Home Blog Page 691

Beograd dobio cvetnjak od gotovo 5.000 cvetova

Foto: JKP "Zelenilo Beograd"
Foto: JKP “Zelenilo Beograd”

JKP „Zelenilo-Beograd“ završilo je izradu još jedne cvetne površine u gradu. Novi cvetnjak napravljen je na šetalištu uz levu obalu Save na potezu između mosta „Gazela“ i Brankovog mosta, sa novobeogradske strane.

Cvetna površina formirana je iz tri dela – dva dela cvetne površine su u obliku i bojama zastave Srbije između kojih je ćiriličnim slovima cvećem ispisano „Srbija“. Čitava zona cvetnjaka je dugačka 37 i široka 6 metara. Za izradu su upotrebljene sadnice bele i crvene begonije i plave lobelije. Ukupno je zasađeno 4.806 cvetova. Postavljen je automatski sistem za zalivanje, kako bi se biljke što bolje održale i razvijale.

Oko cvetnjaka je obnovljen travnjak postavljanjem travnog busena površine 300 kvadratnih metara.

Nova cvetna površina, osim što je ulepšala šetalište uz levu obalu Save, odlično se sagledava i sa suprotne obale tako da će svi sugrađani koji budu šetali s druge strane reke takođe moći da uživaju u lepoti ovog cvetnjaka.

Izvor: JKP „Zelenilo-Beograd“

Najveći zeleni krov u Holandiji “nikao” u Roterdamu

Foto: Facebook (screenshot)

Od maja 2020. Roterdam je službeno postao dom najvećeg, ali i najdužeg zelenog krova u Holandiji. Drugi najveći grad ove ekološki vrlo osvešćene zemlje dosad je realizovao celi niz ambicioznih projekata zaštite okoline kako bi već do 2025. godine pokušao da postane klimatski otporan grad. Novi krovni vrt proteže se na površini od čak 7.600 kvadratnih metara i predstavlja najnoviju od brojnih zelenih inicijativa zbog kojih se Roterdam smatra jednim od najvećih predvodnika u inovativnom urbanom dizajnu. Ovaj zeleni krov dodatno će ozeleniti grad i učiniti ga otpornijim na poplave zadržavanjem vode tokom razdoblja obilnih kiša. Osim toga, nove zelene površine vrlo su važne za upijanje ugljen-dioksida, ali i za urbanu bioraznolikost jer će ovaj zeleni krov postati pravi magnet za pčele, leptire i ptice.

Foto: Facebook (screenshot)

„Roterdam se po prilagođavanju klimatskim promenama ubraja među vodeće gradove na svetu“, rekao je Kho Teng Čje iz singapurskog ministarstva za nacionalni razvoj tokom vebinara održanog u organizaciji Instituta ULI u juna 2020. godine. „Velika količina vode u Roterdamu predstavlja pravi izazov za budućnost grada, a od 2006. godine naglasak je stavljen na prilagođavanje urbanog dizajna i suživot s vodom.“ To se upravo pokušava postići i novim zelenim krovom na najvećem projektu socijalne stanogradnje u Roterdamu. Ovaj veliki stambeni kompleks, poznat pod nazivom Peperklip zbog oblika koji podseća na veliku spajalicu, dom je za oko 1.300 stanovnika Roterdama koji žive u 549 njegovih stambenih jedinica. Kompleks je izgrađen prema projektu arhitekta Karlosa Vibera, a projekat zelenog krova realizovan je u saradnji roterdamske gradske uprave s kompanijom Vestia i finansiran sredstvima iz projekta Evropske unije LIFE@UrbanRoofs za podsticanje ulaganja u prilagođavanjima klimatskim promenama.

Bez direktnog pristupa zelenom krovu

Stanovnici kompleksa ipak neće imati direktan pristup zelenom krovu, no svakako će koristiti prednosti toplotne izolacije i prevenciju od poplava koje ovaj krovni vrt omogućuje. Bujno zelenilo pomaže u regulaciji sobnih temperatura hlađenjem intenziteta sunčevog zračenja u letnim i čuvanju topline u zimskim mesecima. Osim toga, jedna od glavnih funkcija zelenog krova je apsorbovanje vode tokom razdoblja obilnih kiša. Ekološka održivost postala je važna odrednica života stanovnika Roterdama jer ovaj lučki grad, kao i gotovo 40 odsto teritorija Holandije, leži ispod nivoa mora, zbog čega se upozorenja naučnika o očekivanom podizanju nivoa mora shvataju vrlo ozbiljno. Gradska uprava Roterdama stoga podstiče stanovništvo, a posebno decu na izražavanje stanovišta o važnosti održivog razvoja pa se kompleks Peperklip oslikava muralima na tu temu. Takođe, posebni timovi energetskih stručnjaka savetuju stanare kako mogu poboljšati energetsku edikasnost kompleksa.

Plutajuće strukture

Peperklipov zeleni krov samo je jedan od mnogih projekata održivog urbanog razvoja koji su razvijeni u poslednjoj deceniji. Roterdamski Recycled Par je još jedan projekat koji održivi dizajn spaja s prilagođavanjem klimatskim promenama. Njegovi međusobno povezani heksagonalni plutajući blokovi, izrađeni od recikliranog plastičnog otpada prikupljenog iz reke Niuve Mas i roterdamske luke, zajedno čine ugodan zeleni kutak s klupama za posetioce, dok se nad njim uzdižu tri kupole s prostorima za razne događaje. Osim što pridonosi estetskom izgledu roterdamske luke, ovaj plutajući park s ciljem očuvanja bioraznolikosti služi i kao stanište mikro i makro faune iznad i ispod vodene površine. Svoj dom su ovde već pronašli brojni puževi, crvi, larve, bube, ribe i ptice.

No, Roterdam se u svojoj luci može pohvaliti i plutajućom farmom čija krovna struktura služi za prikupljanje kišnice, a pokreće je čista obnovljiva energija.

Budući da sve izraženije klimatske promene predstavljaju veliku pretnju svim obalnim gradovima na svetu, pa tako i Roterdamu, gradska uprava ovog nizozemskog grada je u stalnoj potrazi za novim inovativnim rešenjima urbanog dizajna. Zahvaljujući tome, Roterdam mnoge svetske arhitekte smatraju savršenim mestom za realizaciju svojih odvažnih eksperimenata. Jedan od takvih primera je i novi toranj u obliku velikog prstena “Dutch Windwhell” koji bi trebao da koristi najnoviju tehnologiju energije vetra u kombinaciji s bioplinom iz organskog otpada i solarnim pločama te da tako generiše tri puta više energije nego što će trošiti.

Stoga se ipak moramo zapitati jesu li ove inovacije jedan od načina da grad i arhitektonske kompanije dobiju na prestižu i publicitetu ili Roterdam zaista vode prema zelenijoj i održivijoj budućnosti? Roterdam je istinski jedan od najboljih primera prilagođavanja klimatskim promenama i svojim rešenjima nadahnjuje gradove širom sveta, a mnogi njegovi projekti osmišljeni su za testiranje i istraživanje novih tehnoloških rešenja koja bi se kasnije mogla implementirati u većem obimu. No, gradska uprava ipak podstiče i razvoj projekata koji imaju direktan uticaj na lokalno okruženje i zajednicu, a takav je upravo novi zeleni krov stambenog kompleksa Peperklip.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U toku konstrukcija podvodnog drona za ispitivanje Jadrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Unutar projekta SUSHI DROP uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona koji bi svojim inovativnim, ali ne i invazivnim načinom rada, mogao zameniti skupe i za more devastirajuće istraživačke metode poput mreža za vuču. U sklopu projekta SUSHI DROP konstruisala bi se podvodna ronilica, dron ili unmanned underwater vehicle (UUV), koja bi omogućila proučavanje čitavog Jadrana s naglaskom na zaštićena područja, posebno unutar mreže Natura 2000.

Razvoj podvodnih dronova započeo je 1955. godine, a prvi uređaj nalik današnjim, simpatičnog imena “Poodle“, konstruiran je od delova podvodnog skutera. S obzirom na brojne prednosti koje uređaj kao što je ovaj pruža, u vremenu Hladnog rata i trke za naoružanjem, njegova upotreba u potpunosti je bila u službi mornarice. Od izvođenja dubinskih operacija spašavanja, pronalaska predmeta sa dna okeana, do potrage za bombama i olupinama. Sigurno najpoznatija olupina je Titanik, u koju je među prvim je istraživačima redatelj Džejms Kemeron 1995. godine ušao upravo koristeći podvodni dron na dubini od 3.800 metra, što je prikazano i u istoimenom filmu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alan Rothschild)

Razvojem tehnologije, došlo je i do razvoja različitih vrsta podvodnih dronova. Možda najjednostavnija podela je prema načinu upravljanja, pri čemu se mogu podeliti na „ROV“ – Remote Operated Vehicles i „AUV“ – Autonomous Underwater Vehicles.

Remotely Operated Underwater Vehicles (ROV) je vozilo s kojem vozač daje naredbe s plovila, platforme ili kopna. Naredbe o zadacima dobija preko neutralno plovnog kabla, koji ga povezuje s površinom. Suprotno tome, Autonomous underwater vehicle (AUV) je ronilica koja se gotovo samostalno kreće po zadatoj ruti i obavlja prethodno određene zadatke. U posljednje vrijeme ROV je zbog svoje dostupnosti tehnologije postao bliži široj populaciji te se u s kladu s tim raširila i njegova podela. Tako ROV ili podvodni dron možemo podeliti prema veličini na mikro i mini, čija se težina kreće od 3 do 15 kg. Ovi modeli najčešće se koriste kao alternativa roniocu, za ulazak u područja u koja ronilac fizički ne može, kao što su cevi i kanalizacija. Postoje veći i kompleksniji, kao što su dronovi za inspekcije, teške radove i iskopavanje. U skladu s time, težina koja iznosi oko 3.000 kg, kao i sposobnost i operativna dubina su veće. Njihova upotreba je česta u industriji eksploatacije ugljovodonika i nafte.

U naučne svrhe podvodni dronovi mogu se pronaći u mnogo oblika i veličina. Budući da su dobri video-snimci temeljna komponenta većine dubokomorskih naučnih istraživanja, ovakvi dronovi su obično opremljeni sistemima rasvete visokog intenziteta i kamerama visoke rezolucije snimanja. U zavisnosti od istraživanja koje se sprovodi, ovakvi dronovi mogu imati sonare, magnetometre i “ruke“ s mogućnošću uzorkovanja vode ili sedimenta i instrumente za merenje kvaliteta, temperature, gustoću i vode sl.

Vodeći se tim mogućnostima, u sklopu SUSHIDROP projekta uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona, prilagođenih osobina, koji objedinjuje kvalitete različitih vrsta ronilica, a sve u cilju očuvanja morskog ekosistema. Sam dron, inovativnog oblika i karakteristika imaće sposobnost zaranjanja do oko 300 m dubine i autonomiju rada do 8 sati. Takođe, osim svojih konstrukcijskih specifičnosti biće opremljen akustičnim i optičkim uređajima za procenu stanja okoline i ribljeg fonda, s naglaskom na proučavanje rastilišta i mrestilišta komercijalno značajnih vrsta.

Konstrukcijom ovog drona i kreiranjem baze podataka projektom SUSHIDROP omogućilo bi se kvalitetnije proučavanje podmorja, ali i efikasnije osmišljavanje i sprovođenje planova upravljanja, a sve s ciljem očuvanja Jadranskog mora.

Izvor: Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Zašto je led na italijanskim Alpima obojen u roze?

Foto: Facebook (screenshot)

Naučnici u Italiji istražuju tajanstveni izgled ružičastog leda u Alpima, koji su obojile alge zbog efekta klimatskih promena.

Foto: Facebook (screenshot)

Raspravlja se o tome odakle potiču alge, ali Biađo Di Mauro iz italijanskog Nacionalnog saveta za istraživanje kaže da je ružičasti sneg primećen na delovima lednika Presen verovatno uzrokovan istom biljkom koja je pronađena na Grenlandu.

“Alga nije opasna, prirodna je pojava koja se javlja tokom prolećnog i letnjeg perioda na srednjim širinama, ali i na polovima”, rekao je Di Mauro, koji je prethodno proučavao alge na glečeru Morteraht u Švajcarskoj.

Biljka, poznata kao Ancylonema nordenskioeldii, prisutna je u takozvanoj “Mračnoj zoni” Grenlanda, gde se i led topi. Led obično odbija više od 80 procenata sunčevog zračenja u atmosferu, ali kako se pojave alge, one potamne led tako da on apsorbuje toplotu i brže se topi. Pojavljuje se više algi dok se led brže topi, što im daje vitalnu vodu i vazduh i dodaje crvene nijanse belom ledu na glečeru”Pazo Gaviji”, koji je na nadmorskoj visini od 2.618 metra.

“Pokušavamo da kvantifikujemo uticaj drugih pojava, osim ljudske, na pregrevanje Zemlje”, rekao je Di Mauro, napominjući da prisustvo planinara i žičara može da ima uticaj i na alge.

Turisti na glečeru žale se na uticaj klimatskih promena.

“Pregrevanje planete je problem, poslednje što nam je bilo potrebno su alge”, rekla je Marta Durante, turista.

Elisa Poncini iz Firence rekla je da oseća da Zemlja “vraća nama sve što smo joj učinili”.

“Godina 2020. je posebna: dogodile su se užasne stvari. Po mom mišljenju, atmosferske pojave se pogoršavaju. Klimatske promene su sve očitije”, naglasila je Elisa.

Izvor: RTS

Prijavite se za učešće u letnjoj školi na temu nacionalnih energetskih i klimatskih planova!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC), po šesnaesti put, organizuje međunarodnu regionalnu letnju školu – ovaj put s fokusom na nacionalne energetske i klimatske planove 2021-2030.

Škola će biti održana u etno selu Čardaci u Vitezu u Bosni i Hercegovini od 20. do 29. avgusta.

Radni jezik događaja je engleski, a škola se zasniva na predavanjima, radionicama i studijama slučaja.

Za prijavu je neophodno popuniti formular i poslati CV na imejl adresu info@reic.org.ba. Slanje motivacionog pisma i sertifikata nije obavezno, ali je poželjno.

Broj učesnika je ograničen, a rok za prijave je 10. jul.

REIC projekat sprovodi u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI), Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) i Uneskovom regionalnom kancelarijom za nauku i kulturu u Sarajevu.

Više informacija o letnjoj školi pronađite OVDE.

Koliko košta instalacija grejanja na gas?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, prema ranjim najavama preduzeća Srbija gas, počele su akcije za jeftiniji priključenje na gasovodnu mrežu. Sagovornik Nove ekonomije, koji je gas uveo pre devet godina, objašnjava koliki su ukupni troškovi te investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već nekoliko godina za redom, AD Užice gas pokrenulo je akciju pod nazivom Užice – čistiji grad.

Cilj je, kako se ističe, da se doprinese smanjenju aerozagađenja tokom grejne sezone, po čemu je ovaj grad u Zapadnoj Srbiji poznat decenijama.

Cena priključka će biti 780 evra, sa PDV-om i važi od početka jula do kraja decembra, može da se otplaćuje na rate.

Sagovornik Nove ekonomije, koji živi i radi u Užicu, priključio je svoju kuću, koja se nalazi u naselju Carina, na gasovod pre devet godina i kaže za Novu ekonomiju, da je priključak tada koštao preko hiljadu evra.

“Koliko koštaju ostali radovi zavisi od vrste radijatora, kao i od toga da li je u pitanju neka postojeća instalacija, ili se radi nova. Instalacija može da košta nekih sedam do osam hiljada evra. To sve zavisi od broja soba, površine, etaža.”

Objašnjava da se odlučio za taj energent, zbog isplativosti i ekološke čistoće.

“Po meni uvođenjem bilo kakve vrste grejanja, na pelet, gas, drvo, treba izolovati kuću i utegnuti je, promeniti vrata i prozore, ako ne dihtuju. Investicija koja se odmah vraća je izolacija, nijedno grejanje ne vredi uvoditi ako se kuća prethodno ne izoluje”, objašanjava sagovornik Nove ekonomije, koji je po zanimanju mašinski inženjer.

“Sa izolacijom računi za gas, kod mene, mesečno su od pet do osam hiljada dinara. Okvirini troškovi sređivanja stolarije i fasade bili su nekoliko hiljada evra, tada se stavljao stiropor debiljine deset centimetara, sada se koristi i debljina dvadeset. Mi zimi grejemo 150 kvadrata, a prosek temperature bude 21 do 22 stepena.”

Dodaje da se ljudi često žale da su im troškovi za grejanje gasom preveliki, ali, smatra da je to isključivo zbog loše izolacije.

Onima koji nameravaju da uvedu gas i koji imaju novca za novu instalaciju, savetuje da se raspitaju o uvođenju kondenzacijskog grejanja.

Početni troškovi, kaže jesu veći, ali se tu koriste drugačiji kotlovi, koji rade na principu podgrevanja.

Gas se inače koristi i za kuvanje i za grejanje vode, pa su manji računi za struju.

“Radijatori, koji su duži od uobičajenih, nikada nisu vreli, već mlaki i tu se postižu uštede. Investicija jeste skuplja, ali je isplativa za godinu, dve”, objašnjava sagovornik, koji zaključuje da bez prethodne instalacije i sređene izolacije, troškovi mogu da budu više hiljada evra, ako se neka kuća spaja sa gasovodom.

Izvor: Nova ekonomija

Objavljena lista projekata upravljanja otpadom koji će biti sufinansirani iz Zelenog fonda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 3. jula 2020. godine objavljuje Preliminarnu rang listu projekata za sufinansiranje iz sredstava Zelenog fonda u okviru Javnog konkursa za sufinansiranje realizacije projekata izgradnje sistema upravljanja otpadom u 2020. godini.

Učesnici konkursa imaju pravo uvida u podnete zahteve u periodu od tri radna dana od dana objavljivanja Preliminarne rang liste.

Uvid u podnete zahteve učesnici konkursa mogu izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, u Ulici Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, V sprat, kancelarija 541, od 7.30 do 15.30 časova.

Kontakt tel: 011/3180-035.

Na Preliminarnu rang listu učesnici konkursa mogu izjaviti primedbu, u roku od osam dana od dana njenog objavljivanja.

Primedba se može izjaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, u Ulici Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, naznakom: „PRIMEDBA po Konkursu Zelenog fonda iz 2020. godine”, u navedenom roku.

Konačna rang lista projekata koji ispunjavaju uslove za sufinansiranje odobrava se odlukom ministra, u skladu sa ukupnim raspoloživim sredstvima za realizaciju ovog javnog konkursa.

Preliminarna rang lista može se preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine dana 

Jedino mesto na svetu koje se opire globalnom zagrevanju

Foto-ilustracija: Unsplash (Brittany Griffin)

Okeani na celoj planeti postaju sve topliji zbog emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, osim jednog područja na severu Atlantskog okeana koje se tvrdoglavo opire trendu globalnog zagrevanja i postaje sve hladnije.

Neobično hladno područje u Atlantskom okeanu primećeno je još 2015. godine i odmah je postalo predmet interesovanja klimatologa koji još od tada pokušavaju da dokuče koji činioci dovode do ove pojave.

Slabljenje okeanske struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Brittany Griffin)

Stručnjaci s Instituta za meteorologiju „Maks Plank“ u Nemačkoj primenili su dugoročni klimatski model kako bi simulirali različite pretpostavke koje mogu da objasne ovaj pad temperature, piše Sajens alert.

Prethodne studije ukazuju da bi jedan od činilaca koji utiču na hlađenje tog dela okeana moglo biti slabljenje severnoatlantske meridijanske povratne sturje.

Kada je u punom zamahu, ova struja prenosi toplu i slanu površinsku vodu iz tropskih krajeva u blizini Meksičkog zaliva do evropske obale, a zatim uzima hladnu i slatku vodu nastalu otapanjem leda.

Naučnicima još uvek nije sasvim poznato zašto je u 20. veku došlo do slabljenja ove struje. Neki pretpostavljaju da je uzrok veća količina otopljenog leda sa Grenlanda, kao i ukupan porast temperature okeana.

Šta pokazuju modeli?

Problem je što podaci o severnoatlantskoj meridijanskoj struji stariji od 2004. godine nisu toliko detaljni i specijalizovani što ostavlja malu mogućnost da se radi o posledicama globalnog otopljavanja, već o nekom prirodnom procesu na koji ne utiče efekat staklene bašte. Kako bi utvrdili povezanost između klime na Zemlji i hladne mrlje na Atlantskom okeanu, stručnjaci s instituta „Maks Plank“ su koristili detaljan planetarni klimatski model kako bi povezali varijacije u energiji, ugljen-dioksidu i vodama u okeanu, na kopnu i u atmosferi.

Pomoću raznih simulacija uspeli su da predvide šta bi se dogodilo ako bi se ova struja snažno poremetila. Primetili su da bi se sa hlađenjem nadolazećih toplih voda stvorili niski oblaci koji bi prouzrokovali još veće hlađenje površine.

Zatim su stručnjaci testirali i drugi scenario u kome su posmatrali samo prenos tople vode koji vrši ova struja, bez obzira na događaje u atmosferi. Ustanovili su da bi severnoatlantska meridijanska povratna sturja u tom slučaju prenosila manje energije i donosila veću količinu toplote u arktičke struje. Ove subpolarne sturje bi zatim ubrzavale i crpele još više toplote iz severnoatlantske sturje zbog čega bi ovo, i inače hladno područje u Atlatskom okeanu, postalo još hladnije.

Izvor: RTS

Ponovo voda sa arsenom u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Pixabay

Zrenjaninski “Vodovod i kanalizacija” doneo je odluku o ponovnom preuzimanju vodosnabdevanja grada zbog problema s pritiskom vode u vodovodnoj mreži od kada radi novo postrojenje za prečišćavanje koje očigledno nije u stanju da zadovolji potrebe tog grada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog toga je, kako su saopštili, u petak popodne, 3. jula, nakratko bilo prekinuto vodosnabdevanje celog grada da bi se preduzele neke “neophodne tehničke mere u cilju neometanog snabdevanja vodom” prelaskoom na direktno snabdevanje iz starih bunara “Vodovoda i kanalizacije” čime će se znatno poboljšati pritisak u vodovodnoj mreži, najavio je direktor tog preduzeća Predrag Bodiroga.

Naveo je da su mnogobrojne pritužbe građana jer je pritisak toliko mali da ne mogu čak ni da operu ruke i održavaju higijenu.

Podsetio je da njegovo gradsko preduzeće nije doprinelo tom problemu jer je vodosnabdevanje grada 24. februara preuzela “fabrika vode” koja ne odgovara na pitanja o tome da li može da poveća sada nedovoljan pritisak u vodovodnoj mreži.

Zato sada vodosnabdevanje preuzima JKP “Vodovod i kanalizacija”.

Zrenjaninci zdravu pijaću vodu nemaju od 2004. godine, jer je upotreba vodovodske zabranjena za piće zbog prevelike količine arsena u njoj.

Od tada je bilo mnogo obećanja i bezuspešnih pokušaja da se problem reši, građani su organizovali proteste, pisali peticije, tražili pomoć i državnih vlasti.

Iz novog postrojenja i lokalne vlasti stizala su uveravanja da je voda “odličnog kvaliteta” i da se čeka rešenje o prestanku zabrane korišćenja vode za piće iz vodovodne mreže, ali količina vode je nedovoljna, posebno sada, leti, kada je potrošnja veća.

Izvor: Zelena Srbija

Neminovna borba za opstanak većine vrsta riba ako se globalno zagrevanje nastavi

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Globalno zagrevanje, ubrzano topljenje leda i sve više temeperature vode mora i okeana svakako predstavljaju upozorenje, ali i ozbiljnu opasnost za morsku populaciju i podvodni živi svet.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)

Mnoge ribe ugrožene su ovim promenama, te bi borbu za opstanak vodilo čak 60 odsto ispitanih riba do 2100. godine. Naravno, ukoliko klimatska kriza nastavi da preti istim tempom. Ukoliko se pak vlade sveta izbore da održe cilj – zagrevanje za 1,5 stepeni Celzijusa, velika je verovatnoća da bi broj ugroženih riba predstavljao “samo” 10 odsto sadašnjih populacija.

Studiju je sproveo tim nemačkih istraživača koji su pratili podatke za oko 700 slatkovodnih i morskih vrsta ribe širom sveta, u različitim klimatskim zonama.

Iako su slična istraživanja ranije sprovedena pokazala da se promene temperature uglavnom odražavaju na odrasle jedinke, ovim je pokazano kako utiču na ključne životne faze u životu jedne ribe – koje se odnose na razmnožavanje i time i opstanak pojedinačnih vrsta.

U gotovo svim ispitanim slučajevima pokazano je da su negativnom uticaju povećane toplote vode u znatnoj meri izloženije ribe ženskog i muškog pola spremne za razmnožavanje.

Mnoge vrste već su do sada promenile svoje navike kako bi se prilagodile promenama u temperaturi – neke su otišle u hladnije vode. Ipak, postoji bojazan da većina neće uspeti da se tako brzo prilagodi naglim promenama u temperaturnoj razlici kojoj doprinose razorne ljudske aktivnosti.

Ne treba zaboraviti da se oko tri milijarde ljudi širom sveta oslanja na ribu i plodove mora kao sastavni deo ishrane, te bi ove posledice bile nemerljive i za ljudski rod.

Okeani apsorbuju 90 odsto viška toplote širom planete i zbog toga se neprestano dodatno zagrevaju već poslednjih 50 godina! Nažalost, iako je ova tvrdnja Ujedinjenih nacija dovoljno zabrinjavajuća, nedavno sprovedena istraživanja pokazala su da visoke temperature na površini vode već dovode do izumiranja mnogih vrsta.

Jelena Cvetić

Slovenija proizvela prvi sertifikovani električni avion na svetu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Slovenačka vazduhoplovna kompanija proizvela je prvi električni avion na svetu koji je sertifikovan od strane Agencije za vazduhoplovnu sigurnost Evropske unije (EASA), što znači da ispunjava sigurnosne standarde i može se komercijalno koristiti.

Avion na baterije, “Pipistrel Velis Elektro”, mali je dvosed, namenjen za obuku pilota. Leti 50 minuta, plus rezerve, što je tipično za upotrebu u školama letenja.

Sertifikovani tip znači da se avion može komercijalno koristiti bez ograničenja i ovo je zaista korak za vazduhoplovstvo u celini, što će omogućiti elektrifikaciju i mnogo većih letelica.

“‘Pipistrel’ bi ove godine trebalo da isporuči 31 avion ‘Velis Elektro’ kupcima u sedam različitih zemalja. Ovo je uzbudljiv proboj na tržište,” rekao je izvršni direktor EASA Patrik Ki.

“Ovo je prvi električni avion koji je EASA sertifikovala, ali sigurno neće biti i poslednji, jer avio industrija prati nove tehnologije za smanjenje buke i emisija i za poboljšanje održivosti letelica”, naveo je Patrik Ki.

U timu za sertifikaciju bili su stručnjaci iz nadležnih francuskih i švajcarskih institucija. kompanija sarađuje sa Uberom u pokušaju da se uvede leteći taksi.

Izvor: RTS

Kazna za uništavanje panonske stepe – 100.000 dinara

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Prekršajni sud u Kikindi osudio je D.B. (44) iz Kikinde na novčanu kaznu od ukupno 100.000 dinara zbog uništavanja staništa koja se nalaze u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike droplje“.

Okrivljeni je prijavljen Pokrajinskoj inspekciji zaštite životne sredine od strane Udruženja za zaštitu velike droplje, i priznao je da je 30. septembra 2019. godine na području atara sela Sajan, na lokalitetu Rondetler, koji se nalazi u granicama ovog zaštićenog područja, potanjirao oko 16 hektara pašnjaka, livada, trstika i močvara unutar 10 katastarskih parcela, a da pre toga nije tražio uslove zaštite prirode za ove aktivnosti od Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, za šta je kažnjen sa 50.000 dinara. Takođe, dodatnom kaznom od 50.000 dinara kažnjen je zbog toga što navedene radove nije prijavio pismenim putem upravljaču ovog zaštićenog područja.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ističe da su tanjiranje, i uopšte obrada i drugi vidovi uništavanja travnih staništa, na kojima žive mnogobrojne strogo zaštićene i zaštićene vrste biljaka i životinja, zabranjeni Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“. Na ovom području uništena su staništa slatinskog cveta, pontskog pelena, slatinskog pelena, slatinskog zvezdana, kantariona i devesilja, koji spadaju u zaštićene biljne vrste, ali i staništa mnogobrojnjih strogo zaštićenih vrsta ptica koje se gnezde na tlu ili u livadskoj vegetaciji: velike strnadice, poljske ševe, žute pliske, obične travarke i mnogih drugih. U Zavodu kažu da su panonske slane stepe i stepe na lesu u Vojvodini i čitavoj Evropi veoma ugrožene, i to najviše pretvaranjem u ratarske površine oranjem, jer se u tom slučaju trajno gube, i to ne samo kao staništa divljih zaštićenih vrsta, neko i kao kvalitetna područja za pašu i senokos te kao lovišta.

„Očuvanje prepostalih livada i pašnjaka u Vojvodini ključno je za opstanak velikog broja vrsta, naročito na području Pašnjaka velike droplje, najveće stepe preostale u Srbiji“, kažu u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode. U ovoj instituciji navode da je ovo jedino područje na kome se gnezdi orao krstaš i velika droplja kod nas, a i drugim vrstama ovo je jedino ili najvažnije uporište. „Ukoliko se nastavi uništavanje iskonske panonske stepe, posebno u Banatu, na sigurnom smo putu da sve te vrste izgubimo, bez obzira na to što su zaštićene, te iz tog razloga pozdravljamo ovu sudsku presudu“, navode u Zavodu.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode 

Organski hidrogel ima potencijal da promeni poljoprivredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)

Poznato je da hidrogelovi mogu da upiju veliku količinu vode i da je ponovo polako otpuste u okolinu. Bečki istraživači nedavno su razvili hidrogel koji se zasniva na drvetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xiaocong Yan)

Taj hidrogel ne samo da obezbeđuje vlagu poljoprivrednim biljkama, već i dohranu i tako poboljšava kvalitet zemljišta.

Hidrogelovi su napravljeni od polimernih materija koje se sastoje od ogromnih molekula. Gibson Njanogo i tim stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beču dobili su materiju koja se potpuno sastoji od prirodnih sirovina. „Hidrogel se sintetizuje iz lignina koga ima u svim drvenastim biljkama. Radi se o organskim polimerima koji se sakupljaju u ćelijski zid biljke i tako dovode do lignifikacije (odrvenjavanja) ćelije“, objašnjava Njanogo.

Pomešan sa zemljom, hidrogel može da upije do 95 odsto vode i tako uštedi i do 40 odsto navodnjavanja. Tako što materija upija kišnicu može se delovati protiv suše i rešiti neredovno snabdevanje vodom. Čak se pomoću hidrogela i peščana podloga može iskoristiti i obrađivati.

Promena u poljoprivredi

„Drugačije nego standardni hidrogelovi, naš inovativni proizvod je potpuno organski razgradiv i poboljšava kvalitet zemljišta tako što ono postaje propusnije, bolja je gustina, struktura, tekstura i sadrži više humusa“, ističe Njanogo. Materija takođe može da upija đubrivo ili zaštitna sredstva i tako poveća efikasnost i smanji opterećenje životne sredine.

Hidrogel ima potencijal da u čitavom svetu promeni poljoprivredu. Na globalnom nivou tri četvrtine poljoprivrednika potpuno zavise od padavina. Ali globalno zagrevanje vodi ka neredovnim padavinama, dugim sušnim periodima, stvaranje pustinja i gubitak obradivog zemljišta, što ugrožava sredstva za život poljoprivrednika.

Bečki istraživači patentirali su organski hidrogel koji je raspoloživ u suvom obliku kao granulat ili prah i traže zainteresovana preduzeća za izlazak na tržište.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Prijavite se za besplatnu sadnicu jasena u sklopu akcije “Zasadi svoje drvo”!

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija “Let’s do it Serbia” šestu godinu zaredom opravdava svoje ime i podstiče građane naše zemlje na delanje. S obzirom na to da se nalazimo u specifičnoj zdravstvenoj situaciji, ove godine nećemo čistiti Srbiju na njihovu inicijativu, već ćemo je ozelenjavati.

Foto: Zasadi svoje drvo

Na internet stranici “Zasadi svoje drvo” možete se prijaviti za besplatnu sadnicu jasena koju će kurirska služba bez naplate dostaviti na vašu adresu u novembru. Na vama je da je, prema uputstvu u prilogu, posadite i tako date sopstveni doprinos kolektivnoj izgradnji bioprečistača vazduha.

“Let’s do it Serbia” sadnju sprovodi u saradnji sa Zelenim razvojnim centrom.

U razgovoru sa predsednikom “Let’s do it Serbia” Predragom Ratićem saznali smo da su tokom prethodnih pet godina sprovodili akcije čišćenja, ali da su ove morali da smisle nešto novo.

“Usled epidemije, rodila se ta ideja. Svesni smo da neće biti masovnih okupljanja i ovo nam je jedini način da delujemo kao ekološka organizacija“, otkrio je on i dodao da je već tokom prva 24 časa od pokretanja akcije odaziv ljudi bio toliko ogroman da je došlo do “padanja” sajta. Sada je to rešeno, te se za učešće u pošumljavanju prijavite OVDE.

Pored učesnika same sadnje, tragaju i za donatorima.

“Jednostavno rečeno, želimo da naučimo svakog stanovnika kako da posadi svoje drvo. Na taj način, oni će gledati kako stablo raste i samim tim više ceniti svaki park i svaku šumu”, objasnio nam je Ratić motiv održavanja baš ovakve akcije.

“Svi znamo da je naša planeta ugrožena! Znajući da nismo u prilici da sprečimo katastrofe koje se dešavaju širom sveta, odlučili smo da uradimo ono što možemo – da zajedno sa istomišljenicima zasadimo milion stabala. Za sada”, najavili su “Let’s do it Serbia” i Zeleni razvojni centar.

Da li ćete ih podržati?

Jelena Kozbašić

U toku su geološko istraživački radovi za vetroelektranu Gvozd u Crnoj Gori!

Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)
Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)

Elektroprivreda Crne Gore je tokom 2018. godine pokrenula novi investicioni ciklusi koji predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije, koja će prvenstveno biti bazirana na upotrebi alternativih tehnologija obnovljivih izvora energije, pre svega sunca i vetra. U tom kontekstu, 6. septembra 2019. godine potpisan je Ugovor o zajedničkom razvoju projekta vetroelektrane Gvozd između Elektroprivrede Crne Gore i austrijskog IVICOM-a. U projekat izgradnje vetroparka na Krnovu EPCG će investirati 60 miliona evra.

”Na Krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće VE Gvozd, u toku su istražni geološki radovi koji će projektantu osigurati kvalitetne podloge za izradu tehničke dokumentacije. Nakon završetka geoloških istražnih radova, a na osnovu izrađenog idejnog projekta stvoriće se tehnički uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Po završetku izrade projekta i dobijanja građevinske dozvole, očekuje se da radovi na izgradnji vetroelektrane počnu tokom 2021. godine, sa predviđenim rokom izgradnje od 18 meseci”, naglasio je Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inžinjering.

VE Gvozd imaće ukupnu instalisanu snagu od 54,6 MW, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 GWh. Projekat predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad  13 vetroagregata, transformatorske stanice 110/33 kV Gvozd na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić, kao i izgradnju 2 jednostruka dalekovoda dužine 3 i 14 km.

Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)

Za potrebe buduće vetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva s ciljem povezivanja pojedinih vetroagregata.

Pregovori o finansiranju projekta vrednog više od 60 miliona evra sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj su u toku.

Svi tenderi za nabavku glavne opreme za vetropark, uključujući i tender za nabavku samih vetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture, biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a, najavljeno je.

Izvor: EPCG

EU finansira zapošljavanje zdravstvenih radnika zbog rasta broja obolelih od koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay

Na zahtev Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Evropska unija će finansirati zapošljavanje 100 zdravstvenih radnika na 6 meseci u svetlu porasta slučajeva obolelih od KOVID-19 u Srbiji. Zdravstvene radnike će činiti lekari, medicinski tehničari i administrativno osoblje kao podrška institutima za javno zdravlje, centrima primarne zdravstvene nege, Kovid klinikama i ključnim domaćim laboratorijama. Ovo kvalifikovano osoblje će biti angažovano kao pomoć postojećim zdravstvenim kadrovima do kraja 2020. godine po potrebi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasador Sem Fabrici je izjavio da je ovo još jedan izraz snažne podrške koju EU pruža Srbiji u oblasti zdravstva i odgovora na KOVID-19.

„EU je značajno pomagala Srbiji u krizi KOVID-19, kao i u prethodnim godinama dajući podršku zdravstvenom sektoru“, objasnio je Fabrici.

Kada je reč o KOVID-19, EU je brzo stavila na raspolaganje 93 miliona evra u martu ove godine – 15 miliona evra je bilo namenjeno hitnoj pomoći, a 78 miliona evra za srednjoročni ekonomski oporavak.

U proteklih 100 dana od početka krize u martu, Evropska unija je  organizovala 15 kargo aviona koji su sleteli na aerodrom Nikola Tesla. Ti avioni su dovezli više od 721 tone opreme potrebne za borbu protiv koronavirusa. U najvećoj meri se sastojala od opreme i uređaja iz Kine i Indije koje je kupila Vlada Srbije ili su donirani Srbiji, dok je EU pokrila transportne troškove u iznosu od 7,1 miliona evra za ukupno 15 kargo letova. Prvi avion je sleteo 26. marta, a poslednji 3. maja.

Pored transportnih troškova EU je uložila dodatnih 4,9 miliona evra u nabavku medicinskih materijala za Srbiju kao što su:

  • Zaštitne medicinske maske za lice – standardni tip (800.000), maske namenjene ličnoj respiratornoj zaštiti medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama su isporučene 18. aprila;
  • Infracrveni termometri (300), čitav kontigent beskontaktnih ručnih uređaja za merenje temperature tokom globalne vanredne situacije KOVID-19 je isporučen 17. aprila;
  • Stacionarni koncentratori kiseonika (100) poboljšavaju pristup terapiji kiseonikom i tako smanjuju smrtnost od KOVID-19 povezanu sa hipoksemijom. Čitav kontingent je isporučen 23. aprila i dalje je razdeljen zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije;
  • Kontejneri sa nameštajem za trijaži i hitnu zdravstvenu negu (100) omogućavaju trijažu pacijenata i pri tom sprečavaju pristup potencijalno inficiranih osoba objektima zdravstvenih ustanova. Obezbeđena je i medicinska oprema za kontejnere koja se sastoji od kreveta za pregled, stola sa dve stolice, beskontaktnog termometra, manjih kontejnera za medicinski i infektivni otpad i kante za otpatke;
  • Uređaji za PCR (polimeraznu lančanu reakciju) u realnom vremenu (2) i reagensi za 2019-nCoV testove (25.000) omogućavaju trenutnu dijagnozu na KOVID – 19 nakon administriranja testa. Isporučeni su institutima Batut i Torlak u Beogradu;
  • Monitori za intenzivnu negu (50) kao dopuna postojećoj opremi u jedinicama intenzivne nege da bi se namirio porast u broju pacijenata uzrokovan izbijanjem KOVID-19 kojima je potrebna akutna i intenzivna nega. Svi uređaji su potom raspodeljeni zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama po proceni Vlade Srbije;
  • Uređaji za monitoring, ventilaciju i anesteziju (25) za kratkoročnu ili dugoročnu ventilacionu pomoć sa anesteziološkom negom pacijenata obolelih od akutne respiratorne opstrukcije koja je potrebna u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od KOVID-19. Oni su već ili će biti raspodeljeni zdravstvenim ustanovama u Srbiji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije;
  • Uređaji za veštačku ventilaciju, tj. respiratori (50) služe za ventilacionu pomoć pacijentima obolelim od akutne respiratorne opstrukcije preko potrebne u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od KOVID-19. Svih pedeset uređaja je dalje raspoređeno zdravstvenim ustanovama u zemlji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije.

EU je takođe pružila pomoć najosetljivijim grupama tokom epidemije, posebno romskoj zajednici:

  • 100.000 evra za higijenske pakete i pakete najnužnijih prehrambenih namirnica za romska naselja u 4 grada u Srbiji (Beograd, Niš, Subotica, Valjevo);
  • 100.000 evra za higijenske pakete kao pomoć osetljivim grupama u 50 opština;
  • 600.000 evra za ćebad, šatore, dušeke, jastuke, veš, posteljinu, grejalice na gas, stolove na rasklapanje… kao podršku tranzitnim centrima za migrante.

Srpski naučnici sada mogu da testiraju veći broj uzoraka na KOVID-19 zahvaljujući sistemu referentnih laboratorija koje je opremila Evropska unija.

Nacionalna referentna laboratorija u Batajnici je u prošlosti dobila 7,5 miliona evra donacije od EU za obnovu kompleksa i njegovo opremanje visokotehnološkim mašinama i robotima i pružanje tehničke pomoći. Ova laboratorija je uradila oko 85.000 testova na KOVID-19 od kraja marta do kraja juna.

Izvor: EU info