Ministarstvo zaštite okoline i energetike izradilo je predlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti dok se menjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni predeo Modro oko i jezero Desne smanjuje obuhvat i svrstava se u novu kategoriju – posebni rezervat.

U sklopu javnog uvida koji je trajao 30 dana, 10. jula ove godine održano je i javno izlaganje u Mliništima gde je lokalnom stanovništvu i učesnicima prezentovano kakve promene donosi planirana zaštita. Nakon priznanica primedbi, Ministarstvo je uskladilo Predlog Uredbe s konstruktivnim predlozima, a korigovan je i deo granica, što je uticalo na smanjenje površina predloženih za zaštitu.

Lokalno stanovništvo je tokom javnog uvida izdvojilo brojne pritiske kojima je izložen prostor delte Neretve, među kojima se ističu negativni uticaj projekta Gornji horizonti u Bosni i Hercegovini, smanjen dotok slatke vode, zaslanjivanje Neretve, klimatske promene, invazivne strane vrste, krivolov, korišćenje zabranjenih pesticida, itd.

Navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati su mala područja unutar delte s još uvek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Upravo je obuhvatanje kategorije posebnih rezervata odgovor koji optimalno može doprineti očuvanju prirode, ali i zadržavanju svih onih, trenutno prisutnih aktivnosti u tom prostoru, koje ne narušavaju svojstva zbog kojih su rezervati predloženi.

Očekuje se da će primena i sprovođenje ove kategorije zaštite doprineti poboljšanju stanja ptica močvarica u celom području delte, a to se odnosi i na lovne vrste, a pre svega lisku. Uz to, očekuje se pozitivan učinak rezervata na očuvanje tradicije lova liske i saradnje lovaca i zaštite prirode na očuvanje ornitofaune delte i njihovih staništa i zajednička koordinisana borba protiv krivolova.

Cilj je postići jednak učinak i na riblje vrste koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila za regrutovanje. Naime, upravo su se zone bez ribolova pokazale najdelotvornije mere za očuvanje ribljeg fonda i obnovu i održavanje populacija ribolovnih vrsta u širem prostoru oko takvih zona.

Međutim, proglašenje rezervata neće biti dovoljno bez aktivnog upravljanja područjem i sprovđenje celog niza mera za očuvanje u saradnji sa naučnicima i lokalnim stanovništvom. To se, na primer, odnosi na održavanje i prema potrebi otvaranje novih vodenih površina, uključujući obnovu kanala i plane, povezanost matice Neretve s lagunom Parila, uklanjanje invazivne strane vodene biljke „raznolisnog krocnja“, među Neretljanima poznate i kao „vražja trava“ i poboljšanje ekoloških uslova u ornitološko-ihtiološkom rezervatu Ušće Neretve, pre svega u laguni Parila.

U skladu sa člankom 114. Zakona o zaštiti prirode u posebnom rezervatu nisu dopušteni zahvati i delatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Kao izuzetak, dopušteno  je obavljanje drugih delatnosti u skladu sa Pravilnikom o zaštiti i očuvanju kojeg ministarstvo po proglašenju treba da donese.

Zatečene legalne aktivnosti, kao što je obrađivanje zemlje, bilo u privatnom vlasništvu bilo u zakupu, vožnja trupama ili turističkih čamaca i brodica po postojećim kanalima i plovnim putovima i dalje će biti moguća. To se odnosi i na održavanje postojećih poljoprivrednih površina u vidu periodičkog iskapanja spranog tla iz kanala, ali u ograničenom periodu godine kada takvi radovi neće značajno utjecati na primjerice gniježđenje ptica. Ribolov bi bio zabranjen jedino u ihtiološkom-ornitološkom rezervatu „Ušće Neretve“.

U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i delatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uslovi važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervat, pa će se temeljem toga provoditi kontinuirani selektivni izlov plavog raka na prostoru ušća Neretve, a po potrebi i drugih vrsta da bi se smanjio pritisak na zavičajne vrste. Lovne aktivnosti u sva tri rezervata nisu dozvoljene, no „gubitak“ lovnih površina je zanemariv u odnosu na površine u delti na kojima će se i dalje moći obavljati lov na ptice močvarice koje spadaju u sitnu pernatu divljač. Uostalom, lov je i sada značajno ograničen na tim prostorima prema Zakonu o lovu.

Kako bi se utvrdilo da li će neki zahvat narušiti svojstva zbog kojih je rezervat proglašen ili ne, potrebno je za svaki zahvat podneti zahtev za izdavanjem dopuštenja Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. Samo dopuštenje će sadržati uslove kako bi se zahvat izveo na prihvatljiv način za zaštićenu prirodu, a ukoliko nema uticaja ili način izvođenja ne predstavlja uticaj na razloge proglašenja rezervata neće predstavljati prepreku za podnosioca zahteva.

Važno je naglasiti kako su močvarna područja od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih materija i sedimenata, ublažavanje klimatskih promena, i možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora.

Upravo je tradicija, trupa, lov na lisku i ribolov jegulje, poljoprivreda, neretvanska lađa i maraton lađa primer suživota s rekom. Stoga je cilj da se privredni prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korišćenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje bioraznolikosti tog prostora.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske