efikasnosti i urbanističkog ozelenjavanja.

Jelena Cvetić

 

Rekordno visoke temperature i šumski požari u Rusiji

Foto: Wikipedia/Becker0804
Foto: Wikipedia/Becker0804

Ruski grad Verhojansk, poznat po najvećem rasponu temperatura vazduha u svetu, zabeležio je novi rekord u vreme toplotnog talasa koji doprinosi izbijanju šumskih požara.

Temperatura u tom sibirskom gradu dostigla je juče 38 stepeni Celzijusa, prema sajtu Pagoda i klimat (Vreme i klima), sa meteorološkim podacima za Rusiju.

Verhojansk se nalazi iznad Arktičkog polarnog kruga u republici Jakutija, oko 4.660 kilometara od Moskve.

Grad sa oko 1.300 stanovnika deo je Ginisove knjige rekorda za najveći temperaturni raspon, pošto je u njemu izmereno i minus 68 stepeni, a gornji rekord do prethodnog vikenda je iznosio 37,2 stepena Celzijusa.

Visoke temperature zabeležene su ove godine u većem delu Sibira, i one dovode do velikih požara.

Prema podacima ruskih vlasti, u Jakutiji trenutno gori više od 275.000 hektara.

Izvor: Zelena Srbija

Zaustavljena izgradnja spalionice opasnog otpada u Požarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je, nakon više dopisa upućenih od strane pravnog tima RERI-ja, obavestilo investitora da nisu ispunjeni uslovi za izgradnju spalionice opasnog otpada na teritoriji Grada Požarevca. Izgradnja spalionice, koja je najavljena kao prva spalionica opasnog otpada u Republici Srbiji, planirana je na teritoriji Grada Požarevca. Lokalna samouprava je u martu 2019. godine potpisala Memorandum o razumevanju sa firmom “Elias Eco”, koja je deo korejske korporacije “Youngsan”. Navedenim memorandumom Grad Požarevac se blanko obavezao da će pružiti podršku investitoru na svim nivoima, kao i da će dati najveći prioritet procedurama neophodnim za realizaciju investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je u martu 2019. godine pribavio informaciju o lokaciji od Gradske uprave Grada Požarevca, investitor se obratio Ministarstvu zaštite životne sredine sa zahtevom da po hitnoj proceduri donese odluku o lokaciji za izgradnju fabrike za termički tretman opasnog otpada. Naime, zbog štetnog uticaja koje ovakvo postrojenje može imati na životnu sredinu, za njenu izgradnju je neophodna saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine.

RERI se u tri navrata obraćao Ministarstvu zaštite životne sredine, dostavljajući dokaze za svoje tvrdnje i detaljno obrazlažući nepostojanje uslova za davanje saglasnosti na lokaciju za izgradnju spalionice jer bi to, između ostalog, bilo u suprotnosti sa urbanističkim uslovima, uslovima zaštite životne sredine i propisima koji uređuju upravljanje otpadom.

Ministarstvo zaštite životne sredine je 28. maja 2020. godine obavestilo investitora da se parcela na kojoj je planirana izgradnja spalionice opasnog otpada nalazi u zoni u kojoj je pretežna namena proizvodnja i uslužne delatnosti, kao i da to podrazumeva izgradnju trgovinsko zanatskih, kulturno zabavnih, poslovnih, manjih proizvodnih objekata i slično, na šta je RERI ukazivao od samog početka praćenja projekta, a da se u budućnosti urbanističkim projektom može predvideti druga namena, ali samo ukoliko je kompatibilna sa postojećom (što spalionica opasnog otpada svakako nije).

Takođe, Ministarstvo je ukazalo investitoru da, suprotno tvrdnjama Gradske uprave Grada Požarevca, parcela na kojoj je planirana izgradnja spalionice opasnog otpada ne ispunjava uslove za građevinsku parcelu, budući da se deo parcele nalazi izvan građevinskog područja, na šta je takođe RERI ukazivao od samog početka.

Ministarstvo je navedenim dopisom ukazalo investitoru i na potrebu izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu kao i pribavljanja integrisane dozvole, kao i na druge nedostatke u tehničkoj dokumentaciji.

RERI pozdravlja odluku nadležnog Ministarstva, jer smatra da je utemeljena na pozitivnim propisima Republike Srbije i ponavlja da su svi organi javnih vlasti dužni da prilikom planiranja i realizacije (naročito) projekata koji su označeni kao projekti od značaja, bilo na lokalnom ili na nacionalnom nivou, postupaju i donose odluke u skladu sa pravnim poretkom Republike Srbije.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI

Poplave haraju Srbijom – vanredna situacija u sedam opština, domaćinstva i putevi pod vodom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Usled rasta vodostaja i poplava, vanredna situacija je na snazi u Osečini, Krupnju, Loznici, Ljuboviji, Malom Zvorniku, Arilju i Kosjeriću, preneo je RTS.

“Srbijavode” su iz istog razloga, kao i upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda o obilnim padavinama 22. i 23. juna, juče proglasile vanrednu odbranu od poplava na sledećim Vodnim jedinicama u svojoj nadležnosti – Drina-Kolubara, Kolubara-Valjevo, Zapadna Morava-Čačak i Jasenica-Smedereska Palanka. Na terenu su uvedena dežurstva i svi timovi su pripremljeni za pravovremene intervencije, kao i za usaglašavanje mera odbrane sa kriznim štabovima lokalnih samouprava.

U Ljuboviji je najkritičnije. Poplavljeno je više od 700 domaćinstava, a reka Ljuboviđa je srušila dva mosta. Pod njenim naletom je stradao i most na magistralnom putu, a ugroženo je još pet. Stanovništvo nije evakuisano, već se samo povuklo na spratove. Nadležne službe su izašle na teren.

Jadar je kod Osečine poplavio oko 150 kuća i nekoliko privrednih objekata. U tu opštinu su upućene dodatne snage Sektora za vanredne situacije i pripadnici žandarmerije, kako bi pomogli građanima.

Poplavni talas Jadra se iz Osečine kreće se ka Loznici.

Zbog obilnih padavina, u Banji Badanji kod Loznice izlila se reka Cernica i ugrozila rad tog lečilišta.

Reka Kolubara, čiji je vodostaj porastao usled obilnih padavina, je pod kontrolom, izjavio je gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović i dodao da se jedino Obnica izlila u pojedinim delovima, ali da stanovništvo nije ugroženo.

U prekidu je saobraćaj na više regionalnih puteva.

Tokom noći obilne padavine donele su probleme žiteljima Kosjerića – izlila se reka Skrapež u centru opštine. Na mestu izgradnje novog mosta je došlo do zapušenja korita reke i izlivanja. Voda je probila zapušenje, pa je nivo Skrapeža u Kosjeriću opao za 1,5 metar, a voda se povlači sa ulica. Poplavljeno je oko pedesetak objekata, a evakuisano deset osoba.

Tokom dana očekuju se obilne padavine u centralnim i južnim predelima Srbije, sa 40 milimetara kiše za 24 časa. U centralnoj Srbiji je na snazi narandžasti meteo-alarm, a u Beogradu i Banatu žuti.

RHMZ najavljuje da će vodostaj na slivovima Kolubare i Jadra sa pritokama (Skrapež, Đetinja, Moravica, Bjelica), kao i na gornjem toku Zapadne Morave, i danas biti u većem skoku sa prevazilaženjem upozoravajućih nivoa, a na Jasenici i Kubršnici sa dostizanjem upozoravajućih nivoa.

Izvor: RTS, JVP “Srbija vode”

Komprimovani prirodni gas dostupan na još jednoj beogradskoj pumpi!

Foto: NIS

Kompanija NIS počela je prodaju komprimovanog prirodnog gasa (KPG) i na GAZPROM benzinskoj stanici „Blok 45“ u Beogradu.

Foto: NIS

Reč je o četvrtom objektu u zemlji, odnosno drugom u glavnom gradu Srbije, koji u okviru maloprodajne mreže NIS-a nudi potrošačima mogućnost da napune rezervoare automobila koji koriste KPG kao pogonsko gorivo.

Puštanjem u rad nove točilice KPG-a, NIS ostaje posvećen širenju maloprodajne mreže koja uključuje snabdevanje ovim energentom koji se zbog ekoloških karakteristika i odličnih performansi koje pruža vozilima, naziva i gorivom budućnosti. Takođe, KPG je i najekonomičnije konvencionalno gorivo za motorna vozila, jer se njegovom primenom, u poređenju sa ostalim gorivima, ostvaruju značajne finansijske uštede.

Kompanija NIS prepoznala je prednosti upotrebe komprimovanog prirodnog gasa i 2015. godine pustila u rad prvu KPG punionicu na NIS Petrol benzinskoj stanici „Novi Sad 10“. Pored benzinskih stanica „Novi Sad 10“ i „Blok 45“, maloprodajne jedinice KPG u okviru mreže benzinskih stanica NIS-a dostupne su i na GAZPROM benzinskoj stanici „Žarkovo 2“, kao i na maloprodajnom objektu „Čačak 1“.

Komprimovani prirodni gas je prirodni gas koji se komprimuje (sabija) na pritisak od 220-250 bara. Glavni sastojak je metan, koji u poređenju sa ostalim gorivima ima najmanji koeficijent emisije ugljen-dioksida po jedinici oslobođene energije. Pored ponude u maloprodaji, komprimovani prirodni gas dostupan je potrošačima i kroz sistem veleprodaje NIS-a.

Izvor: NIS

U Hrvatskoj objavljeni snimci 200 hektara opustošenih šuma

Foto: Facebook (screenshot @Zeleni odred)

Zeleni odred, forum udruženja veterana VIDRA, objavio je na svojoj Facebook stranici nove informacije o prekomernoj seči i pustošenju hrvatskih šuma i uz njih priložio novije i starije fotografije koje tačno prikazuju razmere uništavanja šuma na Zrinskoj gori u Sisačko-moslavačkoj županiji:

Foto: Facebook (screenshot @Zeleni odred)

„Na službenim stranicama Hrvatskih šuma, vezano za upravljanje privrednom jedinicom ´Šamarica I´ čitamo: ‘Cilj upravljanja je očuvanje stabilnosti ekosistema uz dugotrajno upravljanje, zadovoljenje funkcija opšte upotrebe ovih šuma’. Lepo. Stručno i pažljivo“, navodi se u objavi Zelenog odreda. „A evo kako to izgleda u stvarnosti – 200 opustošenih hektara u samo dve, tri godine. Ovaj horor samo je delić dokumetacije koju pripremamo Komisiji Evropske unije, s naglaskom na odobrenje Ministarstva zaštite okoline koje je aminovalo ovakav, ali i hiljade drugih ekocida u Republici Hrvatskoj, na područjima strogo zaštićenim direktivama EU.

I naravno da ćemo pomenuti svesrdnu saradnju, udruženi zločinački poduhvat! HŠ s Državnim inspektoratom, Ministarstvom poljoprivrede, pravosuđem, ali i priložiti brdo dokumenata kao dokaz. Fotografije su uzete sa satelitskog programa, a odnose se na pažljivo, stručno, dugotrajno upravljanje u GJ Šamarica I, Šumarija Kostajnica, Uprava šuma Podružnica Sisak, gde su marljivim radom u celosti opustošeni odseci 13b, 35a, 36a, 37b i 15a. I obratite pažnju na strateški ostavljene „zaštitne koridore“ širine nekoliko metara da se sa puta ne vidi rezultat zločinačkog divljanja. O nama, HŠ i dalje tvrde isto: „Izjave Zelenog odreda i kritike na račun poslovanja Hrvatskih šuma su lažne, neutemeljene, neosnovane i zlonamerne. Iznošenjem netačnih podataka obmanjuje se javnost na štetu društva Hrvatske šume, koje svoj zadatak upravljanja šumama obavlja uredno, stručno i u skladu s ekonomskim planovima, uvažavajući stroge ekološke, socijalne i ekonomske standarde“, piše Zeleni odred.

Zeleni odred, forum udruženja veterana VIDRA, gotovo dve godine organizovano i intenzivno radi na dokazivanju, ali i zaustavljanju kriminalnih aktivnosti organizovanog pustošenja hrvatskih šuma. U ove dve godine mnogo su toga odradili: otkrili povezanost politike i pustošenja, organizovali proteste, marševe, tribine, predavanja, imenovali počinitelje, predavali tužbe i kaznene prijave DORH-u, istraživali i proputovali gotovo čitavu Hrvatsku. Takođe, u nastojanju zaustavljanja pustošenja hrvatskih šuma, zbog neefikasnosti i odsustva delovanja nadležnih institucija, Zeleni odred se obratio i institucijama i javnosti Evropske unije, gde je njihova borba za spas i očuvanje šuma u kratkom vremenu izazvala veliko zanimanje. Podsetimo, važnost delovanja Zelenog odreda prepoznala je i austrijska Zaklada “Unruhe” (Nemir) koja svake godine dodeljuje SozialMarie nagrade za društvene inovacije. Za nagrade je ove godine pristiglo čak 288 projekata iz šest evropskih zemalja (Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska), a projekat Zelenog odreda uvršten je među 34 laureata. Zeleni odred nije osvojio jednu od glavnih nagrada, no njihov projekat je dobitnik novčane nagrade u vrednosti od dve hiljade evra, što će im kao neprofitnom udruženju i njihovom volonterskom radu zasigurno pomoći u daljem jelovanju i borbi za očuvanje prirodne okoline i šumskih resursa Hrvatske.

Izvor: Ekovjesnik

Da li ćemo uskoro iz Beograda do Beča vozom putovati dva sata?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča je objavio preporuke za trošenje sredstava u sklopu plana oporavka Evrope nakon pandemije. Jedna od mera koju su stručnjaci ovog instituta osmislili za obnovu ekonomije, a pre svega turističkog sektora, jeste železnica vredna 1,1 bilion evra, među čijim stajalištima bi mogao da se nađe i Beograd.

Prema predlogu austrijskih ekonomista, Evropska unija bi svoj fond, u iznosu od 2 biliona evra, delom trebalo da usmeri u širenje šinske infrastrukture kojom bi se kretali ultra brzi vozovi. Njihova brzina bila bi između 250 i 350 km/h.

Železnička mreža bi se protezala kroz Austriju, Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Nemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Maltu, Holandiju, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju i Švedsku. Na Zapadnom Balkanu bi obuhvatala Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Srbiju.

Pruga bi bila dugačka ukupno 18.250 km, a izgradnja jednog kilometra bi koštala oko 60 miliona evra. Kroz naš region bi prolazilo 1.594 km, a od toga 448 km kroz našu zemlju. Srbija bi se našla se na trasi Berlin-Nikozija. Na toj smeđoj liniji su predviđene dve petlje (Beč i Sofija). Njome bi se voz u jednom smeru kretao od Nemačke, kroz centralnu Evropu – Češku, Austriju, Mađarsku – zatim dalje kroz Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Severnu Makedoniju i Grčku, sve do Kipra sa kojim bi postojala morska veza trajektom.

Njena procenjena vrednost iznosi 249 milijardi evra.

Foto: Institut za međunarodne ekonomske studije (screenshot)

Pored smeđe linije, u planu je povezivanje sledećih relacija– zelena linija: Dablin-Pariz, uz morsku vezu trajektom između gradova Kork i Brest; crvena linija: Lisabon-Helsinki, uz petlju koja obuhvata Rursku oblast u Nemačkoj; plava linija: Brisel-Valeta, od severa do juga kontinenta.

Ultra brzim vozovima bismo iz prestonice Srbije do glavnog grada Nemačke Berlina, udaljenog oko 1.250 km, stizali za oko 4 sata. U Beč, na oko 615 km od Beograda, došli bismo za oko 2 sata.

Ovaj projekat bi, prema nekim proračunima, mogao da se realizuje u toku naredne decenije.

Autori istraživanja podsećaju da je elektrifikacija saobraćaja nužna kako bi se do 2050. godine ispunile odredbe Evropskog zelenog sporazuma koje se tiču postizanja ugljenične neutralnosti. Ključno je da oživljavanje privrede, uz rast i povećanje zaposlenosti, teče bez zanemarivanja dugoročnih klimatskih ciljeva.

S obzirom na to da klimatske promene nadilaze državne granice, vlade bi trebalo da međusobno podele troškove za njihovo zauzdavanje. Slično kao i globalno zagrevanje, i transport se odvija na nadcionalnom nivou, pa se preporučuje da čitav kontinent udruži snage i resurse na razvoju neophodnih rešenja.

Ultra brzi vozovi bi potencijalno izgurali avio-saobraćaj iz upotrebe za putovanja u Evropi zbog svoje efikasnosti i manjih emisija ugljen-dioksida.

Jelena Kozbašić

Potrebno uspostavljanje novih ciljeva u borbi protiv izumiranja živih vrsta

Foto-ilustracija: Unsplash (Fezbot2000)

Svetski stručnjaci tvrde da je svetu neophodno formiranje jedinstvenog cilja, poput cilja uspoostavljenog u okviru Pariskog sporazuma – da porast globalne temperature ne pređe 1,5 stepeni Celzijusa – ali ovog puta usresređenog na borbu protiv gubitka živog sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Ujedinjene nacije su u prošlogodišnjem izveštaju navele da za čak milion vrsta preti izumiranje.

Kriza koju je tokom poslednjih meseci izazvao koronavirus ukazala je na opasnosti od poremećaja ravnoteže između životinja i ljudi. Trgovina divljim vrstama čiji se broj nepovratno smanjuje, ali i krčenje šuma i gubitak staništa umnogome doprinose mogućnosti razvijanja brojnih bolesti.

Pored toga, već neko vreme se spekuliše da smo u toku šestog masovnog izumiranja, za koje smo najviše zaslužni mi sami.

Aktivisti za zaštitu životne sredine iz Velike Britanija i Nemačke pozivaju da se uspostavi dugoročni cilj smanjenja izumiranja vrsta, i to na manje od 20 izumiranja godišnje.

U planu za ovu godinu bila je tema biološke raznovrsnosti, naročito na Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, na kojoj se očekivala izrada globalnog plana za očuvanje biodiverziteta. Međutim, to je, kao i Samit o klimi u Glazgovu, za sada otkazano.

Južni beli nosorog je jedna od životinja kojoj preti istrebljenje. Iako je opstanak ove vrste bio pod znakom pitanja, očuvanje jednog parka na jugu Afrike Hluhluwe Imfolozi Park (HiP), ipak, im je obezbedio nešto sigurnije preživljavanje.

Zahvaljujući tome, do 2011. broj belih nosoroga je sa 50 skočio na 17.000. Međutim, u zemljama poput Kine i Vijetnama, njihovi rogovi koriste se u medicinske svrhe, te najveća opasnost leži upravo u krivolovu.

Iako je zabrana lova na nosoroge na snazi godinama, crno tržište i dalje predstavlja veliki problem.

Jelena Cvetić

Toplana u Boru se u saradnji sa EBRD-om okreće obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić sastao se sa predstavnicima delegacije Evropske banke za obnovu i razvoj koju je predvodila Žužana Hargitai, regionalna direktorka za Zapadni Balkan sa sedištem u Srbiji.

Foto: Grad Bor

Tema sastanka bila je energetska efikasnost kroz obnovljive izvore energije, ali i smanjenje aerozagađenja. Predstavnici Evropske banke u razgovoru sa prvim čovekom Bora i njegovim sagovornicima razgovarali su o zameni energenata obnovljivim izvorom energije u tamošnjoj toplani, ali i rekonstrukciji sistema centralnog grejanja.

„U narednih mesec ili dva, grad će imati priliku da se opredeli za određeni izvor energije koji želi da koristi. Mi smo spremni da pomažemo u daljim studijama, da definišemo projekat, kao i da finansiramo isti uz dodatne povoljnosti za grad. Treba videti šta je isplativo i to treba definisati u fazama, kako bi bilo najbolje za grad“, rekla je Žužana Hargitai, direktorka direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan sa sedištem u Srbiji.

U toku je izrada nekoliko studija kako bismo utvrdili isplativost i opravdanost projekta, a Evropska banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike Srbije sa projektom izgradnje novih kotlarnica i ostali zainteresovani partneri uvideli su u gradu Boru direktnog i odgovornog partnera za rešavanje ovog pitanja.

„Pred nama je veliki zadatak kompletne rekonstrukcije toplane, jer naši građani moraju imati kvalitetnije, stabilnije i jeftinije grejanje, a Evropska banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike Srbije, sa projektom izgradnje novih kotlarnica, uvidele su u Boru direktnog i odgovornog partnera za rešavanje pitanja energetske efikasnosti na teritoriji našeg grada. Kroz direktno finansiranje i pomoć Evropske banke, sve zgrade na teritoriji grada učinićemo energetski efikasnijim, čime će sugrađani dobiti komfor, dobićemo manju potrošnju neophodne energije, samim tim i nižu cenu grejanja, ali i nove fasade“, istakao je ovo prilikom gradonačelnik Milikić.

Izvor: Grad Bor

Iz Nemačke nam stiže novi izvor zagađenja – polovna dizel vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Fewings)

Prošle godine izvoz polovnih automobila iz Nemačke na istočno i jugoistočno evropsko tržište bio je 226.000 vozila, dvostruko više u odnosu na 2018. godinu. U Srbiji se u prvih šest meseci ove godine i pored kovida na carini prijavilo 10.000 vozila, što znači da ćemo do kraja godine imati uvoz od oko 35.000 dizelaša koji ne mogu da se prodaju na nemačkom tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nabeel Syed)

Trenutno tri miliona vozila sa dizel motorima standarda evro 4 i evro 5 stoji na placevima u Nemačkoj i čeka kupce većinom sa jugoistočnog Balkana, jer ta vozila od jeseni neće moći u mnoga gradska jezgra u nemačkim gradovima. Dileri nisu očekivali ovako komplikovanu situaciju sa koronom, a ni sa padom prodaje novih vozila od 50 odsto, pa gledaju da se u većom količinama oslobode dizela između 2008. i 2012. godine.

Jedan dan stajanja na placu ih košta 25 evra, a i cene su drastično pale, kažu u nemačkom automobilskom klubu.

“Cene su jako pale, uzmimo jedno vozilo staro tri godine sa pređenih 45.000 kilometara, ono je izgubilo skoro polovinu svoje vrednosti. Kada na scenu stupe sve najvaljenje mere cene će više pasti i onda će se dizelaši nabavljati još povovoljnije”, rekao je Hans Lemark iz Adaka.

Glavni kupci dolaze iz zemalja sa Balkana, a prednjače Srbija i Hrvatska.

“Zaista je osetno porastao broj automobila koji se izvoze. U Hrvatsku je prošle godine otišlo 7.500 automobila, oni su doslovno prepravili tamošnje tržište, u Srbiju preko 10.000, znači uočen je jasan trend porasta izvoza u te dve zemlje”, dodaje Lemark.

Dizeli ostaju van stroja jer su nemačke vlasti rešile da rigorozno kontrolišu emisiju izduvnih gasova.

U poslednjih pet godina u Srbiju je ušlo oko pola miliona polovnih vozila.

Ako se ovaj trend nastavi, zagađenje koje možemo očekivati u narednim godinama može odneti više ljudskih života nego korona jer, da podsetimo, godišnje od respiratornih oboljenja u Srbiji oboli oko 6.000 osoba, od čega 30 odsto umre.

Izvor: RTS

Obezbeđen pristup elektroenergetskoj mreži Romima u Hrvatskoj

Foto: HEP

U sedištu Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu potpisan je ugovor o financiranju Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu domaćinstvima u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu u razdoblju 2017-2020. Ugovor su potpisali ministar zaštite okoline i energetike  Tomislav Ćorić i direktor HEP – Operatora distributivnog sistema (HEP ODS-a) Nikola Šulentić.

Ministarstvo zaštite okoline i energetike ovim je ugovorom osiguralo sredstva u iznosu od 2 miliona kuna (260.000 evra) kojima će HEP ODS realizovati priključke korisnika koji ispunjavaju sve potrebne zakonske preduslove neophodne za priključenje na distributivnu mrežu. Elektrifikacija romskih naselja deo je mera Vlade Republike Hrvatske za poboljšanje životnog standarda pripadnika nacionalnih manjina.

Foto: HEP

“Verujem da će se sprovođenjem ovog Ugovora u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine znatno unaprediti kvalitet života pripadnika romske nacionalne manjine. Jedan od naših odeljenskih zadataka je da našim građanima omogućimo pristup pouzdanoj energiji, što je ujedno i jedan od ciljeva održivog razvoja – puta kojim Republika Hrvatska ide. Energija je ključni momenat u gotovo svim područjima života stoga je važno da je dostupna svima, bez izuzetka”, rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić.

Od ukupnog broja od oko 500 potencijalnih priključaka, program elektrifikacije u prvoj fazi obuhvata najmanje 200 priključaka na području sedam županija (Sisačko–moslavačke, Koprivničko–križevačke, Bjelovarsko–bilogorske, Brodsko–posavske, Osječko-baranjske, Međimurske i Varaždinske županije.

“Jedan od prioriteta Hrvatske elektroprivrede je da svim građanima na području čitave Republike Hrvatske omogući uslove za pristup električnoj energiji i korišćenje električne mreže. Taj naš cilj je usklađen sa politikom i opredeljenjima Vlade Republike Hrvatske, što se u ovom slučaju potvrđuje finansiranjem Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu domaćinstava u romskim naseljima. HEP će, kao i inače, obaveze preuzete ovim ugovorom ispuniti odgovorno, kvalitetno i u najkraćem mogućem roku”, izjavio je predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.

Veljko Kajtazi je zahvalio Vladi Republike Hrvatske na velikom iskoraku za romsku zajednicu u Hrvatskoj, naglasivši kako je današnjim potpisivanjem ugovora dokazano da je Hrvatska socijalna država u kojoj svi njeni građani imaju pravo na osnovne životne potrebe, poput električne energije.

Direktor HEP ODS-a Nikola Šulentić naglasio je da i ovim prilikom HEP ODS potvrđuje svoju ulogu nepristranog operatora budući da su svi objekti s popisa za priključenje morali da ispune sve zahteve za realizaciju koji se odnose na legalnost objekata i plaćene naknade za priključenje, usklađene sa zakonskom regulativom.

Izvor: Operator distributivnog sistema HEP

Otvoren pogon “Naš med” u Rači

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

U sredu, 17. juna 2020. godine svečano je otvoren Pogon za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ u Rači.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Pogon je otvorila predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, zajedno sa ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem, ministarkom bez portfelja zaduženom za demografiju i populacionu politiku Slavicom Đukić Dejanović, savetnikom predsednice Vlade Srbije Nikolom Erićem, savetnicom u Jedinici za implementaciju strateških projekata kabineta predsednice Vlade Majom Bojović, predsednikom opštine Rača Nenadom Savkovićem, članom opštinskog veća za investicije opštine Rača Aleksandrom Senićem, izvršnom direktorkom NALED-a Violetom Jovanović, kao i predsednikom Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljubom Živadinovićem.

Pogon je model i svim drugim poljoprivrednim proizvođačima, kako udruživanje olakšava proizvodnju i opstanak na tržištu, time što sebi obezbeđuju lakši plasman robe, bez posrednika.

Izgradnja pogona sa opremom i troškovima finansiranja Pogona od osnivanja i početka gradnje do sada je koštala preko 1,5 miliona evra.

Za ostalu nedostajuću opremu i druge neophodne nabavke za kompletiranje Pogona za plasman meda na malo za velike kupce trebaće još oko 350.000 evra, što će se investirati naredne godine.

Površina Pogona je 1.590 kvadratnih metara bruto, odnosno oko 1.415 neto.

Кapacitet Pogona za prijem i pakovanje meda je do 3.000 tona godišnje, s tim što su tokom gradnje urađene pripreme da se kapacitet po potrebi može lako proširiti skoro duplo, ulaganjem svega oko 5 miliona dinara.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Pogon će pakovati kako konvencionalni med, tako i med iz standarda kvaliteta SPOS-a „Dobra pčelarska praksa – DPP“ kao ekskluzivni proizvod u posebnoj zaštićenoj ambalaži. Ako niste ušli u standard, požurite sa potpisivanjem Ugovora o licenci, što je potpuno besplatno za pčelara, a obezbediće mu veću cenu meda.

Izvor finansiranja do sada su sopstvena sredstva SPOS-a (64,7 miliona dinara, a od toga 53 miliona iz kredita Poštanske štedionice i 11,7 miliona od članarine), sredstva iz donacija pčelara za gradnju (12,8 miliona), pozajmica oko 7 miliona dinara (koju su morali da uzmu jer su pčelari SPOS-a od očekivanih 10 miliona, uplatili svega 2 miliona u poslednjih mesec dana, te ih SPOS moli da nastave sa uplatama), podrška opštine Rača u saradnji sa državom u iznosu od 80 miliona dinara (od toga 30 miliona su sredstva opštine Rača, a 50 miliona sredstva Vlade Republike Srbije), plus oko 18,5 miliona za plac od jednog hektara i potrebne komunalne priključke.

Izgradnja Pogona ukupno je koštala 103.873.000 dinara, sva oprema sa instalacijom je koštala 67.127.000 dinara, a ostali ukupni troškovi do sada (stručni nadzor, projekti, takse, troškovi održavanja Pogona tokom izgradnje…) iznosili su 6.980.000 dinara. Ukupno ulaganje iznosi 177.980.000 dinara (jedan evro trenutno ima vrednost oko 118 dinara).

Vlada Republike Srbije finansirala je izgradnju puta do carinskog terminala u Lapovu kao i put ispred Pogona SPOS-a kojim su rešeni komunalni problemi odvoda atmosferskih voda.

Ovo je prvi komercijalni proizvod koji je brendirao kreativni tim platforme “Srbija stvara” Vlade Republike Srbije, koji je uradio kompletan rebrending, i „Naš med“ će sada biti prepoznatljiv na domaćem i stranom tržištu, sada imamo brend koji će dostojno predstavljati Srbiju na svim meridijanima, i pokazati svim poljoprivrednicima šta se sve može postići dobrom organizacijom. Novi dizajn brenda zaštićen je u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Tokom korona krize, Savez pčelarskih organizacija Srbije organizovao je akciju prikupljanja meda u humanitarne svrhe i pomogao ugroženom stanovništvu sa preko 8.120 kg meda i 1518 bočica propolisa, ukupne tržišne vrednosti od preko 6.650.000 dinara, što je predsednica Vlade posebno pohvalila u svom dužem govoru.

“Obećali smo da ćemo napraviti kuću meda, i to smo obećanje održali. Zajedno smo radili na tome, u junu 2018. smo stavili kamen temeljac, a sada otvaramo ovu srpsku kuću meda. Projekat je našao mesto u mom ekspozeu, pre skoro tri godine, jer je on za mene primer kako država može da pomogne da očuvamo nešto što je deo naše tradicije, da pomognemo udruživanje i zadrugarstvo. Sve je to kombinovano u ovom projektu. Posebno sam zahvalna pčelarima Srbije. Ovaj projekat smo izgurali od ideje do puštanja u rad. Uvek ću se vraćati ovde, makar kao prijatelj, da vidim šta smo uradili i kako osvajamo tržišta. Med je proizvod po kome je Srbija poznata, a tek će biti poznata. Kada imate dobar projekat, onda on otvara put za mnoge druge, pa je tako nastala saradnja između Vlade Srbije i opštine Rača. Borili su se kao za najvažnijeg stranog investitora”, rekla je Ana Brnabić.

Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Punu zahvalnost za podršku izgradnji ovog Pogona, SPOS i pčelari SPOS-a duguju upravo predsednici Vlade Republike Srbije Ani Brnabić, ministru poljoprivrede Branislavu Nedimoviću, savetnici u Jedinici za implementaciju strateških projekata kabineta predsednice Vlade Maji Bojović, članu opštinskog veća za investicije opštine Rača Aleksandru Seniću, kao i predsedniku opštine Rača Nenadu Savkoviću.

Ogromnu podršku SPOS-u u gradnji ovog Pogona pružio je i NALED (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj), kome, kako kažu, duguju sve, pošto su pomogli tokom celog procesa kako znanjem i organizacionom podrškom, tako i punom predanošću koju su posvetili svim segmentima pčelarstva, i bez NALED-a pčelarstvo Srbije danas ne bi ni ličilo na sebe. Posebnu zahvalnost upućujemo i USAID-u (Američka agencija za međunarodni razvoj), kroz čijih nekoliko projekata tokom proteklih godina SPOS je dobio ogromno znanje neophodno za razvoj ideje o gradnji ovog Pogona, kao i za njegov rad i nastup na tržištu. Takođe, naa sličan način im je pomogla i JICA (Japanska agencija za međunarodni razvoj) koja im je otvorila nove vidike po pitanju nastupa na tržištu.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije