Home Blog Page 692

Lakoća življenja sa ABB pametnim rešenjima

Foto: ABB Srbija

Proleće 2020. godine je samo jedan pokazatelj kako više sile mogu praktično da zaustave život na celoj planeti, a da mi nismo ni svesni da se to može desiti. Ekonomska kriza više ne mora da dođe uz najave, poput one iz 2008. godine. Ne, ona može biti prouzrokovana virusom zbog koga svi bivaju fizički izolovani, a naravno poslovi posustaju, prekidaju se, gase… Mnogi ovu krizu nisu dočekali spremni, ali neke grane privrede nisu posustale, već naprotiv, videle su u njoj novu priliku.

Foto: Dejan Dešić, ABB Srbija

Građevinska industrija se nije zaustavljala, objekti su se gradili, veliki projekti već dobijaju nalik kako će izgledati kada budu gotovi, a izgradnja zgrada u većim gradovima u Srbiji je u punom mahu. Ovako se nije gradilo u našoj zemlji bar 50 godina. Uz veliku razliku, sada se gradi na moderan i savremen način.

Nove zgrade i objekti moraju imati potpis “pametne zgrade”. Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama utvrđeno je kao javni interes u našoj zemlji Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada. Istraživanje je pokazalo da 85 odsto stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti. Trenutno stanje stambenog fonda govori u prilog tome da Srbija najveće uštede energije može ostvariti u sektoru zgradarstva.

Kompanija ABB, sa svojim rešenjima za industrijske objekte, bolnice, tržne centre, ali i stambene zgrade, ostavlja sve veći pečat na ulicama Beograda koje menjaju svoj izgled, i sve više liče na metropole iz Nemačke, Francuske, Kine… Kako bi tekst za ovaj broj časopisa Industrija bio neki vid retrospektive urađenog u Srbiji, mnoge teme smo otvorili sa Dejanom Dešićem, rukovodiocem Segmenta infrastrukture i transporta u ABB-u.

Iz ovog sektora se isporučuje oprema za sve vidove građevinarstva, ne uzimajući u obzir da li je poslovna ili stambena zgrada, odnosno objekat neke druge namene. Osim industrijskih i komercijalnih objekata, ovaj sektor ABB-a isporučuje opremu i na transportne projekte, kao što su putevi, tuneli, mostovi, aerodromi, železničke stanice, što se kod nas takođe gradi više nego u ranijim godinama.

Da je ABB lider u ovim segmentima građevinske industrije, imali smo priliku i pre nekoliko godina da se uverimo, kada je za grupu novinara iz celog sveta bila organizovana tura po Švajcarskoj, gde su bili predstavljeni najveći projekti, uključujući i opremanje sada već čuvenog Gotard tunela, koji spaja Italiju i Švajcarsku – kao najduži železnički tunel u svetu. Novinari časopisa Industrija su sve to slikovito doneli na svoje strane, a tekst se i danas može čitati na njihovom portalu.

Ništa ne uspeva kao – uspeh

Sa svojim dugogodišnjim partnerima, ABB je u Srbiji uradio mnoge projekte, a sagovornik Industrije Dejan Dešić je naveo neke od većih koji su završeni, kao i oni koji su još uvek u izgradnji – tržni centar “Rajićeva”.

Foto: ABB Srbija

Za ovaj objekat se može reći da je bio i prekretnica, gde je ABB izašao iz “senke” i na velika vrata ušao u svet komercijalnih objekata koji imaju svoje specifične zahteve. Isporučena je kompletna oprema za ovaj objekat za sve naponske nivoe, što znači od trafostanice u objektu, pa do utičnice u zidu.

Oblasna kontrola leta – neposredno pored aerodroma “Nikola Tesla”. Tu je prvi put isporučen sistem za pametne zgrade – KNX, a treba napomenuti da smo taj projekat uradili pre oko 10 godina.

U komercijalnim objektima, “pametni sistemi” su već podrazumevana stvar, tako da je naša oprema spremna za svaki izazov koji se može postaviti, a ABB ima spreman i odgovor za najviše zahteve u stambenim zgradama, što je budućnost, ali uveliko i sadašnjost izgradnje u Srbiji.

Poslovna zgrada “Sirius”, kao i “Sirius 2” na Novom Beogradu, prvi objekat IKEA u Srbiji, tržni centar Ada Mall, Beo shoping mall u Vojislava Ilića, objekat Navigator 2 koji je još uvek u izgradnji, NCR K2 – objekat na Novom Beogradu koji će imati više od 4.000 zaposlenih koji će biti tehnička podrška te kompanije za ceo svet… Za sve ove objekte je ABB uradio kompletnu opremu, od trafostanice, šinskih razvoda, preko energetskih ormara, do utičnica i prekidača.

Foto: ABB Srbija

Pored ovih, oprema je isporučena i za objekte druge namene, kao što su hoteli Mona i hotel u Rajićevoj, zatim nova zgrada Nemačke ambasade, Klinički centar Beograd, kao i Nacionalni data centar.

U prethodnom periodu ABB je opremio i mnoge fabrike i industrijske objekte, od kojih su neki već u funkciji, a pojedini su još u procesu izgradnje. Neki od njih su Boysen u Subotici, gde se proizvode izduvni sistemi za motorna vozila, zatim tu je i Brosse u Pančevu, koji je svetski lider u proizvodnji elektromehaničkih sklopova u vozilima, kao i lider na tržištu u industriji pakovanja fabrika Jokey.

Poenta je da vlasnik ovakve proizvodnje od opreme želi maksimalnu pouzdanost, ali i ekonomsku isplativost kroz uštede energije i “pametno” rasuđivanje od strane instaliranog sistema. Ranije su se u proizvodnjama velike količine energije bespovratno rasipale, a instalirani uređaji su bili nepouzdani i gabaritno veliki, što je oduzimalo dragoceni prostor u postrojenju. Danas, oprema mora biti pouzdana, malih gabarita, lako dostupna, praktična. Ovo je naročito bitno i za tržne centre, gde se svaki kvadratni centimetar izdaje, stoga oprema mora biti malih gabarita.

E, tu nas priča ponovo vraća na ovaj vid objekta, jer upravo se završava jedan od najvećih tržnih centara u Evropi, a to je Galleria mall, u novom naselju Beograd na vodi. Tu je, takođe, ABB isporučio celokupnu opremu. Ovde treba istaći da je instaliran veliki broj šinskih razvoda koji su veoma praktični naročito za komercijalne objekte gde se menja potreba za snagom električne energije u zavisnosti od zakupca lokala u tržnom centru.

Upravo šinski razvod električne energije je rešenje koje možemo gledati i kao magistralni tok koji ide kroz ceo objekat i da se na svakom mestu može “uzeti” potrebna količina energije u zavisnosti od potrebe potrošača. Ovakav vid razvoda električne energije ima mnogo prednosti, a cena i praktična primena su možda i najveći aduti.

“Zajedno sa kompanijom EAE iz Turske, ABB isporučuje ovaj proizvod koji ima sve moguće sertifikate odgovarajućih akreditacionih tela, te svoja rešenja ekskluzivno ugrađuje u objekte Londonskog metroa, kao i u svim tornjevima i kulama po Bliskom istoku. Sve ove projekte smo uspešno realizovali sa našim partnerima u Srbiji – Expro, Feluka, Minor, Promont, Sled… Neki od izvođača sa kojima dugo sarađujemo su Interfast, Credo, Energoprojekt oprema, kao i ostale članice u Energoprojekt holdingu, naravno, i mnogi drugi”, kazao je Dešić.

Živeti svakim danom pametno

Segment koji ABB konstantno razvija u skladu sa potrebama novoizgrađenih stambenih objekata, ali i onih koji se renoviraju i postaju “pametne zgrade” je free@home. To je sistem sa kojim korisnik prvenstveno štedi energiju, zatim dobija komfor, a u nekim naseljima to je sada i stvar prestiža.

Foto: ABB Srbija

U velikoj ponudi novoizgrađenih objekata, investitori imaju potrebu da se na neki način izdvoje, a upravo ovaj sistem pravi veliku razliku u ponudi i pri samoj kupovini. Iskustvo koje stručnjaci ABB-a imaju u svetu jeste da implementacija ovog sistema veoma utiče i na brzinu prodaje.

Trenutna situacija u Srbiji nije za pohvalu kada je reč o implementaciji ovakvog sistema, ali trenutno su dva objekta u realizaciji i postoji dosta novih zainteresovanih investitora, što jasno govori da će ovo biti novi standard gradnje i kod nas.

Prednost samog free@home sistema je i u tome što korisniku nisu neophodni ni inženjeri, ni majstori, već on sam programira i uređuje “ponašanje” svog stana ili kuće. Sistem ima sopstveno automatsko ažuriranje i jednostavno rečeno korisnik ne može ništa da pokvari.

Takođe, uvek postoji bekap, na koji se sistem može vratiti, ako to korisnik želi. Preko ovog sistema kontroliše se rasveta, roletne ili zavese, grejanje i hlađenje objekta. U zavisnosti od lokacije korisnika sistem može uključivati ili isključivati sve ove navedene radnje. Pošto sistem praktično “snima” ponašanje korisnika, može i simulirati aktivnosti u objektu dok ste na putu ili odmoru.

Raditi svakim danom pametno

Dok je za zgradarstvo i svakodnevni život zadužen sistem free@home, za privredu, proizvodnju, ali i velike zdravstvene, prehrambene i trgovinske objekte, ABB ima spreman sistem ABB Ability™, koji na mnogo načina omogućava efikasnost i uštedu u samom objektu ili proizvodnom procesu.

Sa ovim sistemom korisnik dobija mnogo veću sigurnost u poslovanju, kao i monitoring nad celim sistemom, tako da zbog nekih manjih kvarova ili zastoja, ne mora da se zaustavlja ceo proces ili da se, na primer, zbog zamene jednog potrošača isključuje ceo sprat ili deo električne mreže. ABB Ability™ je naziv za čitav portfolio digitalnih usluga zasnovanih na višedecenijskim inovativnim ABB tehnologijama i iskustvima, koji klijentima u oblasti energetike, industrije, transporta i infrastrukture pomažu da razvijaju nove i unapređuju postojeće procese optimizacijom planiranja i upravljanja u realnom vremenu.

Koncept ove tehnologije se svodi na prikupljanje što većeg broja podataka sa uređaja i prosleđivanje do cloud servera, a na kraju svega i analizi. Korisnik na taj način dobija nepogrešiv uvid u stanje sistema koji kontroliše.

Voziti svakim danom pametno

Jednostavno, segmenti razvoja u kompaniji ABB se nadovezuju jedan na drugi. Ako živite u „pametnom domu”, proizvodite ili poslujete u „pametnoj zgradi”, naravno da će i vaša mobilnost preći na viši nivo, odnosno, tražićete rešenja koja zamenjuju tradicionalna vozila sa pogonom na fosilna goriva. Uveliko je u svetu trend da objekti poseduju punjače za vozila, pošto je i upotreba ovog vida prevoza u usponu. A da se stvari iz godine u godinu munjevito menjaju, u kratkim crtama nam je približio Dešić.

Foto: ABB Srbija

“Svaka od ovih zgrada koje smo do sada pomenuli je kao obavezu u projektnoj dokumentaciji morala da ima elektropunjače na određenim garažnim mestima. Na primer, Ada Mall ima 16 ABB punjača, zatim naši punjači su instalirani u Porsche Ada, u akademiji NAVAK, prodajnom salonu Hyundai vozila na Novom Beogradu, British motorsu itd. Neposredno pre ove situacije sa virusom dobili smo veliki broj zahteva za isporuku novih električnih punjača. Mnogi dileri auto vozila praktično su uslovljeni od svoje matične kuće da ispred ili unutar objekta poseduju električni punjač”, objasnio je i dodao, “trend koji će sigurno doći i u Srbiju je takav da se benzinske pumpe više neće tako ni nazivati, u Evropi su već ponele naziv ‘mesta za odmor’, jer dok pijete kafu ili ručate, automobil se puni električnom energijom. Razvojem kako brzih punjača, tako i samih vozila na električni pogon, autonomija vožnje je višestruko uvećana u odnosu na početak ove decenije. Regulativa u Srbiji još uvek ne dozvoljava vlasniku punjača da proda električnu energiju korisniku, ali postoje solucije, kao što je iznajmljivanje parking prostora sa električnim punjačem, tako da se očekuje i mnogo veća eksploatacija električne energije kao pogonskog goriva. Za sada se na većini mesta u Srbiji može napuniti vozilo potpuno besplatno. Kao i kod prethodnih rešenja u zgradarstvu, u ovom segmentu, takođe, korisnik ne mora da brine o mnogim stvarima ako koristi ABB punjač.”

“Pored hardvera koji isporučimo, naš punjač poseduje i softver preko kog imamo stalan uvid u stanje, potrošnju, i sve što je neophodno da korisnik zna o svom punjaču. Svaki naš punjač je vezan za centar u Holandiji i tu se nadgleda svaki ABB punjač koji je isporučen bilo gde u svetu. Više od 70 odsto problema je moguće rešiti daljinski, bez izlaska na teren, a dobrim uvidom, kakav imamo u naše punjače, preventivnim merama, praktično eliminišemo mogućnost kvara, odnosno zastoja u radu”, istakao je sagovornik Industrije.

“Jedino mi u Srbiji od svih proizvođača električnih punjača imamo kvalifikovane i obučene servisere. Takođe, velika prednost naših punjača je i ta da oni nisu konfigurisani kao monoblok, već su napravljeni iz segmenata, tako da, ukoliko i dođe do nekog kvara, punjač ne prestaje sa radom, već isporučuje energiju iz segmenata koji nisu u problemu. Koliko se ABB ozbiljno bavi ovim segmentom poslovanja, pokazuje i sve popularnije takmičenje ABB FIA Formula E Championship, kao i Jaguar I-PACE eTROPHY”, izjavio je on.

“Kupovinom bilo kog proizvoda od ABB-a ne prestaje odnos između korisnika i ABB tima. To je velika razlika u odnosu na druge, jer mi praktično održavamo svaki proizvod koji prodamo i ne dozvoljavamo da korisnik dođe u situaciju da mu se proces zaustavi, bilo da je to proizvodnja, prodaja, uživanje u kućnom ambijentu ili punjenje električnog vozila”, zaključio je Dešić.

Izvor: Industrija

 

Čista odeća i(li) čista planeta

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Jordan)

Pranje odeće u mašini za veš čini deo stalnih obaveza svakog domaćinstva. Ipak, da li vam je poznato koje količine mikroplastike time ostavljamo u okeanima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Prema proračunima, godišnje se u veš-mašinama širom sveta opere oko 50 milijardi garderobe. Odeće tom prilikom ispušta oko 1.900 vlakana tokom svakog pojedinačnog pranja.

Postoje filteti namenjeni za smanjenje količine mikroplastičnih vlakana koja se oslobađaju, međutim, sve do sada njihova efikasnost nije testirana u naučnim okvirima.

Ono što jeste primećeno je da nijedan postojeći metod filtracije ne uspeva da izbegne ispuštanje ovih mikrovlakana u prirodu. Zato se traži rešenje da se zaustavi njihovo oslobađanje iz mašine za veš u kanalizaciju.

Analizom je otkriveno da postojanje filtera u mašinama ipak smanjuje količinu vlakana u otpadnim vodama i do 74 odsto, u odnosu na uređaje koji nemaju filtere.

Kako je dominacijom taloženja plastičnog otpada u okeanima, koji je postao i nezaobilazni deo morskog lanca ishrane, istaknuto jedno od najupečatljivijih pitanja za zaštitu životne sredine, traže se rešenja za sve izvore zagađivanja morskog područja planete.

Mikroplastika se izdvaja kao jedna od vodećih opasnosti za životnu sredinu jer postaje sastavni deo ishrane mnogih bića i menja ćelijske strukture organizama.

Otkriveno je i da peščani crvi često jedu sitne komadiće plastike čime sprečavaja nakupljanje mulja na obalama. Ipak, varenjem plastike smanjuje im se potreba za organskim materijama te to menja izgled lokalnog ekosistema. Pritom, njihovo zdravlje i opstanak takođe mogu biti ugroženi zbog potencijalnog prisustva toksičnih materija.

Godišnje se oko 150 miliona tona plastike izgubi iz tokova otpada i završava negde u prirodi. Razvijanjem efikasnijih i pouzdanijih sistema filtracije pomoglo bi se sprečavanje barem jednog izvora zagađenja okeana mikroplastikom.

Jelena Cvetić

 

Švajcarski političari na poslovna putovanja idu vozom kako bi smanjili štetne emisije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Xavier von Erlach)

Od 1. jula, predstavnici vlasti Švajcarske na poslovna putovanja odlaze isključivo vozom kada su u pitanju destinacije do kojih se iz prestonice Berna stiže za šest sati i manje, poput Pariza, Luksemburga i Firence.

Odluka je sastavni deo švajcarskog Akcionog plana za avio-saobraćaj, usvojenog u decembru prošle godine. Paket propisa u sklopu ovog dokumenta je posvećen zaštiti životne sredine.

Jedan od ambicioznih ciljeva čijem ostvarenju teži švajcarska vlada jeste smanjenje proizvodnje ugljen-dioksida u vazdušnom transportu za 30 odsto. Kako bi to postigli, politički zvaničnici zameniće avionska sedišta onima u vozu, pogotovo kada putuju u svrhe obavljanja poslovnih obaveza. Železnica je, prema njihovim navodima, pouzdan način prevoza nultih emisija.

Švajcarci će nastojati da u narednih deset godina poslovanje svoje federalne administracije učine klimatski neutralnim. Proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte trebalo bi da bude snižena za 50 odsto u poređenju sa njihovom količinom ispuštenom 2006. godine.

Kada putuju avionom, politički zvaničnici Švajcarske koristiće isključivo ekonomsku klasu.

Jelena Kozbašić

Država izdvaja 200 miliona dinara za domaćinstva ugrožena u junskim poplavama

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela utvrdila je državni program pomoći i obnove oštećenih porodičnih stambenih objekata građana usled poplava koje su Srbiju zadesile u junu 2020. godine, koje planira da isplati iz zaduživanja u visini od 200 miliona dinara, prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Pixabay

U uredbi koja je doneta na poslednjoj sednici Vlade navodi se da će mere biti primenjene na sve lokalne samouprave u kojima je proglašena elementarna nepogoda, odnosno u 27 opština i gradova na zapadu i jugu zemlje koje su pogodile posledenje poplave.

Na osnovu izveštaja nadležnih organa jedinica lokalnih samouprava procenjuje se da je oštećeno oko 1.000 porodičnih stambenih objekata, koji su razvrstani u pet kategorija u skladu sa Uputstvom o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda.

Za prvu kategoriju oštećenja oštećeni građani mogu da računaju na 120.000 dinara, za drugu 200.000 dinara, treću 250.000, za četvrtu kategoriju 350.000, dok za će za petu kategoriju oštećenja država dodeljivati 600.000 dinara.

Na osnovu evidencije lokalne samouprave, ova sredstva biće distribuirana u vidu bespovratne novčane pomoći, kako bi se što pre sanirala šteta na njihovim kućama i pomoćnim objektima.

“Jedinica lokalne samouprave bez odlaganja obrazuje potreban broj komisija koje vrše procenu štete nastale nakon elementarne i druge nepogode na porodičnim stambenim objektima u svojini građana, u skladu sa Uputstvom o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda”, navodi se u tekstu uredbe.

Dodaje se i da lokalne samouprave najkasnije u roku od 15 dana od dana proglašenja prestanka elementarne nepogode trebaju da pozovu građane da prijave štetu, što oni trebaju da učine u roku koji ne može biti kraći od 15 ni duži od 60 dana od dana objavljivanja poziva.

Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima će naknadno vršiti verifikaciju procene štete koju su izvršile komisije jedinica lokalne samouprave.

Izvor: Nova ekonomija

Šta je uzrok požara u nuklearnom postrojenju u Iranu?

Foto: Wikipedia/Hamed Saber
Foto: Wikipedia/Hamed Saber

Deo nove zgrade u iranskom nuklearnom postrojenju Natanz oštećen je u još nerazjašnjenom incidentu, saopštile su vlasti u Teheranu. Natanz se nalazi oko 250 km južno od grada Teherana i najveće je iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma. Posle incidenta nema povećanja radioaktivnosti, kako saopštavaju, jer kompleks nije aktivan.

Incident o kojem se suštinski jako malo zna izbio je u novom, nedovršenom delu nuklearnog postrojenja Natanz, nedaleko od podzemnog kompleksa, koje je godinama predmet spora Vašingtona i Teherana.

Portparol iranske atomske agencije za nuklearnu energiju, Behruz Kamalvandi je rekao da je incident izbio u industrijskom skladištu, kao i da nema razloga za brigu.

U incidentu, tvrdi Kamalvandi, nije pričinjena šteta.

Takođe, naveo je da u ovom incidentu nije bilo povređenih.

Do incidenta je došlo šest dana nakon eksplozije u blizini vojnog kompleksa Parčin.

Prema sporazumu iz 2015. godine, Iran je pristao na proizvodnju nisko obogaćenog uranijuma, koji se može koristiti za proizvodnju goriva za nuklearne elektrane.

Izvor: RTS

Protest u BiH zbog istovara reciklažnog otpada iz Italije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Briscoe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Bosanskog Grahova blokirali su juče, 2. jula, puteve prema Drvaru, Livnu i graničnom prelazu Strmica ka Hrvatskoj u znak protesta što je u njihovog centru grada istovaren reciklažni otpad iz Italije.

Otpad je iz tri šlepera iz Italije istovaren u bivšu fabriku obuće “Borac” u samom centru Bosanskog Gragova, a deo na lokalnoj deponiji Korita.

Sedam šlepera tekstilnog otada iz Italije istovareno je i u krugu nekadašnje fabrike “Grmeč” u Drvaru.

Ministarka ekologije i turizma Federacije BiH Edita Đapo izjavila je da je odmah obavestila Federalnu upravu za inspekcijske poslove da hitno utvrdi da li je otpad opasan i da li je propisno lagerovan.

Izvor: Zelena Srbija

Koji privredni sektor u Srbiji je prošle godine stvorio najviše otpada?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Tokom 2019. godine u Republici Srbiji sektori: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, Rudarstvo, Prerađivačka industrija, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama, Građevinarstvo i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 64,5 miliona tona otpada, od čega 75,6 odsto čini neopasni, a 24,4 odsto opasni otpad. Najveći udeo stvorenog opasnog otpada je u sektoru Rudarstvo (29,2 odsto).

Kad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima, i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. godini zabeležena su sledeća kretanja: sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – rast od 41,5 odsto, Rudarstvo – rast od 39,2 odsto, Prerađivačka industrija – rast od 7,1 odsto, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 0,1 odsto, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama – pad od 14,4 odsto, Građevinarstvo – rast od 10,1 odsto i sektori uslužnih delatnosti – rast od 0,5 odsto.

U 2019. godini ukupno je tretirano 62,7 miliona tona otpada. Od ukupno tretirane količine otpada odloženo je 60,3 miliona tona (96,4 odsto).

Reciklirane količine otpada u 2019. godini beleže rast u odnosu na prethodnu godinu od 6,6 odsto, koji je uglavnom nastao zbog povećanog recikliranja metalnog otpada.

Količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća je za 14,9 odsto nego prethodne godine.

Izvor: Rebublički zavod za statistiku

Otkrivena nova vrsta ptice u Srbiji, neuobičajena za Evropu

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U maju i junu ove godine istraživači iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nastavili su praćenje ptica na području Sjeničko-pešterske visoravni. Tokom poslednjeg boravka otkrivena je nova vrsta ptice za područje Srbije – azijski zlatni vivak, a po prvi put je tokom gnezdilišne sezone u Srbiji potvrđeno prisustvo malog barskog petlića.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Sjeničko-pešterska visoravan najveće je kraško polje u Srbiji. Krase ga nepregledna polja pašnjaka i livada na kojima trenutno pase oko 100.000 grla ovaca, goveda i konja. Područje ima specifičnu klimu koju odlikuju snežni i izuzetno hladni zimski meseci, zbog čega ga nazivaju „srpski Sibir“.

Prilikom obilaska akumulacionog jezera između sela Karajukića Bunari i Braćak istraživači su 15. juna zabeležili novu vrstu ptice za Srbiju – azijskog zlatnog vivka (Pluvialis fulva). Odrasla ptica fotografisana je dok se odmarala na travnoj obali jezera. Svega dva dana ranije na istom jezeru otkrivene su dve teritorije malog barskog petlića (Zapornia pusilla), što je prvi slučaj beleženja ova vrste tokom gnezdilišne sezone u Srbiji.

Azijski zlatni vivak naseljava daleke predele tundri u istočnoj Aziji i Aljasci. Svetska populacija je u opadanju, a procenjuje se na 190–250.000 hiljada jedinki. U Evropi je vrlo redak posetilac, a osnovni razlog je to što se zimovališta nalaze duž priobalja Tihog i Indijskog okeana.

Foto: Wikipedia/Ajaikumarr

Mali barski petlić je misteriozna močvarna koka veličine čvorka koja do sada nije potvrđena kao gnezdarica Srbije, pre svega zbog načina života i specifičnih staništa koja naseljava. Vrsta je uglavnom aktivna noću i oglašava se veoma slično žabama u velikim travnim močvarama. Prisustvo malog barskog petlića u Srbiji sa sigurnošću je povrđeno tek 2018. iako je do tada više puta navodno beležen, uglavnom u Vojvodini.

Istraživanja ptica Peštera Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ove godine sprovodi u okviru projekta „Zaštitimo vodena staništa Peštera“ koga finansira fondacija EuroNatur iz Nemačke, uz podršku Turističke organizacije Sjenice, staraoca Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“.

Projekat ima za cilj da ustanovi stepen ugrožavanja prirodnih močvarnih i tresavskih staništa koja su pod uticajem industrijskog iskopavanja treseta. Značaj područja prepoznat je i van granica Srbije budući da ono uživa statuse Međunarodnog značajnog područja za ptice, Međunarodno značajnog staništa biljaka, Odabranog područja za dnevne leptire u Srbiji, Vlažnog staništa od međunarodnog značaja (RAMSAR), a deo je i EMERALD ekološke mreže Republike Srbije.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zelena stranka upozorava na planirani ekocid na Košutnjaku

Foto: Wikipedia/Antidiskriminator
Foto: Wikipedia/Vladakul

Zelena stranka je upozorila da se u beogradskom izletištu Košutnjak sprema seča šume na 19 hektara radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata.

Predstavnici te stranke su uvidom u novi Plan detaljne regulacije ustanovili da je izgradnja planirana na 86,8 hektara, od čega na 26,8 hektara šume.

Tim planom je predviđena seča čak 19 hektara šuma i na toj površini izgradnja objekata s “prosečno” pet spratova.

Pored toga, na 4,5 hektara pod šumom planirana je izgradnja privatnog sportskog kompleksa, saopštila je Zelena stranka i dodala da će, ako se taj plan sprovede, na tom prostoru će ostati svega sedam hektara šume.

Izvor: Zelena Srbija

Najveća urbana farma u Evropi bez grama zemlje i hemikalija otvorena u Parizu

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Urbana poljoprivreda nikad neće moći da zameni tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prevoza i dopunjuje ponudu voća i povrća.

Jagode, paradajz, krastavci, salate, aromatično bilje – sve se to od ovog proleća uzgaja u srcu Pariza, na krovu novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”. Udruženje „Nature Urbaine“ („Urbana priroda“) odlučilo je da podstakne Parižanke i Parižane na konzumaciju lokalno uzgojenog kvalitetnog voća i povrća, bez korišćenja pesticida i štetnog uticaja na životnu sredinu. O otvaranju nove pariske urbane farme, ali i važnosti lokalnog uzgoja hrane u uslovima ekonomske krize izazvane pandemijom KOVID-19, izveštava francuski javni radio servis “France Inter”.

Farma s pogledom na Ajfelov toranj i pariske krovove

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Istovremeno s održavanjem prošlogodišnjeg pariškog Salona poljoprivrede, u neposrednom susedstvu započela je izgradnja novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”, čiju je fasadu radio poznati arhitekta Žan Nuvel. Upravo na krovu tog paviljona smeštena je najveća urbana farma u Evropi, koja pretenduje i na naslov najveće na svetu. Kad biste se pokušali nagnuti nad sigurnosnom ogradom, videli biste pariski kružni tok koji ovuda prolazi na udaljenosti od samo nekoliko metara. Međutim, gore na krovu, nalazi se jedan potpuno drugi svet. U visećim posudama sazreva paradajz, u kolonama rastu jagode, ali i razne salate, aromatično bilje i nekoliko vrsta povrća poput blitve, kao i dragoljub (Tropaeolum majus) ili boražina (Borago officinalis) koje posebno privlače oprašivače. „Na početku smo bili vrlo zabrinuti, ali sad smo puni pčela“, kazala je Kamila Billiémaz, vođa proizvodnje povrća.

Posebnost ove velike urbane farme je u tome što na njoj nema ni grama zemlje! Jagode se tako uzgajaju korištenjem tehnike aeroponike, dakle bez zemlje, s korenom unutar vertikalnog cilindra koje se prska hranjivim rastvorom. Što se tiče paradajza, oni se sade horizontalno u supstratu kokosovih vlakana. U oba slučaja, sve potrebne hranjive materije biljkama se isporučuju putem sistema navodnjavanja koji kontroliše računar. Naravno, udruženje „Nature Urbaine“ na farmi ne koristi nikakve hemikalije, no njihovo voće i povrće zbog uzgoja bez korištenja zemlje ipak nema oznaku ekološkog uzgoja. „Na farmi radimo sve kao i ostali mali poljoprivrednici, a voće i povrće se uzgaja na otvorenom te zavisi od vremenskih uslova. No ipak, naša je velika prednost što radimo uspravljeni i ne lomimo leđa“, komentarisala je Kamil Bilemaz.

U skladu s najnovijim trendovima proizvodnje hrane, ali i s već izvrsno razvijenom pariskom urbanom poljoprivredom, ovde se sve uzgaja praćenjem ritma godišnjih doba, poštovanjem prirode i bez korišćenja pesticida. „Ovde je reč o ultra lokalnoj proizvodnji hrane za potrebe naših građana, bez ikakvih troškova i štetnog uticaja prevoza našeg paradajza i krastavaca“, pojašnjava Sofi Hardi, direktorka urbane farme. „Zagađenje vazduha i blizina frekventne saobraćajnice nisu problem“, tvrdi Hardi. „Korenje naših biljaka apsorbuje zagađenje, a ono je zaštićeno našim sistemom uzgoja. Teški metali se ne podižu do naših 15 metara visine te se, naposletku, sitne čestice isperu pre konzumacije. Osim toga, uzgojem voća i povrća borimo se protiv efekta toplotnih ostrva koji su tipični za urbana područja. Naše biljke apsorbuju toplotu.“

Udruženje „Nature Urbaine“ do 2022. namerava da koristi celokupnu površinu krova od 14.000 m2 i u punom kapacitetu planira proizvodnju od hiljadu jedinica dnevno. Kako objašnjava Sofi Hardi, jedinica je kilogram paradajza, ali i posudica jagoda težine 250 grama i svežanj bosiljka. Farma ima i svoj edukacioni karakter jer susedno stanovništvo na krovu može iznajmiti jednu od 130 malih parcela, a planira se i organizacija turističkih obilazaka u pratnji vodiča. Na kraju, ovde će se organizovati i razni događaji poput radionica proizvodnje hrane i urbane poljoprivrede. Iako se na farmi planira zapošljavanje dvadesetak osoba, zbog aktuelne zdravstvene krize tim za sada čini svega osam zaposlenih, uključujući petoricu vrtlara.

Otvaranje je bilo zakazano za 1. april, no odloženo je za početak jula. Kriza je svakako uticala na tromjsečno kašnjenje s otvaranjem farme, a Sofi Hardi je priznala da se još uvek traže finansijski partneri. Ideja pokretanja proizvodnje na ovoj urbanoj farmi bila je uzgoj povrća i voća za potrebe lokalnih sajamskih restorana i stanovnika ovog dela Pariza, kao i dva nova hotela – “Mama Shelter” i “Novotel” s ukupno 440 hotelskih soba, u neposrednoj blizini pariskog sajma. Na osmišljavanju ove velike urbane farme, koja bi trebala da postane „model odgovorne poljoprivredne proizvodnje“, radile su kompanije “Agripolis” i “Cultures en Ville” specijalizovane za urbanu poljoprivredu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Otežano gašenje požara na stovarištu plastičnog otpada u Požarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U krugu nekadašnje Šećerane u Požarevcu juče posle 12 časova izbio je požar. Gorelo je oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti. Nije bilo povređenih.

Kako je RTS-u rečeno u dežurnoj službi Vatrogasno-spasilačke jedinice, zapalilo se stovarište plastičnog otpada kineske firme za reciklažu “Ekoluks”. Vatra je zahvatila oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti.

U gašenju je učestvovalo 12 vartrogasaca sa pet vatrogasnih vozila, a angažovane su i dve cisterne iz požarevačkog vodovoda.

Požar je lokalizovan, ali vatrogasci imaju teškoće da ga ugase jer je reč o plastici.

Kako saznaje RTS, u požaru niko nije povređen, a uzrok za sada nije poznat.

Povodom požara oglasilo se i Ministarstvo zaštite životne sredine koje obaveštava javnost, da je lokalni inspektor zaštite životne sredine u Požarevcu pre izbijanja požara boravio u redovnom inspekcijskom nadzoru ovog operatera i utvrdio određene nepravilnosti koje je operater bio dužan da otkloni.

Po izbijanju požara, inspektor zaštite životne sredine angažovao je nadležne službe i istovremeno naredio operateru da odmah organizuje merenje zagađenosti vazduha, kako bi se preventivno delovalo u slučaju da gasovi nastali tokom požara mogu da ugroze lokalno stanovništvo.

U toku dana na mesto događaja izaći će tužilac sa nadležnim službama kako bi utvrdili razloge zbog kojih je došlo do požara i odgovornost za ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi.

Pored jednog mernog mesta za merenje zagađenosti vazduha u Požarevcu, naloženo je postavljanje dva dodatna merna mesta, zbog nastale situacije. Prema proceni, za sada nema opasnosti po stanovnike Požarevca zbog nastalog zagađenja u industrijskoj zoni, ali se preporučuje oprez. Nadležne službe će pratiti situaciju na terenu o čemu će građani biti na vreme obavešteni.

Izvor: RTS, Ministarstvo zaštite životne sredine

U sklopu novog konkursa, EU dodeljuje milion evra za oporavak turizma u Srbiji

Foto: Vesna Mijailović

Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ danas je objavio konkurs za dodelu bespovratnih sredstava u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih zbog pandemije KOVID-19 u sektoru turizma, sa ukupnim budžetom od milion evra.

Foto: Vesna Mijailović

Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, sufinansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Projekat je usmeren je na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja.

GIZ će održati dve info sesije u petak 3. jula 2020. od 18 časova i u ponedeljak 6. jula 2020. od 13 časova, na kojima će pored predstavljanja programa i procedura, potencijalni podnosioci projekata imati mogućnost da postave pitanja i dobiju pojašnjenja o detaljima poziva. Info sesije biće organizovane onlajn i moći će da im se pristupi putem linka ili Fejsbuk  stranice.

Konkursna dokumentacija dostupna je na OVDE.

Pravo učešća na konkursu čiji je cilj pomoć privatnim preduzetnicima da prevaziđu posledice izazvane epidemijom koronavirusa u sektoru turizma imaju potencijalni korisnici sa teritorija sledećih gradova i opština: Boljevac, Bor, Golubac, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin, Požarevac, Smederevo, Sokobanja, Veliko Gradište i Zaječar.

Glavni ciljevi pružanja bespovratne pomoći usmereni su na:

  • Unapređenje bezbednosnih i higijenskih standarda objekata i usluga koje se nude turistima;
  • Modernizaciju smeštajnih i ugostiteljskih objekata, objekata za degustaciju, info punktova, suvenirnica i drugih turističkih sadržaja. To obuhvata, mada ne isključivo, troškove za sledeće aktivnosti:
    • Renoviranje/adaptacija/proširenje/unapređenje kvaliteta objekata, uključujući nabavku neophodne opreme (nameštaj, kuhinjske aparate itd);
    • Infrastruktura malog obima i oprema za postojeće ili nove aktivnosti u ponudi podnosioca zahteva, kao što su biciklizam, vožnja kajakom, nabavka šatora, sportske opreme, itd;
    • Uvođenje novih turističkih proizvoda i usluga;
    • Uvođenje novih prodajnih kanala;
    • Promotivne aktivnosti.

Podnosioci zahteva za bespovratnu pomoć mogu biti:

1. fizička lica koja pružaju usluge smeštaja,

2. registrovana poljoprivredna gazdinstva,

3. mikro i mala preduzeća (do 50 zaposlenih).

Izvor: EU info

Budućnost čeka na zelena radna mesta!

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema novom izveštaju Instituta za istraživanje javne politike, najbolji način za jačanje ekonomije nakon pandemije koronavirusa jeste ulaganje u zeleni oporavak, odnosno obezbeđivanje čak 1,6 miliona novih zelenih radnih mesta u Velikoj Britaniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shelby Miller)

Potreba za izolacijom domova, ali i odabir grejanja i goriva sa niskim emisijama ugljen-dioksida, biće sve izraženija, što će doprineti postizanju ciljeva klimatske neutralnosti istovremeno osnažujući ekonomiju na globalnom nivou i pružajući prilike za nova zaposlenja.

Prema proračunima, poboljšanje energetske efikasnosti ima kapacitet da stvori oko 560.000 novih radnih mesta, a ulaganje u poboljšanje održivosti javnog prevoza – 230.000. Očekivalo bi se oko 700.000 novih radnih mesta u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite takođe bilo izvodljivo, a za sadnju drveća i obnovu travnjaka nešto manje od 50.000.

Odgovori ljudi takođe bi mogli podstaći vladu da svoja ulaganja primarno usmerava u borbu protiv klimatskih promena, ali i povoljnije kredite za podršku kućnoj izolaciji u što većem broju domaćinstava.

Većina anektiranog stanovništva Velike Britanije najmanje je bila zainteresovana za ulaganje državnog novca u avio-kompanije, kao i smanjenje poreza na gorivo.

Treba uzeti u obzir da je trenutna kriza izazvana koronavirusom umnogome promenila tržište rada i da postoji bojazan da će veliki broj ljudi ostati bez posla, te da bi se udruženim ulaganjima vlasti, preduzeća i domaćinstava mogao napraviti veliki zeleni preokret.

 

 

Otvoreno pismo za Energetsku zajednicu i Evropsku komisiju – protiv gradnje MHE u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Korica)

Zbog uništavanja reka Bosne i Hercegovine koje je izazvano gradnjom malih hidrocentrala upućeno je Otvoreno pismo Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji, koje je potpisalo 29 udruženja iz cele države.

Pismo je od posebnog značaja u svetlu nedavnog reagovanja Sekretarijata Energetske zajednice na odluku Parlamenta Federacije BiH o zabrani reka i zabrani gradnje malih hidroelektrana.

Pismo prenosimo u nastavku:

“Iako je Bosna i Hercegovina tokom svoje istorije oskudevala u mnogo čemu, u jednom je pogledu obdarena itekakvim bogatstvom: obiluje vodom. Ova mala zemlja (s oko tri miliona stanovnika na površini nešto većoj od 51.000 km2 i) šesta je u Evropi po vodenom bogatstvu. Većina bosanskohercegovačkih reka izvire u srcu Dinarida i, jureći ka dolinama i ravnicama, u kamenu ovih planinskih lanaca urezuje kanjone čudesne lepote. Dragocene reke i potoci oduvek su narodu BiH i hlebi ruže – ne samo da su omogućile opstanak i razvoj brojnih zajednica, nego ih hranile i vanrednom lepotom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Sad se ovo blago nemilosrdno pljačka i nepovratno uništava. Reke Bosne i Hercegovine su u velikoj opasnosti. Privatni investitori, uglavnom iz BiH, ali i iz Evropske unije, već su širom zemlje izgradili ili grade stotine malih hidroelektrana. Ruše se i kasape drevne šume, razaraju kanjoni oblikovani hiljadama godina. Rečna korita nekad bogata florom i faunom sad su suva, a ionako osiromašene ljudske zajednice lišene izvora života i lepote.

Devastaciji neukroćenih reka doprinose, nažalost, delovanje Energetske zajednice i selektivni pristup direktivama Evropske unije – utoliko što se obaveze BiH u pogledu energije iz obnovljivih izvora ne temelje na širem okviru EU za zaštitu prirode. Da bi se sprečila zloupotreba, koja se mogla i morala predvideti, obaveze u pogledu stroge zaštite prirode morale su biti sastavni deo obaveza u pogledu energetske tranzicije. Treba napomenuti i to da Strategija EU za Zapadni Balkan iz 2018. godine ne sadrži preporuke za zaštitu životne sredine.

Kako stoje stvari, Bosna i Hercegovina je po odredbama ugovora s Energetskom zajednicom obavezna da do 2020. godine iz obnovljivih izvora osigura 40 odsto svoje ukupne energetske potrošnje. Poređenja radi, Sloveniji – prosperitetnoj članici EU – postavljen je cilj od 25 odsto u istom roku. Koliko god cilj povećanja udela obnovljivih izvora energije sam po sebi bio opravdan, vlasti BiH, notorne po zanemarivanju okoline, iskoristile su ga da aktivno potpomognu privatna ulaganja u male hidroelektrane. Taj posao je vrlo unosan i bez rizika: etiketa obnovljivog izvora energije omogućava državi da projekte MHE subvencionira garantujući im narednih 12 do 15 godina otkup ukupno proizvedene energije po za njih najpovoljnijoj ceni. Sve se to finansira iz doprinosa za obnovljive izvore energije koji plaćaju svi registrovani potrošači električne energije u BiH.

Male hidroelektrane, međutim, nisu izvor održive i obnovljive energije, nego izvor nepopravljive štete koju trpe reke, lokalne zajednice, biljni i životinjski svet i bioraznolikost. Naročito kod nas: zato što zakonodavstvo BiH nema ključne instrumente i mehanizme za zaštitu prirode. U domaće zakone i propise nikad nije ugrađena Okvirna direktiva EU o vodama, kao ni direktive EU o pticama i staništima. Uz to je zaštićeno tek 2,28 odsto državne teritorije, što je procenat najniži u Evropi i među najnižima u svetu. Institucije za zaštitu životne sredine namerno su ostavljene s nedovoljno ljudskih i finansijskih resursa. U pogledu ekoloških učinaka BiH je redovno poslednja u Evropi, a vitalnost ekosistema BiH u stravičnom stanju. Haotičnost zaštite okoline u zemlji rezultira velikim, čak i sistemskim uništavanjem prirode – a bez ikakvih sankcija.

U slučaju malih hidroelektrana, na delu je spoj manjkavog pravnog okvira, onesposobljenog inertnog mehanizma institucionalne kontrole i jakih veza između izvesnih poslovnih klanova i stranačkih elita. To je proizvelo masovnu gradnju MHE bez imalo obzira prema učinku na društvo i životnu sredinu. Građevinske dozvole se u pravilu izdaju na temelju friziranih ekoloških studija. Javni interes lokalnih zajednica i cijelog bh. društva aktivno se zanemaruje i ljudima uskraćuje učešće u procesima donošenja odluka. Kad male hidroelektrane počnu s radom, vlasti ih više ne nadziru, pa se krše čak i postojeći oskudni propisi o biološkom minimumu. Tako male hidroelektrane redovno isušuju stotine kilometara rečnih korita, ubijaju sav biljni i životinjski svet, a lokalnim zajednicama se ograničava pristup vodi.

Situacija će se još više pogoršati usvajanjem novih smernica izrađenih uz podršku niza međunarodnih agencija na čelu s Nemačkom agencijom za međunarodnu saradnju (GIZ). Državne institucije trenutno pripremaju uključivanje tih smernica u domaće zakonodavstvo. A kad se to dogodi, čak ni reke u ono malo naših nacionalnih parkova neće biti sigurne od izgradnje hidroelektrana.

Širom zemlje se ljudi dižu da spasavaju svoje rijeke. Seljani danonoćno stražare i naoružani isključivo hrabrošću staju pred buldožere, na sve strane se skuplja novac za pravnu borbu, aktivisti se zalažu za momentalnu i trajnu zabranu izgradnje hidroelektrana. Zemlja koja se obično navodi kao primer unutrašnjih sukoba i napetosti sad ujedinjeno pruža otpor uništavanju svog blaga, jedinog dosad uglavnom netaknutog brutalnom privatizacijom javnih dobara koja se vrši u poslednje tri decenije.

Mi stoga ostajemo jedina odbrana naših reka i njihovog životnog sveta, a zbog toga su mnogi od nas svakodnevno izloženi nasilju i pretnjama – kako investitora tako i vladinih institucija. Ne tražimo zaštitu, a ni novčanu ni moralnu podršku, nego nas posvećenost zaštiti prirode obavezuje da Evropsku uniju i Sekretarijat Nekog napretka ima – Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovina je 23. juna 2020. godine usvojio zaključak o potpunoj zabrani malih hidroelektrana. No to je tek početak i pred nama je dug put: male hidroelektrane niču i širom Republike Srpske, a i ova odluka Parlamenta FBiH se lako u praksi može obezvrediti. Energetske zajednice upozorimo na ovo pustošenje zajedničke evropske životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Smatramo svojom dužnošću da narode i države Evrope upozorimo: prirodnoj baštini zajedničkoj celom ovom kontinentu nanosi se nepopravljiva šteta, za šta su bar delom odgovorni parcijalno sprovođenje zelenih politika EU i neuvažavanje brojnih problema u vezi sa strateškim procenama stanja okoline, procenama uticaja na životnu sredinu i procesom javnih rasprava o projektima malih hidroelektrana. Politike se ne bi smele planirati bez razumevanja lokalnih specifičnosti i bez poštovanja načela klimatske pravde i pravde za životnu sredinu, kao jedinog globalno prihvatljivog odgovora na klimatsku krizu. Koliko god trenutne politike bile opravdane i potrebne, njihovo selektivno sprovođenje govori nam da smo mi svejednako nevažna periferija Evrope i da je naša okolina bitna samo za potrebe eksploatacije.

Ovo razaranje se može zaustaviti ukoliko vi preuzmete odgovornost i svoje politike revidirate imajući u vidu specifičnosti ove države:

– U Ugovor o Energetskoj zajednici uključite Direktive o vodama, pticama i staništima, te zahtevajte njihovu punu primenu kako bi se smanjio učinak hidroenergetskih projekata;
– Izuzmite male hidroelektrane iz kategorije obnovljivih izvora energije;
– Isključite male hidroelektrane iz programa subvencija i državne pomoći;
– Revidirate ciljeve za obnovljive izvore energije i ustanovite programe finansiranja energetske tranzicije prilagođene potrebama i mogućnostima društva i okoline BiH.

Ovi su koraci od značaja za celi region, naročito za Srbiju i Albaniju, gde se naši saborci, čuvari reka, iz dana u dan hrabro bore za svoje reke.

Mi, čuvari reka, preuzeli smo svoj deo odgovornosti.

Krajnje je vreme da i vi preuzmete svoj.”

Izvor: Energetika.ba

Strahovito uginuće više od 350 slonova u Bocvani i dalje nerazjašnjeno

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Više od 350 slonova uginulo je u severnoj Bocvani, a uzrok je i dalje nepoznat. Katastrofalno misteriozno masovno uginuće odvija se tokom protekla dva meseca.

Početkom maja blizu delte reke Okavango pronađena je prva grupa mrtvih slonova, a do kraja meseca 169 slonova je uginulo. Do sredine juna taj broj se više nego udvostručio.

Više od 70 odsto slonova uginulo je u blizini pojila, navode lokalni izvori za Gardijan.

Masovno odumiranje na ovom nivou nije viđeno veoma dugo. Osim u periodima suša, nijedno izumiranje nije bilo ovoliko dramatično“, kaže Nial Makan, direktor konzervacionog dobrotvornog udruženja “National Park Rescue”.

Vlada Bocvane nije još testirala uzorke tako da nema informacija o uzroku uginuća. Dve glavne mogućnosti su trovanje ili neki nepoznati patogen.

Prvobitno se smatralo da je antraks uzrok, ali je to odbačeno.

Lokalno stanovništvo kaže da su neki slonovi viđeni da hodaju ukrug, što bi moglo da ukazuje na neku vrstu neurološkog oštećenja.

„Ukoliko pogledate leševe, neki od njih su se samo srušili na lice što ukazuje da su brzo uginuli. Drugi pokazuju znake sporog umiranja, poput onih koji su viđeni da tumaraju. Teško je reći koji toksin bi ovo mogao da uzrokuje“, ističe Makan.

Trećina afričkih slonova živi u Bocvani.

Izvor: RTS

Da li proslavljate Međunarodni dan bez plastičnih kesa i Jul bez plastike?

Foto-ilustracija: Unsplash

Ne znam da li pratite drame među poznatim facama na društvenim mrežama u meri u kojoj ih pratim ja, ali jedna kovanica iz tog segmenta tračerskog života biće nam vrlo važna za današnji blog – kakvim sam ga ja barem zamislila. U pitanju je “cancelled” (bukvalan prevod sa engleskog – otkazan)! Ukratko, kada na videlo isplivaju ružno ponašanje nekih osoba ili njihovi društveno zabrinjavajući stavovi poput rasizma ili netrepeljivosti prema LGBT+ zajednici, njihova popularnost se srozava kroz javno prozivanje. Određeni krug ljudi, upoznat s tematikom, od njih zahteva preuzimanje odgovornosti za problematične postupke, obrazloženje, pokajanje… Njihovi proizvodi i rad bivaju bojkotovani. Neretko ti, najverovatnije s razlogom, “cancelled” pojedinci postaju žrtve napasništva i agresije, no danas nisam tu da filozofiram o moralnoj opravdanosti ove kulture – već da iznesem svoj predlog za čuvenu “cancelled” listu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

Plastika. Hajde da “otkažemo” plastiku!

Ako smo mogli da dignemo ruke od Džonija Depa zbog navodno lažnih optužbi Amber Herd da ju je fizički zlostavljao, zašto ne bismo mogli da se odreknemo smese na bazi naftnih derivata koja itekako ima svoje pristupačne zamene?

Krenimo od plastičnih kesa. Međunarodni dan bez plastičnih kesa se obeležava svakog 3. jula. Po deveti put, širom sveta će biti organizovane kampanje s ciljem podizanja svesti naroda o postojanju alternativa za nošenje namirnica – od platnenih torbi preko ruksaka do pletenih korpi. Znanje iz ova 24 sata bi trebalo da primenjujemo svakodnevno i da preostalih 8.760 sati u godini u supermarket bez izuzetka nosimo ceger. Od nedavno su u ponudi Lidla u Srbiji dostupne i višekratne vrećice za merenje voća i povrća po ceni od 70 dinara za dva komada, tako da ni na pijaci nemamo izgovor za gomilanje nepotrebnog otpada.

Svima nam je jasno da nismo mi Danci da recikliramo 92 odsto povratne ambalaže u toku godine, te bi i flaše i limenke trebalo da izbegavamo ili da im, nakon korišćenja, nađemo novu namenu u domaćinstvu. Počele su letnje vrućine i osveženje nam je svima preko potrebno pogotovo na vrelom gradskom asfaltu! Zamislite koliko bi bilo kul da ne morate da svraćate na obližnju trafiku po vodu, već da je imate uz sebe u zanimljivoj boci za nebrojeno mnogo upotreba.

Još jedan način za smanjenje smeća od pakovanja jeste i “revolucija u kupatilu”. Sve su popularniji čvrsti šamponi i gelovi za tuširanje koji izgledaju kao sapun i najčešće dolaze upakovani u papir. Adrese na kojima ćete ih naći su uglavnom na – internetu – kod malih preduzetnika na Instagramu. Postoji i opcija da ih sami napravite

…baš kao i pastu za zube. Za najjednostavniji recept vam treba samo voda, soda bikarbona i nekoliko kapi esecijalnog ulja. Sledeće na listi za revolucionarni odstrel su logično – četkice za zube. Kada su vam na izmaku snage, zamenite ih onim održivijim – od bambusa, od koga se proizvode i “zelene” varijante slamčica.

Pored bambusa, za Jul bez plastike bitna nam je još jedna biljka – tikva lufa. Od njenog ploda nastaju biorazgradivi sunđeri za pranje suđa i kupanje. Moguće ih je i pazariti, ali i samostalno uzgojiti.

Plastika je materijal sa vekom trajanja i do 2.000 godina. Ipak, plastične artikle neretko zadržavamo tek nekoliko minuta, a onda odbacujemo. U najboljem slučaju, njihov put izgleda ovako – kanta-kamion-deponija. Krajnja destinacija plastike u lancu upravljanja otpadom je zapravo tek početna stanica ostatka njenog života, odakle joj je samo nebo granica. U toku procesa raspadanja na sve sitnije i sitnije čestice, ona “odlazi” i do okeana, podzemnih voda, stomaka kitova, vazduha… a prodre i u naš lanac ishrane.

Potrošači diktiraju proizvodnju! Da li prihvatate moj predlog za pomenutu “cancelled” listu?

Jelena Kozbašić