Home Blog Page 686

Fabriku “Tetra Paka” u Gornjem Milanovcu pokreću isključivo obnovljivi izvori energije

Foto-iluatracija: Pixabay
Foto: Grayling

Kompanija “Tetra Pak” oglašava nabavku sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji koji se odnose na 100 odsto potrošnje električne energije u srpskoj fabrici.  Ova inicijativa je deo globalne posvećenosti kompanije da dostigne nultu neto emisiju gasova staklene bašte u svom poslovanju na globalnom nivou do 2030. godine.

Jedna od oblasti na koju se kompanija “Tetra Pak” fokusira na svom putu dostizanja nulte neto emisije upravo je snižavanje nivoa emisija koje dolaze iz potrošnje energije putem očuvanja energije, unapređenja u energetskoj efikasnosti, instalacija solarnih fotonaponskih ćelija u fabrikama i nabavkom obnovljive energije.

Kompanija je od 2014. godine, kada je koristila 20 odsto obnovljive električne energije u svom poslovanju, dostigla nivo od 69 odsto korišćenja obnovljive električne energije u 2019. godini. Najnovija investicija u fabrici u Gornjem Milanovcu čini još jedan u nizu koraka ka dostizanju cilja od 100 odsto upotrebe obnovljive energije do 2030. godine.

Nabavka sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji u srpskoj fabrici predstavlja uštedu od 15 hiljada tona ugljen-dioksida i ekvivalentnih gasova, što je jednako godišnjoj emisiji koju proizvede približno 12 hiljada automobila.

Foto-iluatracija: Pixabay

„Dostizanje ambicioznog klimatskog cilja nulte neto emisije koji je ‘Tetra Pak’ postavio zahteva saradnju na svim nivoima kompanije. Veoma smo ponosni što i mi doprinosimo ovom globalnom cilju putem najnovije investicije u obnovljivu električnu energiju za našu fabriku u Gornjem Milanovcu. Nabavka sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji potvrđuje našu posvećenost investiranju u preko potrebne projekte obnovljive električne energije i infrastrukturu, kao i minimiziranju klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou“, naveo je Jovan Gligorijević, direktor fabrike u Gornjem Milanovcu.

Posvećenost kompanije Tetra Pak nultoj neto emisiji potvrđuje njenu stratešku opredeljenost da sprovede transformaciju u oblasti održivosti na nivou celokupne kompanije, kao i u celokupnom lancu vrednosti.

U ostvarenju ovog cilja kompanija se, pored snižavanja emisija koje dolaze iz potrošnje energije, fokusira i na kreiranje partnerskih odnosa sa dobavljačima i drugim učesnicima u lancu vrednosti kako bi značajno smanjila ugljenični otisak, ubrzala razvoj svoje nisko-ugljenične i cirkularne ambalaže i opreme, te razvila održive lance vrednosti reciklaže putem saradnje sa svojim klijentima.

Izvor: Grayling

Taksisti i prevoznici u Srbiji uz subvencije od 8.000 evra dostižu eko standarde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel van den Berg)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je prvih 29 rešenja o odobravanju subvencija u iznosu od po 8.000 evra taksistima i prevoznicima za kupovinu novih automobila u utorak, 14. jula.

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da su sada odobrene subvencije od 232.000 evra, uz napomenu da su podneta ukupno 1.442 zahteva prevoznika za kupovinu novih automobila, koji će biti obrađivani u narednom periodu.

Na ovaj način želimo da podstaknemo kupovinu novih automobila koji ispunjavaju najviše ekološke standarde sa motorima “evro 6” ili hibridnih i električnih automobila, kako bi naši građani dobili kvalitetniju i bezbedniju vožnju, a svi mi kvalitetnije ekološko okruženje, objasnila je ona.

Prema njenim rečima, prevoznici i taksisti će sa rešenjima o subvenciji potpisati ugovore sa bankama ili lizing kućama o kupovini novih vozila, a nakon toga će im u najkraćem roku biti uplaćena subvencija od 8.000 evra.

Na osnovu Uredbe o dodeli subvencija, taksisti i prevoznici su u obavezi da vozilo ne mogu da otuđe u naredne tri godine, a Ministarstvo je od srede, 15. jula, počelo da obaveštava prevoznike o odobrenim subvencijama, navodi se u saopštenju Kabineta potpredsednice Vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Andski kondori – ptice koje lete bez ijednog pokreta krila

Foto: Wikipedia/Hugo Pedel
Foto: Wikipedia/Abehm-de.

Andski kondori su najteže leteće ptice na svetu, a svaki prosečno teži oko 16 kilograma. To im, međutim, ne smeta da sa jednim od najvećih raspona krila lete skoro bez trunke utrošene energije.

Novo istraživanje ovih neverovatnih ptica pokazalo je da je andskim kondorima u stvari najteži deo poletanje sa tla, ali kada se vinu u visine, tada sve ide kao “podmazano”. Toliko da jedva da moraju da mašu krilima. Umesto toga, jedre i do 99 odsto leta koristeći struje vetrova.

Prikačivši na osam mladih kondora posebne uređaje, stručnjaci su zabeležili 230 sati letova. Samo jedan odsto vremena su ptice provele mašući krilima, a najveći deo toga tokom poletanja.

„Neverovatno mali utrošak energije zabeležen je kod svih jedinki. Posebno je zanimljivo što su to sve mlade i neiskusne ptice koje satima mogu da lete uz minimalnu potrebu da mašu krilima“, naveli su autori.

Jedan mladi kondor je zapravo leteo više od pet sati bez jednog pokreta krila, prešavši 170 kilometara jedreći.

Izvor: RTS

Zabeležena rekordna koncentracija metana u atmosferi

Foto-ilustracija: Pixabay

Ugljen-dioksid (CO2) se u vestima o klimatskim promenama, uslovno rečeno, ustoličio kao dobro poznati uzročnik porasta temperature. Metan (CH4) je gas koji je 28 puta “snažniji” u odnosu na njega na polju zarobljavanja toplote, a prema najnovijim nalazima, njegove emisije su u 2017. godini dostigle rekordne vrednosti od 596 miliona tona, što je za 50 miliona tona više u poređenju sa godišnjim prosekom u periodu od 2000. do 2006. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dva glavna sektora, kojima naučnici pripisuju ispuštanje metana, jesu poljoprivreda i industrija fosilnih goriva. Izmerena koncentracija ovog štetnog gasa je prošle godine bila 1.875 delova na milijardu što je 2,5 puta više od one iz predinsustrijskog doba.

U poslednje dve decenije, proizvodnja metana je skočila za 10 odsto.

“Životni vek” metana u atmosferi je mnogo kraći nego ugljen-dioksida, koji “lebdi” naokolo više od pola veka, i iznosi 12 godina. Ipak, gledajući udeo jedinice gasa u efektu staklene bašte, CH4 je više nego 20 puta jači. To znači da je, za vreme 20 godina, doprinos jedne tone metana u atmosferi globalnom zagrevanju otprilike jednak doprinosu 85 tona ugljen-dioksida, smatra Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC). Ako se posmatra čitav jedan vek, jedna tona metana je sličnog nivoa škodljivosti kao 28 tona ugljen-dioksida.

Oko jedne trećine globalnih emisija CH4 potiče od bakterija iz močvarnih područja koje ga oslobađaju dok razgrađuju organske materije. Poljoprivreda i industrija fosilnih goriva imaju pojedinačni udeo od između 20 i 25 odsto.

Stručnjaci nisu pronašli nikakve pokazatelje za rast metana iz prirodnih izvora. Kada je reč o onim veštačkim, stvorenim od ljudi, situacija je drastično drugačija. Emisije su se u sektoru poljoprivrede uvećale za 12 odsto, pre svega zbog apetita čovečanstva za crvenim mesom, a u insustriji fosilnih goriva za 17 odsto. Prve su u 2017. godini bile 227 miliona tona, a druge 108 miliona tona.

Jelena Kozbašić

 

Započeti radovi na rekonstrukciji mađarske deonice pruge Budimpešta-Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom ove nedelje započeti su i radovi na rekonstrukciji mađarske deonice pruge Budimpešta-Beograd, otkako je u ponedeljak, 13. jula na snagu stupio ugovoro o realizaciji ovog projekta. Očekuje se da će pruga biti završena do 2025. godine.

Prema rečima mađarskog ministra inovacija i tehnologija Lasla Palkoviča, radovi se odvijaju po planu.

Rekonstrukcijom će se osigurati najbrža ruta za transport robe između Grčke i Zapadne Evrope.

Pritom, ubrzaće se i putovanje u oba pravca između Beograda i Budimpešte, za koje je sada potrebno izdvojiti oko 8 sati, a nakon završetka radova, očekuje se da će biti kraće od 4 sata.

U izvođenju radova učestvuje i kineska kompanija “Tiejiuju Engineering and Construction”.

Jelena Cvetić

 

Gradi se novi pešački most u Podgorici od dva miliona evra

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Podgorica će naredne godine dobiti još jedan pešački most vredan skoro dva miliona evra, a kamen temeljac za njega danas su položili predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. Most će biti dugačak 125 metara, širok 6,4 metra, imaće dve biciklističke staze i biće prilagođen osobama sa invaliditetom. Pešački most će služiti za prenos hidrotehničkih instalacija i deo je projekta Sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

„Ovo nije samo veliki projekat na unapređenju komunalne infrastrukture u Podgorici, ovo je razvojni projekat. On će osnažiti ukupni razvojni potencijal Podgorice i pružiti mnogo kvalitetniji i komforniji život građana Podgorice, očuvati naše prirodno okruženje kao što je reka Morača i Skadarsko jezero“, rekao je predsednik Marković i dodao da je dobio informaciju da radovi na izgradnji kolektora, vrednog preko 50 miliona evra, idu odlično.

Premijer je zahvalio gradonačelniku i njegovom timu na svemu onome što rade u Podgorici i ovih dana i par godina unazad. Čestitao im je ne kao zvaničnik države, nego kao stanovnik Glavnog grada.

„Podgorica se menja neverovatnom brzinom. Podgorica postaje savremen evropski grad. Svakoga dana se sanira ili završava neka nova ulica, uređuju se zelene površine, parkovi“, rekao je premijer Marković.

Konstatujući da izgradnja mosta u ovom vremenu punom izazova predstavlja podvig, gradonačelnik dr Ivan Vuković je kazao da most važan ne samo kao vredan infrastrukturni projekat, nego i kao deo sistema za prečišćavanje otpadnih voda koji se uspešno gradi u Podgorici. Izrazio je očekivanje da će kompanija “Bemax”, koja gradi ovaj most, radove završiti i pre isteka roka od 14 meseci.

„Podgorica je lokomotiva ekonomskog razvoja Crne Gore i zato je veoma važno da razvoj Glavnog grada nijednog momenta nije usporen. Naprotiv. Ja mislim da smo mi uprkos svemu ovome čemu svedočimo poslednjih meseci uspeli da taj razvoj intenziviramo. O tome govore brojni podaci – možemo da kažemo to i tako što ćemo ukazati na činjenicu da je ovo treći most koji se gradi na teritoriji Glavnog grada nakon onoga na Smokovcu i onoga na trasi buduće jugozapadne obilaznice“, rekao je gradonačelnik Vuković.

On je podsetio da su samo u poslednjih nekoliko sedmica krenuli u izgradnju jednog bulevara vrednog 25 miliona evra, raspisali tendere za izgradnju četiri nova bulevara, jednog vrtića u bloku VI i danas ovog mosta.

Gradonačelnik Vuković je iskazao zahvalnost Premijeru i Vladi na podršci razvojnim potrebama Glavnog grada: „I uprkos brojnim izazovima i zahtevima iz različitih delova naše države, nikada se nismo osetili zapostavljenima u tom smislu“

Izvor: Glavni grad Podgorica

Aktivno se radi na izradi ekoloških strategija za razvoj Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay

Radna grupa Grada Beograda zadužena za izradu dva strateška dokumenta u oblasti zaštite životne sredine– Akcionog plana za Zeleni grad (GCAP) i Akcionog plana za održivu klimu i energiju (SECAP), održala je onlajn radionicu sa eskpertima angažovanim na izradi ovih dokumenata, stručnjacima iz nevladinog sektora i predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić istakao je da je izrada ovih dokumenta važna i da će, ako ih kvalitetno uradimo, biti zvezda vodilja za zeleniji Beograd u narednih deset godina. Zbog toga je uz pomoć savremenih tehnologija ovaj proces planiranja nastavljen i tokom vanrednog stanja i borbe protiv pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ekspertski tim, na osnovu temeljne analize aktuelnih i planiranih gradskih projekata u oblasti ekologije, uradio je Nacrt dokumenta sa predloženim ciljevima i merama, kako bi u narednom periodu uspostavili energetsku efikasnost, održivu urbanu mobilnost, više zelenih površina, manje otpada, a više reciklaže, između ostalog. To je značajan korak kako bi Grad Beograd gradio svoju poziciju na evropskoj karti zelenih prestonica, što za sve nas znači prijatniju klimu, čistiji vazduh, kvalitetniju vodu i još mnogo toga”, istakao je gradonačelnik Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da se pri izradi ovih dokumenata uvažava mišljenje stručnih organizacija, kao i građana, te da nakon održane radionice sledi usvajanje komentara Radne grupe i nevladinog sektora na predložene projekte, a nakon toga biće organizovana i javna rasprava.

“Pozivam sve da daju svoj doprinos i pomognu da ovi akcioni planovi budu kreirani prema potrebama grada, da budu održivi i da nam pomognu da udruženim snagama svojoj deci i unucima ostavimo lepši i zdraviji Beograd”, podvukao je gradonačelnik.

Koordinatorka projekta i predsednica Radne grupe za praćenje i realizaciju akcionih planova Katarina Kulić istakla je da je radionica održana kako bi se konstruktivnom diskusijom i konkretnim rešenjima došlo do zajedničkog cilja, a to je zdraviji, lepši i zeleniji Beograd.

Radionica o strateškim ciljevima i merama organizovana je u okviru projekata “Akcioni plan za Zeleni grad” i „Akcioni plan za održivu klimu i energiju”, sa ciljem da nevladine organizacije daju mišljenje i sugestije na predložene projekte. U radionici su učestvovali predstavnici Grada Beograda, ekspertski tim, predstavnici EBRD-a i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine: SKGO, BOŠ, NALED, UG Ulice za bicikliste, Savet Zelene gradnje Srbije, UNEP i CEUS.

Gradonačelnik Beograda je 2018. godine potpisao Povelju gradonačelnika za klimu i energiju, čime je obavezao Beograd da smanji emisiju gasova staklene bašte za 40 odsto do 2030. godine, a prvi korak ka tom cilju je izrada Akcionog plana za održivu klimu i energiju. Iste godine, Beograd je ušao u mrežu Zelenih gradova EBRD-a i u okviru toga radi se na izradi Akcionog plana za Zeleni grad. U izradi ova dva strateška dokumenta tehničku podršku pruža japanska vlada.

Izvor: Grad Beograd

Kako će izgradnja puteva u Britaniji doprineti dekarbonizaciji saobraćaja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)
Foto-ilustracija: Unsplash (Greg Mak)

Iako je automobilska industrija već neko vreme povinovana ekološkim standardima, te se na ulicama mnogih svetskih gradova sve češće mogu zapaziti brojni električni automobili, neki od nedavnih izveštaja ukazuju na to da ovaj prelaz sa motornih na električna vozila nije dovoljan.

Vlada Velike Britanije zato razmatra izgradnju novih puteva u vrednosti od 27 milijardi funti. Razlog leži u tome što i prilikom vožnje automobila na električni pogon, vazduh se zagađuje štetnim česticama koje erodiraju iz guma i kočnica.

Mnogi, međutim, smatraju da bi se prilikom izgradnje novih “čistih” puteva potrošilo mnogo energije za proizvodnju čelika, asfalta i betona.

Pored toga, umesto ove zamisili, predlaže se ulaganje u održivi javni prevoz, bicikle i pešačke zone. Ističe se i da je gotovo uvek pokazano da se izgradnjom novih puteva još više intenzivira saobraćaj.

S druge strane, prema izveštaju, smatra se gotovo nemogućim da se na putevima i auto-putevima na teritoriji Velike Britanije dostigne neto nulta emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, u skladu sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

Postoje velika neslaganja oko povodom ovog pitanja – mnogi smatraju da će izgradnja novih puteva napraviti samo veliku štetu – zagađujuće emisije pri samoj gradnji i kasnije veću upotrebu vozila, te da bi bilo dovoljno povećati broj električnih vozila na ulicama i ulagati u održive vidove transporta.

S druge strane, predstavnicima vlade čini se da je ovaj korak neophodan, te da je plan u potpunosti u skladu sa ambicijom da se poboljša kvalitet vazduha i dekarbonizuje saobraćaj.

Jelena Cvetić

Prva klimatski neutralna turistička atrakcija – Spiralna kula

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Čitav tim inženjera iz holandskih kompanija KCI, Bosch Rexroth, Hillebrand i NorthernLight radili su na konceptualnom rešenju projekta zvanog “Spiral Tower”.

Njihova ideja zasniva se na kombinovanju različitih izvora obnovljive energije kako bi se omogućilo samostalno funkcionisanje tornja koji bi u kabinama vozio posetioce do samog vrha gde bi uživali u panoramskom pogledu.

Vetrenjača će biti smeštena na vrhu tornja, koji će biti visine od 60 do 150 metara, dok će solarni paneli biti integrisani na fasadi zajedno sa vertikalnim vrtovima. Takođe, kabine pri povratku ka podnožju će stvarati dodatnu energiju, piše Dezeen.

Dizajnerski tim istakao je da je inspiraciju pronašao u čuvenom točku Londonsko oko, kao značajnoj turističkoj atrakciji britanske prestonice. Ipak, njihova je ideja da odu i korak dalje, pa da ova atrakcija bude održiva i da funkcioniše energetski nezavisno.

Predviđeno je da u svakoj kabini istovremeno može da se vozi do 12 putnika, a vožnja do vrha i nazad bi trajala između tri i deset minuta.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autorka: Anđela Aleksić

Uskoro moguće elektronske prijave za eko-taksu

Foto-ilustracija: Pixabay

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije saopštila je da će od 18. jula na portalu Lokalne poreske administracije biti omogućeno elektronsko podnošenje prijava sa podacima od značaja za utvrđivanje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine (EKO taksa) na Obrascu 1 za 2020. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Obaveštavaju se obveznici naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine – preduzetnici i pravna lica koji obavljaju određene aktivnosti koje utiču na životnu sredinu da 31. jula ističe rok za podnošenje prijave na Obrascu 1 za 2020. godinu.

Napomene u vezi sa unosom podataka u prijavu – Obrazac 1:

– Potrebno je u prijavi navesti period i godinu na koje se prijava odnosi (pošto podatak o periodu nije sastavni deo obrasca);

– Unosi se tačan iznos godišnjeg prihoda iz prethodne godine (ne u hiljadama dinara);

– U polje „jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji obavlja pretežnu delatnost“ unosi se ukupan broj jedinica lokalnih samouprava, odnosno gradskih opština u kojima obveznik naknade obavlja pretežnu delatnost.

Prijave za prethodnu 2019. godinu, za period od 7. do 31. decembra, ne mogu se podnositi elektronski, navodi se u saopštenju.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Hrvatska i Slovenija odlučile – nuklearna elektrana Krško ostaje u pogonu još 20 godina?

Foto: Wikipedia/MORS

Kako je saopštilo Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske, juče je u Zagrebu održana 14. sednica Međuvladine komisije za praćenje sprovođenja Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korišćenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Foto: Wikipedia/MORS

Na sednici se raspravljalo o izveštaju o radu elektrane, kao i o stanju prikupljenih sredstava u fondovima koji su potrebni za osiguravanje sredstava za razgradnju elektrane i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Isto tako, potvrđena je i Treća revizija Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog  goriva.

„Drago mi je što smo danas konačno potvrdili revizije programa koje su od izuzetne važnosti s obzirom na obaveze koje su obe države preuzele potpisivanjem Međuvladinog ugovora, te što smo uspešno ovaj dugi proces priveli kraju. Zahvaljujem slovenačkoj strani na dobroj saradnji“, istakao je hrvatski ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić.

„Odobreni programi ključni su za održavanje izvrsnog i sigurnog rada Nuklearne elektrane Krško. Iskreno zahvaljujem učesnicima na postignućima“, rekao je nakon sastanka slovenački ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec.

Revidirane programe ranije su potvrdili hrvatski parlament i slovenačka vlada i odražavaju odluku o produženju rada postrojenja za 20 godina nakon prvobitno planiranog gašenja 2023. godine i odluku da će svaka zemlja izgraditi svoje skladište za otpad.

Naredna 15. sednica Međuvladine komisije trebalo bi da se održi u prvoj polovini 2021. godine u Sloveniji, najavljeno je.

Jelena Kozbašić

O stvaraocima i drugim kupcima

Photo: Dunja Dopsaj

Od Vermonta do Beograda, od venčanih burmi do više od hiljadu proizvoda, od gomilanja istovetnih predmeta po policama prodavnica do unikatnih komada pravljenih s ljubavlju i brigom, od robe koju niko ne kupi do brige o životnoj sredini, kupcima i umetnicima – evo kako je nastala Zanateria, prva internet robna kuća sa ručno pravljenim proizvodima u Srbiji.

Bračni par Milica Stanković Šćepanović i Aleksandar Šćepanović, potpomognuti znanjem svog prijatelja Ivana Gaćeše, IT preduzetnika, osmislili su nešto sasvim novo na srpskom tržištu – virtuelnu robnu kuću na kojoj mali proizvođači imaju priliku da pokažu rezultat svog umeća, a kupci imaju privilegiju da dobiju proizvod koji je jedinstven, pažljivo osmišljen i potpuno po njihovom izboru. I sami korisnici ručno pravljenih komada, čekajući da se prilika za predstavljanje brojnih samostalnih proizvođača ukaže i u Srbiji, oni su odlučili da preuzmu stvar u svoje ruke i pokrenu kraft robnu kuću Zanateriju.

Foto: Dunja Dopsaj

Milica, Aleksandar i Ivan su i ranije bili privučeni ručno pravljenim proizvodima. Shvativši koliko je ljudima savremenog doba otežan put do zanatlija, kao i ovima do tržišta, odlučili su da oni sami budu nosioci promene. Ideja se javila prilikom Aleksandrovog i Miličinog puta u Sjedinjene Američke Države i posete kraft robnoj kući koja je na njih ostavila snažan utisak. Čak su i venčane burme naručili preko interneta. „Kada su burme stigle uz lične posvete majstora koji su ih pravili, tada nam je kliknulo. Rešili smo da po povratku u Srbiju napravimo virtuelnu kraft robnu kuću na internetu”, objašnjava Aleksandar. Pridružio im se Ivan i tako je počela ova priča o trgovini u kojoj su svi na dobitku – i stvaraoci, i kupci, i priroda.

Pored toga što virtuelna prodavnica štedi resurse, samim tim što je lišena čitave jedne infrastrukture neophodne pri masovnoj proizvodnji i potrošnji, Zanateria pruža još jednu pogodnost, kako za kupce tako i za planetu. Naime, unjoj se proizvodi mogu testirati i naručivati, te nema opasnosti od gomilanja i uništavanja neprodate robe, što se često dešava kod velikih kompanija usled izostanka sniženja iz straha da se ne „naruši ugled” brenda. „Taj manir po kom su brendovi važniji od opšteg dobra i prirodnih resursa je vrlo opasan, ali imamo utisak da se sve više ljudi ’budi’ i uviđa da su neophodne brze i velike promene u proizvodnji, ali i načinu potrošnje, ako želimo da se spasimo. I baš ti mali proizvođači svojim primerom nam pokazuju da se brendovi mogu graditi i tako što će u njihovu suštinu biti utkana briga za okruženje”, ističe Aleksandar.

Uzevši u obzir ritam života, koji postaje sve brži na globalnom nivou, i svesni da je većina ljudi upoznata sa problemima masovne proizvodnje, ali nema dovoljno vremena ili volje da traga za alternativnim mogućnostima, od početka su upravo to odredili kao jednu od važnijih misija svog poslovanja – da ponude prečice u toj potrazi.

Zanateria je okrenuta zdravim proizvodima od prirodnih i ekoloških materijala, koje kupovina „na malo” dozvoljava. Briga o životnoj sredini i ekološkom pristupu u
procesu nastanka i pakovanja proizvoda je veoma važna za zajednicu koju Zanateria okuplja. Osim toga, potpunim zaobilaženjem konzumerizma, nudeći proizvode koji se ne troše brzo, već se čuvaju i vole, često i celog života, i podstičući proizvođače da unose promene na tržištu, Zanateria podržava principe cirkularne ekonomije.

Razvoj industrije onemogućio je nekadašnju popularnost malih lokalnih majstora i prodavaca. Sada je veliki izazov za male proizvođače da budu konkurenti ogromnim kompanijama. S druge strane, masovna proizvodnja i globalna ekonomija ne dozvoljavaju u neophodnoj meri brigu o štetnosti uticaja na životnu sredinu. Pritom, nameće se i pitanje eksploatacije radne snage i prava radnika. „Zanaterijanci” su vrlo otresiti kada je reč o toj osetljivoj temi. Kako kaže Aleksandar, svaki odgovoran čovek mora da zna da kupovinom jeftinog ’đubreta’ postaje saučesnik velikih izrabljivačkih korporacija i snosi deo odgovornosti za eksploataciju dece i radne snage uopšte, za nehumane radne uslove, siromaštvo u zemljama trećeg sveta i za strašne ekološke posledice koje viškovi proizvoda, njihov sastav i sve kraći vek upotrebe i način proizvodnje izazivaju.

Takozvani mali proizvođači ne ulaze u distributivne lance usled malog obima proizvodnje i visokih troškova ulaska, kao i neophodnosti kompromisa kvaliteta koji neguju i niskih cena na tržištu. Zato im Zanateria nudi mogućnost da njihova roba bude dostupna i reprezentativna za veliki broj ljudi.

Ekonomija „sa ljudskim likom”, kojom platforma Zanateria pokušava da unapredi srpsko tržište, nudi mogućnost da proizvod kupite od čoveka koji ga je i napravio i samim tim lično garantuje za njegov kvalitet, kao i da budete sigurni da taj novčani iznos ide direktno stvaraocu.

Foto: Zanateria

Vođeni porukom Duška Radovića da „onaj koji želi da menja svet treba da krene od svoje česme koja curi”, odlučili su da u svom mikrokosmosu otpočnu promenu. Tako su došli do kreiranje platforme koja osnažuje zdrav pristup ekonomiji i potrošnji, štedi resurse, protivi se dominaciji „surovog tranzicionog kapitalizma” i ujedno omogućava da kupcima sve bude udaljeno na samo jedan klik.

Prva faza ovog rada obuhvata okupljanje relevantnih proizvođača, kao i nezavisnih izdavača, uz tendenciju stalnog širenja, a zatim i stabilizaciju ponude na platformi, evaluaciju, kao i serije edukacije. U planu je i „izlazak” na strano tržište.

Kupcima je omogućen uvid u aktuelnu ponudu na tržištu zanatskih proizvoda, jer su na platformi prisutni proizvodi iz radionica, ateljea i sa polica proizvođača, koje nekom drugom prilikom ne bi mogli upoznati. To je posebno važno za zainteresovane kupce iz manjih sredina, koji nemaju mogućnost da obilaze noćne markete i bazare ručnih radova.

„U ovom trenutku je na Zanateriji u ponudi više od 1.000 proizvoda i taj broj svakodnevno raste. Pre nego što smo se upustili u razvoj ove ideje, „skenirali” smo tržište i činilo nam se da smo uspeli da mapiramo većinu proizvođača. Kada smo uputili javni poziv za saradnju, bili smo potpuno iznenađeni odzivom. Ne samo što je tu bilo proizvođača za koje ranije nismo čuli ili proizvoda za koje nismo ni znali da se proizvode u Srbiji, već smo se upoznali sa proizvodima za koje nismo znali da uopšte postoje.”

Više o ponudi u Zanateriji možete pogledati na linku: www.zanateria.com.

Priredila: Jelena Cvetić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Gasovod Niš-Sofija za bolju snabdevenost prirodnim gasom i kvalitet vazduha u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Nova veza za snabdevanje prirodnim gasom će otvoriti razvojne mogućnosti, nova tržišta i opcije za čistiju životnu sredinu. Izgradnjom će se postići lak pristup gasu za građane i privredu Bele Palanke, Pirota i Dimitrovgrada – tri grada koja do sada nisu imala pristup gasu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Danil Sorokin)

Izgradnja gasovoda Niš-Sofija, 108 km duge deonice na teritoriji Republike Srbije, trebala bi da otpočne početkom 2021. godine. Ukupna vrednost radova procenjena je na oko 85 miliona evra od čega je donacija Evropske unije 49,6 miliona.

Osnovni cilj izgradnje ovog gasovoda koji će povezati postojeće transportne sisteme Srbije i Bugarske je povećanje sigurnosti snabdevanja Srbije prirodnim gasom. Srbija je među retkim zemaljama koje imaju samo jednu ulaznu tačku snabdevanja, na granici sa Mađarskom. I nakon izgradnje gasovoda Balkanski tok, uloga ovog gasovoda se neće smanjiti: on će omogućiti snabdevanje potrošača u Srbiji gasom iz drugih izvora, postojećih ili izgrađenih u bliskoj budućnosti.

Projektovani kapacitet od 1,8 milijardi m3 gasa godišnje moći će da zadovolji 80 odsto trenutnih potreba Srbija za gasom. Izgradnjom dodatne kompresorske stanice na teritoriji Srbije u budućnosti mogao bi se omogućiti i reverzibilni tok gasa iz Srbije u Bugarsku. Sve ovo stvorilo bi tehničke preduslove za stvaranje finansijski likvidnog tržišta prirodnim gasom u regionu.

Danas kada je zaštita prirode, smanjenje uticaja klimatskih promena i energetska efikasnost u fokusu energetske politike svih zemalja kao i Evropske unije, postavlja se pitanje svrsishodnosti ulaganja u nove gasne instalacije. Pitanje je opravdano, ali na primeru Srbije i jednostavno za objašnjenje. Srbija je zemalja sa procentualno najvećim učešćem niskokaloričnog uglja – lignita u proizvodnji električne energije i to oko 65 odsto. Neminovno smanjenje učešća uglja u proizvodnji električne energije u Srbiji i sve veće investicije u obnovljive izvore energije, koji su po svojoj prirodi slabije predvidivi u smislu planiranja proizvodnje otvaraju pitanje balansiranja proizvodnje električne energije u Srbiji. Upravo tu prirodni gas eventualno može da posluži kao tranziciono fosilno gorivo koje mnogo manje zagađuje sredinu, a omogućava veliku fleksibilnost u proizvodnji električne energije. Veći broj gradova u Srbiji sa razvijenim sistemima daljinskog grejanja bio bi idealan za izgradnju većeg broja manjih kombinovanih sistema za proizvodnju električne i toplotne energije sa visokom efikasnošću.

Ako se uzmu u obzir velika i skupa ulaganja u novu opremu za prečišćavanje gasova iz termoelektrana i veliki pad troškova proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, jasno je da dalja ulaganja u proizvodnju električne energije iz uglja nisu opravdana.

Osim toga, dalja integracija Srbije u Evropsku uniju zahteva striktnu primenu mera i poštovanje direktiva EU u oblasti zaštite životne sredine. Sve međunarodne finansijske institucije kao što su Evropska investiciona banka, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj i Svetska banka prestale su sa finansiranjem projekata koje koriste ugalj kao gorivo, što drastično umanjuje tržište kapitala koje je spremno da učestvuje u takvim projektima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Srbija sa druge strane poseduje neke prednosti koje joj daju jedinstvenu šansu za brz razvoj energetskog sektora. Ona se geografski nalazi u centru Balkana i jedina je evropska država koja se graniči sa osam zemalja. Samim tim predstavlja prirodnu raskrsnicu puteva pa i energetskih koridora. Dok su koridori za prenos električne energije već dobro razvijeni, gasni sektor je u zaostatku. Takvu razvojnu šansu bi trebalo iskoristi.

Podrška Evropske unije energetskom sektoru u Srbiji vredna je više od 830 miliona evra za period od 2000. godine do danas. Energetski sektor je u fokusu EU jer ima izuzetno veliki efekat na sve ostale sektore u društvu. Projekti koje EU sprovodi u energetskom sektoru smanjuju zavisnost od fosilnih goriva, povećavaju korišćenje obnovljivih izvora energije i povećavaju energetsku efikasnost.

U Srbiji projekti iz ove oblasti obezbeđuju stabilno snabdevanje energijom uz očuvanje životne sredine, podstiču liberalizaciju tržišta i investicije.

Podrška Evropske unije sprovodi se u saradnji sa Vladom Srbije. Evropska unija je ubedljivo najveći investitor, trgovinski partner i najveći donator Srbije. Sa preko 3 milijarde evra u bespovratnoj pomoći Srbiji u poslednje dve decenije, EU podržava Srbiju da postane prosperitetnija, održiva, fer, bezbedna i demokratska zemlja, spremna da pristupi uniji.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

U Sremskoj Mitrovici počela akcija prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay

Počela je akcija prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida na području grada Sremska Mitrovica. Do 23. jula ovaj otpad će biti prikupljen iz svih seoskih mesnih zajednica, a prvi su to učinili stanovnici Šašinaca i Jarka. Već je šest godina kako se na ovakav način prikuplja otpad što se pokazalo kao veoma dobra praksa jer on uglavnom završi na njivama, u vodotokovima, kanalima ili divljim deponijama, a veoma je štetan po okolinu.

Na teritoriji grada Sremska Mitrovica ove godine akciju će sprovoditi tamošnja Poljoprivredna stručna služba pod pokroviteljstvom uprave za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, a u saradnji sa operaterom SECPA i Agencijom za ruralni razvoj grada.

Poljoprivrednici uredno uklanjaju otpad?

Foto-ilustracija: Pixabay

Da pesticidnog otpada ne bi bilo tamo gde mu mesto nije, poljoprivrednici se moraju na adekvatan način rešiti iskorišćene ambalaže. Nema paora koji u proizvodnji ne koristi pesticide, ali samo neki od njih vode računa o pravilnom odlaganju pakovanja upotrebljenog sredstva, koje nikako ne treba da završi na njivama, u kanalima, vodotocima, divljim deponijama. Ambalažni otpad predali su nadležnim službama meštani Šašinaca i Jarka koji brinu za životnu sredinu, ali i svoje i zdravlje drugih ljudi.

Slobodan Stojković, poljoprivrednik iz Jarka svake godine se odaziva ovoj akciji. “Mislim da moramo na pravilan način da se rešimo ambalaže od pesticida koje koristimo. Nije dobro videti je na njivama i u kanalima pored puta jer tako sami sebi nanosimo štetu. Dobro je što se počelo sa ovom akcijom”, kaže Stojković.

Njegovo mišljenje deli i Ilija Ostojić, takođe jedan od uspešnih jaračkih poljoprivrednika.”Stvarno nema smisla to što sami sebi činimo i pesticidni otpad bacamo gde ko stigne. Ova akcija je prilika da promenimo naše navike i postanemo svesni i odgovorni prema životnoj sredini ali i sebi samima. Ja svake godine prikupljam ambalažu i kada dođe vreme odlažem je na pravi način”, kaže Ostojić, poljoprivredni proizvođač iz Jarka.

Dobar odziv proizvođača

I u ovogodišnju šestu po redu akciju prikupljanja otpada, uključila se Poljoprivredna stručna služba iz Sremske Mitrovice čije savete svakodnevno primenjuju svi poljoprivredni proizvođači ovog područja. Ranija iskustva govore da se broj poljoprivrednika koji na pravilan način odlažu ambalažu iz godine u godinu povećava.

“Dobra stvar je što se svest poljoprivrednika polako menja i ima sve više onih koji se odazivaju ovoj akciji. Do 23. jula poljoprivrednici iz svih sela mitrovačke opštine mogu na bezbedan način da se reše pesticidnog otpada i tako postanu odgovorniji prema sebi, ali i prema drugima”, kaže Milan Milić, iz PSS Sremska Mitrovica.

Poljoprivrednici pravilno odlažu ambalažu

Da je pravilno odlaganje otpada veliki korak ka čistijoj životnoj sredini, potvrđuju i iz Agencije za ruralni razvoj koja je jedan od pokrovitelja ove akcije. “I ove godine smo podržali akciju jer smatramo da samo na ovakav način možemo bezbedno da se rešimo pesticidnog otpada. Sada nam se pridružio i Ruralni centar Sova koji je obezbedio informativne letke i kratak promo film o potrebi i višestrukom značaju pravilnog upravljanja pesticidnim otpadom. Posao je veliki, a odgovornost je na svima nama – poljoprivrednicima, uvoznicima, proizvođačima i distributerima”, kaže Petar Samardžić, direktor Agencije za ruralni razvoj SM.

Podsetimo akcija će trajati do 23. jula do kada će ambalažni otpad biti prikupljan iz svih mesnih zajednica. Oni paori koji u zakazano vreme ne budu uspeli da donesu ambalažu to mogu da učine svakog dana, a pesticidni otpad se prikuplja u privremenom skladištu, na prostoru bivše Šećerane u Sremskoj Mitrovici.

Autor: Zlatko Markovinović

Izvor: Agroklub.rs

Oporavkom okeana do oporavka planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Taioglou)

Prema najnovijem izveštaju komisije za održivu okeansku ekonomiju, izdvajaju se četiri oblasti koje bi mogle pomoći ekonomskom oporavku u ovom trenutku, ali i u budućnosti, među kojima su i očuvanje mangrovih šuma, dekarbonizacija brodske industrije, smanjenje proizvodnje energije vetra na moru i povećanje održivih proteina iz okeana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Taioglou)

Očekuje se da će do 2050. godine broj stanovnika planete Zemlje iznositi 10 milijardi. Proizvodnja hrane može zato biti pod velikim pritiskom, te se veruje da bi se poljoprivreda lakše doprinela smanjenju štetnih emisija usled uzgoja domaćih životinja ukoliko bi se zadovoljenje potrebe za proteinima u ljudskoj ishrani nešto više oslonilo na morski svet. Ipak, kao deo ovih investicija bilo bi neophodno ograničiti ribolov zaštićenih vrsta.

Ipak, populacija morkih ekosistema već dugo se nalazi u opasnosti usled prekomornog zagađenja mikroplastikom i otpadom.

Takođe, ulaganjem u održavanje mangrova i močvarnih područja doprinelo bi se apsorpciji ugljen-dioksida i zaštiti obala od poplava i porasta nivoa mora, što su učestale posledice klimatskih promena.

Ove oblasti doprinele bi povraćaj i do 10 puta u odnosu na ulaganje, pri čemu se očekuje i da bi neto doprinosi u narednih 30 godina iznosili oko 8,2 biliona dolara.

Kako su nova istraživanja pokazala da se prag zagrevanja može premašiti već u narednih pet godina, akcije u okeanima u okviru borbe protiv klimatskih promena mogle bi obezbediti smanjenje emisije ugljenika za petinu, što bi pomoglo u održanju ciljeva Pariskog sporazuma.

Koalicija od 14 svetskih lidera, uključujući predstavnike Kanade, Australije, Japana, Norveške, Indonezije, Jamajke i Meksika, usmerena je na razvoj cirkularne ekonomije, i prema izveštaju očekuju udvostručen globalni BDP svetskih okeana, koji sad iznosi od 3,5 do 7 odsto.

Pored toga, istraživači podsećaju da je nedovoljno neprestano se obazirati na posledice koje trpe okeani, među kojima je i trenutni položaj više od trećine korala i morskih sisara kojima preti izumiranje, već i da je potrebno posmatrati okean kao izvor rešenja problema klimatskih promena i trenutnih ekonomskih izazova.

Jelena Cvetić

 

Sutra počinje izgradnja vrelovodne mreže u Novom Sadu

Foto: Wikipedia/Mkikone
Foto: Wikipedia/Goran.Smith2

Javno komunalno preduzeće „Novosadska toplana“ Novi Sad u sredu, 15. jula 2020. godine, počinje sa radovima na izgradnji i rekonstrukciji vrelovodne mreže od Toplane „Jug“, duž Bulevara oslobođenja i Ulice Braće Ribnikar do Ulice Miše Dimitrijevića.

Zbog pomenutih radova, prema Rešenju Gradske uprave za saobraćaj i puteve, privremeno će biti izmenjen režim saobraćaja u zoni radova. Radovi na rekonstrukciji navedene deonice obavljaće se fazno i javnost će blagovremeno biti obaveštena o dinamici radova, odnosno daljim izmenama režima saobraćaja u ovom delu grada.

U prvoj fazi radova duž Bulevara oslobođenja od objekta „ED Novi Sad“, do raskrsnice sa Ulicom Braće Ribnikar, ukida se parking u ovom delu Bulevara oslobođenja kao i krajnja desna saobraćajna traka zbog potrebe pristupa građevinske mehanizacije.

Rok završetka svih radova je 5. septembar 2020. godine.

Mole se građani da imaju strpljenja i razumevanja za pomenute radove.

Izvor: JKP “Novosadska toplana” Novi Sad