Home Blog Page 659

U Savu i Dunav izlije se 60 hiljada olimpijskih bazena fekalija

Foto: Unsplash/Steve Huntington
Foto-ilustracija: Pixabay

Da nam vazduh nije najsjajniji znamo još od prošle zime, kada smo mogli i da ga osetimo i vidimo. Ovog leta su neprijatan miris koji dolazi iz reka mogli da osete i oni koji žive daleko od njih. Nadležni su tada rekli da je reč o kanalizaciji koja se izliva direktno u Savu i Dunav. Letos se osećalo, sada može i da se vidi.

Slika iz okoline Savskog nasipa je više nego rečita, ali i građani koji žive u blizini imaju šta da kažu. Upozoravaju da ima đubreta između splavova.

Građani kažu i da ovaj problem koji ih već godinama muči. Fekalni otpad se izliva direktno u reke. Najgore je tokom leta, a nekada od neprijatnog mirisa ne mogu da otvore ni prozore.

Tada nema ni govora o šetnji pored reke a dešava se i da se fekalne vode pomešaju sa đubretom koje se takođe baca u reke pa prizor i miris budu još neprijatniji.

Korisnici društvenih mreža ovaj miris opisuju kao kiselinu koja štipa za oči.

Konstantin Ilijević sa Hemijskog fakulteta kaže da je u Beogradu najveći problem sa zagađenjem komunalne vode koje direktno, bez obrade, odlaze u Savu i Dunav.

Ponekad sami građani očiste priobalje od đubreta. U saopštenju iz JP “Srbijavode” su nam odgovorili da je problem to što nisu predviđena finanskijska sredstva za uklanjanje ovog otpada, dok “Zelenilo Beograd” nije zaduženo da čisti smeće u priobalju, već samo na šetalištu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog fekalnog sadržaja mnogi sugrađani su zabrinuti kakav je kvalitet vode koju pijemo. Ipak, iz JP “Vodovoda i kanalizacije” su nam rekli da je voda ispravna, samo u zavisnosti od količine i vrste otpada, nekad treba manje, nekad više vremena za filtraciju.

Problem predstavlja što još uvek ne postoje fabrike za preradu otpadnih voda, kao i to da trećina Beograda nema uređenu kanalizaciju, a to je jedino rešenje.

“To rešenje se planira već decenijama unazad – da se izgradi kolektor, fabrika za preradu otpadne vode. To je rešenje koje je primenjeno i u svim ostalim gradovima i koje daje zadovoljavajuće rezultate”, rekao je Ilijević.

Beograd se nalazi na ušću dve velike reke, a verovatno je jedina evropska prestonica koja ih svojima nemarom uništava. Godišnje se u njih izlije oko 60.000 olimpijskih bazena fekalija.

Dokle god se ne reši ovaj problem Dunav i Sava neće biti simbol prirodnih lepota Beograda već glavne kanalizacione cevi.

Izvor: RTS

Budući roditelji dodali ulje na vatru u Kaliforniji – objavljujući pol deteta

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnogi budući roditelji se vode izlizanim geslom “nije bitno šta je, važno da je živo i zdravo”. I ma koliko ljudi to prethodno konstatovalo, svaki novi put će biti jednako značajno i dirljivo zato što najavljuje bezuslovnu ljubav prema detetu. Ipak, često se ispostavi da su oni koji su izgovorili tu rečenicu zapravo licemeri. Svoje pravo lice razotkriće na različite načine, od prostog dodavanja “ali…” na tu tvrdnju u trenutku pričanja, preko nestrpljivog iščekivanja ultrazvuka koji će utvrditi pol bebe, do otkrivanja rezultata na društvenim mrežama, obično Instagramu, pomoću balona i konfeta. Zna se, plavo je za dečake, roze za devojčice.

Postoje i one mame i tate koje odu korak dalje, pa u te svrhe prirede i žurku. Da, da! Trudnica, koja ne bi trebalo da okusi alkohol, i njen partner prave slavlje kako bi svojoj porodici i prijateljima objavili kog pola će biti nije-bitno-šta-je – nekada npr. ni oni sami ne znaju odgovor na to pitanje, već organizaciju ove bitne-nebitne manifestacije prepuste spoljnim akterima. Da ne grešim dušu, ovaj trend tek hvata zalet kod nas, ali svakako se nadam da neće dostići punu brzinu. Što zbog psihološke i sociološke pogrešnosti, što zbog toga što se ispostavilo i kobnim – po životnu sredinu. Kako, pitate se.

Kratak vodič kako ne treba da se radujete dolasku bebe na svet

Da li ste znali da 84 odsto požara u Sjedinjenim Američkim Državama požara izazove čovek? Klimatske promene zbog porasta temperature čine borbu sa plamenim stihijama opasnijom, neizvesnijom i skupljom. A ljudi ko ljudi! Spaljuju otpad, bahato se odnose prema logorskoj vatri, namerno podmeću požare… Saopštavaju pol deteta svojim bližnjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Proteklog vikenda, ova naizgled bezazlena zabava “progutala” je više od 7.000 jutara u parku El Dorejdo u Kaliforniji. Više od 3.000 stanovnika te oblasti je iseljeno iz svojih domova zbog upotrebe pirotehnike navedenim povodom. Pre nego što su pozvali stručne službe, prisutni su pokušali da ugase vatru – flašom vode, kako je saopšteno. To naravno nije urodilo plodom!

Na ovaj način, samo je usložnjena bitka s požarima koju već duže vreme vode vatrogasci u ovoj saveznoj američkoj državi.

I idejni tvorac ovakvih partija Džena Karvunidis se oglasila, tražeći da se taj običaj obustavi. “Prestanite da pravite ove glupe žurke! Prestanite da palite stvari kako biste svima otkrili genitalije svog deteta”, napisala je ona i dodala da je 2008. godine, kada je “izumela” opšteprihvaćeno obeležavanje rođenja, napravila tortu i objavila to na svom blogu.

Pre 3 godine, u Arizoni je iz istog razloga nemarno spaljeno više od 47.000 jutara zemljišta. Šteta je iznosilo oko 8 miliona dolara.

Jelena Kozbašić

 

 

Šta je aeroponika i kako bi poljoprivredu mogla učiniti poptuno održivom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

Usev koji koristi aeroponsku metodu oslanja se na maglu i vazduh, a ne na tlo. To je inventivan način da se izbegnu agregati koji su potrebni tradicionalnim poljoprivrednim metodama. Svaka biljka kroz špric prima vlagu bogatu hranjivim sastojcima, a specijalizovani raspršivači orošavaju koren biljke specijalnim tečnostima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Seme biljke se stavlja u malene posude od stiropora, koje su izložene svetlosti i orošavanju i koje drže stabljiku i koren u jednom mestu, dok biljka raste. Ovakva praksa omogućava uzgajivačima da stvore fleksibilnu, pokretnu baštu gde god požele.

Postoje mnoge prednosti, ali i nedostaci aeroponike, a u ovom tekstu ćemo pomenuti samo neke od njih.

Aeroponika je tehnika koja služi kao metoda održivog uzgajanja sopstvene bašte, kako za poljoprivrednike tako i za baštovane, koji na ovaj način mogu lako da upravljaju svojim usevima. To je metoda koja daje zdravije, punije biljke za koje nije potrebno puno napora da se uberu. Takođe je efikasna alternativa za one koji žele da štede na vodi.

Aeroponika ne zahteva đubriva ili pesticide, tako da je korisnija za životnu sredinu i finansije. Ona omogućava korenu svake biljke da ima dovoljno kiseonika i hranljivih sastojaka. Tradicionalna poljoprivredna metoda koristi zemlju za proizvodnju useva tokom dužeg perioda, pa iako mnoge biljke mogu preživeti na ovaj način, ipak je lakše  kada imaju prostora za disanje. Pored toga, hranu mogu primati direktno, a ne putem tla. Biljke brzo sazrevaju i postaju zdravije. Budući da aeroponika zahteva malo prostora, lakše je obrađivati nekoliko biljaka odjednom. Ova alternativna praksa dovodi do većih prinosa koji izgledaju sjajno i imaju dobar ukus. Ovakav proces uzgajanja može povećati rast biljke i do 30 odsto u odnosu na tradicionalne metode.

Oni koji slede tradicionalne poljoprivredne metode moraju svako proleće obrađivati i saditi useve, što nije uvek lako. Mnogi farmeri se često suočavaju sa glavoboljama kada moraju da se izbore sa nepredviđenim okolnostimaa poput neodgovarajuće opreme ili lošeg vremena. Teško je upravljati istim parcelama tokom svake sezone zbog različitih vremenskih uslova, pa na kraju zemljište može postati i neupotrebljivo.

Aeroponski uzgajivači nemaju mnogo muka, osim brige o svojim usevima. Po potrebi dovoljno je zameniti stare biljke novim – nema muka i razmišljanja o eventualnim problemima sa zemljištem. Jednostavno sakupljaju prinos i kad je potrebno, ponovo ga zasade. Na ovaj način moguće je održavati useve tokom svake sezone, a berba postaje manje komplikovana i pristupačnija.

Tradicionalne metode sadnje oslanjaju se na prekomernu upotrebu vode za tokom uzgoja i održavanje useva. Aeroponska postavka ne zahteva gotovo nikakvu potrošnju i može smanjiti upotrebu vode za 98 odsto kada se na odgovarajući način održava – to je zato što aeroponskim biljkama treba samo magla i vazduh da bi uspevale. Pozitivan ishod je gotovo nepostojeći otpad koji se dobija od tečnosti.

Foto-Ilustracija: Unsplash (Francesco Gallarotti)

Iako aeroponika stvara mnoge prednosti za poljoprivrednike, nije bez grešaka. Pošto tradicionalne poljoprivredne metode postoje vekovima, uzgajivačima je postalo lakše da pronađu alternativne načine za sadnju i razvoj svojih useva.

Mana ove metode je da nema mnogo fleksibilnosti sa aeroponskim tehnikama. Neophodno je imati specijalizovanu i skupu postavku za održavanje pravilnog rasta biljaka. Morate da obratite pažnju na svoje useve dok sazrevaju – ova metoda zahteva konstantan nadzor.

Oni koji znaju mnogo o aeroponici možda će moći da naprave svoj sistem pomoću „uradi sam“ metoda. Ovaj poduhvat vas ne bi koštao više od nekoliko stotina evra, ali nemoguće ga je osposobiti ukoliko niste dobro naoružani znanjem. Kao rezultat toga, uobičajeno je da početnici kupuju već gotove aeroponske postavke. Ta oprema bi, uz modifikacije, mogla na kraju koštati i više od 10.000 evra.

Iako je to manje nego što bi koštala kupovina i izgradnja farme, treba da se uzme u obzir da mnogi mali poljoprivrednici i baštovani nemaju tolika sredstva na raspolaganju. Još jedna stvar koja je neophodna je i dovoljno unutrašnjeg prostora za smeštaj biljaka tokom cele godine.

Aeroponski poljoprivrednik mora da obrati pažnju na sitne detalje. Iako ovaj proces automatski uzgaja biljke – tu se krije još mnogo toga. Morate konstantno da nadgledate i održavate pH vrednost svake biljke, da pazite na rast buđi i pojavu gljivica zbog stalne vlage. U početku, može biti nezgodno shvatiti koliko biljaka hrane treba da primi, pa zbog toga stručnjaci preporučuju početnicima da se dobro informišu.

U teoriji bi  sve biljke mogle da se gaje ovom metodom ali su to najčešće  začinske biljke, paradajz i zelena salata.

Jovana Canić

U bliskoj budućnosti moguće masovne migracije zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Više od milijardu ljudi moglo bi do 2050. godine da bude raseljeno zbog ubrzanog porasta svetske populacije, smanjivanja zaliha vode i hrane i sve češćih prirodnih katastrofa. Svi pomenuti razlozi bi mogli da rezultiraju pojačanom migracijom ka Evropi, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomiku i mir (IEP) iz Sidneja.

Foto-ilustracija: Pixabay

U najnovijem izveštaju Registar ekoloških pretnji, IEP je rizike koji prete čovečanstvu grupisao u dve kategorije: nestašice hrane i vode i porast broja stanovnika sa jedne, i prirodne nesreće poput poplava, suša, ciklona, porasta nivoa mora i temperature sa druge strane.

Prema najnovijem istražvanju rađenom na osnovu podataka UN i drugih organizacija, 19 zemalja koje se suočavaju sa najvećim brojem ekoloških pretnji, među kojima su i Avganistan, Sirija, Irak, Čad, Indija i Pakistan, ujedno spadaju i među 40 zemalja u svetu koje su najteže pogođene nasiljem i nemirima.

Neke od tih zemalja “već su se našle u začaranom krugu u kojem borba za oskudne resurse rađa sukobe, a sukobi, zauzvrat, dodatno osiromašuju resurse”, navodi se u izveštaju.

“To je neka vrsta đavoljeg kruga. Konflikti uništavaju prirodne resurse zemlje, a oskudica, sa svoje strane, vodi novim konfliktima”, rekao je osnivač IEP Stiv Kilelea.

Do 2040. godine 5.4 milijarde ljudi, što je više od polovine projektovane svetske populacije, živeće u 59 zemalja za koje se veruje da će imati problema sa vodom. Istovremeno, do 2050. godine oko 3.5 milijardi ljudi suočiće se sa nestačicom hrane što je 1.5 milijardi više nego danas.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prognoze su da će 2050. godine na planeti živeti blizu 10 milijardi ljudi, što će stvoriti dodatni pritisak na ograničene resurse i rađati sukobe, a Registar ekoloških pretnji ukazuje da bi i do 1.2 milijarde ljudi iz siromašnih i nestabilnih oblasti, poput podsaharske i severne Afrike, južne Azije i sa Bliskog istoka, do 2050. godine biti primorano da migrira.

“To će imati ogromne društvene i političke posledice, ne samo na zemlje u razvoju, već i na razvijene. Masovna raseljavanja dovešće do većih tokova migracije ka najrazvijenijim zemljama”, rekao je Kilelea.

Kilelea je ocenio da će se u narednim decenijama iskristalisati dva glavna pravca migracija, i to jedan koji vodi preko severa Afrike i drugi sa Bliskog istoka i iz južne Azije.

U zveštaju IEP se procenjuje da će veliki deo ljudi koji se budu kretali tim migcionim rutama završiti u Evropi, pošto čak i male ekološke pretnje i prirodne nesreće mogu da izazovu masovne pokrete stanovništva, a razvijenije države u Evropi i Severnoj Americi će biti u stanju da se bolje prilagode hirovima klime.

Foto-ilustracija: Pixabay

“To je nešto o čemu Evropa mora da vodi računa”, upozorio je Kilelea.

U svetu je u ovom trenutku prinudno raseljeno više od 1 odsto populacije, a četiri od pet izbeglih utočite su potražili u nekoj susednoj zemlji, pokazuju podaci UNHCR, koji je u junu ove godine uputio apel svim državama da pomognu ugroženima.

“Videli smo šta se dogodilo kada se na vrhuncu migrantske krize 2015. i 2016. dva miliona migranata uputilo ka Evropi i mogli ste da vidite političku nestabilnost koju je to o izazvalo i pojavu novih političkih partija. Ako se nešto ne uradi u pogledu ekoloških pitanja, razmere će biti daleko veće od onoga što smo videli u proteklih par godina”, upozorio je osnivač IEP.

Izveštaj IEP objavljen je u vreme kada Evropska unija pokušava da reformiše postojeći Zajednički evropski sistem azila (CEAS), o kojem su pregovori stali od početka migrantske krize 2015. godine.

Šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen prvobitno je planirala da u septembru predstavi predlog novog sistema azila, ali će to verovatno biti odgođeno.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upitan šta misli o tim naporima EU, Kilelea je naglasio da bi Unija trebalo da se pozabavi uzrocima migracija i sa tim kako može da osnaži države koje su najugroženije.

U izveščtaju IEP se navodi da nestačica vode i hrane može da dovede do masovnih migracija iz 31 zemlje, koje nisu u stanju da se izbore sa ekološkim krizama.

Pa ipak, u pregovorima o budućem višegodišnjem budžetu EU, deblji kraj izvukli su upravo fondovi za podršku trećim zemljama i razvojnu pomoć EU. I mnoge zemlje širom sveta su proteklih godina smanjile budžetska sredstva namenjena humanitarnoj i razvojnoj pomoći.

Kilelea je ocenio da će zbog uticaja pandemije koronavirusa na globalnu privredu narednih godina biti problema u izdvajanju novca za pomoć nerazvijenim zemljama, ali je naglasio i da je “neophodno razmisliti šta je u strateškom interesu država”.

Izvor: EURACTIV.com

Vikendice ponovo u modi, nedostaje infrastruktura

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

U vreme epidemije retko ko se odlučuje na velike kupovine. Tako je promet nekretnina za prvih šest meseci pao 14 odsto. Međutim, dok su se stanovi manje kupovali, posle više godina je povećana prodaja vikendica i to 40 odsto.

Bilo da su nezavršene, neuknjižene, skupe ili jeftine, čak i one koje su godinama čekale kupca u oglasima – ovog leta su prodate. Najjeftinija je bila vikendica u Zrenjaninu za koju je novi vlasnik platio hiljadu evra, a najskuplja na Zlatiboru – 250.000 evra.

“Bilo je dosta ljudi, recimo koji su imali ideju da neki novac koji im je stajao – nigde nisam putovao, nisam išao na godišnji, cela ova situacija koja je bila takva kakva je, uložiću u kuću i to će mi biti dugoročna investicija”, objašnjava agent za promet nepokretnosti Biljana Jovović.

Najviše vikendica prodato je u Vojvodini i okolini Beograda.

“Tu postoji jedan problem, a to je da u vikend naseljima u tim zonama gde ljudi mogu da kupe kuću za neku povoljnu cenu uglavnom nema infrastrukture. Znači većina takvih vikend naselja ima problem sa vodovodom, sa saobraćajnom mrežom, sa školama… Ne znači da bi to bilo masovno, ali da bi se taj trend održao trajno, u tim zonama mora da se izgradi infrastruktura”, smatra Nenad Đorđević iz Grupacije posrednika u prometu nepokretnosti PKS.

Porasla je i tražnja za zemljištem za gradnju novih luksuznih naselja.

“Čak postoji trend da stvaranja naselja novih koji će biti nova vikend naselja u okolini Beograda, gde će ljudi koji sada gledaju da kupe vikendice živeti i raditi najčešće. Mi smo jedna od poslednjih zemalja gde predgrađa dolaze u fokus. U dobrom delu razvijenijih zemalja bogati ljudi već žive u predgrađima”, objašnjava Nebojša Nešovanović iz Međunarodne konsultantska kuća za nekretnine CBRE.

I dok je kupoprodaja vikendica u vreme koronavirusa procvetala, istovremeno je promet kuća smanjen 11 odsto.

Izvor: RTS

AstraZeneka obustavila testiranje vakcine na ljudima

Foto-ilustracija: Pixabay

Velika studija faze 3 koja ispituje vakcinu koronavirusa, koju AstraZeneka i Univerzitet Oksford testiraju na desetinama lokacija širom SAD-a, obustavljena je zbog sumnje da je izazvala ozbiljnu neželjenu reakciju kod učesnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše portal Statnews, a prenosi Nova Ekonomija.

U narednoj izjavi, AstraZeneka je saopštila da je pokrenula obustavu studije. Priroda neželjene reakcije i kada se dogodila nisu bile odmah poznate, iako se očekuje da se učesnik “oporavi”.

Foto ilustracija: Pixabay

Postoji niz različitih reakcija koje se mogu kvalifikovati kao ozbiljne neželjene reakcije, koje mogu izazvati hospitalizaciju, bolest opasnu po život, pa čak i smrt.

Takođe nije bilo odmah jasno u kom kliničkom ispitivanju se pojavila neželjena reakcija, mada je jasna mogućnost da se to dogodilo između druge i treće faze u Velikoj Britaniji.

Portparol je opisao pauzu kao “rutinsku radnju koja se mora dogoditi kad god postoji potencijalno neobjašnjiva bolest u nekom od ispitivanja… dok osiguravamo integritet studije”.

Portparol je takođe rekao da kompanija “radi na ubrzavanju pregleda pojedinačnog događaja kako bi se umanjio svaki potencijalni uticaj na vremenski raspored studije”.

Pauziranje kliničkih ispitivanja nije retka pojava, međutim za sada je nejasno koliko dugo ova pauza može trajati.

Napredak ispitivanja pažljivo se prati s obzirom na hitnu potrebu za novim načinima za suzbijanje globalne pandemije.

Trenutno ima devet kandidata za vakcinu u ispitivanjima faze 3. AstraZeneka je prvo ispitivanje faze 3 za koje je poznato da je stavljeno na čekanje.

Istraživači koji vode druga ispitivanja sada traže slične slučajeve neželjenih reakcija pročešljavanjem baza podataka koje je pregledao takozvani Odbor za nadzor podataka i bezbednosti.

AstraZeneka je tek u avgustu započela svoje testiranje faze 3 u SAD-u.

Studija u SAD-u trenutno se odvija na 62 lokacije širom zemlje, prema kliničkim istraživanjima, vladinom registru, iako neki još uvek nisu započeli upis učesnika.

Ispitivanja faze 2 i 3 prethodno su započeta u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi.

Treba napomenuti da je pravni tim AstraZeneke zahtevao da ugovori, koje je kompanija potpisala sa zemljama o isporučivanju vakcine, sadrže klauzule o “odgovornosti kompanije”.

Kompanija kaže da bez te klauzule ne bi bili voljni da istražuju i proizvode lek. Izgleda da se većina država složila sa takvim zahtevom.

Foto ilustracija: Pixabay

Dakle, AstraZeneka neće snositi odgovornost za bilo kakve neželjene efekte koje mogu pretrpeti kandidati za vakcinaciju. Drugim rečima, kompanija je u potpunosti zaštićena od tužbi ljudi koji su vakcinisani i imaju neželjene efekte, bez obzira na to koliko su ozbiljni ili dugotrajni.

Ovo zakonodavstvo, poznato kao “PREP Act”, rezultat je velikog napora za lobiranje od strane američke farmaceutske industrije, a zakon je uveden uprkos snažnom protivljenju potrošačkih grupa. To znači da ako vas vakcina ubije ili namerno nanese povredu, ne možete tužiti te kompanije.

Izvor: Nova Ekonomija

Američka razvojna banka stiže u Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Dolazak američke razvojne agencije DFC u Beograd je sjajna vest za srpsku ekonomiju i snažan signal za buduće investitore”, rekao je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji, Ivan Miletić.

Prvi put jedna od najmoćnijih američkih finansijskih organizacija, američka razvojna agencija DFC otvoriće svoje predstavništvo u Beogradu, jedinu takvu kancelariju u regionu. Radi o organizaciji, čiji je godišnji budžet preko 60 milijardi dolara.

“DFC je najprostije rečeno američka razvojna banka osnovana kako bi se finansirali energetika, transport, infrastrukturni projekti u zemljama u razvoju, ali DFC investira i u manje projekte kao što je žensko preduzetništvo”, objasnio je Miletić.

Pročitajte još:

Finansijska pomoć DFC omogućiće napredak srpske privrede, dolazak investitora i otvaranje novih radnih mesta, a Srbija sa otvaranjem ove kancelarije postaje ekonomski centar Balkana.

“Moglo bi da se kaže da je Srbija već ekonomski centar u regionu i to se vidi po predstavništvima koja su već otvorena, a otvaranje kancelarije DFC-a to samo potvrđuje”, rekao je Miletić.

Vrednost budućih investicija je za sada još u domenu nagađanja, ali ako se zna da su američke kompanije već investirale oko četiri milijarde dolara u Srbiji dolazak DFC-a će ta ulaganja značajno pojačati.

Photo-illustration: Pixabay

“Već krejem meseca ćemo znati više, a može se pretpostaviti nastavak ulaganja u zdrastvo i infrastrukturu. Svaka najava ekonomskih integracija je sjajna vest za region, a sprovođenje ovakvih sporazuma je najvažnije. Polazna tačka je da bolja saradnja u ekonomiji doprinosi i boljim političkim odnosima a brži protok robe i ljudi je ključ za razvoj regiona. Mi ćemo i dalje podržavati ovakve dogovore”, optimističan je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji.

Američke kompanije u Srbiji investirale su četiri milijarde dolara i zapošljavaju 20.000 ljudi, dok su ukupne investicije svih kompanija koje su članice Američke privredne komore iznose 14 milijarde a u njima je zaposleno 100.000 ljudi.

“Otvaranje kancelarije DFC-a u Beograd, koju je najavio i njen direktor Adam Boler, učiniće nas vidljivijim na svetsoj mapi”, zaključio je Miletić.

Izvor: RTS

„Dženeral motors“ ulaže u „Nikola motor“

Foto: Unsplash/Adeolu Eletu
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcije „Nikola korporacije“, koja proizvodi vozila na baterije i vodonik, ponovo su vrtoglavo porasle, pošto je „Dženeral motors“ objavio da preuzima 11 odsto udela u kompaniji.

Osim što su za ulog od dve milijarde dolara kupili akcije „Nikola motora“ iz „Dženeral motorsa“ su najavili i da će se do kraja 2022. godine na tržištu naći „Nikolin“ „badžer“, prvi kamionet na električni pogon sa baterijama na vodonik.

Akcije „Nikole“ su posle ove finansijske transakcije skočile za 45 odsto, dok su akcije „Dženeral motorsa“ porasle za skoro devet odsto. GM će postati ekskluzivni dobavljač baterija za celu Evropu za kamione „Nikole“ iz klase 7/8, prenosi Si-En-Bi-Si.

„Ovo strateško partnerstvo sa “Nikolom”, vodećom kompanijom u ovoj industriji, doprineće daljem unapređenju potpuno nove litijum baterije i hidrotek sistema baterija GM”, navela je direktorka GM Meri Bar u zvaničnom saopštenju.

Osnivač i izvršni direktor kompanije „Nikola“, Trevor Milton, ističe da će partnerstvo omogućiti ovoj kompaniji pristup već proverenim delovima, tehnologiji ultijum baterija i programu razvoja vrednom više milijardi dolara.

„Nikola odmah dobija decenijsko znanje o dobavljačima i proizvodnji, verifikovane i testirane pogonske sisteme, inženjering svetske klase i veliko poverenje investitora. I što je najvažnije, “Dženeral motors” ima lični interes da “Nikol”‘ bude uspešan“, dodaje Milton.

Akcije „Nikole“ su se pojavile na berzi 4. juna posle spajanja sa kompanijom VektoIK, javnom trgovinskom firmom za specijalnu namenu, a koju vodi bivši potpredsednik „Dženeral motorsa“, Stiven Girski.

Izvor: RTS/CNBC

Obeležava se Svetski dan električnih vozila

Photo Illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan električnih vozila (EV) obeležava se 9. septembra, a ove godine ima posebno značenje jer je 2020. godine zabežen snažan pomak u pravcu čiste mobilnosti zahvaljujući napajanju uz pomoć baterija.

Emisija štetnih gasova iz automobila i zavisnost od fosilnih goriva predstavljaju pretnju za našu planetu, a električna vozila mogla bi biti rešenje za oba problema.

Zašto je našoj planeti očajnički potrebna čista mobilnost?

Svetski dan električnih vozila obeležava se širom sveta, a fokus je upravo na čistim vozilima koja su sada još više relevantna i rasprostranjena nego ikada ranije. Gotovo svaki proizvođač automobila nudi ili planira da razvije proizvodnju električnih vozila. Koraci ka čistoj mobilnosti prave se u dobrom pravcu. Lako je uvideti blagodeti koje nude električna vozila – bilo da se radi o tekućim troškovima, troškovima održavanja ili o spašavanju naše planete od zagađenja. Prava poenta Svetskog dana posvećenog električnim vozilima jeste skrenuti pažnju na alternativne načine prevoza naspram uobičajenih vozila koja koriste fosilna goriva.

Proslavljanjem ovog dana  i pominjanjem e-mobilnosti želi se podići svest o prednostima koje električna vozila mogu pružiti, a kako se ovaj dan 2020. godine obeležava po prvi put tome je prethodila velika globalna kampanja uz pomoć društvenih mreža.

Zašto je 2020. godina važna za revoluciju u elektromobilnosti?

Godina 2020. bila je značajna za zaokret ka čistoj mobilnosti. Države su postavile različite ciljeve – neke od njih su odabrale transport bez emisija izduvnih gasova, razne podsticaje za povećanje prodaje električnih vozila, plansko osmišljavanje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Pomogli su i mnogi proizvođači automobila tako što su uvrstili električna vozila u svoje proizvodne linije.

Foto: Sono Motors

Evropa je postala najveće prodajno žarište na tržištu električnih automobila, uz podsticaje koje su uvele mnoge vlade kako bi podstakle porast kupovine električnih vozila u narednih pet godina. Podsticaji za električna vozila u Francuskoj i Nemačkoj su među najpovoljnijim na svetu, jer rata za električna vozila često košta manje od uobičajenih mesečnih troškova za ugovor za mobilni telefon.

Najveće tržište električnih automobila na svetu je  Kina i ove godine kineska vlada je odlučila da produži svoj program subvencija za električna vozila i poreske olakšice za još dve godine kako bi dodatno povećala prodaju električnih vozila.

Primer Kine sledi još jedna azijska zemlja – Južna Koreja, koja je spremna da postane sledeće veliko središte razvoja električnih vozila. Vlada je najavila cilj da do 2025. godine u voznom parku ove zemlje bude 1.13 miliona električnih vozila.

Iako su se mnoge države obavezale na veće korišćenje čiste energije kako bi spasile i uticale na životnu sredinu, ono što ih je dodatno motivisalo je i pandemija koronavirusa. Pandemija je učinila i nešto dobro. Dok je ceo svet stajao u mestu, većina vozila bila je primorana da ostane parkirana, stvarajući na taj način priliku za čistiji vazduh.

I u Srbiji se primećuje pomak na polju interesovanja za elektromobilnost. Pet malih dostavnih vozila na električni pogon su odnedavno sastavni deo poštanske flote. Ovim elektromobilima će se obavljati dostava poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada.

Photo-illustration: Unsplash (John Cameron)

Takođe, kako Nova ekonomija prenosi, domaća kompanija za proizvodnju električnih bicikala E-prime  nedavno je predstavila i poseban namenski električni bicikl – Effecta Police Edition. Taj model bicikla sa elektro pogonom prvenstveno je namenjen za korišćenje u policiji, vojsci, komunalnoj policiji, agencijama za obezbeđenje i sličnim službama.

Proizvođači napominju da je Effecta Police Edition pogodan za korišćenje u urbanim sredinama sa gustim automobilskim saobraćajem ili pešačkim zonama.

Grad Kotor u Crnoj Gori jedan je od gradova čijim ulicama patrolira baš ovaj električni bicikl.

Što se prestonice Srbije tiče, električni trotineti u Beogradu postaju sve popularniji vid prevoza, ali njihovo korišćenje u saobraćaju još uvek nije regulisano zakonom. U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da se uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, kojim će biti uređena i pravila vožnje električnim trotinetima.

Kao deo obeležavanja, organizatori Svetskog dana električnih vozila čak su započeli i kampanju kojom se od vozača traži da se obavežu na kupovinu električnog automobila nakon što njihovo trenutno vozilo dostigne kraj svog životnog veka. Prikupljeno je više od 800 potpisa u 60 različitih zemalja sveta.

Jovana Canić

Goreo magacin fabrike “Trudbenik” na Paliluli

Foto-ilustracija: Pixabay

U magacinu fabrike za reciklažu “Trudbenik” na Slanačkom putu u Beogradu, tokom jučerašnjeg dana izbio je požar. Pretpostavlja se da je vatra krenula da gori između 18 i 19 časova.

Srećom, požar je lokalizovan i nije bilo povređenih.

Prema saopštenju MUP-a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, brzo su reagovali nakon primljene dojave o širenju vatre na opštini Palilula.

U intervenciji gašenja požara učestvovalo je 25 vatrogasaca-spasilaca sa osam vatrogasnih vozila.

Kako navodi MUP, i tokom noći se nastavila akcija dogašivanja požara.

Izvor: RTS

U NTP Beograd održano takmičenje Ecotrophelia Srbija 2020

Foto: NTP Beograd
Foto: NTP Beograd

Osmo nacionalno studentsko takmičenje u kreiranju eko-inovativnih prehrambenih proizvoda Ecotrophelia Srbija 2020 održano je danas u Naučno-tehnološkom parku Beograd u organizaciji Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije.

Četiri tima studenata sa nekoliko univerziteta, nadmetalo se za titulu najboljeg, a prvo mesto osvojio je Globee, tim sa Akademije strukovnih studija Beograd, sa proizvodom „Globee“ koji predstavlja sferični snek proizvod na bazi nusproizvoda prerade voća, žitarica i pčelinjih produkata.

Pobednički tim učestvovaće na evropskom takmičenju Ecotrophelia Europe 18. i 19. oktobra 2020. godine u Parizu.

Drugo mesto osvojio je tim Ambasadori zdravlja sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, sa proizvodom „VegBons“ koji predstavlja inovativne gumene bombone namenjene veganima, kao i tim Gastronomi sa Akademije strukovnih studija Beograd sa proizvodom „Cherry cheese“- sir od surutke sa tropom višnje. Treće mesto osvojio je tim Pastru pleasure sa Akademije strukovnih studija Beograd sa istoimenim proizvodom – kroasanom sa brašnom od kore narandže i punjenjem od suvih šljiva.

“Pobednici nacionalnog takmičenja imaju sjajnu priliku da predstave svoj proizvod i poslovne ideje na nekom od vodećih evropskih sajmova, i saznaju kako njihove sposobnosti i veštine odgovaraju potrebama tržišta”, izjavio je prof. dr Viktor Nedović, predsednik Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije i predsednik žirija nacionalnog takmičenja.

Foto: NTP Beograd

Takmičenje se organizuje u sklopu sprovođenja Strategije pametne specijalizacije Republike Srbije (4S) čiji je jedan od prioriteta “Hrana za budućnost”, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i uz podršku USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Naučno – tehnološkog parka Beograd, kako bi se podstaklo preduzetništvo među studentima i pomogao plasman inovativnih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu.

Goste je na početku događaja pozdravila i Jelena Petrović, pomoćnik direktora za razvoj poslovanja NTP Beograd, istakavši važnost razvoja inovativnih proizvoda. Ona je pozvala studente da prate i uključe se u programe podrške NTP Beograd, a najavila je i novi pre-seed program podrške start up kompanijama i timovima u ranim fazama razvoja pod nazivom Raising Starts koji će obezbediti profesionalnu biznis i finansijsku podršku na putu do globalnog tržišta. Ovaj program sprovodi se uz podršku Vlade Švajcarske kroz projekat “Tehnopark Srbija 2-Podsticanje izvoza kroz razvoj tehnoloških parkova”.

Izvor: NTP

Održana konferencija “Privredna komora Vojvodine- Privredna komora Samare”

Foto: PKV
Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine održana je onlajn konferencija “Privredna komora Vojvodine- Privredna komora regiona Samara”. Tom prilikom predsednik Privredne komore Vojvodine, Boško Vučurević, i predsednik Privredne komore Samare, Valeri Fomičev, potpisali su sporazum koji otvara mogućnosti za saradnju privrednika dva regiona.

Obraćajući se medijima, uoči konferencije, Vučurević je istakao da je razmena Vojvodine sa Ruskom Federacijom tokom prvih sedam meseci ostvarena u vrednosti od 658.1 milion evra, a od toga samo izvoz u vrednosti od 178.2 miliona evra. Privredna komora Vojvodine ima razvijenu saradnju sa Ruskom Federacijom, čemu svedoče i brojni potpisani sporazumi sa komorama Vladimirske oblasti, Podoljske, Кuzbasa i komore regiona Nižnji Novgorod.

Direktor trgovinskog predstavništva Ruske Federacije u Republici Srbiji Andrej Nikolajevič Hripunov naglasio je da današnje potpisivanje sporazuma daje poseban doprinos u razvoju  ekonomskih veza dveju zemalja.

Foto: PKV

“Postoje perspektive i izvan oblasti energetike, kao što su oblasti IT tehnologija i poljoprivreda, naročito u Vojvodini u kojima postoji potencijal za dalji razvoj. Mi smo u martu inicirali osnivanje biznis kluba koji bi trebalo da umreži poslovne partnere i olakša im poslovanje. Ta ideja je deo dogovora međuvladinog komiteta koji je u martu ušao u završni protokol i koji je potpisan od strane potpredsednika Vlade Srbije i Ruske Federacije”, rekao je Nikolajevič Hripunov.

Predstavnici komora su razgovarali i sa rukovodstvima Privredne komore Srbije, a onlajn konferenciji su prisustvovali i mr Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine kao i Jelena Bjelanović, sekretar kabineta. Oni su predstavili rezultate Privredne komore Vojvodine i potencijale regiona, kao i ekonomske trendove u AP Vojvodina.

Današnji sastanak, iako onlajn, trebao bi da bude inicijativa za dalju saradnju, zaključak je konferencije.

Izvor: PKV

Stari strujomeri do kraja godine idu na otpad

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

Do kraja godine sva merna mesta za struju postaju vlasništvo Operatora distributivnog sistema “EPS Distribucije” koji će nadalje brinuti o njima. Taj proces znači i zamenu starih drvenih ormarića za brojila novim metalnim ili plastičnim. Do sada je zamenjeno 590.000 takvih mernih mesta.

Slike dotrajalih, negde i oštećenih drvenih ormarića za brojila, uskoro će biti prošlost.Operator distributivnog sistema “EPS Distribucija” će po preuzimanju mernih mesta ići utvrđenim redosledom i vršiti zamenu ormara i starih strujomere sa novim digitalnim, a isto tako menjaće i instalacije zajedno sa priključnom opremom.

“Preuzimanje merno razvojnih ormara se vrši na teritoriji čitave Srbije i do kraja 2020. moramo preuzeti sve merno razvodne ormare. Kada pričamo o rekonstrukciji i zameni, vršiće se zamena tamo gde je ugrožena bezbednost”, kaže Darko Nedović, ODS “EPS Distribucija”.

U Srbiji ima tri miliona i šeststo mernih mesta u kategoriji domaćinstava., a plan koji je odobrila Agencija za energetiku pokazuje da je za zemenu milion i po. Građani u tom važnom poslu ne snose nikave troškove, a korist je velika.

Dotrajalih mernih mesta ima u celoj zemlji, a najviše u Beogradu. Na Vračaru, Starom gradu i Savskom vencu neke zgrade starije su od 100 godina i često nemaju uzemljenje, pa je rizik od požara i strujnog udara veliki. Zato je zamena drvenih ormarića za strujomere jedan od najvažnih poslova i iz bezbednosnih razloga.

Aleksandra Blagojević, profesionalni upravnik “Životnog prostora” ističe kako nije samo bezbednost razlog promene ormarića, već i manipulacija odnosno krađa struje.

Inače, na taj posao obavezuju i zakoni o energetici i stanovanju. EPS-u su protekle dve decenije proceduru nabavke novih brojila najviše otežavala nerešena vlasnička prava u samim stambenim zgradama. Merna mesta neretko su se vodila i na preminule bivše vlasnike.

Izvor: RTS

Koliko su zdrava “pluća” Beograda?

Foto: Wikipedia/Vlada Marinković
Foto: Wikipedia/Vladakul

Posle više od 70.000 potpisa koje su građani prikupili protiv seče šume u Košutnjaku, gradske vlasti su izgleda odlučile da stanu na stranu građana i čistog vazduha. Plan detaljne regulacije za područje “Avala filma” po najavama zvaničnika trebalo bi da bude odbačen. Koliko Beograd ima kvalitetnih zelenih površina i šta su pluća grada?

Oko 25.000 hektara šume ima u Beogradu, a to obuhvata i javne parkove, ali samo one koje su u evidenciji, odnosno državne – to su poslednji zvanični podaci. Stručnjaci kažu za naš glavni grad nedovoljno.

U poslednjih pet godina površina pod drvećem povećana je za jedan procenat, a da bi se dostigla željena brojka neophodna je cela decenija.

“Plan grada je da se taj procenat za deset godina popne za 25 odsto, što je ohrabujuće i ambiciozno”, kaže Zvonko Baković iz JP “Srbijašume”.

Gradske, prigradske, šume uz vodotokove i kanale, sve utiču na kvalitet vazduha u prestonici. Stablo pitomog kestena, staro 30 godina, apsorbuje oko 80 tona prašine i štetnih čestica godišnje.

“Sa povećanjem starosti drveta, ako se ono pravilno neguje, rastu i njegove opšte korisne funkcije”, objašnjava Baković.

Zbog svega toga protiv seče šume u Košutnjaku pobunili su se i građani. Zato je gradska komisija donela rešenje koje podrazumeva da sečenje šume na Košutnjaku neće biti usvojeno.

Foto: Grad Beograd

“Nećemo dozvoliti sečenje šume u Košutnjaku, nećemo usvojiti nijednu odluku koja podrazumeva raskrčivanje šume”, poručuje Marko Stojčić, gradski urbanista.

Beograd nije jedini grad koji nema dovoljno pogodnih površina za pošumljavanje. U Milanu je čuveni arhitekta na dve zgrade zasadio više od 700 stabala, a Pariz će do 2024. godine uložiti 72 miliona evra za sređivanje centralnog dela grada.

Ciriška studija, urađena pre dve godine, pokazuje da bi ako se ovakav trend nastavi temperatura u gradovima do 2050. godine mogla da poraste za 4,7 stepeni. Prethodne zime Beograd je nekoliko puta bio najzagađeniji grad u svetu. Kvalitet vazduha je uvek bio bolji u zelenim zonama.

“U sredinama gde su izduvni gasovi od automobila biljke prerađuju godišnje i preko 60 kilograma polutanata koje imamo u toku zagađenja jedne urbane sredine”, navodi Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Drveće utiče i na smanjenje prizemnog ozona, koji je izuzetno štetan za ljude. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne treba saditi drveće koje izaziva alergije.

“Jedan hektar kleke proizvodi 30 kilograma materije koja deluje antibakterijski”, dodaje Mitrovićeva.

Da je zelenilo i te kako važno, potvrđuju i stručnjaci. Kažu da čak i žbunje i grmlje doprinosi čistijem vazduhu, a u kombinaciji sa drvećem i travama umanjuje i buku.

Izvor: RTS

Da li je Gadžin Han sledeća top destinacija u Srbiji?

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tadeusz Lakota)

Težak period nikako da savladaju stanovnici Gadžinog Hana, u podnožju Suve planine. Ima ih tek nešto više od osam hiljada, ali svaki novi popis kaže da ih je dvadesetak odsto manje. Opština nerazvijena, ali nezagađena i čuvena po prirodnim lepotama. Zato njeni meštani spas vide u razvoju turizma i agroturizma.

Tridesettrogodišnji Vladimir Todorović iz Niša odložio je diplomu Fakulteta bezbednosti i u selu Jagličju kod Gadžinog Hana podigao farmu koza. Za dve godine je utrostručio stado i upoznao lepote Zaplanja koje želi da pokaže zaljubljenicima u prirodu, pa već ima nove ideje.

“Izgradnja jednog degustacionog centra za sireve uz pratnju neke od lokalnih vinarija, gde bi organizovali turističku posetu farme, degustacionog centra i ture na planini, planinarenje, biciklizam“, navodi Vladimir.

Pročitajte još:

Ideja o privlačenju turista u tu nerazvijenu ali nezagađenu i prirodnim lepotama bogatu opštinu pokrenula je i lokalne poljoprivrednike pa već planiraju da med, medovaču, vino, slatko i sokove od kupina i malina, sir, kajmak, čajeve i meleme prodaju turistima. A ima i novih inicijativa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andhika Soreng)

“Želimo da ponudimo zainteresovanim turistima pčelarski kurs. Takođe, svi koji imaju problema sa plućima mogli bi da koriste “api komoru” koju imamo u planu da napravimo do kraja 2020. godine”, objašnjava Slobodan Denić iz pčelarske zadruge “Zaplanjska matica”.

Turizam kao razvojnu šansu prepoznaje i lokalna samouprava. U planu je izgradnja i obnova lokalnih puteva i staza za brdski biciklizam i motociklizam, kao i staza za planinarenje i šetnju. Sredstva su obezbeđena i za veće investicije.

“Rekonstrukcija i adaptacija bazena u Donjem Dušniku, gde je urađen projekat prekogranične saradnje sa Republikom Bugarskom, vrednost projekta je oko sto miliona dinara. Pored bazena izgradiće se i etno-restoran i pet bungalova za smeštaj turista”, naglašava Milisav Filipović, predsednik Opštine Gadžin Han.

Planira se i adaptacija starih školskih zgrada u Donjem i Gornjem Dušniku za naučnoistraživačko odeljenje PMF-a u Nišu i za smeštaj studenata, učesnika istraživačkih projekata.

Izvor: RTS

U Somboru najavljena akcija sakupljanja pesticidnog otpada

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Grad Sombor u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom „Sombor“ i SECP-om organizuje akciju prikupljanja pesticidnog ambalažnog otpada na području Grada Sombora.

Ambalažni otpad od sredstava za zaštitu bilja predstavlja potencijalni rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ukoliko se njime ne upravlja na adekvatan način. Zbog toga je potrebno da se sva pesticidna ambalaža čuva na bezbednom mestu.

Sakupljanje ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja organizovano je po sledećem rasporedu:

14. 9. 2020.  Riđica/Stanišić/Svetozar Miletić/Aleksa Šantić
15. 9. 2020.  Kljajićevo/Čenoplja/Telečka
16. 9. 2020.  Bački Breg/Кolut/Bezdan/Bački Monoštor
17. 9. 2020.  Gakovo/Rastina
18. 9. 2020.  Stapar/Doroslovo
21. 9. 2020.  Grad Sombor

U svim naseljenim mestima mesto sakupljanja je ispred mesnih zajednica, a za mesne zajednice na području Grada Sombora kao i salaška i prigradska naselja mesto sakupljanja je u objektu Poljoprivredne stručne službe „Sombor“ na obilaznici, Industrijska zona bb, JUG 3 (preko puta Hipodroma).

Sa ambalažom od sredstava za zaštitu bilja postupajte pravilno i odgovorno:

  • isperite ambalažu najmanje tri puta odmah nakon njenog pražnjenja,
  • bezbedno čuvajte na Vašem imanju i
  • predajte ovlašćenom operateru na lokaciji preuzimanja u zakazano vreme.

Izvor: Grad Sombor