Home Blog Page 658

Uskoro otvaranje prvog akvarijuma u Crnoj Gori

Photo - illustration: Pexels
Foto: Printescreen/RTCG

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore otvoriće vrlo brzo prvi akvarijum u Crnoj Gori, saopštio je direktor te institucije Aleksandar Joksimović. Korona je stopirala radove, ali za dvadesetak dana biće završeno uređenje dvorišta, kojim će se ulaziti u budući akvarijum.

“Uređenje dvorišta je skoro pri kraju. Ostaje da se sada to malo ozeleni, i da hortikulturom oplemenimo taj prostor, nadamo se da ćemo za dvadesetak dana imati spremno sve, novu lepu zelenu površinu”, naveo je on.

Joksimović ističe da je to je nastavak šetališne zone kojom će se ulaziti u budući akvarijum.

“Taj prostor je planiran da bude jedna interaktivna radionica. Cilj nam je edukacija dece školskog uzrasta, ali i studentata. Kada turisti obiđu sve vrednosti Starog grada u Kotoru, onda će neko morskim putem, a neko šetalištem doći da obiđe akvarijum”, naveo je on.

On veruje da će nakon izlaska iz dvorišta akvarijuma i deca i odrasli biti puni utisaka.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Želimo da naš Institut nakon dugo godina bude otvoren za javnost, da pokažemo šta imamo u našem Jadranu i da djeca od malena shvate koliko je važno da čuvamo živi svet i prirodu na planeti,” naveo je on.

Poseban deo akvarijuma biće posvećen oporavku kornjača, a u akvarijumu neće biti ništa što nije poreklom iz Jadrana.

“Naši saradnici i ribari kad nešto ulove moći će da donesu kod nas da mi time naselimo naš akvarijum. Posebno smo ponosni na deo akvarijuma koji će biti posvećen oporavku kornjača, koje ćemo nakon što im pomognemo vratiti ih u more”, ističe Joksimović.

Direktor Instituta podsetio je da su priroda i živi svet u sinhronizaciji, a da jedino čovek remeti taj sistem, kao i brodovi, jahte, pa i sam turizam.

“Mi treba da se zamislimo o našem budućem ponašanju i da obustavimo ugrožavanje prirode i živog sveta,” zaključio je Joksimović.

Izvor: RTCG

9. Splitska biciklijada kreće u akciju rešavanja biciklističke infrastrukture

Foto-ilustracija: Unsplash (Dovile Ramoskaite)
Foto: Promo/Splitska biciklijada

Ovogodišnja, 9. Splitska biciklijada u organizaciji Udruženja Sunce Split kreće u nedelju, 27. septembra 2020. u 16.00 časova, vozi se od Spinutskih vrata preko Marjana, a cilj je na Zvončacu.

Kao i svake godine, Udruženje Sunce Split pridružuje se obeležavanju Svetskog dana bez automobila, koji predstavlja završnicu inicijative Europske nedelje mobilnosti, a obeležava se od 16. do 22. septembra. Ove godine, zbog uticaja spoljnih faktora, Splitska biciklijada organizuje se i sprovodi kao kampanja, čiji je cilj rešavanje biciklističke infrastrukture u gradu, kao i uvođenje povoljnije cene prevoza bicikla Jadrolinijinim trajektima.

Za razliku od prethodnih godina kada je nakon vožnje bilo organizovano javno okupljanje sa bogatim edukativno-zabavnim programom, 9. Splitska biciklijada sastoji se od simbolične vožnje Marjanom, a učesnici će na cilju imati priliku zaigraju nagradni kviz.

Kampanja se sprovodi i putem društvenih mreža Udruženja Sunce Split, pa ćemo tako nakon Splitske biciklijade odgovornima poslati i predloge učesnika za poboljšanje sigurnosti biciklista i pešaka na splitskim ulicama.

Problemi zbog korišćenja velikog broja automobila u gradovima, kao što su zagađenje vazuha, buka i saobraćajne gužve, bili su i razlog za organizaciju Europske nedelje mobilnosti, koja je postala najmasovnija inicijativa posvećena održivoj mobilnosti.

Izvor: Udruženje Sunce Split

Na deponiji Jovanovac gradiće se postrojenje za mehaničko biološki tretman otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Kragujevac i pet susednih opština, Aranđelovac, Batočina, Rača, Knić i Rekovac, koje čine Regionalni centar za upravljanje otpadom uradili su studiju analiza opcija, na osnovu koje je utvrđeno da je za deponiju u Jovanovcu najprimerenije rešenje mehaničko biološki tretman otpada.

Kao nosilac regionalnog projekta prikupljanja i tretmana otpada grad Kragujevac je sa pet susednih opština uradio studiju analiza opcija i u skladu sa Nacionalnom strategijom i evropskim direktivama, kao optimalno i najprimerenije rešenje, odabrao jednu od sedam opcija – mehaničko biološki tretman otpada. To znači da nećemo praviti novu deponiju regiona, već postrojenje na postojećoj koja će sušiti komunalni otpad. Ovim tretmanom dobija se nov proizvod – briket koji se kao gorivo koristi u proizvodnji cementa, pojasnio je za RTS Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti.

Na osnovu plana zatvaranja deponije Jovanovac koji je uradio JKP Šumadija uradiće se sanacija i revitalizacija lokacije, jer će postrojenje za tretman otpada biti na mestu sadašnje deponije, a kako bi se iskoristio deponijski gas i narednih deset godina snabdevao fabriku toplotnom i elektičnom energijom, kazao je Maksimović.

Vrednost investicije je 40 miliona evra i na listi smo prioritetnih projekata nadležnog ministarstva. Imajući u vidu da je nerealno da grad finansira kompletan projekat, namera je da konkurišemo za sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije, a nadamo se kazao je Maksimović da ćemo 2021. godine dobiti izvor finansiranja.

Izvor: Grad Kragujevac

Odloženo usvajanje nove uredbe za organsku proizvodnju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Usvajanje uredbe za organsku proizvodnju odlaže se na godinu dana, a Evropska komisija je pokrenula javno savetovanje o svom budućem akcijskom planu za ovaj vid poljoprivrede.

Najava je deo napora Komisije da podrži ovaj sektor koji igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Od njive do trpeze, kao i one za biološku raznovrsnost, uključujući onaj da do 2030. godine 25 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta bude u organskom uzgoju.

Cilj akcijskog plana jeste da ispita kako ova vrsta proizvodnje može da pomogne poljoprivredno-prehrambenom sektoru da poboljša svoju održivost u lancu snabdevanja, razvijajući i potražnju za takvim proizvodima. Savetovanje o planu, koji bi se trebalo usvojiti početkom 2021. godine, prikupiće povratne informacije od građana, državnih vlasti i relevantnih učesnika, a otvoren je do 27. novembra.

Posebno, novi set pravila za ekološku poljoprivredu, odobren 2018. godine nakon dugogodišnjih pregovora između zastupnika u Evropskom parlamentu i ministara poljoprivrede, osmišljen je kako bi obezbedio pošteno tržišno takmičenje, istovremeno sprečio prevare i održalo poverenje potrošača u sektor koji se brzo menja i raste.

Nova uredba je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. januara 2021. godine, ali zakonodavci i pregovarači zalažu se za jednogodišnje odlaganje njene primene, dakle, do 1. januara 2022. Smatraju da je do tada potrebno obezbediti neometanu tranziciju i omogućiti proizvođačima, kontrolnim i nadležnim telima da se pravilno pripreme.

Komisija je podržala ovo stanovište, rekavši da, iako nova uredba pruža solidnu osnovu, podzakonski akti koje tek treba usvojiti moraju biti jednako prilagođeni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Pham)

“Organska poljoprivreda biće ključni saveznik u tranziciji koju vodimo prema održivijem prehrambenom sistemu i boljoj zaštiti naše bioraznovrsnosti”, komentarisao je poverenik za poljoprivredu, Januš Vojčehovski, reagujući na ovu vest koju je pozdravio i Norbet Lins, predsednik Odbora za poljoprivredu u Evropskom parlamentu. Lins tvrdi da će ovo odlaganje dati poljoprivrednicima i nacionalnim vlastima više vremena da se prilagode.

Istog su stava i u udruženja ekološke proizvodnje EU IFOAM, čiji je predsednik Jan Plage kazao da je novi Akcijski plan presudan da Evropu učini “zelenijom”.

“Potreban nam je ovakav konkretan korak kako bismo povećali potražnju i podigli svest o prednostima eko proizvodnje, što je ključni aspekt akcijskog plana”, rekao je.

Eduardo Kuoko, direktor IFOAM-a, dodao je da je odlaganje novog propisa “mudra odluka” koja će državama članicama omogućiti da pravilno završe rad na zakonodavstvu.

Izvor: Agroklub

Fokusirajte se na prirodu i osvojite nagrade na foto-konkursu “Natura 2000 u kadru”

Od ponedeljka 14. septembra biće otvoren nagradni foto-konkurs pod nazivom „Natura 2000 u kadru“.

Ukoliko ste ljubitelj prirode, a uz to i ljubitelj fotografije, na pravom ste mestu!

Pozivamo Vas da uhvatite poseban trenutak u prirodi, zabeležite ga i pošaljete nam.

Lepota prirode je svuda oko nas, hajde da doprinesemo njenom očuvanju i na ovaj način.

Namera konkursa je da se pokaže važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji i prikaže lepote i raznolikosti pejzaža u okviru mreže Natura 2000.

Teme konkursa su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima (održiva poljoprivreda, turizam i druge aktivnosti).

Svoje fotografije možete slati od 14. septembra do 27. novembra 2020. godine preko linka koji će biti objavljen na našem sajtu.

Nagradni foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i EU projekat Natura 2000. Mreža Natura 2000 je mreža zaštićenih područja u svim evropskim zemljama koja ima za cilj da se sačuvaju najvrednije biljne i životinjske vrste i staništa.

Dok čekate objavu o početku konkursa, pripremajte svoje aparate i oštrite pogled, a ovde možete videti neke od fotografijaiz užeg izbora sa prethodnog nagradnog konkursa “Priroda u slici i neprilici” koji je organizovan 2019. godine. 

 

Zašto je neophodno da BiH usvoji novi Zakon o zaštiti okoline?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Zakon o okolini je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali još uvek se čeka razmatranje u Domu naroda.

Usvajanje novog Zakona o okolini Federacije BiH bio bi veliki korak napred u procesu EU integracija i ujedno napredak u procesu reforme energetskog sektora. Prednosti novog zakona osetili bi investitori, građani i građanke, dok bi se značajno unapredila zaštita okoline u skladu sa EU normama.

Zašto je potrebno hitno usvajanje novog Zakona o zaštiti okoline (ZoZO)?

Usklađen sa zahtevima EU
Sveobuhvatnije učešće javnosti u pitanjima okoline, informisanje i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i osiguranje prava na pristup pravosuđu
Jasnije i jednostavnije procedure pribavljanja rešenja i dozvola, kraći rokovi za donošenja odluka i rešenja, brže određivanje nadležnosti za postupanje
Učestaliji inspekcijski nadzor u industrijskim postojenjima koji zahtevaju prevenciju i kontrolu zagađenja
Strožije kazne za prekršioce odredbi zakona
Integrisano prikupljanje podataka o okolini svih nadležnih institucija
Osiguranje stručnog obrazovanja o okolini
Podizanje svesti javnosti u području zaštite okoline
Veća odgovornost za štetu nanetu okolini i delatnosti opasne po okolinu
Usvajanjem ovog Zakona, Bosna i Hercegovina će ostvariti napredak u oblasti okoline u cilju dobijanja kandidatskog statusa za pristupanje EU;

Tu su i mnogobrojni doprinosi u poboljšanju kvaliteta života, zdravstvene koristi uštedom u lečenju bolesti izazvanih zagađenjem i smanjenje preuranjenog mortaliteta, racionalnijem korištenju prirodnih resursa, uštedama resursa, naročito u vodosnabdevanju, korištenju energije (energijska efikasnost), goriva, i sirovina, upravljanja otpadom, otpadnim vodama, šumarstvu, poljoprivredi, očuvanju prirodnog i kulturnog nasleđa, rekreativnih mogućnosti i povezanosti društva, rast zapošljavanja kroz investicije u okolinu u cilju redukcije zagađenja, povećano privlačenje investicija i međunarodnih fondova, razvoj turizma i eko turizma.

Novi Zakon o zaštiti okoline podržavaju nevladine organizacije i Resursni Aarhus centar u BiH.

https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/propis.php?id=232

Foto-ilustracija: Unsplash (Pika Žvan)

Donošenje novog ZoZO je od izuzetnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, kantone u Federaciji BiH, jedinice lokalne samouprave (gradove i opštine), celokupnu javnost (fizičke i pravne osobe i njihove udruženja) i privredne subjekte u smislu stvaranja ambijenta za održivi razvoj bosanskohercegovačkog društva i šire.

Novi Zakon o zaštiti okoline se zasniva na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili najvećim delom ugrađene odredbe četiri EU direktive i jedne uredbe, što predstavlja respektabilan nivo usklađenosti ovog zakona s propisima EU:

-SEA direktiva – (engl. The Strategic Environmental Assessment) – Stateška procena uticaja na okolinu
– EIA direktiva – (engl. The Environmental Impact Assessment)- Direktiva o proceni uticaja na okolinu
-IED direktiva – (engl. the Industrial Emissions Directive) – Direktiva o industrijskim emisijama
-SEVESO III direktiva – (engl. The Seveso-III-Directive) – Direktiva za prevenciju većih nesreća
-EMAS (engl. The EU Eco-Management and Audit Scheme) – Uredba EU o sistemu eko-označavanja i sistema upravljanja okolinom i nezavisnog ocenjivanja

Izvor: FMOIT

Nova bespovratna sredstva za razvoj seoskog turizma

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović potpisala je danas izmene i dopune Finansijskog sporazuma za IPARD II program kojim je omogućena dodela bespovratnih sredstava za realizaciju dodatnih mera koje doprinose ruralnom razvoju.

Do sada je dodela bespovratnih sredstava iz IPARD II programa bila moguća samo za potrebe ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, a današnjim potpisivanjem omogućene su dodatne mere za finansiranje ovih bespovratnih sredstava – diversifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj njihovog poslovanja.

Joksimović je istakla da dodela bespovratnih sredstava koja se odnose na razvoj ruralnog turizma podrazumeva široku lepezu investicija i pored izgradnje i rekonstrukcije objekata pokriva i ulaganja u nabavku opreme, izgradnju pratećih objekata, dečjih igrališta, pejzažnog uređenja dvorišta, prostor za degustaciju i prodaju hrane i pića, sportskih terena, bazena, velnes objekata.

Takođe, omogućena je i nabavka opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, rekla je ona i pojasnila da u okviru jednog projekta korisnik može dobiti podsticaj u iznosu od 5.000 do 300.000 evra.

Prava za ostvarivanje IPARD podsticaja u okviru ove mere imaju fizička lica koja su nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, preduzetnici, kao i privredna društva koja su razvrstana u mikro ili mala pravna lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Samo za prvi poziv koji je otvoren do 30. oktobra, korisnicima je stavljeno na raspolaganje oko 20 miliona evra koji mogu biti investirani u diversifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, čime se stvaraju uslovi za povećanje prihoda i standarda ljudi u ruralnim krajevima.

Pored izdvajanja u razvoj ruralnog turizma ovim izmenama omogućeno je izdvajanje sredstava za potrebe pružanja podrške institucijama koje su odgovorne za sprovođenje i praćenje sprovođenja IPARD II programa, komunikaciju i promociju IPARD II programa, ali i pripremu IPARD III programa za sledeći programski period od 2021. do 2027. godine.

Ministarka je podsetila na to da ukupan budžet IPARD II programa za period od 2014. do 2020. iznosi 393 miliona evra, od čega je doprinos Evropske unije 175 miliona evra, a nacionalno sufinansiranje iznosi 54.9 miliona evra.

Preostala finansijska sredstva (163.1 miliona evra) u IPARD II programu obaveza su samih direktnih korisnika podrške – privatnih subjekata.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Eko toplane: Priprema kućnih instalacija za predstojeću sezonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Eko toplane u Banjaluci još jednom podsećaju korisnike sistema daljinskog grejanja da pripreme unutrašnje i zajedničke unutrašnje instalacije pre punjenja kućnih instalacija pre nadolazeće sezone grejanja, s ciljem bolje i nesmetane isporuke toplotne energije.

Eko toplana podseća korisnike da je prema Odluci o opštim uslovima za proizvodnju, distribuciju i upotrebu toplotne energije, održavanje unutrašnjih i zajedničkih unutrašnjih instalacija odgovornost svakog korisnika, odnosno zajednice vlasnika stanova.

– S obzirom na to da je jedan od najčešćih problema pojava vazduha u radijatorima, što narušava kvalitet grejanja, ukoliko se korisnici tokom sezone suoče sa ovim problemom, stare i dotrajale vazdušne ventile trebalo bi da zamene novim pre početka grejne sezone. Ovo je minimalna investicija, kojom se postiže bolji kvalitet grejanja, jer odzračivanje u slučaju potrebe oslobađa nagomilani vazduh i omogućava nesmetanu cirkulaciju kroz radijatore – navodi Eko toplana.

Kada je reč o sistemima na kojima postoje centralni otvori na cevovodu i automatski otvori na vertikali, za njih su odgovorne zajednice vlasnika stanova, dok su za ventilatore zaduženi sami korisnici na radijatorima, prenosi rtrs.

Akumulacija vazduha u grejnim telima najčešće se javlja kod korisnika na višim spratovima, dok potrošači na nižim spratovima imaju češći problem sa sakupljanjem mulja u radijatorima, što takođe remeti redovno snabdevanje toplotom i narušava kvalitet grejanja, objasnili su iz Eko grejanja.

Korisnici starijih zgrada u kojima su instalacije i stare i dotrajale treba da obrate posebnu pažnju na funkcionalnost unutrašnjih instalacija.

Pored toga, potrošači koji su prošle sezone imali problema sa unutrašnjim instalacijama, što je prouzrokovalo lošiji kvalitet grejanja, trebalo bi da angažuju ovlašćenu kompaniju za održavanje instalacija da otklone kvar, kako bi bili spremni za ulazak u grejnu sezonu.

Izvor: energetika.ba

Olakšana predaja biootpada za građane Pariza

Foto ilustracija: Pxabay
Foto ilustracija: Pixabay

Biootpad je vrlo koristan, a njegovo prikupljanje je u Francuskoj metropoli od 7. septembra znatno pojednostavljeno. Bez postavljanja dodatnih posuda na javnim površinama, građani Pariza prikupljeni biootpad sada mogu da predaju na najbližoj gradskoj pijaci. Pariz je pokrenuo ovaj način prikupljanja biootpada sa ciljem smanjenja količine otpada i zaštite okoline, kao i potrošnje goriva i emisija vozila komunalnih službi, a građani koji žele da učestvuju u novom načinu odvojenog prikupljanja ove vrste otpada mogu se prijaviti preko internet stranica gradske uprave.

Za početak će se sakupljanje otpada od hrane odvijati na nekoliko gradskih pijaca u šest pariskih arondismana, a s vremenom će se proširiti na veći deo grada. Posebno prikupljanje biootpada omogućava njegovo korišćenje za proizvodnju bioplina za potrebe gradskog prevoza i đubriva za lokalne poljoprivrednike, a novi način prikupljanja predstavlja konkretan i lak način svakodnevnog delovanja u borbi za zaštitu okoline kojim se sprečava rasipanje prirodnih resursa.

Od 7. septembra prikupljanje biootpada za građane Pariza biće tako znatno lakše jer će moći da ga uz dokaz o prebivalištu i ispunjenog obrasca, odlažu u posebnim prostorijama na gradskim pijacama. Takođe, građani koji se prijave za ovakav način prikupljanja biootpada dobiće na korišćenje malu posudu za kuću, dve rolne sa po 30 kompost vrećica, kao i brošuru sa informacijama koja će im pomagati u svakodnevnom razvrstavanju komunalnog otpada. U ove posude i vrećice moguće je odlaganje isključivo ostatke hrane, biljnog i životinjskog porekla (kore, kosti, ostaci mesa, ljuske i sl.), vrećice čaja i kafe, kao i papirne maramice i ubruse, kao i kartonske kutije za jaja.

Podsetimo, Pariz je sa prikupljanjem biootpada iz domaćinstava počeo početkom 2017. godine kada se organizovala besplatna podela posuda za biootpad. Tadašnja kampanja odvijala se u skladu sa podsticajem urbanog kompostiranja koji je deo Plana kompostiranja u Parizu za razdoblje 2016.-2020. Gradska uprava Pariza je 2015. godine uspostavila prikupljanje otpada od hrane na ukupno 55 otvorenih i 8 natkrivenih pijaca, u 95 gradskih restorana, kao i u 75 škola u kojima su se deca edukovala o odvojenom prikupljanju otpada.

Izvor: Ekovjesnik

Poljska planira izgradnju nuklearnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva nuklearna elektrana trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Prema novom nacrtu energetske strategije do 2040. godine, Poljska ubrzava planove za postepeno napuštanje uglja, prenose mediji.

Ažurirani planovi energetske politike uključuju izgradnju prvih poljskih nuklearnih elektrana u koje će biti uloženo 150 milijardi zlota (oko 40 milijardi dolara). A prva nuklearna elektrana između jedne i 1,6 MV trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Pored toga, planovi lokalnog Ministarstva za klimu neće zaobići morske vetroparkove. Prema najavama, ulaganja u takve projekte do 2040. godine dostići će 130 milijardi zlota (oko 34 milijarde dolara).

Uz nuklearnu energiju i obnovljive izvore, Poljska će se snažnije boriti protiv klimatskih promena i, na kraju, stvoriti do 300.000 radnih mesta.

Izvor: energetika-net.com

Novosađani osvojili projekat vredan 900.000 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Lazar Gugleta)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu će u naredne tri godine realizovati značajan naučno-istraživački projekat u vrednosti od oko 900.000 evra, u vezi sa proučavanjem hidro-meteoroloških ekstrema, poplava i suša.

“Proučavanje hidro-meteoroloških ekstrema je zbog svoje složenosti od posebnog značaja za jugoistočnu Evropu. Predviđanja nam govore da usled klimatskih promena dolazi do promena hidrološkog ciklusa, što bi moglo da dovede do povećanog rizika od poplava”, kaže rukovodilac EXtremeClimTwin projekta dr Biljana Basarin sa Odeljenja za geografiju, turizam i hotelijerstvo (Katedra za fizičku geografiju).

Kako se dodaje na sajtu fakulteta, pamtimo da je nekoliko razornih poplava u centralnoj Evropi tokom poslednjih 20 godina prouzrokovano upravo ekstremnim padavinama.

Složenost odnosa između atmosferskih uslova, ekstremnih padavina i poplava, zajedno sa uočenim rastućim trendovima, ukazuju na neophodnost unapređivanja nauke i izgradnje istraživačkih kapaciteta u ovoj oblasti i u Srbiji.

Gubici usled ekstremnih klimatskih i hidroloških događaja iznosili su 453 milijardi evra, u proseku 12 milijardi evra godišnje, 79.200 evra po kvadratnom kilometru ili 811 evra po stanovniku.

Prirodno-matematički fakultet je prepoznao ovu potrebu i predlogom projekta uspešno konkurisao na poziv iz Okvirnog programa Evropske unije za istraživanje i inovacije pod nazivom Horizont 2020 (H2020-WIDESPREAD-2020-5 Twinning).

Predlog projekta je ocenjen sa maksimalnih 15 poena kao najbolji iz Srbije. Projekat će se realizovati pod nazivom “Twinning for the advancement of data-driven multidisciplinary research into hydro-climatic extremes to support risk assessment and decision making” (ExtremeClimTwin), i Prirodno-matematičkom fakultetu i partnerima obezbeđuje skoro 900.000 evra za izgradnju istraživačkih kapaciteta u oblasti otkrivanja i opisa ekstremnih hidro-klimatskih događaja.

Partneri PMF-a na ovom projektu su tri izvrsne istraživačke institucije iz EU: kompanija Climate Risk Analysis iz Nemačke, Loughborough University iz Velike Britanije i Centre for International Climate Research iz Norveške.

EU partneri će putem obuke za članove istraživačkog tima sa PMF-a preneti znanje i istraživačke veštine.

Umrežavanje sa EU partnerima će se ostvarivati na svim nivoima, a takva razmena znanja je na korist svih učesnika u projektu, šire naučne zajednice i svakako, zbog aktuelnosti problema, mnogih zainteresovanih strana iz neakademskog sektora. Projekat je značajan i za negovanje potencijala mladih istraživača PMF-a i strateško povezivanje fakulteta sa međunarodnim istraživačkim institucijama kroz održiva partnerstva i transfer znanja, rezultata i naučnih metodologija.

Projekat kreće od 1. novembra 2020. i trajaće 36 meseci.

Izvor: E-kapija

Požari opustošili preko 2 miliona hektara zemlje širom Kalifornije

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash

Prema podacima Šumarske službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD), samo ove godine u Kaliforniji je izgorelo preko 2 miliona hektara zemlje.

Nažalost, požari i dalje izbijaju, a država smatra da najgore tek dolazi kako se leto bliži kraju. Obično period koji prethodi jeseni bude najrizičniji u pogledu izbijanja požara, a Kalifornija ove godine drži neslavan rekord u broju spaljenih hektara zemlje. Trenutno su na području zaliva San Francisko aktivna dva najveća požara u istoriji države, a više od 14.000 vatrogasaca iz cele zemlje mobilisano je da bi se suzbio ovaj i ostali požari širom države.

Tokom obeležavanja Praznika rada, trodnevni talas vrućina znatno je pogoršao situaciju. Trocifrene temperature i suvi vetrovi otežavali su vatrogascima kontrolu nad plamenom.

Građani su u stalnom problemu jer konstantno povećanje temperature i šumski požari utiču na snabdevanje električnom energijom u gradovima. Naime, Pacific Gas & Electric, najveća komunalna kompanija u državi, saopštila je da bi ove nedelje mogla prekinuti napajanje strujom čak 158.000 domaćinstava. Prema navodima kompanije, ovaj potez bi bio preduzet kako bi se smanjio rizik da dalekovodi kompanije i propratna oprema budu uzork još većih požara.

Prema rečima Rendija Mura, regionalnog šumara američke Šumarske službe u pacifičkom jugozapadnom regionu, država će zatvoriti svih osam nacionalnih parkova u ​​južnoj Kaliforniji kako bi se sprečila dalja šteta. Mur kaže da će se zatvaranja svakodnevno razmatrati na osnovu dostupnih podataka i procene mogućnosti rizika. Služba prati dnevne temperature i druge vremenske aspekte koji bi mogli da dovedu do izbijanja požara. Ova odluka znači da svi kampovi u nacionalnim šumama ostaju zatvoreni do daljnjeg.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Situacija sa požarima širom Kalifornije je opasna i mora se shvatiti ozbiljno. Postojeći požari pokazuju ekstremno ponašanje vatre i veliku mogućnost širenja, dok se očekuje i stvaranje novih žarišta kako se vremenske prilike pogoršavaju. Najveći problem je što mi jednostavno nemamo dovoljno resursa za potpuno gašenje i ne možemo da obuzdamo svaki prijavljeni slučaj izbijanja vatre”, upozorio je Mur.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Frezno, Madera, Meripoza, San Bernardino i San Dijego, saopšteno je iz njegovog kabineta. Do sada je nastradalo 8 osoba i uništeno preko 3 hiljade objekata. U jednom trenutku u Los Anđelesu je izmerena rekordna temperatura od čak 49.4 °C, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

Stručnjaci se slažu da su presudni faktori za ovakav razvoj događaja suva zima, udarci munja, visoke temperature i klimatske promene i šume bez vegetacije.

“Rešenje? Proređivanje šuma, bolja građevinska regulativa, više obnovljivih izvora energije, jaka elektroenergetska mreža. Kratkoročno? Budite oprezni sa vatrom i molite se za kišu”, poručuju stručnjaci.

Jovana Canić

EU najveći trgovinski partner Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je ubedljivo najveći i najvažniji trgovinski partner Srbije u 2019., pokazuju podaci koje je objavila Delegacija EU u Srbiji. Prema njima čak 63 odsto ukupne trgovine Srbije u 2019. obavljeno je sa Evropskom unijom.

Ukupna trgovina između EU i Srbije iznosila je 24.9 milijardi evra, što je za 250 odsto više u odnosu na 2009., kada je počeo da se primenjuje Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Prošle godine EU je izvezla u Srbiju robe i usluge u vrednost od 13.6 milijardi evra, dok je izvoz Srbije u EU imao vrednost od 11.3 milijarde evra.  Rusija i Kina su na drugom i trećem mestu, ali na znatno nižim trgovinskim nivoima (odnosno 2.7 milijardi i 2.4 milijarde) – deset puta niže od trgovine između Srbije i EU, ako izuzmemo trgovinu sa CEFTA članicama koja se zapravo nalazi na drugom mestu.

Pored trgovine sa Evropskom unijom, regionalna trgovina na zapadnom Balkanu je ta koja pruža najbolju tržišnu priliku za srpsku ekonomiju. Pošle godine izvoz srpske robe u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 1.4 milijarde evra, u Rusiju 0,83 milijarde evra, Severnu Makedoniju 0.67 milijardi evra i u Kinu 0.27 milijardi evra.

“Ove brojke pokazuju da su dobrosusedski odnosi, međusobno razumevanje, ukidanje trgovinskih barijera i dobra saradnja veoma važni za Srbiju, a proces integracije u EU je u njenom interesu. EU ostaje takođe ne samo najvažniji trgovinski partner Srbije, već i njen najveći donator i investitor “, navodi se u izjavi Delegacije EU.

Ostali ekonomski podaci koji ovde nisu prikazani pokazuju da je Srbija imala značajne koristi od trgovinskog i ekonomskog povezivanja sa EU. Vrednost srpskog izvoza u EU više je nego utrostručen sa skoro 3.4 milijarde evra u 2009. na 11.3 milijarde evra u 2019., što pokazuje da je EU važan faktor za ekonomski razvoj Srbije. Ovo se posebno odnosi na poljoprivredne proizvode. Srbija izvozi više od 50 odsto svojih poljoprivrednih proizvoda u EU i ima koristi od pozitivnog trgovinskog bilansa poljoprivrede od 400 miliona evra koji Srbija ima sa EU.

Objavljene informacije zasnovane su na podacima Zavoda za statistiku Srbije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije.

Izvor: EU info centar

Dobra energija započela obilazak hrvatskih gradova

Foto-ilustracija: Pixabay

Od 7. do 18. septembra 2020. godine, Zelena energetska zadruga (ZEZ) kreće na putovanje Hrvatskom tokom kojeg će pomoći gradovima i građanima da shvate i iskoriste potencijal obnovljivih izvora energije. Za dve nedelje putovanja posetiće čak 10 gradova i pobrinuti se da zainteresovani saznaju sve što ih zanima o pokretanju energetske revolucije kod kuće ili u lokalnoj zajednici.

https://www.facebook.com/zelenaenergetskazadruga/posts/3415750781805208

ZEZ veruje da za snažniji korak ka obnovljivoj energiji i održivoj budućnosti moramo raditi zajedno. Zbog toga program turneje Dobra energija uključuje sve: gradove, građane, predstavnike udruženja, preduzeća i drugih organizacija. Na ovaj način u organizaciji žele da osiguraju da svaka lokalna zajednica sprovodi projekte, ideje i poslovne modele prilagođene prema njenim specifičnim potrebama.

U Hrvatskoj trend smanjenja upotrebe domaćih izvora energije raste od ranih devedesetih, a predviđa se da će se nastaviti i u budućnosti. Očekivana posledica ovoga biće veća potreba za uvozom energije. Paradoksalno, Hrvatska ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije – kada je u pitanju samo solarna, ona je na vrhu evropske skale sa prosečno 2.600 sunčanih sati godišnje. Podsticanje upotrebe domaćih izvora energije postaje sve važnije, a aktivna uloga članova lokalne i regionalne samouprave je presudna.

Među građanima i ključnim lokalnim i regionalnim akterima postoji značajno interesovanje za projekte obnovljive energije (solarna energija, agrobiomasa), ali i jednoj i drugoj strani je potrebna dodatna podrška u njihovoj realizaciji. “Tokom ove turneje istražićemo kako možemo da pružimo tu vrstu podrške što većem broju gradova u Hrvatskoj”, objasnila je Hajdana Rukavina, član organizacionog tima.

Turneja Dobra energija počinje 7. septembra u Varaždinu, nakon čega se nastavlja ka drugim gradovima sve do krajnjeg odredišta 18. septembra u Puli. U svakom gradu planiran je deo programa tokom kojeg će svi zainteresovani građani moći da se posavetuju o uspešnoj realizaciji projekta solarne elektrane i u njihovim domaćinstvima.

Više informacija: https://vvv.zez.coop/turneja-dobra-energija/

Izvor: ZEZ

Populacije divljih vrsta od 1970. godine smanjene za dve trećine

Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)
Foto: Pixbay

Svetska populacija sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u proseku su smanjene za dve trećine za manje od pola veka, otkriva objavljeni Izveštaj o životu na planeti 2020, svetske organizacije za prirodu WWF. To je velikim delom rezultat uništavanja životne sredine koje doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije koronavirusa.

Neophodne promene uključuju efikasnije i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada, pa i odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

I dok su neki od tih faktora prenamena zemljišta i trgovina divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija jeste gubitak i degradacija staništa, uključujući i seču šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.

Od 1900. godine nestalo je više od 70 odsto svetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 odsto, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svetske reke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja su prekomerno eksploatisana, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našem regionu.

U Srbiji smo svedoci velikog napada na naše reke. Planirana je izgradnja preko 800 malih hidroelektrana. Ako dozvolimo da se ovo nastavi, većina potoka i reka biće ugroženo, a njihove vode će presušiti. To će kao posledicu izazvati veliki gubitak biodiverziteta, a lokalne zajednice će morati da podnesu najveći teret”, rekla je Nataša Milivojević iz WWF Adrije i dodaje da ukidanjem subvencija za male hidroelektrane, sprovođenjem projekata obnove reka i širenjem mreže zaštićenih područja, možemo obezbediti održivu i otporniju budućnost za prirodu i ljude.

Photo: UNEP

Akcenat na održiviju proizvodnju hrane

Neophodne promene uključuju efikasnije i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada, pa i odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

Generalni direktor WWF International Marko Lambertini zaključuje da “ako želimo da se nadamo obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svetski lideri moraju, pored napora za očuvanje prirode, da omoguće održiviji sistem proizvodnje hrane, na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma”.

Izvor: WWF Adria/Agroklub

Karantin za knjige koji vraća život u biblioteke

Foto: Unsplash/Anastasiia Chepinska
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanski univerzitet “Cattolica Sacro Cuore” je prvi uveo karantin za svaku knjigu koja je korišćena od strane studenta. U zajedničkim prostorijama su postavljene UV lampe koje kratkim talasima eliminišu bakterije i viruse. Studenti mogu da rezervišu i podignu knjige koje bi, nakon što bi bile vraćene u biblioteku, odmah bile dezinfikovane.

Univerzitet “Cattolica Sacro Cuore” koji ima sedište u Milanu, Breši, Pjaćenci, Kremoni i Rimu i sa ukupno 12 fakulteta i preko 500 amfiteatara jedan je od prvih u Italiji počeo sa radom 7. septembra vraćajući studente u svoje prostorije nakon pauze od marta uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Pored svih uobičajenih mera predostrožnosti ovaj univerzitet je prvi uveo i karantin za knjige. Naime, “Cattolica” ima veliki broj izuzetno starih knjiga i prvih izdanja koja svakako čuvaju na poseban način, no epidemija koronavirusa dovela je do toga da se uvede karantin za svaku knjigu koja je korišćena od strane studenta.

Zahvaljući saradnji Univerziteta i firme “Tirenija” iz Đenove, italijanske firme koja ima veliko iskustvo u snabdevanju proizvodima i uslugama za kulturna dobra, a naročito za sanifikaciju knjiga i dokumenata, univerzitet u Milanu je prvi dobio aparate koji će svojim radom omogućiti bezbedno studiranje, a i rad svim zaposlenima.

U zajedničkim prostorijama su postavljene UV lampe koje kratkim talasima eliminišu bakterije i viruse. I tokom karantina studenti su mogli, zahvaljujući efikasnoj organizaciji Univerziteta, da rezervišu i podignu knjige koje bi, nakon što bi bile vraćene u biblioteku, odmah bile dezinfikovane.

Univerzitet u Milanu ima dva aparata visoke tehnologije koji koriste UVC zrake i ozon u cilju dobre dezinfekcije materijala i prostorija u kojima se nalazi osoblje i studenti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexis Brown)

Prvi aparat je ormar koji ne propušta vlagu i koristi se za sanifikaciju materijala od papira, a funkcioniše na sledeći način – nakon korišćenja knjiga ili dokumenti se stave u ormar koji, zahvaljujući ozonu i hladnoj plazmi, sanifikuje sadržaj u trajanju od 90 minuta eliminišući na taj način svaki trag bilo kog virusa, bakterija, gljivica i određenih vrsta insekata.

Drugi aparat je “abios” i omogućava sanifikaciju ambijenata u zonama poput biblioteka i amfiteatara, a funkcioniše zahvaljujući posebnim UV kratko talasnim lampama koje eliminišu gljivice, bakterije i virus u vazduhu u formi bio aerosola.

Ovaj aparat je već u upotrebi u jednoj od biblioteka i omogućava zdravu okolinu i potpuno odsustvo virusa, mikroorganizama i bakterija. Ovakva sanifikacija površina i ambijenata se koristi i kao prevencija, a upotreba UVC i ozona se smatra, od strane naučnika, potentnim “ubicom bakterija i virusa”, te je testiran i korišćen protiv ebole i drugih koronavirusa koji su poznati nauci.

“Abios” usisava vazduh iz ambijenta, eliminiše prašinu koja se u njemu nalazi, steriliše vazduh i vraća ga u atmosferu sanifikovanog do 99.98 odsto.

Kompanija “Tirenija” sa sedištem u Đenovi zahvaljujući tehnologiji zasnovanoj na ozonu omogućava i organizaciju događaja sa velikim brojem ljudi, te je potražnja za njihovim aparatima u porastu, a Univerzitet “Cattolica” je prvi, uloživši više od milion evra, uveo ovaj način zaštite zaposlenih i studenata u akademskom svetu u Italiji, pokazavši da im je na prvom mestu sigurnost svih studenata i onih koji će se tek upisati na fakultet u ovim nesigurnim vremenima.

Izvor: RTS