Home Blog Page 690

Prvi solarni parklet na mestu nekadašnjeg parkinga u nemačkom gradu Frajburg

Foto: Facebook (screenshot @Balkonsolar Freiburg(
Foto: Facebook (screenshot @Balkonsolar Freiburg(

Ulični nameštaj postavljen na ukinutim parking mestima sada se u nemačkom univerzitetskom gradu Frajburgu koristi za proizvodnju solarne energije. U Frajburgu se postavljanje fotonaponskih sistema podstiče već godinama, a gradska uprava ovog lepog nemačkog univerzitetskog grada 2017. godine pokrenula je kampanju „Dein Dach kann mehr“ („Tvoj krov može više“). Program sufinansiranja fotonaponskih sistema za vlasnike porodičnih kuća i preduzetnike dodatno je proširen 2019. godine kada je gradska uprava počela sa sufinansiranjem rezervoara energije ​​i balkonskih modula. No, početkom jula u Frajburgu je instaliran i prvi solarni parklet i to ispred kafića “Café Auszeit”, smeštenoj u neposrednoj blizini Univerzitetske biblioteke.

Kako objašnjava lokalni aktivista Sebastijan Muler, stari parklet koji se već nalazio ispred kafane pretvoren je u solarni postavljanjem tankog plastičnog “Sunman modula” snage 300 W. Ovi moduli znatno su lakši od klasičnih modula izrađenih od kristalnog silicijuma, što se u Frajburgu pokazalo kao velika prednost. Naime, u planu je da se ovaj sve popularniji ulični nameštaj, u saradnji s kompanijom Balkonsolar, postavi na velikom broju oparking mesta koja se postepeno ukidaju s ciljem oslobađanja javnih površina od automobila.

„Želimo da pokažemo kako se solarni paneli mogu integrisati na inovativan i praktičan način, bilo da se radi o parkletu, klupi za vrt ili ormaru za balkon. Svi zainteresovani građani mogu nam se javiti jer želimo razvijati različita rešenja zajedno s kupcima“, kazao je glavni direktor Balkonsolara David Roš.

“Café Auszeit” takođe ima koristi od svog novog solarnog parkleta jer će ubuduće deo svoje potrošnje moći da pokrije solarnom energijom proizvedenom na krovu parkleta. Prvi parklet postavljen je u Frajburgu 2018. godine, a gradska uprava se u junu ove godine odlučila da ih postavi u znatno većem broju i to ispred ugostiteljskih objekata. Ova odluka rezultovala je velikim zanimanjem za postavljanje njihove solarne verzije.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Zaustavlja se proizvodnja u jednoj od dve visoke peći u železari u Smederevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)

Kineska kompanija HBIS, vlasnik železare u Smederevu, zaustavila je proizvodnju u jednoj od dve visoke peći, potvrđeno je “Tanjugu” u toj kompaniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karan Bhatia)

Ovakvu odluku, kako navode u HBIS-u, doneli su zbog krize na tržištu uslovljene pandemijom novog koronavirusa. “Razlozi gašenja Visoke peći broj 1 u kompaniji HBIS Srbija su uticaj kvota na izvoz našeg čelika u zemlje Evropske unije i smanjena potražnja za čelikom na tržištu, jer su mnogi naši klijenti obustavili proizvodnju usled pandemije koronavirusa”, kažu u Železari.

S obzirom na plan narudžbenica koje je ta kompmanija dobila za naredni period, poslovanje su, kažu, prilagodili trenutnoj situaciji.

“Kada budu stvoreni tržišni uslovi za ponovno pokretanje, peć će biti vraćena u pogon kompanije”.

Kada je reč o zaposlenima koji se, navode, vraćaju na radna mesta, Krizni štab te kompanije je primenio niz mera, zasnovanih na iskustvima iz Kine, kao i na direktivama Kriznog štaba Republike Srbije.

Te mere su se, dodaju, pokazale efikasnim u zaštiti svih koji rade u kompaniju od zaraze koronavirusom.

Pogoni kompanije HBIS GROUP Serbia Iron & Steel d.o.o. Beograd su smešteni na tri lokacije u Srbiji, u selu Radinac nadomak Smedereva i u Šapcu.

U Smederevu proizvodi gvožđe u dvema visokim pećima, zatim gvožđe iz visokih peći konvertuje u sirovi čelik u čeličani sa tri konvertora i kompleksom za kontinuirano livenje.

Izvor: RTS

Sanira se zaštitni bedem na reci Toplici u Prokuplju

Foto: Grad Prokuplje

Nakon velikih poplava koje su zadesile Prokuplje i okolinu, Gradska uprava u Prokuplju u saradnji sa Javnim vodoprivrednim preduzećem „Srbijavode“, ovih dana radi na sanaciji zaštitnog bedema na reci Toplici kod Gradskog groblja.

Radi se i na produbljivanju i raščišćavanju rečnog korita, kako bi se sprečilo eventualno novo plavljenje.

Foto: Grad Prokuplje

Prema rečima Žarka Koprivice, člana Gradskog veća zaduženog za infastrukturu, koji je juče, 7. jula, obišao radove kod groblja, koje izvodi HSL „Vlasotince“ a finansira JVP „Srbijavode“, podignuto je preko stotinak metara novog bedema i očišćeni sprudovi na reci, kako bi se sprečilo plavljenje.

“Podići ćemo bedem, kako bi još više zaštitili Gradsko groblje od poplava”, rekao je Koprivica i dodao da je i Javno komunalno preduzeće „Hameum“ uključeno u sređivanje groblja i saniranje oštećenja nastalih na grobnim mestima.

“Oni su u velikoj meri već raščistili zeleno rastinje oko grobova, očistili mulj sa staza i uredili oštećena grobna mesta”, rekao je Žarko Koprivica i dodao da će lokalna samouprava u saradnji sa upravom groblja učiniti sve da se štete na grobnim mestima otklone u najskorije vreme.

Nakon saniranja bedema na reci Toplici, koje se završava sutra, radovi na sanaciji rečnih korita nastavljaju se na Bresničkoj i Beloljinskoj reci.

Izvor: Grad Prokuplje

Proizvodnja milion tona kokosovog ulja negativno utiče na više od 20 ugroženih vrsta?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Dücker)
Foto-ilustracija: Unsplash (Corentin Largeron)

Koliko je za životnu sredinu štetno kokosovo ulje? Prema novim istraživanjima, najviše od bilo kojeg drugog biljnog.

Iako se za proizvodnju palminog ulja seče drveće palmi, nalazi pokazuju da negativne strane proizvodnje kokosovog ulja utiču na više od 20 ugroženih vrsta biljnog i životinjskog sveta, proizvodnjom milion tona ulja. Proizvodnja iste količine palminog ulja utiče na manje od 4 vrste, dok nešto malo više uticaja ima maslinovo. Proizvodnja soje se prilikom analize pokazala najmanje štetnom, ugrožavajući u proseku opstanak 1,3 ugrožene vrste.

Razlozi za ovakvom situacijom najverovatnije leže u bogatoj bioraznovrsnosti života na tropskim ostrvima gde se uzgaja kokos.

Kao jedan od najvećih problema prepoznaje se upravo u potrošačkom odnosu prema resursima, odnosno nedostatku odgovornosti potrošača koji pri odabiru proizvoda uglavnom nemaju dovoljno razvijenu svest o štetnosti prema životnoj sredini tokom njegove proizvodnje.

Pri tom, medijski prikaz korišćenja kokosovog ulja obasjan je isključivo pozitivnim svetlom – kombinacija masnih kiselina pomaže zdravstvenom stanju ljudi, pojačava gubitak masti, jača srce i moždane funkcije, podiže dobar holesterol, a pored toga, pokazuje se kao odličan izbor za negu kose i kože.

Iako se pozitivne strane konzumiranja kokosovog ulja ovim ne dovode u pitanje, neophodno je razmotriti na koji način to, s druge strane, uništava floru i faunu koja je već ranjiva usled posledica klimatskih promena i gubitka staništa.

Jelena Cvetić

 

Sidnej se u potpunosti snabdeva električnom energijom iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Davies)

Od 1. jula, svi javni objekti, poput gradske većnice, sportskih centara i ostalih zgrada u vlasništvu grada, kao i rasveta, u najvećem australijskom gradu Sidneju napajaju se isključivo strujom proizvedenom iz obnovljivih izvora dostupnih na lokalnom nivou.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Davies)

Apsolutna energetska tranzicija je omogućena ugovorom o kupovini električne energije sa kompanijom “Flow Power”, vrednom oko 53 miliona evra. Predviđa se da će ovaj poduhvat rezultovati godišnjim uštedama od oko 443 hiljade evra na računima za struju u narednih 10 godina. Takođe, emisije ugljenika biće umanjene za 20 hiljada tona u godinu dana.

Grad u Australiji je još 2016. godine “zasukao rukave” i usmerio svoje aktivnosti ka ublažavanju sopstvenog ugljeničnog otiska. Konačne težnje Sidneja su da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 70 odsto. Prema proračunima vlasti, zahvaljujući ugovoru o kupovini lokalno proizvedene električne energije čistog porekla, ovaj cilj bi mogao da bude ispunjen šest godina ranije.

Nadležni organi su se za nabavku struje iz neposredne okoline odlučili kako bi podstakli ekonomski razvoj zajednice i otvaranje zelenih radnih mesta na svom terenu. Energetske potrebe grada zadovoljavaće najveća vetroelektrana u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, snage 270 MW, koju čini 75 vetroturbina, visokih 200 metara, kao i dve solarne elektrane. Jedno od ta dva postrojenja imaće snagu 3 MW i pripada neprofitnoj volonterskoj organizaciji koju finansiraju građani. Sunčani kilovat-časovi u energetskom miksu Sidneja poticaće i iz solarne elektrane Bomen, snage 120 MW. Na 250 hektara zemlje prostire se 310.000 modula – i to efikasnijih, bifacijalnih.

Još jedan energetski “trend” koji su Australijanci prisvojili u cilju neutralisanja svog doprinosa klimatskim promenama jeste i izgradnja solarnih elektrana na krovovima opštinskih kompleksa. Očekuje se da će do polovine 2021. godine na građevinama u svojini grada biti 7.800 solarnih panela, istakao je gradonačelnik Klover Mur.

Sidnej osvetljava 23.000 uličnih svetiljki, od kojih je 6.000 komada – LED. U planu je da se zameni i osavremeni još 12.000 sijalica.

Jelena Kozbašić

 

Igračke – najopasniji proizvodi u EU?!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

Reagovanja na upozorenja na opasne proizvode u Evropskoj uniji iz godine u godinu je sve više a najčešće se upozorenja odnose na igračke, pokazao je juče, 7. jula ,objavljeni izveštaj o radu sistema Evropske komisije za sprečavanje ili ograničavanje prodaje opasnih proizvoda na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shirota Yuri)

U 2019. su nadležni iz 31 zemlje (EU, Britanija, Norveška, Island i Lihtenštajn) kroz tzv. sistem brzog upozoravanja razmenili 2.243 upozorenja na opasne proizvode, što je za rezultat imalo 4.477 reagovanja.

Broj reagovanja odnosno akcija bio je za 10 odsto veći nego godinu dana ranije i za 63 odsto veći nego 2015.

Preduzete akcije uključuju povlačenje ili uništavanje proizvoda od strane distributera i maloprodavaca pre nego što stignu do potrošača i vraćanje nebezbednih proizvoda od strane korisnika.

Prema izveštaju, upozorenja su se najčešće odnosila na igračke (29 odsto) a slede motorna vozila (23 odsto) i električni uređaji i oprema (8 odsto).

Brojna upozorenja odnosila su se i na kozmetiku, odeću, tekstil i modne predmete, kao i na proizvode za decu.

Najviše je bilo upozorenja na opasnost od povređivanja (27 odsto), zatim na hemijske komponente u proizvodu (23 odsto), a slede upozorenja na rizik od gušenja kod dece (13 odsto).

Komisija je ukazala i na nova upozorenja, koja nisu obuhvaćena izveštajem za 2019, registrovana od početka pandemije koronavirusa.

Tako su do 1. jula zabeležena 63 upozorenja na zaštitne maske i po tri na zaštitne kombinezone, dezinfekciona sredstva za ruke i UV lampe.

Od 1. marta do 1. jula preduzeto je deset akcija u vezi maski i jedna za definfekciono sredstvo i to je dodatno doprinelo harmonizaciji mera protiv opasnih proizvoda i time unapređenju zaštite potrošača širom Evrope.

Evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders rekao je predstavljajući izveštaj da Komisija radi sa članicama sa ciljem da se unapredi testiranje proizvoda.

Izvor: EurActiv.rs

Ivanjica raspisuje konkurs za zaštitu životne sredine, turizam, poljoprivredu i protivpožarnu zaštitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Wilkes)

Opština Ivanjica raspisuje Javni konkurs za dodelu sredstava iz budžeta Opštine Ivanjica za podsticanje projekata ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje projekata od javnog interesa koje realizuju udruženja za 2020. godinu u oblastima zaštite životne sredine i očuvanje prirode, turizampoljoprivreda, unapređenje kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay LeConey)

Predmet javnog konkursa su projekti iz oblasti zaštite životne sredine i očuvanje prirode, turizma, poljoprivrede, unapređenje kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju oblasti od javnog interesa u opštini Ivanjica i Odlukom o prioritetnim oblastima od javnog interesa opštine Ivanjica za 2019. i 2020. godina.

Sredstva za realizaciju projekata/programa iz stava 1. ovog javnog konkursa obezbeđena su u budžetu opštine Ivanjica za 2020. godinu u iznosu od 1.500.000,00 dinara i to: sredstva u iznosu od 1.500.000,00 dinara za programe/projekte u tematskoj oblasti: zaštita životne sredine i očuvanje prirode, poljoprivreda, turizam, unapređene kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita.

Javni konkurs traje 15 dana od dana objavljivanja, odnosno do 20. jula 2020. godine.

Više informacija o konkursu pročitajte ovde.

U Hrvatskoj predstavljen saobraćajni znak za lociranje divljih životinja u blizini puta

Foto: Primorsko-goranska županija

Zamenik župana Petar Mamula i poglavarka UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Melita Raukar sa saradnicima bili su domaćini sedmog sastanka slovenskih i hrvatskih partnera u projektu Evropske unije “Carnivora Dinarica” – Prekogranična saradnja i usluge ekosistema u dugoročnom očuvanju populacija velikih zveri u severnim Dinaridima. Projekat se provodi u sklopu Programa saradnje Interreg Slovenija – Hrvatska V-A 2014-2020, a odnosi se na zaštitu vuka, risa i medveda.

Foto: Primorsko-goranska županija

Tom prilikom predstavljene su aktivnosti koje PGŽ provodi u sklopu paketa projekta „Praktične demonstracijske aktivnosti za očuvanje velikih zveri“ kojem je svrha smanjiti glavne rizike koji ugrožavaju populaciju velikih zveri na prekograničnom području Nature 2000, a koje u Hrvatskoj obuhvata Gorski kotar i Severnu Liku, a u Sloveniji Javornik-Snežnik i Notranjski trikotnik.

Među njima je i dinamični saobraćajni znak postavljen na saobraćajnici D3 Fužine/Rogozno u Gorskom kotaru koji je tehnički opremljen za detekciju prisutnosti divljih životinja u blizini puta na koji se postavlja. Namenjen je upozoravanju vozača na prisutnost životinja. Naime, senzori za detekciju životinja smešteni su u neposrednoj blizini saobraćajnice i u slučaju dolaska životinje u bilo koju od 18 zaštićenih zona, sistem automatski uključuje svetlosne saobraćajne znakove i upozorava vozače na mogućnost pojave životinja na putu. Isto tako, sistem automatski zapisuje podatke o zoni u kojoj se pojavila životinja te njeno kretanje kao i stanje na putu, odnosno neprekidno obnavlja podatke o količinama, tipu i brzini vozila te ih šalje i skladišti u centralnu bazu podataka.

Treba napomenuti da je sistem tav potpuno energetski nezavistan budući da svu potrebnu energiju za rad dobija iz fotonaponskog dela. Višak proizvedene energije skladišti se u akumulatorskim baterijama što je bitno za rad u zimskom periodu kada je smanjena količina sunčeve energije.

Uz pomoć prikupljenih podataka moći će da se izrade statistički podaci o broju vozila i prosečnim brzinama vozila i njihovom usporavanju u vreme pojave životinja u neposrednoj blizini saobraćajnice. Monitoring događanja na predmetnom saobraćajnom delu uz sve prikupljene podatke poslužiće za izradu izveštaja o učincima demonstracionih mera s preporukama koji će sprovoditi projektni partner Veterinarski fakultet Univerziteta u Zagrebu.

U planu je postavljanje istovrsne saobraćajne signalizacije i na lokaciji koja se takođe pokazala kao kritična tačka – Jadranska magistrala iznad Jadranova. Ovime se želi sprečiti stradanje divljači, kao i smanjiti broj saobraćajnih nesreća učestalih upravo na toj deonici. Istaknuta je saradnja s Hrvatskim putevima i lokalnim LD, lovoovlašćenikom na tom području i nada u podršku lokalne samouprave i meštana.

Primorsko-goranska županija je u sklopu Projekta nabavila i osigurala postavljanje 40 kompleta električnih ograda za zaštitu košnica od velikih zveri. Električne ograde su postavljene na 40 različitih lokacija koje se nalaze u Gorskom kotaru i rubnom delu područja Nature 2000. Ovom merom je smanjena dostupnost izvora hrane medvedima, a samim time i smanjena mogućnost za nastanak štete i konflikte između ljudi i velikih zveri.

Planirano trajanje projekta “Carnivora Dinarica” je 30 meseci, od 1. septembra 2018. godine do 28. februara 2021. godine, a budžet iznosi 2.333.997 evra, od čega se 85 odsto sufinansira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja evropske teritorijalne saradnje, dok 15 odsto osiguravaju projektni partneri.

Izvor: Primorsko-goranska županija

Lice i naličje elektroenergetskog sektora

Photo: Aleksandar Borovic

Srbija je u pogledu fosilnih goriva relativno siromašna zemlja. Ključni, raspoloživi energetski resurs je niskokvalitetni ugalj lignit. Rezerve nafte i gasa su relativno skromne i u narednim decenijama se može očekivati prestanak njihove eksploatacije u našoj zemlji. Energetski potencijal uljnih škriljaca nesumnjivo postoji, ali nedovoljno je istražen, dokpostojeće tehnologije za korišćenje ovog izvora energije nisu komercijalno i ekološki prihvatljive.

Foto: Iz privatne arhive Dejana Ivezića

Trenutno, značaj lignita za energetiku Srbije je nemerljiv. Razvoj elektroenergetskog sektora Republike se još od 60-ih godina prošlog veka zasnivao na raspoloživim rezervama uglja. Kičmu elektroenergetskog sektora u Srbiji predstavljaju termoelektrane (TE) na ugalj koje obezbeđuju oko 70 odsto domaće proizvodnje električne energije.

Problem sa sagorevanjem uglja je emisija zagađujućih materija i ugljen-dioksida u atmosferu. Ugradnja elektrofiltra i postrojenja za denitrifikaciju i odsumporavanje značajno smanjuju emisije polutanata, ali to ujedno povećava cenu električne energije, te ugradnja nema mnogo smisla na starim postrojenjima manje snage.

Međutim, za emisiju ugljen-dioksida iz TE na ugalj, rešenje ne postoji. Sa stanovišta emisije ovog gasa, ugalj je najnepovoljniji od svih fosilnih goriva, a tehnologije prikupljanja i skladištenja ugljen-dioksida su i dalje u ranoj fazi razvoja.

Prema važećoj Strategiji razvoja energetike u narednoj dekadi se može očekivati povlačenje oko 1.000 MW najstarijih i najneefikasnijih TE, a one koje ostanu u radu (uz TE Kostolac B3 u izgradnji i, eventualno, još jedno novo postrojenje slične snage) bi trebalo da ispunjavaju najstrože ekološke norme. Ovakav razvoj elektroenergetskog sektora bi se, sa stanovišta korišćenja uglja, mogao smatrati optimističnim – ugalj bi se eksploatisao i koristio za proizvodnju električne energije u značajnoj meri još nekoliko narednih decenija, a njegov udeo u proizvodnji električne energije bi verovatno ostao veći od 50 odsto.

Foto: Ljubica Štivić

Promena energetske strategije i usvajanje politike EU u oblasti zaštite klime nesumnjivo bi doveli do postepenog smanjenja i, na kraju, potpunog prekida proizvodnje električne energije korišćenjem uglja u Srbiji. Da bi ovaj scenario bio ekonomski i socijalno održiv, potrebno je da ovaj proces bude praćen odgovarajućim merama ekonomske i socijalne politike. Cena ovakve tranzicije je vrlo visoka i Srbija samostalno teško može da je plati. Za ovaj scenario bi bila neophodna puna integracija u EU ili makar pristup tranzicionim fondovima na način na koji je to predviđeno za zemlje članice EU.

Obnovljivi izvori energije (OIE), koji bi u punoj meri zamenili ugalj za proizvodnju električne energije, uzevši u obzir sadašnji razvoj tehnologije, u Srbiji ne postoje. Hidroelektrane (HE) trenutno učestvuju sa oko 30 odsto u proizvodnji električne energije i predstavljaju „porodični nakit“ srpske energetike. Planovi za izgradnju novih HE na većim vodotokovima (Morava, Drina, Ibar, Lim i dr) postoje, ali je iz mnogo razloga njihova izgradnja malo verovatna. Jedan od razloga je i odijum javnosti prema izgradnji malih HE, do koga svakako nije moralo da dođe.

O potencijalima korišćenja solarne energije i energije vetra je teško govoriti. „Fid-in” tarifa je dala rezultate pre svega u rastu instalisanih kapaciteta koji koriste vetar, dok je kod solarne energije postojao limit u kapacitetima. Međutim, kada se sumira učešće električne energije iz ovih postrojenja, neće biti veće od 5 odsto u bilansu proizvodnje električne energije. Nesumnjivo da je u Srbiji tehnički moguće instalisati nekoliko puta veću snagu u elektranama na vetar, a na sunce i nekoliko desetina puta više. Izgradnja reverzibilne HE Bistrica, o kojoj se ranije dosta govorilo, mogla bi dodatno da uveća tehnički potencijal ovih izvora.

Foto: Jelena Špurga

Domaća cena električne energije ne predstavlja stimulans za investitore i bez podsticajne politike države teško će se nastaviti postojeći trend izgradnje, čak i vetrogeneratora. Teoretski, najveći neiskorišćeni potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji leži u biomasi i to u delu koji se odnosi na poljoprivrednu biomasu. Međutim, vrlo je teško odrediti koji deo tog potencijala je zaista energetski iskoristiv, s obzirom na to da se ostaci iz poljoprivredne proizvodnje koriste i za različite druge namene.

Biogasna postrojenja (vezana za stočarsku proizvodnju) snage nekoliko desetina megavata su već u pogonu i tu se, uz odgovarajuću podsticajnu politiku (trenutno koriste „fid-in“ tarifu) može očekivati dalji rast, jer se na taj način rešava i problem otpada. Što se tiče drvne biomase, ona se najvećim delom koristi za zadovoljenje toplotnih potreba i tu se ne očekuje značajnija promena. Njeno korišćenje za proizvodnju električne energije je moguće, ali ne u toj meri da predstavlja realnu zamenu za postojeće korišćenje lignita. Čak i organizovano gajenje brzorastućih šuma ne bi moglo obezbediti više od stotinak MW novih kapaciteta za proizvodnju električne energije.

O drvnoj biomasi je bitno reći da je ona CO2 neutralna, samo ukoliko seču šuma prati odgovarajuće pošumljavanje. U suprotnom, biomasa je sa stanovišta emisije CO2 nepovoljniji energent od uglja. Takođe, sagorevanje biomase prati značajna emisija čestica i drugih polutanata, koja se samo u većim postrojenjima može uspešno rešavati. Problem zagađenja u gradovima Srbije tokom zime 2019/20. godine dobrim delom je izazvan sagorevanjem biomase u domaćinstvima.

Dakle, kako god se bude razvijala energetika Srbije, maksimalna valorizacija obnovljivih izvora energije bi morala da ima prioritet. Suštinski, to su jedini, na duži rok održivi, domaći izvori energije. Uz široku primenu mera energetske efikasnosti, bilo bi moguće obezbediti da izvestan deo potrebne energije dobijamo iz domaćih izvora. Pri tome se mora imati u vidu da apsolutno čist izvor energije ne postoji i da i korišćenje obnovljivih izvora nije jeftino. Tehnički potencijal OIE zavisi od raspoloživih tehnologija, ali stepen korišćenja OIE zavisi od toga koliko su potrošači za takvu energiju spremni da plate.

Dejan Ivezić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Prva pametna kanta za upravljanje otpadom u Crnoj Gori predstavljena u Nikšiću

Foto: Ekološki pokret Ozon

Prvu pametnu kantu za upravljanje otpadom u Crnoj Gori predstavili su na nikšićkom Trgu Ekološki pokret Ozon i Pivara Trebjesa, a koja je nabavljena u sklopu projekta „Otpad i budućnost“, koji je pobedio na konkursu Pivare „Trebjesa“ za nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine.

Foto: Ekološki pokret Ozon

Predstavljanje pametne kante nastaviće se i u drugim crnogorskim opštinama, a sve kako bi se nadležnima ukazalo da problem odlaganja otpada uz pomoć savremene tehnologije, može biti rešen.

Objašnjavajući način rada Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta ,,Ozon“, kazao je da pametna kanta ima mogućnost, putem wi-fi interneta, da pošalje signal u sistem kad je puna, čime utiče i na benefite smanjenje troškova rada u prevozu komunalnih preduzeća.

Nikšić je opština koja ima veliki problem sa upravljanjem otpada, zato što je teško kontrolisati ovoliku teritoriju i upravo ovakva oprema može da promeni sadašnju situaciju. Mi imamo priliku da kroz solarnu energiju za četiri sata prikupimo dovoljno energije da od zapremine 240 litara izađe jedna kockica ambalažnog otpada koja vredi na tržištu“, istakao je Perović.

Ulaganje u infrastrukturu, prvi je korak ka postizanju održivosti zbog čega se Perović nada da će opština Nikšić, Komunalno preduzeće i ministarstvo, kao i svi koji se bave odlaganjem otpada shvatiti tu potrebu.

Perović je podsetio i da Ozon godinama radi na uspostavljanju sistema koji je samoodrživ u upravljanju otpadom.

„I nadamo se da je ovo prvi korak u konkretnim rešavanjima u budućnosti, kako ćemo uspeti da od nečega što predstavlja problem, zapravo pokažemo da je resurs, da otvara zelena radna mesta i može pomoći oporavku ekonomije. Naša misija je da budemo uvek inovativni, da pokrećemo stvari na bolje“, poručio je Perović.

Inovativnu ideju Ozona podržala je Pivara Trebjesa kroz projekat vredan 10.000 evra „ Ovaj projekat pokazao je kako se otpadom možemo baviti na jedan drugačiji način i da uz pomoć pametnih tehnologija možemo pristupiti rešavanju ovog veoma složenog problema. Pametna kanta samo je jedan od tih načina“, kazala je menadžerka korporativnih poslova u Pivari „Trebjesa“, Jelena Damjanović Vidaković. I Ranije je Pivara Trebesa podržavala inovativne ekološke projekte nevladinog sektora, a učešće u toj oblasti ne zasniva se samo na tome, tvrdi Damjanović Vidaković.

„Jedna smo od prvih kompanija koja je izradila sopstveni pogon za prečišćavanje otpadnih voda, takođe recikliramo 50 odsto otpada u proizvodnom procesu, što nas svrstava u red kompanija sa najvećim procentom reciklaže u Crnoj Gori. Otpad nije tuđi već zajednički problem i za njegovo rešavanje neophodna je saradnja svih sektora i uključenost svih nas“, poručila je Damjanović Vidaković.

Izvor: Ekološki pokret Ozon

Raspisan Javni konkurs za višegodišnje proizvodne zasade vinove loze

Foto-ilustracija: Unsplash (Elena Kloppenburg)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elena Kloppenburg)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeUprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva kroz podršku podizanja višegodišnjih proizvodnih zasada vinove loze u 2020. godini

Podsticaji za podizanje višegodišnjih proizvodnih zasada jesu podsticaji za: fizičko-hemijsku analizu zemljišta sa preporukom đubrenja zemljišta za sadnju; izradu vinogradarskog projekta; pripremu, obradu zemljišta, kopanje jamića za sadnju i sadnju; nabavku sadnica vinove loze; nabavku naslona za proizvodne zasade, odnosno radi nabavke kolja kod zasada vinove loze sa odomaćenim sortama koje se gaje sa tradicionalnim uzgojnim oblicima.

Zahtev za odobravanje prava na podsticaje za podizanje višegodišnjih proizvodnih zasada vinove loze u 2020. godini, podnosi se u periodu od 6. jula do 19. avgusta 2020. godine.

Više o konkursu pročitajte ovde.

Bečki risevi dobili podmladak

Foto; Norbert Potensky
Foto: Norbert Potensky

Evroazijski risevi u zoološkom vrtu Šunbrun su krajem maja dobili potomstvo. Majka je svoje mladunče u ranim sedmicama odgajala potpuno skriveno od javnosti, a u poslednjih par dana mali ris je postao vidljiv i spreman za istraživanje okoline.

Mladunče risa pri rođenju teži oko 300 grama i u prvih par sedmica je potpuno slepo. Mali ris za sada mnogo spava i obično je najaktivniji navečer. Kako bi njegovo odrastanje proteklo neometano, osoblje zoološkog vrta Šunbrun ga za sada posmatra samo iz daljine, tako da njegov pol još nikome nije poznat. Četiri meseca će se mladunče hraniti majčinim mlekom, a ubrzo će početi da isprobava i meso. Kao najveća mačka u Evropi, ris može izrasti do 1,30 m dužine tela uz dodatak repa od 11 do 25 cm i visinu ramena od 65 cm.

Trenutno u Austriji postoji samo 39 ovih velikih mačaka koje žive u divljini i razmnožavaju se. Od ukupno četiri vrste risa na svetu, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji je kao i u Austriji prisutan evroazijski ris (lat. Lynx, lynx). U našoj regiji živi manje od 200 jedinki, od kojih oko 40 čine balkanski risevi, jedina preživela skupina ove podvrste evroazijskog risa.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Amazonija opet gori – a požari pored prirode narušavaju i zdravlje obolelih od koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Meritt Thomas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Meritt Thomas)

U poređenju sa istim mesecom u godini ranije, broj požara u delovima Amazonije koji pripadaju Brazilu se tokom juna povećao za 20 odsto – sa 1.880 požara u 2019. na 2.248 u 2020. godini. Prema podacima Nacionalnog instituta za istraživanje svemira, ovo je trinaestogodišnji rekord.

U toku jednog junskog dana zabeleženo je u proseku 75 požara.

Iako su prošlog avgusta satelitski snimci pokazivali i do 1.000 požara dnevno, odnosno 30.901 mesečno, to je bio vrhunac plamenih stihija na tom području. S obzirom na to da je jun tek početak sušne sezone, stručnjaci se plaše da će obim uništavanja Amazonije u predstojećem periodu nadmašiti prošlogodišnju štetu.

Vatra tokom jula, avgusta i septembra obično postaje još razornija.

Brazilci su odlučni da ne smeju da dozvole da se ponovi scenario iz 2019. godine kada su se požari u amazonskoj prašumi utrostručili u odnosu na godinu pre i kada su, zbog tih dešavanja, oči čitave planete bile uprte u njih. Propisi vezani za poljoprivredu i zaštitu životne sredine koje je doneo predsednik Žair Bolsonaro smatraju se jednim od uzročnika nestajanja vrednih prirodnih resursa.

Aktivisti veruju da je trenutna pandemija dodatno produbila problem zato što smatraju da je nadzor nad aktivnostima šumokradica i poljoprivrednika slabiji. Upravo se njima pripisuje krivica za rasprostranjenost požara u Amazoniji, zato što ih namerno podmeću kako bi brzo očistili zemljište.

Brazil, posle Sjedinjenih Američkih Država, ima najveći broj smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom. Postoji zabrinutost da bi količine dima mogle da imaju negativan uticaj na obolele pacijente.

Pored tri miliona vrsta biljnog i životinjskog sveta, amazonsku prašumu naseljava i milion domorodaca. Proteže se kroz Južnu Ameriku i značajno je skladište ugljenika. Čak 60 teritorije Amazonije pripada Brazilu.

Jelena Kozbašić

Sve više električne energije na svetu se proizvodi iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnoviji izveštaj o globalnoj proizvodnji struje pomoću energije vetra i sunca pokazuje da su obnovljivi izvori tokom 2019. godine još jednom oborili rekord. Na svetu je zahvaljujući ova dva resursa generisano 8,2 odsto električne energije – što je znatan skok u poređenju sa njihovim udelom od 3,4 odsto u energetskom miksu planete tokom 2013. godine.

Čak 18 odsto proizvedene električne energije u Evropi bilo je čistog porekla, dok su se Kina, Sjedinjene Američke Države i Indija zabeležile nešto niže procente vetroenergije i energije sunca u proizvodnji struje – ali su i dalje bile iznad svetskog proseka.

Prema proračunima, evropski kontinent je prednjačio u energetskoj tranziciji u odnosu na ostatak sveta, pri čemu se najbolje pokazala Danska – sa više od 50 odsto električne energije dobijene upravo iz obnovljivih izvora. Za njom slede Irska, sa 30 odsto, Nemačka, sa 29 odsto, i Portugal, sa 27 odsto.

Dejv Džouns, analitičar nezavisnog istraživačkog instituta Ember, koji je i sproveo istraživanje, objasnio je da se, zbog pandemije i posledičnog osmišljavanja paketa oporavka, nalazimo na prekretnici. “Vlada zemalja ne smeju da usmeravaju novac ni u proizvodnju energije iz uglja ni u proizvodnju energije iz gasa kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju”, rekao je on.

Jelena Cvetić

Najavljeno krčenje šume na Košutnjaku iz ugla investitora “Avala studios”

Foto: Invictus
Foto: Invictus

Kako je saopšteno, društvena odgovornost “Avala studios” podrazumeva da društvo vodi računa o prirodi i neće krčiti šumu, kao ni retka stabla u okviru postojeće infrastrukture. Samoniklo divlje rastinje i korov biće sanirani u saradnji sa Gradskim zelenilom i Srbija šumama, a pošumljavanje će se vršiti sa tri puta više novih stabala u odnosu na divlje rastinje koje bude uklonjeno. Biće kreirane zelene površine za šetnju i rekreaciju umesto dosadašnjih deponija i nepristučnih delova prirodi.

Koncept čitavog projekta je da približi evropske ekološke standarde kroz izgradnju novih objekata, odnosno studija na mestu postojećih i da oživi filmsku industriju. Izgradnja najsavremenijih filmskih studija radi se na osnovu Plana detaljne regulacije čiji je obuhvat 86 hektara, od čega će biti iskorišćeno oko 40 hektara. U okviru projekta biće oko 50.000 m2 filmskih studija i pratećih prostora za filmsku industriju. Trenutno postoji oko 36.000 m2 koji nisu adekvatni, a samo se 3.000 m2 koristi za domaće produkcije s obzirom na to da ne zadovoljavaju potrebe internacionalnih produkcija. Biće rekostruisana dva studija oko 2.000 m2, a ostalo će se zidati prema najsavremenijim standardima. Planirani prihod od filmske industrije stanih filmskih produkcija za Republiku Srbiju biće između 120 i 150 miliona evra godišnje.

“Avala studios” realizuje digitalizaciju filmova koji su u vlasništvu, a koji se čuvaju u prostorijama Jugoslovenske kinoteke kako bi se očuvalo kulturno nasleđe najveće produkcijske kuće sa ovih prostora.

Sa ponosom se ističe da je kompletno sređen fundus filmskih kostima koji je zapostavljen, a deo istog bio je doniran za filmove „Kralj Petar“ i „Zaspanka za vojnike“ kao i za proslavu obeležavanja 100 godišnjice Velikog rata.

Foto: Invictus

Društvo se aktivno uključilo u rešavnje pitanja stambenog zbrinjavanja 43 porodice koje žive više od dve decenije u neuslovnim prostorima radničkih baraka. Bivši radnici RTS, izbeglice i interno raseljena lica iz Hrvatske, Bosne i Hercegocine i Kosova i Metohije dobiće u vlasništvu u Resniku stanove čija je vrednost oko 1,5 miliona evra.

Deo plana izgradnje pored studija obuhvata stambeno poslovni kompleks sa državnom školom, sportskim centrom, dva vrtića, staze za biciklizam, dečije igralište i zgrade sa zelenom energijom. Da bi se očuvala priroda i zadržale zelene površine, predviđeni su parkinzi ispod svih zgrada i filmskih studija.

O društvu “Avala studios”

Društvo “Avala studios” je privatizovalo “Avala film”. Danas je većinski vlasnik društva češka firma SEBRE. Vizionarska kompanija koja je u centru Praga izgradila ekološke zgrade za koje je arhitekta Stanislav Fiala dobio nagrade kao najbolji arhitekta sa pohvalom Uneska za očuvanje kulturnog nasleđa i koji će u Srbiji biti u timu koja realizuje projekat. Beograd će kroz human, ekološki i u skladu sa očuvanjem zelenih površina dobiti prostor u kome će građani moći da uživaju u segmentu kulture, umetnosti, sportu, a IT početnici i stručnjaci da razvijaju svoje ideje i kreiraju safe space.

Obuhvatom plana se nalaze objekti Radio televizije Srbije, Jugoslovenske kinoteke, stanica protivpožarne policije sektora za vanredne situacije, Fakultet za sport (DIF) i crkva Svetog Luka koji će ovim planom konačno dobiti mogućnost za proširenje sopstvenih kapaciteta.

Društvo “Avala Studios” teži da povrati sjaj i slavu kroz potpunu revitalizaciju filmske industrije u Srbiji i ulaganje u visini od 65 miliona evra u izgradnju filmskih studija.

Izvor: Invictus

NIS šalje pijaću vodu građanima Ivanjice i Blaca

Foto: NIS
Foto: NIS

Kompanija NIS doniraće više od 33 hiljade litara pijaće vode opštinama Ivanjica i Blace, čiji su žitelji danima bez vode za piće iz gradskog vodovoda.

„NIS već godinama pomaže lokalnim zajednicama u Srbiji i uvek smo spremni da pružimo podršku kada je to najpotrebnije. Čim smo čuli za probleme sa kojima se suočavaju Ivanjica i Blace, organizovali smo se i odlučili da pomognemo tako što ćemo donirati pijaću vodu koju proizvodi naša kompanija. Sigurni smo da ćemo na ovaj način doprineti da žitelji ove dve opštine lakše prevaziđu nevolju sa kojom su se suočili, a mi ćemo i dalje biti spremni da, u skladu sa svojim mogućnostima, pomognemo građanima Srbije“.

U akciju doniranja vode za piće „jazak“ aktivno su uključeni i volonteri NIS-a u okviru „Kluba volontera“, čime se nastavljaju humanitarne akcije kompanije NIS i njenih zaposlenih, u cilju podrške onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Kompanija NIS od 2009. godine pod sloganom „Budućnost na delu“ organizuje i učestvuje u humanitarnim aktivnostima kojima se rešavaju akutni problemi građana, ali i generalno unapređuje život u lokalnim zajednicama u koje je do sad uloženo više od 3,8 milijardi dinara.

Izvor: NIS