Home Blog Page 694

Amazon ulaže u razvoj automobila bez vozača

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aldyrkhanov)

Kako prenosi Nova ekonomija, Amazon je objavio da će kupiti Zuks (Zoox), startap kompaniju za autonomna vozila, za milijardu dolara, sa ciljem da razviju automobile bez vozača, javlja “TechCrunch”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aral Tasher)

Prema objavi Amazona, Zuks će i dalje postojati kao samostalna kompanija, gde će na poziciji izvršnog direktora i generalnog tehničkog direktora ostati Aiša Evans i Džesi Levinson, kao što je to ranije bilo.

Misija kompanije će takođe ostati ista.

Izveštaji kažu da će Amazon iskoristiti sporazum sa Zuksom za pokretanje autonomnih isporuka i za stvaranje flote automobila za uslužne vožnje slične taksiju, što se može uporediti sa dogovorom koji je Volvo nedavno sklopio sa Vajmom.

Kompanija Zuks želi da napravi svoje automobile zajedno sa hardverom i softverom za autonomnu vožnju.

Uz finansijsku pomoć Amazona, Zuks će imati sve što im bude bilo potrebno, kako bi išli u korak sa svojim glavnim suparnikom, Vajmom.

Amazon radi na vlastitim projektima autonomnih tehnologija za vozila, uključujući i robote za dostavu koji su dizajnirani da nose male pakete do domova kupaca.

Akvizicija Zuksa posebno je usmerena na pomaganje startapu da “ostvari svoju viziju autonomne vožnje”, kako kažu iz Amazona.

Izvor: Nova ekonomija

Da li su rezultati lokalnih izbora u Francuskoj znak “ozelenjavanja” svesti glasača?

Foto-ilustracija: Unsplash (Reuben Mcfeeters)

Pokret zelenih se u drugom krugu lokalnih izbora u Francuskoj postavio kao politička sila u prvom planu pobedom u velikim gradovima – Lionu, Bordou, Strazburu, Poatijeu i Grenoblu, dok je u Parizu i Marseju pobedu osvojio kao podrška levici, prenosi 29. juna pariski Mond.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dex Ezekiel)

Stranka “Evropa, Ekologija-Zeleni” (Europe, Ecologie-Les Verts – EELV), koja nema poslanike u parlamentu, više nije ista posle drugog kruga lokalnih izbora održanih 28. juna u Francuskoj.

EELV se postavila kao značajna opoziciona levičarska snaga predsedniku Emanuelu Makronu, čija je vladajuća centristička stranka Republika u pokretu (LREM) poražena na lokalnom nivou.

U Parizu je ponovo pobedila socijalistička kandidatkinja i dosadašnja gradonačelnica An Idalgo, koja je ovog puta imala podršku EELV. Francuski mediji ocenjuju da je “zelena” pobeda i u manjim gradovima pokazatelj političkog preobražaja koji je već u toku u drugim evropskim gradovima, pošto pitanje rešavanja klimatskih promena postaje sve veći prioritet.

Ministri pokreta zelenih na funkciji su u Švedskoj, Finskoj, Austriji, a u Nemačkoj su Zeleni u usponu.

Levičarska preorijentacija sa podrškom ekologa u Francuskoj rezultat je stava dela javnog mnjenja koji smatra da je centrisitčka vladajuća stranka bliži desnici.

Makronova stranka je doživela poraz pošto ni u jednom gradu nije osvojila većinu za sastav lokalnih vlasti. Jedina “svetla tačka” je pobeda premijera Eduara Filipa u rodnom Avru, gde je osvojio 59 odsto glasova, ali se prijavio kao nezavisnni kandidat bez etikete LREM.

Postavlja se pitanje kako će Makron reagovati i delovati u ostatku svog mandata koji ističe 2022. godine. Tamošnji mediji pitaju se da li će se francuski predsednik prikloniti ekolozima, a još veće pitanje je da li će Filip, sada osnažen pobedom na lokalnim izborima, ostati premijer ili su na vidiku promene u vladi.

Makron, koji je u jeku epidemije koronavirusa, rekao da se stvari “dubinski menjaju”, moraće da pronađe “tananu ravnotežu” između levog krila svoje stranke koji ima ekološke aspiracije, i centrističkih ideja koje je imao na početku mandata.

Same izbore je obeležio mali odziv birača, oko 40 odsto.

Drugi krug lokalnih izbora održan je u oko 5.000 francuskih gradova i opština. Izbori su završeni u prvom krugu u oko 30.000 gradova i opština. Glasanje je održano uz stroge sanitarne mere.

U Francuskoj je od koronavirusa umrlo više od 29.750 osoba.

Izvor: EurActiv.rs

Koji su ključni faktori za uspešnu organsku proizvodnju voća?

Foto-ilustracija: Unsplash (Janko Ferlič)

Organska poljoprivreda predstavlja sistem ekološkog upravljanja čiji je cilj postizanje ekološke ravnoteže i balansirane životne sredine u kojoj postoji bogatstvo kako biljnih tako i životinjskih vrsta. Raznovrsnošću biljnih i životinjskih vrsta doprinosimo tome da organska poljopriveda bude održiv sistem.

Organsku poljoprivredu najbolje možemo da definišemo kroz njen cilj, a to je proizvodnja zdravstveno bezbedne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način, kaže stručnjak za voćarstvo Suzana Jerkić iz Poljoprivredno stručne službe Vranja.

Preduslov – udaljenost od konveniconalnih površina

Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua Lanzarini)

Pre podizanja zasada neophodno je odraditi agrohemijsku analizu zemljišta, a zatim krenuti sa poboljšanjem plodnosti zemljišta, odnosno povećanjem organske materije u njemu da bi zemljište bilo što produktivnije.

Za uspešno podizanje organskih voćnih zasada ili prelazak postojećih, potrebno je da se ispoštuju određeni preduslovi koji će obezbediti određenu sigurnost u našoj organskoj proizvodnji. Osnovno pravilo je da površina na kojoj se primenjuje organska proizvodnja treba da bude najmanje pet do šest metara udaljena od drugih konvencionalnih površina.

Ukoliko nema te udaljenosti, tada treba da se zasadi bio-barijera koja će da štiti organski zasad od prelaska sintetičkih preparata koji se upotrebljavaju u susednim konvencionalnim znasadima. Period prelaza – konverzija, kod voćarske proizvodnje traje tri godine sa izuzetkom kada kontrolno i sertifikaciono telo može da smanji period konverzije, uzimajući u obzir dokaze o prethodnom upravljanju površinama.

Paralelna proizvodnja nije dozvoljena

Sertifikacija zasada obavlja se svake godine. Paralelna proizvodnja na jednoj farmi, odnosno uzgajanje iste voćne vrste istovremeno na organski i konvencionalni način nije dozvoljena, osim ako su različite sorte sa lako prepoznatljivim karakteristikama. Sadni material koji se upotrebljava u organskom voćarstvu treba da bude organskog porekla.

U uslovima kada organski sadni materijal nije dostupan, dozvoljeno je korišćenje konvencionalnog materijala, ali pod uslovom da nije genetički modifikovan ili tretiran sintetičkim preparatima i da je odobren od kontrolnog tela, objašnjava stručnjak za voćarstvo.

Kvalitet i ekspozicija terena

Važan faktor u planiranju organske proizvodnje je lokacija na kojoj će biti podignut zasad. Voćna vrsta koja će se gajiti zavisi od tipa i od kvaliteta zemljišta. Zemljište je od velike važnosti pri uzgajanju bilo koje kulture u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Jerkić ističe da je ekspozicija terena takođe veoma bitna kada je organska proizvodnja u pitanju. Najpovoljnija je južna ili jugoistočna ekspozicija, iz razloga što ukoliko je toplije, utoliko se bolje iskorišćava sunčeva svetlost i vrlo brzo se dižu jutarnje rose, koje su značajan faktor za pojavu bolesti i štetočina u toku vegetacije.

Promajno mesto, zaštićeno od dominantnih vetrova u reonu uzgajanja, je isto tako povoljno. Na mestima sa dobrim strujanjem vazduha, gde je retka pojava mrazeva, magle, vazdušna i površinska vlaga se mnogo ne zadržavaju, ima manje bolesti voća.

Važni mikroklimatski faktori

Mikroklimatski uslovi koje bi trebalo znati su: minimalne (zimske) temperature, pojava ranih proletnih i jesenjih mrazeva, količina vodenog taloga, padavine i njihov raspored u toku godine, vlažnost vazduha i zemljišta, vetrovi, njihov pravac kretanja (koji je vetar dominantan na toj lokaciji), njihov intenzitet, pojava grada, njegov intenzitet.

Za organsku proizvodnju pogodna su plodna rastresita i duboka zemljišta (gajnjače, aluvijalna i deluvijalna zemljišta), čija je pH vrednost u optimalnom opsegu za datu voćnu vrstu.

Autorka: Mina Erić

Izvor: Agroklub.rs

Poplava u Ivanjici nanela veliku štetu – stanovništvo danima bez vode

Foto: Wikipedia/Krumb77

Štete od poplava se saniraju, a mnogi problemi još nisu rešeni. U Ivanjici od prošlog utorka više od 30.000 građana nema vodu. Poplava je nanela ogromnu štetu na vodozahvatu i magistralnom cevovodu. Zbog veličine kvara, Ivanjičani će još neko vreme vodom morati da se snabdevaju iz cisterni. U popravci cevovoda učestvuje i Vojska Srbije.

Foto: Wikipedia/Krumb77

Zbog velikih oštećenja na vodozahvatu i na magistralnom cevovodu u Ivanjici još nije rešen problem vodosnabevanja, pa se građani već šest dana vodom za piće i tehničkom vodom snabdevaju iz cisterni. Nabujala Moravica napravila je veliku štetu, a poplava je bio duž celog vodotoka.

Direktor JKP “Ivanjica” Vladimir Bojanović objašnjava da vodovod 70 odsto sirove vode za preradu dobija iz Moravice.

“Naše postrojenje i kompletan magistralni cevovod se nalaze baš u tom delu gde je bila najveća šteta”, objašnjava Bojanović.

Ekipe su na terenu, rade danonoćno i pokušavaju da saniraju problem, a usput su naišli na još neke kvarove.

Zbog visokog vodostaja i nagomilanog mulja, radnici danima nisu mogli ni da pronađu gde se nalazi kvar. Tek u petak, kada je voda počeka da opada, mogli su zaista da počnu da rade.

“Očistili smo vodozahvat da bi voda mogla malo brže da ide ka cevovodu. U ovom momentu smo stigli do naselja Međurečje i nastavljamo dalje gde je možda najteži deo, ali smatram da ćemo to brzo prevazići”, kaže Bojanović.

Radnicima JKP “Ivanjica” pomaže i Vojska Srbije, a pomoć je stigla i od privatnika i od obližnjih opština – Gornji Milanovac, Nova Varoš, Čajetina i Užice.

Crveni krst je Ivanjici ustupio 15 rezervoara za vodu tako da ih je na teritoriji grada ukupno 24.

U postrojenja za preradu voda iz Moravice pristiže iz dva pravca. Bojanović napominje da je upravo je kvar na pravcu iz kojeg stiže veći deo vode nepristupačan i radnici gradskog komunalnog preduzeća ne mogu sami da ga saniraju.

Zbog toga će im u popravci tog kraka pomoći Vojska Srbije.

Direktor JKP “Ivanjica” sugrađane moli za strpljenje i ponavlja da radnici danonoćno rade kako bi Ivanjičani što pre dobili vodu.

Izvor: RTS

Postignuti novi dnevni rekordi proizvodnje u hidroelektranama “Đerdap 1” i “Zvornik”!

Foto: EPS
Foto: EPS

Hidro sektor „Elektroprivrede Srbije“ ovih dana beleži odlične rezultate. Dva rekorda dnevne proizvodnje zabeležena su 25. juna i to u hidroelektranama „Đerdap 1“ i „Zvornik“. Sa HE „Đerdap 1“, naše najveće hidroelektrane, tog dana je poteklo 26,336 miliona kilovat-sati, dok je u HE „Zvornik“ proizvedeno 2,827 miliona kilovat-sati.

Ova dva rekorda su značajna jer su direktan rezultat urađenih revitalizacija. U HE „Zvornik“ krajem januara završena je revitalizacija četiri agregata, dok u HE „Đerdap 1“ uskoro treba da počne revitalizacija poslednjeg, šestog agregata. Od početka rada HE „Đerdap 1“ proizvela je 273,3 milijarde kilovat-sati električne energije.

U 65 godina dugoj istoriji HE „Zvornik“ sada je ostvaren apsolutni dnevni rekord u proizvodnji električne energije i plan je premašen za 173 odsto. Ovaj rekord ostvaren je radom sva četiri revitalizovana agregata, pri prosečnom protoku vode od 4 x 171,5 m3/s i sa prosečnom snagom 4 x 29,45 MW. Novi agregati, pri trenutnim hidrološkim uslovima, proizvode oko 20 odsto više energije nego stari agregati.

Revitalizacijama se doprinosi većoj proizvodnji električne energije, manjim troškovima održavanja i produžava se životni vek hidroelektrana za novih 30 do 40 godina.

Izvor: EPS

Danas i sutra se održava onlajn konferencija “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja”

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugu međunarodnu konferenciju “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja” organizuju Program Ujedinjenih nacija za razvoj, u saradnji sa Vladom Crne Gore i Privrednom komorom Crne Gore. Ove godine, manifestacija će se održati kroz seriju onlajn razgovora, 29. i 30. juna, zbog globalne zdravstvene krize izazvane pandemijom virusa korona. Svi zainteresovani će biti u mogućnosti da program putem uživo prenosa na zvaničnom sajtu konferencije – www.greendays.me.

Foto-ilustracija: Pixabay

Konferenciju će otvoriti potpredsednik Vlade Milutin Simović, predsednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i Mirjana Špoljarić Eger, direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i ZND.

Na konferenciji “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja” razmotriće se izazovi i potreba prelaska sa linearnog na model cirkularne ekonomije, nove strategije upravljanja resursima, razvoj novih poslovnih modela, upravljanje promenama i inovacijama – uz maksimalno korišćenje prednosti novih tehnologija.

Konferencija povezuje pokretače promena iz čitavog sveta koji dele strast prema stvaranju bolje i održivije budućnosti pod motoom da je vreme za pomeranje fokusa sa konvencionalne perspektive razvoja na svet suočen sa oštrim nejednakostima, finansijskom nestabilnošću i neodložnim ekološkim izazovima.

Organizatori su  uvereni da će konferencija pružiti platformu za relevantan dijalog između nauke i politike i biti izvor inspiracije za snažniju saradnju i sprovođenje Agende 2030.

Za više informacija o konferenciji, posetite zvanični vebsajt – www.greendays.me.

Izvor: NVO Digitalizuj.Me

Upozorenje za EU – većina zemalja članica treba da smanji emisije štetnih gasova

Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Kadaksoo)

Većini zemalja Evropske unije (EU) preti neispunjavanje obaveza o smanjenju emisije zagađujućih gasova do 2030. godine, upozorila je Evropska komisija u izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitry Vechorko)

“Poruka u izveštaju je jasna. Svuda u Evropi za mnoge građane preti disanje lošeg vazduha. Efikasne mere su neophodne za smanjenje zagađenja vazduha u mnogim državama EU, i to u sektorima poljoprivrede, energetike i saobraćaja“, navodi se u tekstu.

Evropska komisija je danas objavila prvi izveštaj o proceni primene Direktive o kvalitetu vazduha od 2020. do 2030. godine. Izveštaj se pozvao na analize nacionalnih programa za kontrolu zagađenja koje su dostavile zemlje članice.

Komisija je prema razmatranju tih analiza zaključila da polovina zemalja EU neće moći da ispuni svoje obaveze o smanjenju zagađujućih gasova, poput izduvnih gasova i sitnih čestica PM2,5.

Posebnu zabrinutost izaziva emisija amonijaka koji se koristi u poljoprivredi, navodi se u izveštaju.

Kako bi se smanjila ta vrsta zagađenja, u maju je predstavljen akcioni plan “Od farme do tanjira” u cilju smanjenja upotrebe đubriva do 50 odsto do 2030. godine.

Komisija je pokrenula više od 30 postupaka kao upozorenje državama da preduzmu mere u borbi protiv zagađenja vazduha pošto mnoge od njih nisu poštovale ograničenje emisije sitnih čestica.

Izvor: Zelena Srbija

Raspisan poziv za izgradnju postrojenja za prečišćavanje voda u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija” Podgorica je raspisalo pretkvalifikacioni poziv za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, postrojenja za tretman mulja i postrojenja za inseneraciju mulja, odnosno najznačajnijeg segmenta projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici” krajem prošle nedelje.

Poziv za odabir izvođača radova koncipiran je po principu dvostepenog tenderskog postupka. Prvi korak je pretkvalifikaciona procedura, koja omogućava da se sagleda tehnički i finansijski bonitet zaineresovanih kompanija i da se na taj način koncipira drugi krug, odnosno krug kvalifikacija, gdje se razmatraju konkretne ponude izvođača prema Glavnom gradu i KfW Nemačkoj razvojnoj banci, kao partneru na projektu.

U prethodnom periodu pokazano je veliko interesovanje od strane reniomiranih kompanija za realizaciju ovog projeta, a Komisija za ocenjivanje ponuda će izvršiti pregled dostavljene dokumentacije, što ima za cilj da kompanije koje ispune pozivom tražene kriterijume budu pozvane u drugi kvalifikacioni krug.

Krajnji rok za predaju prijava je 7. avgust 2020. godine do 11 sati na adresu: Vodovod i kanalizacija, Ulica Zetskih vladara bb Podgorica.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Traži se hitno poništenje rešenja o izdavanju upotrebne dozvole za MHE “Zvonce” u Rakiti

Photo-illustration: Pixabay

Iako zvuči potpuno neverovatno, čak i u zemlji kao što je Srbija u kojoj korupcija apsolutno dominira javnim prostorom, investitor „Mala hidroelektrana Zvonce“ podneo je 18. juna zahtev za izdavanje upotrebe dozvole za nezakonito izgrađen objekat – MHE „Zvonce“ u zaseoku Rakita. Ovaj zahtev je 24. juna odobren i MHE „Zvonce“ je dobilo upotrebnu dozvolu. Dakle, ukoliko ova upotrebna dozvola hitno ne bude poništena građani Srbije će uskoro svojim novcem plaćati električnu energiju koja je proizvedena u nezakonito izgrađenom objektu.

RERI ovim putem podseća da je investitor radove izvodio uprkos zabrani nadležnog Ministarstva zaštite životne sredine, zbog čega je RERI podneo krivičnu prijavu protiv investitora.

  • Foto-ilustracija: Pixabay

    Naime, tokom izgradnje MHE Zvonce narušena je životna sredina, a derivacioni cevovod je postavljen u korito reke, uprkos prethodno navedenim izričitim zabranama nadležnih organa. Izgradnjom ove MHE prekinut je prirodni tok Rakitske reke i pokrenuto klizište na privatnim parcelama stanovnika sela Zvonce.
    S tim u vezi, pravnosnažnim rešenjem građevinske inspekcije Opštine Babušnica (354-37/2018-02) od dana 03. januara 2019. godine izvođaču radova, „Braum systems“, je naloženo da izvrši obustavu daljeg izvođenja radova.

  • Rešenjem Ministarstva zaštite životne sredine, Odeljenja za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, Odeljenje za zaštitu biodiverziteta (922-480-501-00171/1/2018-04) od dana 04. januara 2019. godine, zabranjeno je investitoru izvođenje radova i naloženo da teren obuhvaćen radovima sanira i vrati u prethodno stanje (odnosno, da izvadi cevi iz rečnog korita u dužini 300-350 metara), a zbog činjenice da su radovi izvođeni suprotno uslovima Zavoda za zaštitu prirode od 12. septembra 2018. godine. Nalazom republičke inspekcije utvrđeno je i da je na desnoj obali, u visini vodozahvata, došlo do aktiviranja klizišta, a da je na levoj obali uništena vegetacija. Investitor je bio obavezan da postupi u skladu sa Rešenjem odmah po prijemu istog, dok žalba na rešenje nije mogla da odloži izvršenje. Žalba na rešenje koju je podneo investitor odbijena je u aprilu 2019. godine.
  • RERI navodi da iako je investitor 2013. godine podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu, taj zahtev nije sadržao podatke i informacije na osnovu kojih je nadležni organ mogao da odluči o potrebi izrade studije o proceni uticaja. Na osnovu takvog (neurednog) zahteva, nadležni organ je doneo odluku kojom je utvrdio da za projekat MHE ,,Zvonce” nije potrebno izraditi studiju procene uticaja na životnu sredinu, čime je učinjena još jedna nepravilnost u nizu.
  • Pored navedenih rešenja i nepravilnosti, RERI ističe da je tokom izgradnje MHE Zvonce investitor/izvođač radova probio dve od ukupno tri bujične pregrade, koje predstavljaju vodoprivrednu infrastrukturu za zaštitu od bujičnih poplava, koje su vodni objekat za zaštitu od poplava, erozije i bujica, u skladu sa članom 16. stav 3 Zakona o vodama, što može biti uzrok rušenja i teških posledica na nizvodnoj deonici.
  • Uprkos svim gore navedenim nepravilnostima, umesto da nadležni državni organi spreče uništavanje životne sredine i izazivanje opšte opasnosti po stanovništvo, kao i da onemoguće izgradnju predmetne male hidroelektrane, Opštinska uprava opštine Babušnica je dana 24. juna 2020. godine izdala upotrebnu dozvolu za MHE “Zvonce”.

Izdavanje upotrebne dozvole za MHE „Zvonce“, školski primer zločina nad prirodom i ljudima, zapravo predstavlja zvaničnu potvrdu da je Srbija zarobljena država u kojoj korumpirane institucije služe sumnjivim privatnim interesima.

Uprkos svemu što nas okružuje, i ukazuje da javne vlasti nemaju nameru da rade svoj posao i štite javni interes, RERI apeluje na nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture da poništi rešenje i spreči legalizaciju nezakonitog objekta.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI

Čista energija nadmašila ugalj u SAD-u za 27 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Mott)

Tokom prve trećine 2020. godine obnovljivi izvori u Sjedinjenim Američkim Državama doneli su čak 27 odsto više električne energije od uglja, kako objavljuje Američka energetska informativna administracija (EIA).

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Mott)

U odnosu na prethodnu godinu, proizvodnja uglja opala je za 33,5 odsto. Takođe, ovaj rast odnosi se i na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u odnosu na nuklearnu energiju, i to za 2,5 odsto. Tokom aprila, zelena energija nadmašila je nuklearnu za gotovo 15 odsto.

Kao najprostranjeniji vidovi čiste energije za sada se pokazuju solarna i vetroenergija, koje beleže rast od 20 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

U kombinaciji sa hidroenergijom, biomasom i geotermalnom energijom, od januara do aprila ove godine, obnovljivi izvori energije u SAD-u u ukupnoj proizvodnji imali su udeo od 21,6 odsto, a ugalj 17 odsto.

Jelena Cvetić

 

Evropska unija nastavlja da pruža podršku Srbiji zbog poplava

Foto: Aleksandar Đukić

Izlivanje reka usled obilnih kiša u proleće i početkom leta svake godine nagna mnoge porodice da se evakuišu, a pričini i nezanemarljivu materijalnu štetu. Poplave iz 2014. godine, kada je zabeleženo desetine ljudskih žrtava, a hiljade ljudi je evakusino iz svojih domova, ostaće upamćene kao jedna od najvećih prirodnih katastrofa koja je pogodila Srbiju.

Stoga nas nove poplave iznova podsećaju na ono što je ranijih godina izgubljeno, a istovremeno upućuje na humane i dobre ljude, i solidarnost koja je iskazana u nevolji. Svako pomaže koliko može: komšija navuče gumene čizme i odlazi kod prvih suseda da im decu odvede na bezbedno, iz vode izvuče pokućstvo ili od poplave spasi stoku iz tora.

Još je bolje kada katastrofu možemo da sprečimo.

Foto: Aleksandar Đukić

Zato je Evropska unija prethodnih godina, ne samo izdvojila milione evra da se pomogne onima koje je poplava najviše ugrozila, već je i ulagala u prevenciju poplava. Stanovnici Valjeva i Obrenovca među onima su koji zbog te podrške danas žive znatno bezbednije.

Konkretno, u Valjevu je Evropska unija finansirala rehabilitaciju pet kilometara nasipa duž reke Kolubare. Kada je u pitanju reka Obnica, EU izvodi radove na još jednom kilometre nasipa. Grad je pošteđen štete koja bi nastala izlivanjem reke, a Valjevci su pošteđeni straha koji se javljao svakom jačom kišom.

Slično tome, Obrenovac je takođe bio dobro zaštićen od nedavnih poplava, jer je više od 40 kilometara odvodnih kanala već očišćeno, popravljene s. i obnovljene pumpe i rekonstruisane crpne stanice. Samo u taj projekat uloženo je 19 miliona evra koje je donirala Evropska unija, i još pola miliona evra Austrijske razvojne agencije. Više o tome pročitajte u zasebnoj vesti.

Bolje sprečiti nego lečiti

Važno je znati da sistem zaštite od poplava između ostalog podrazumeva nadogradnju nasipa, čišćenje i održavanje korita reka i rehabilitaciju i popravku crpnih stanica, i do sada se pokazao kao uspešan u odbrani ljudi. Evropska unija još uvek radi na nekoliko projekata zaštite od poplava, i oni su u toku u Svilajncu, Paraćinu, Obrenovcu, Valjevu, Surčinu, Mačvi

Takođe, posebna oprema je kupljena i poklonjena posebna oprema srpskim vlastima za poboljšanje upravljanja katastrofama, uključujući prenosne uređaje za prečišćavanje vode, pumpe za transport vode i mobilne zidove za zaštitu od poplava. Više od dva miliona ljudi imalo je koristi od te evropske donacije.

Konkretno, do kraja 2018. godine izgrađeno je preko 230 kuća, dok je gotovo 2.500 kuća pogođenih poplavama renovirano u različitim opštinama. Čitava zgrada je podignuta u Obrenovcu, opštini koja je najteže pogodila, kako bi se obezbedilo socijalno stanovanje za preko 40 porodica koje su izgubile sve što su imalo u poplavama.

“Prezadovoljni smo što konačno možemo da malo uživamo i odmorimo nakon gotovo dve godine, da spavamo u čistoj, toploj i gotovo novoj kući”, rekao je Dragoljub Popović iz Obrenovca, kada je 2016. godine postao jedan od prvih 124 korisnika čije kuće su obnovljene u okviru Programa pomoći EU poplavljenim područjima u Srbiji.

“Mojom penzijom od 18.000 dinara jedva mogu da platim račune i kupim hranu, a kamo li da obnovim moju poplavljenu kuću. Sada je sve sređeno, imamo novo kupatilo, okrečene zidove, postavljene laminate i nove prozore i vrata. Ne možemo rečima iskazati svoju zahvalnost za ovakvu pomoć”, rekao je Dragoljub tada.

Blizu 40.000 porodica poljoprivrednka dobilo je podršku u stočnoj hrani, sadnicama voća, životinjama, ozimim usevim i obuci. Zahvaljujući rekonstrukciji 15 osnovnih i srednjih škola i izgradnji jedne nove škole i jednog vrtića, više od 13.000 učenika i nastavnika ponovo je dobilo uslove za učenje i rad.

EU je takođe rekonstruisala sistem za snabdevanje pijaćom vodom u Trsteniku, obnovila 12 kilometara regionalnog puta Korenita-Krupanj, sanirala 24 klizišta, izgradila dva nova i popravila četiri mosta.

Evropska unije je od majskih poplava 2014. do sada u Srbiji uložila više od 170 miliona evra za oporavak od ove katastrofe, ali i za sprečavanje budućih poplava.

Izvor: EU info

Kako negovati i održavati ukrasno drveće?

Foto: Wikipedia/Jean-Pol Grandmont

Ukrasno drveće je lako za negovanje, a da bi imalo raskošne krošnje, bilo zdravo i ulepšavalo naše dvorište treba obratiti pažnju na nekoliko stvari.

Kad bi drveće pričalo – bili bi to najzanimljiviji romani. Ukrasno drveće daje živost vrtu i dinamiku tokom cele godine, jer svaka vrsta se od proleća do zime menja na svoj način. Neke menjaju boju lista, neke cvetaju. Ukrasno drveće obezbeđuje hlad i štiti od vetrova. Nije zahtevno, što se nege tiče, ali baš kao i čovek, svako stablo je karakter za sebe i tako mu treba i prilaziti.

Ginko biloba – „živi fosil“

Foto: Wikipedia/James Field

Ginko biloba ili drvo koje ne umire, u pojedinim uslovima može narasti i do 40 metara visine. U jesen ima divnu žutu boju, a prepoznatljiv je po svojim lepezastim listovima.

Ginko pomaže u borbi protiv demencije i Alchajmerove bolesti, potvrdila je i Svetska zdravstvena organizacija, a đacima i studentima pomaže da bolje uče i pamte. Ova biljka, koju još zovu i „živi fosil”, smatra se najstarijom i najotpornijom biljkom na planeti.

Zemljište za ukrasno bilje treba da bude propusno mesto sa dovoljno svetlosti, a kada se bira vrsta koja će se saditi mora se voditi računa o tome da može da izdrži temperaturu do minus 15 stepeni Celzijusa. Prilikom sadnje ne treba dodavati nikakvo đubrivo, dovoljno je samo dobro zaliti.

U prvoj godini biljci je potrebna samo voda, i bez obzira na padavine treba je zalivati jednom do dva put nedeljno, sa po 15 litara vode. Dobro je staviti i malč, ali ne tik uz drvo, da se ne bi stvarale gljivice.

Krošnja žalosnog bresta izgleda kao raskošni zeleni kišobran, ako se pravilo neguje i orezuje.

Divlje grane, koje crpe celu biljku treba orezati, a kalemljeni deo skratiti za dve trećine, kako bi se pospešio rast drugih grančica. Orezano granje se može koristiti za kompost.

Pročitajte još:

Ginko nam neće samo ukrasiti dvorište

„Prihrana zavisi od različitih vrsta zemljišta, pa se na vojvođanskim zemljištima prihranjuje svake druge, treće godine, ali tek dve godine nakon presađivanja. Dok, recimo, na žutim zemljištima, planinskim, siromašnim, tu je potrebno prihranjivati odmah u startu od prve godine. Najbolje đubrivo za prihranjivanje je organsko, znači, stajnjak. Vrlo malo, jedna lopata na tri sadnjice. Stavlja se oko sadnice i radi se u jesen“, objašnjava Ilija Jovanov, inženjer hortikulture u rasadniku u Zrenjaninu.

Jovanov dodaje da se najčešće greške prave prilikom zalivanja, jer ljudi obično u septembru prekinu da zalivaju, misleći da više nije potrebno. Međutim, prva vegetacija mora da se isprati do kraja. Sve dok biljka ima lista na sebi, odnosno dok ima vegetacije, do kraja oktobra, potrebno je zalivati. Zbog ove greške mnogima se događalo da se biljka osuši početkom oktobra.

Drvo sporo raste i zato nemamo vremena za gubljenje.

Izvor: RTS

Senzacionalno cvetanje biljke stare 32.000 godina

Foto: Jakob Vegh/BOKU Öffentlichkeitsarbeit

Beli cvet koji se razvio na Institutu za molekularnu biotehnologiju na Poljoprivrednom fakultetu u Beču lep je za posmatrati i ništa drugo ne bi upućivalo na senzaciju koja je ovde uspela. Genotip biljke Silene stenophylla koji je odeljenje za biotehnologiju biljaka pod vođstvom Margit Lejmer, u epruveti dovelo do cvetanja, star je 32.000 godina, a preživeo je u podlozi sibirskog permafrosta (večno smrznuto tlo).

Foto: Jakob Vegh/BOKU Öffentlichkeitsarbeit

Kao pojašnjenje: kada je biljka koja se ubraja u porodicu karanfila poslednji put cvetala pored nje su šetali runasti mamuti.

Revitalizacija

Istraživačkom timu sa Svetlanom Jašinom sa Ruske akademije nauka u mestu Pušino je 2012. godine uspeo pionirski rad u oblastima kriobiologije, ćelijske biologije i botanike. Naučnici su uspešno oživeli biljke iz semena nepoznatih vrsta iz permafrosta u Sibiru starih 32.000 godina. Jasšina je uspela da u epruveti kao klonirane ćelije biljaka ponovo oživi seme iz permafrosta.

Prijem genetskih resursa

Zahvaljujući dobrim kontaktima sa ruskim kolegama Lejmer je dobila klonirane ćelije biljaka za Poljoprivredni fakultet kao izložbeni komad u Muzeju „MUMOK“. „Uspešno cvetanje jedne od kloniranih biljaka zavisi od mnogih uticaja okoline. Samo jedno ću odati – za prelaz ka spremnosti cvetanja odlučujući faktor je sadržaj biljnih hormona i zahteva mnogo iskustva i takta“, kaže Lejmer. „Uslovi za rast Silene bili su očigledno tako dobri da je počela da cveta.“

Zaključci za evoluciju

„Sada možemo na osnovu genetskih analiza istražiti kako se biljni genom razvio i prilagodio tadašnjim klimatskim uslovima“, objašnjava Lejmer. Poredeći sa današnjim rođacima u koje se između ostalog ubrajaju karanfil klinčić i pucavica, istraživači žele da saznaju kako je razvoj evolucije ove biljne vrste tekao, to znači šta se kod sledećih rođaka poslednjih 32.000 godina promenilo.

Izvor: Eurocomm-PR

Da li su sumnje da je MHE izazvala uništavanje puta tokom nedavnih poplava opravdane?

Foto: Facebook (screenshot)

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je u maju dobilo zahtev da se investitoru male hidroelektrane Brusnik na reci Moravici, za koju se sumnja da je uzrokovala uništavanje puta tokom nedavnih poplava, oduzme građevinska dozvola jer je stečena nezakonito, saznaje Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Ovo su tražile organizacije koje se bave zaštitom životne sredine tvrdeći da Brusnik nije imala važeće uslove Zavoda za zaštitu prirode. Direktor ove male hidroelektrane, inače nekadašnji inspektor zaštite životne sredine, za CINS kaže da je sve rađeno po zakonu, a odbacuje i odgovornost za uništavanje puta.

Foto: Facebook (screenshot)

Nakon obilnih kiša početkom ove nedelje, kada su se reke izlile iz svojih korita, magistralni put Arilje-Ivanjica ostao je bez dela asfalta. U neposrednoj blizini urušene deonice, iz reke Moravice, izbijaju betonski šipovi buduće mini hidroelektrane – MHE Brusnik. Njena izgradnja počela je 2018. godine, a u javnosti se upravo ona označava kao uzrok neprohodnosti magistrale Arilje-Ivanjica.

Kako CINS saznaje, organizacije koje se bave zaštitom prirode, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Svetska organizacija za prirodu (WWF Adria), podnele su početkom maja ove godine Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture zahtev za poništenje građevinske dozvole za ovu malu hidroelektranu. Kako tvrde, dozvola je izdata na osnovu sporne dokumentacije.

Naime, da bi izgradili MHE investitori u Srbiji između ostalog moraju od Zavoda za zaštitu prirode Srbije dobiti takozvane uslove zaštite prirode, a na osnovu toga zatražiti od opštine, na čijoj teritoriji žele da grade, lokacijske uslove, a potom i građevinsku dozvolu. Tek tada mogu početi sa radovima.

U slučaju MHE Brusnik, uslovi zaštite prirode dobijeni su 2012. s rokom važenje dve godine, navode iz RERI-ja. Međutim, bez obzira što je rok važenja istekao, Opština Arilje prvo 2015. izdaje lokacijske uslove, a godinu dana kasnije i građevinsku dozvolu kojom omogućava početak radova investitoru.

„Po našoj analizi, mi smatramo da investitor ima nezakonitu građevinsku dozvolu, da su lokacijski uslovi istekli i da su uslovi Zavoda za zaštitu prirode istekli ima već eto više od pet godina i da se radi o nezakonitoj gradnji“, kaže programski direktor RERI-ja Mirko Popović.

Građevinska dozvola je 2016. godine izdata firmi Mimar Energy da bi je kao investitor dve godine kasnije zamenila kompanija Brusnik Energy.

Direktor ove firme Miško Bešikić za CINS demantuje da je građevinska dozvola dobijena nezakonito, ali nije želeo da nam pošalje dokumentaciju koja to potvrđuje.

Foto: Facebook (screenshot)

„Lokacijski uslovi, uslovi imaoca javnih ovlašćenja, ministarstva pa to je sve neophodna stvar da biste dobili građevinsku dozvolu. Znači morate da prijavite radove. Zar vi mislite da bi neko radio objekat od četiri miliona evra, a da nema ispravne papire, da nema sve što je potrebno“, ističe on.

Bešikić dodaje da je problem u neusaglašenosti zakonske procedure. Kako kaže, u Zakonu o zaštiti životne sredine kada se uslovi isteknu, moraju da se pribave novi. Međutim, to ne važi po Zakonu o planiranju i izgradnji u slučaju kad se uslovi legalno pribave i daju u svrhu dobijanja građevinske dozvole. Odnosno, kada se građevinska dozvola izda takav akt više nije potreban.

Bivša načelnica Opštinske uprave Arilje Ružica Nikolić Vasilić, koja je stavila potpis na ovu građevinsku dozvolu, odbila je da razgovara sa novinarkom CINS-a. Takođe, nadležno ministarstvo nije odgovorilo na pitanje da li su i kako postupili po zahtevu za poništenje ove dozvole.

Urušavanje puta

Pored upitne građevinske dozvole, postavlja se i pitanje da li je izgradnja ove male hidroelektrane dovela do urušavanja magistralnog puta.

Nataša Milivojević iz WWF Adria i Ekološkog udruženja Rzav, mišljenja je da jeste. U razgovoru za CINS kaže da je zbog potkopavanja, ali i promene toka reke usled velikih padavina došlo do pucanja obližnjeg puta.

Prema njenim rečima, upravo na tom mestu planirana je izgradnja mašinske zgrade ove protočne hidroelektrane. Zbog toga je sem dna reke, kaže, investitor potkopavao i obalu.

„Kosine su nepravilno pravili i to je bukvalno bilo kao da je isečeno nožem. Kosina na obali koja je do puta, voda ju je sad potkopavala i razvalila sve“, dodaje ona.

Programski direktor RERI-ja Mirko Popović za CINS nije rekao da je do urušavanja državnog puta došlo zbog radova na izgradnji ove MHE, jer to mora da konstatuje službeno lice – inspekcija ili sudski veštak.

„Dakle, ne bih se usudio da tvrdim. Ja vidim da je vrlo indikativno zato što se radi o oštećenju puta neposredno pored gradilišta, ali prosto ne bih mogao da kažem da je to tako“, ističe Popović.

S druge strane, Bešikić u razgovoru sa novinarkom CINS-a ističe da su to zlonamerni komentari, kao i da je od ovih poplava najveću štetu pretrpeo upravo investitor.

Bešikić, inače nekadašnji republički inspektor za zaštitu životne sredine, napominje da se radi o objektu u izgradnji, kao i da je nakon poplava on pozvao policiju da zabrani vozilima prolaz tom deonicom. Kako ističe, bujica reke prethodno je srušila pet mostova u Ivanjici, a sa sobom je na gradilište MHE donela trupce drveća, ali i smeće iz lokalnih deponija.

„E sad, kad je to smeće došlo na ukrštena stabla koja su se zadržala na brani mi smo dobili jednu neprobojnu, faktički prirodom izazvanu branu na našem gradilištu. E onda je voda, naravno kao i svuda, počela da ide u suprotnom pravcu i krenula prema putu“, objašnjava Bešikić.

On dodaje da bi meštani obližnjeg naselja Divljaka trebalo da im budu zahvalni jer je gradilište zadržalo stabla i smeće.

„Da znate da bi sve okolne kuće u centru sela bile ne poplavljene, nego srušene“, navodi Bešikić i dodaje da pribranski tip hidroelektrane, kakva će biti MHE Brusnik, zapravo služi da spreči bujične poplave.

Autorke: Jovana Tomić, Una Grekulović

Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)

Na imanju u okolini Kraljeva čak 86 aktivnih gnezda seoskih lasta

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje Srbije

Domaćinstvo Radovana Gvozdenovića iz okoline Kraljeva sa 86 aktivnih gnezda seoskih lasta pobednik je ovogodišnjeg takmičenja “Domaćinstvo koje su laste izabrale”. Porodica Gvozdenović osvaja priznanje i tonu kukuruza kao nagradu za ljubav i brigu o seoskim lastama.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje Srbije

Pobedničko domaćinstvo Gvozdenović nalazi se na 2,5 kilometra od Kraljeva, u kome trenutno štalu dele tri krave i 86 parova seoskih lasta. Da priznanje i nagrada ide u prave ruke svedoči priča o spasavanju gnezda koje je prošle godine otpalo sa tavanice štale. Prema svedočenju Gvozdenovića prilikom čišćenja štale na podu su zatekli otpalo gnezdo sa sve mladuncima. Bili su svesni da moraju nekako da im pomognu. Gnezdo su stavili u jednu posudu koju su zatim postavili na stub u štali. Roditelji su nastavili da brinu o mladuncima koji su uspešno izleteli iz improvizovanog gnezda.

Ove godine je u takmičenju “Domaćinstvo koje su laste izabrale”, u organizaciji Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, učestvovalo 452 domaćinstva iz svih krajeva Srbije. Zbirno u svim domaćinstvima koja su učestvovala ima 4.605 aktivnih gnezda koja nastanjuje više od 27.000 seoskih lasta. Procenjuje se da ovaj broj seoskih lasta samo u jednom satu može da pojede više od 1.600.000 muva, komaraca i drugih letećih insekata.

Zbog velikog broja učesnika Društvo za zaštitu i proućavanje ptica Srbije je odlučilo da ove godine u okviru takmičenja “Domaćinstvo koje su laste izabrale” organizovalo izvlačenje “Srećno gnezdo”, kako bi se svim učesnicima bez obzira na broj gnezda dala šansa da budu nagrađeni za ljubav prema seoskim lastama. Dragica Dunić iz Cerovca kod Kragujevca, koja u svom domaćinstvu ima 4 aktivna gnezda seoskih lasta, je tako osvojila dvogled i Crvenu knjigu faune Srbije III – Ptice.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije čestita pobednicima, a svim ostalim takmičarima se zahvaljuje na učešću i poziva ih da se i sledeće godine prijave za takmičenje “Domaćinstvo koje su laste izabrale”.

Seoske laste su jedan od simbola sela, a da bi taj status i zadržale Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru programa “Proleće uživo” organizuje takmičenje “Domaćinstvo koje su laste izabrale” sa ciljem podrške malim poljoprivrednim domaćinstvima koja se poljoprivredom bave na tradicionalan način. Opstanak seoskih lasta zavisi od štala vrednih domaćina u kojima one svijaju gnezda i pronalaze insekte kojima se hrane.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Najveća solarna elektrana u Italiji će strujom snabdevati 200.000 stanovnika!

Foto-ilustracija: Pixabay

Solarna elektrana, snage 103 MW, koja je prema nekim tvrdnjama trenutno najveća u Italiji, priključena je na elektromrežu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iza projekta izgradnje postrojenja na površini od 1,5 miliona kvadratnih metara, što je jednako površini 200 fudbalskih terena, stoji energetska kompanija iz Danske “European Energy”. Novi proizvođač električne energije u Italiji dospeo je na 17. mesto najvećih elektrana sa jedinstvenim priključkom na svetu.

Solarni park je izgrađen na severu zemlje u regiji Pulja. Očekuje se da će svojom godišnjom proizvodnjom od ukupno 150 miliona kilovat-časova čistog porekla pokriti energetske potrebe oko 200.000 stanovnika.

Elektroenergetski objekat se sastoji od čak 275 hiljada solarnih panela.

Procenjuje se da će na godišnjem nivou doprineti smanjenju emisija ugljen-dioksida za oko 80 hiljada tona.

“European Energy” tvrdi da je italijanska solarka barem 50 odsto efikasnija od solarnih elektrana starosti 5 i više godina što znači da će sa manjeg prostora generisati više struje, čime će biti smanjen njen uticaj na životnu sredinu.

Jelena Kozbašić