Home Blog Page 659

Uspešna akcija čišćenja naselja Vojvoda Vlahović

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Povodom Svetskog dana čišćenja, Udruženje građana „Moje naselje” organizovalo je akciju čišćenja naselja, uz podršku GO Zvezdara i JKP „Gradska čistoća”, saopšteno je iz Opštine Zvezdara.

Pod motom „Nije blam da počistiš sam”, građani su već sproveli manje akcije i očistili veći deo naselja, a „Gradska čistoća” je sa dve deponije odnela veliku količinu đubreta.

Doprinos akciji čišćenja dali su i predstavnici Opštine Zvezdara sa predsednikom Vladanom Jeremićem na čelu, koji je rekao da je ta opština uvek spremna da pomogne i pruži podršku u ovakvim aktivnostima. Zahvalio je svima koji su učestvovali u akciji i tako omogućili da ovo naselje izgleda lepše i uređenije.

“Obaveza svih nas je da omogućimo da uslovi u kojima živimo budu lepši i kvalitetniji”, rekao je Jeremić i istakao da će uskoro dečje igralište u naselju biti osvetljeno, jer je „Javno osvetljenje” počelo da postavlja bandere za rasvetu, što će doprineti da ovo naselje bude bezbednije, ali i čistije.

Foto ilustracija: Pixabay

Marko Mladenović iz Udruženja „Moje naselje” rekao je da je ovo završetak akcije koja je počela 7. septembra i da je u njoj učestvovalo više od 20 ekipa koje su sakupile preko 400 vreća đubreta.

GO Zvezdara podržava ovu već tradicionalnu akciju i radiće ubuduće više na ekološkom razvoju, povećanju zelenih površina, energetskoj efikasnosti i na taj način podržati Grad Beograd kao kandidata za „Zelenu prestonicu Evrope” 2022. godine, navodi se u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

Aplikacija „Moje drvo” za sve Beograđane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio je danas, gostujući u jutarnjem programu RTS-a, da Beograd u narednih deset dana pokreće aplikaciju za android telefone „moje drvo” kako bi se omogućilo svim građankama i građanima Beograda da učestvuju u pošumljavanju našeg grada.

“Gradska aplikacija „moje drvo” je android aplikacija koja omogućava da svaki građanin pronađe mesto na kojem je Grad planirao da sadi drveće tokom godine, a sadimo oko šest hiljada stabala godišnje. Svako može da izabere stablo i da putem računa za mobilni telefon plati sadnicu za mesto koje želi. Kada budemo zasadili drvo, pored stabla će stajati natpis ko je donirao sadnju. Tako svaki građanin može da ima svoje drvo i da pruži konkretan doprinos ozelenjavanju našeg grada. Nadam se da će ovu aplikaciju koristiti i kompanije koje bi, recimo za Novu godinu, mogle da kupe svojim partnerima drvo umesto poklona koji se često prave tako da se zbog njihove izrade seku stabla”, rekao je Vesić.

On je dodao da će Grad u narednih deset dana predstaviti aplikaciju koja će biti dostupna i aktivna, te da se to poklapa sa 1. oktobrom kada počinje sezona jesenje sadnje.

“Danas je oko 16 odsto površine Beograda pod zelenim površinama, što je jedan odsto više nego 2012. godine. Od 2011. godine do danas pošumljeno je oko 900 hektara novih zelenih površina u Beogradu. Trenutno Beograd ima oko 60.000 stabala na tri hiljade hektara zelenih površina kojima upravlja. JKP „Zelenilo – Beograd” je za šest godina zasadilo 36.808 stabala, a ove godine do juna je zasađeno skoro tri hiljade novih stabala”,  rekao je Vesić.

On je dodao da je Grad duž ulica sa frekventnim saobraćajem, kao što su bulevari Mihajla Pupina, Oslobođenja i Vojvode Mišića, ulice Ušće i Radnička, uradio zelene zidove, dužine 1.572 metra, a postavljeno je i 4.578 saksija sa cvećem.

“Poslednje četiri godine samo u najužem centru grada, na Trgu republike, Obilićevom, Kosančićevom i Topličinom vencu, u ulicama Kralja Petra, Karađorđevoj, Balkanskoj i Vuka Karadžića, na Savskom trgu, platou ispred Doma omladine i u Beogradu na vodi zasađeno je 655 novih stabala”, precizirao je zamenik gradonačelnika.

Izvor: Grad Beograd

Okončana prva nedelja foto-konkursa Natura 2000 u kadru

Foto: Energetski portal

Tokom prve nedelje nagradnog foto konkursa Natura 2000 u kadru, na naš sajt pristiglo je više od 150 fotografija.

Obožavaoci prirode i ljubitelji fotografije poslali su nam divne trenutke koje su zabeležili u prirodi. Stručni žiri nije imao lak zadatak da odabere tri najbolje, budući da su se takmičari izuzetno potrudili da ovekoveče momente u prirodi. Svoje fotografije i dalje šaljite putem ovog linka.

U selekciji najboljih nedeljnih fotografija učestvovali su: vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Oni će svake nedelje birati dvadeset najboljih fotografija koje su pristigle u prethodnoj nedelji, a autori će imati priliku da se u finalu nadmeću za neku od tri novčane nagrade:
1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Naša je namera da pokažemo važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da prikažemo lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000.

Teme na koje treba da se fokusirate su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, održiva poljoprivreda, održivi turizam i druge komercijalne aktivnosti.

Eko foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i EU projekat Natura 2000. Mreža Natura 2000 je mreža zaštićenih područja u svim evropskim zemljama koja ima za cilj da se sačuvaju najvrednije vrste i staništa.

Uskoro objavljujemo galeriju pobedničkih fotografija iz prve nedelje takmičenja.

Zapamtite: Fokus na prirodu i šaljite nam svoje fotografije!

Mobilnost “mejd in Srbija”

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Jovan Radaković/EU info centar

Kada bi Deda Mraz, za kojeg se veruje da živi u malom selu u Laponiji na severu Finske, želeo da vidi pingvine – za to bi mu bio potreban čitav život. Prosečna osoba dnevno napravi oko 7.500 koraka te, ukoliko bi se tim ritmom kretala svakodnevno i živela 80 godina – tokom života bi prevalila oko 170.000 kilometara. Toliko je (pravolinijski) udaljeno to magično selo od središta Južnog pola na kojem žive pingvini.

Avionom bi ova distanca mogla da se prevali za oko 13 sati, ali bi (u slučaju tipa Boing 747) gasovi, od 12 litara goriva koliko taj avion sprži za svaki pređeni kilometar, ostajali u vazduhu. U tim gasovima najviše ima ugljen-dioksida (CO2) kog naučnici nazivaju “gasom staklene bašte”. U poslednje dve decenije procenat CO2 u atmosferi povećan je za 28 odsto zbog čega smo dobili: globalno zagrevanje, poremećeno odvijanje vremenskih pojava i topljenje leda na polarnim kapama. Tako bismo mogli ostati i bez Deda Mraza i bez pingvina.

Težeći da smanji upotrebu fosilnih goriva, čovek se okrenuo uvođenju električnih automobila. Prva serijska proizvodnja elektro-automobila pokrenuta je 2.000. godine u japanskoj fabrici “Tojota” sa modelom “Prius”. Brojna taksi udruženja u evropskim metropolama među prvima su uz pomoć svojih vlada počela kupovinu “automobila bez zagađenja”. Javni saobraćaj na motorni pogon u Evropi, godinama unazad radi na prelasku sa fosilnih goriva na korišćenje alternativnih (bio-goriva ili elektro-motora), ali i na jačanju svesti građana o potrebi kretanja peške, na biciklu, skuterima, rolerima…

Tokom 2002. godine u Subotici, na severu Srbije, grupa inovatora okupljena oko Jovana Radakovića spojila je sve što se u zemlji moglo naći: domaći automobil “Yugo 45 Coral” koji je proizvodila tadašnja fabrika “Zastava” iz Kragujevca, nadarene inovatore sa Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda, fabriku elektro-baterija “Krušik” iz Valjeva i fabriku elektromotora “Sever” iz Subotice.

Prototip automobila imao je solidne performanse i mogao je da razvije brzinu od 90 km/h. Polovina baterije bila je smeštena u predelu motora, a druga polovina kod zadnje klupe, zbog stabilnosti u vožnji. Baterija se mogla dopuniti za 5 časova. Auto je pokretao elektro-motor snage 9 kilovata, prerađen od industrijskog trofaznog elektro-motora i mogao je da savlada uspon od 20 odsto.

“Elektro Yugo” bio je registrovan (svega nekoliko dana) i njime se inovator Radaković dovozio od kuće do istraživačke radionice. Najduže putovanje ovim modelom izveo je tvorac projekta na relaciji Beograd – Kragujevac (120km). Auto je imao dva sedišta, radijus kretanja od 60 km, a težina vozila iznosila je 1.200 kilograma.

Foto: EU info centar

Projekat nije dobio dalju podršku u istraživanju, ali se video prezentacija postignuća i dalje može videti na ovom linku.

Automobil “Yugo 45” ipak je postao svetski poznat. Ali ne zbog modela sa električnim motorom već zato što je američki glumac Semjuel L. Džekson, u maniru napete ulične jurnjave, u njemu provozao kolegu Brusa Vilisa preko Bruklinskog mosta. To se dogodilo u filmu “Umri muški 3”.

Inovacioni projekat srpskog automobila na elektro-pogon muški je “umro” 2003. jer nije bilo podrške za nastavak istraživanja. Međutim, težnja ka pronalaženju novih rešenja za smanjenje CO2 u Srbiji kao i drugih inovatorskih rešenja je nastavljena:

• kompanija iz Srbije Strawberry Energy proizvela je prvi javni solarni punjač (“Strawberry drvo”) koji je danas u upotrebi u 23 zemlje sveta. Ovu inovaciju Evropska komisija nagradila je dodelom “Sustainable Energy Award” 2011;

• inovacioni Centar Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (odakle su ideje za e-Yugo potekle) nedavno je od Evropske investicione banke (EIB) dobio donaciju od 668.000 evra na ime unapređenja istraživanja i povezivanja sa privredom;

Evropska unija u Srbiji finansira obnovu železnice na pet ključnih pravaca kako bi unapredila saobraćaj i smanjila emisiju štetnih gasova u atmosferu;

• Beograd je od septembra 2019. sedište je Stalnog saobraćajnog sekretarijata, prvog zvaničnog EU tela sa sedištem izvan Unije koje je zaduženo za unapređenje i modernizaciju saobraćaja.

Evropska nedelja mobilnosti obeležava se u cilju unapređenja čistijeg saobraćaja i veće mobinosti građana. Ove godine promovišemo zalaganje Evropske komisije da Evropa do 2050. postane ugljenično netralan kontinent, pre svega smanjenem zagađenja i smanjenjem korišćenjem prevoza na fosilna goriva kao i povećanim kretanjem i korišćenjem alternativnog prevoza.

Izvor:  EU info centar

Češka uvodi zakon po kom 85 odsto namirnica mora da bude domaćeg porekla?

Foto ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Češka vladajuća stranka Ano i krajnje desni SPD predložili su amandman Zakona o hrani, koji bi obavezao trgovce da do 2027. godine najmanje 85 odsto prehrambenih proizvoda na policama prodavnica mora da bude češkog porekla.

Nedopustiva državna intervencija? 

Poslovni lobiji su sa ogromnim nezadovoljstvom dočekali ovaj predlog, a Privredna komora Češke ga je nazvala nedopustivom državnom intervencijom, koja će izazvati poremećaj na tržištu, pogoditi male trgovce i smanjiti kvalitet hrane.

“Zaustavljajući uvoz prekršilo bi se pravilo tržišta Evropske unije, a slične zakone komisija je već odbila u Rumuniji i Bugarskoj“, napomenuli su.

U kritikama ovog predloga ističe se i činjenica da Češka nije samoodrživa u velikom broju osnovnih namirnica, uključujući voće i povrće kao i svinjetinu i piletinu.

Deutsche Welle navodi podatak da se u Češkoj proteklih godina dogodio rast velikih kompanija na štetu malih farmera. Ističe kako je 90 odsto subvencija isplaćeno za 20 odsto poljoprivrednih proizvođača pa se javila sprega vlasti i dela poljoprivredne industrije.

Photo-illustration: Unsplash

Sve u korist “velikih”?

“Kvota za češku hranu bila bi korisna za velike poljoprivredne kompanije poput Agroferta, dok male farme nemaju mogućnost snabdevanja trgovina širom zemlje“, rekla je političarka Marketa Adamova, trenutna čelnica TOP 09 i dodala kako težnja za ograničavanjem uvoza nije ništa novo, ali da se sve više ubrzava pod vladom premijera Andreja Babisa koji je i sam osnivač Agroferta.

Kratko podsetimo, Babis je vlasnik grupe Agroefort, prehrambenog, hemijskog i energetskog lanca koji kontroliše ceo ciklus uzgoja i obrade uljane repice. Pored toga, proizvodi i đubrivo i pesticide, a takođe prodaje alate za uzgoj i biljku pretvara u biodizel.

Iako je češki ministar poljoprivrede Miroslav Toman jedan od onih koji su podržali spomenuti amandman, za lokalne medije komentarisao je da na taj način hrana ne bi hiljadama kilometara putovala u zemlju, čime bi se zaštitila okolina, njegovo ministarstvo još uvek razmatra predlog i traži dodatne ideje kako prikupili hranu od “lokalaca”.

Ipak, ove rasprave češkim građanima malo znače, prvenstveno onima koji rade u poljoprivrednoj industriji. Oni žele da njihovi proizvodi budu zaštićeni od navale jeftine inostrane hrane upitnog kvaliteta.

Izvor: Agroklub

Ekološka poljoprivreda ekonomski isplativija od konvencionalne?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavni izveštaj nezavisne institucije francuske vlade Frans Stratežija, pokazalo je da ekološke farme posluju s većim dobitkom u odnosu na konvencionalne. Iako se u njemu priznaje da u takvoj proizvodnji prinosi više variraju, Žilijen Fose, jedan od autora ovog istraživanja takođe tvrdi da ona ima ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promena.

“Korišćenjem otpornijih sorti, diversifikacijom proizvodnje i razvijanjem bioloških sredstava koji olakšavaju borbu sa insektima moguće je poboljšati ekološku otpornost”, naglasio je u razgovoru za Euractiv.

Analizirajući ekonomske podatke iz naučne literature i simulirajući model farme, istraživači su otkrili da je 41.600 poljoprivrednih gazdinstava koji poseduju zajedno dva miliona hektara pod ekološkim uzgojem, finansijski u boljem položaju. Takođe, pretpostavka je da bi se svakoj konvencionalnoj proizvodnji profit povećao za 25 odsto kada bi se prebacila na ekološku.

Više cene proizvoda 

Ove brojke se razlikuju od sektora do sektora, a vinogradarstvo ima najviše koristi.

Na osnovu podataka koje je još 2017. godine objavio francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (INSEE), eko vinogradi ostvaraju gotovo dvostruko više prihoda po hektaru. Ova značajna razlika može da se pripiše prodajnoj ceni takvih proizvoda, koja je nekad mnogo viša nego kod običnih.

“Iako su tržišne brojke u voćarstvu, povrtarstvu i stočarstvu niže, utvrđeno je da je i ekološka proizvodnja na tim područjima povoljnija”, dodaje Žulijen.

Novi sistem koji bi nagrađivao eko promociju 

Kako bi podstakao farmere da se okrenu zelenoj poljoprivredi, Frans Strateži preporučuje da javna pomoć koja bi im bila dodeljena, posebno iz ZPP-a bude proporcionalna njihovim naporima da smanje svoj uticaj na životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Takođe predlažu da se uvede sistem tzv. bonus-malus koji bi nagrađivao pozitivne akcije u vezi sa sa zaštitom životne sredine i bioraznovrsnosti, a istovremeno oporezivao ona gazdinstva koja previše koriste pesticide i ostala sredstva koja povećavaju udeo štetnih gasova.

Šta kad agroekologija postane norma? 

Međutim, prema Pjer-Mari Uberu, istraživaču i koordinatoru Evropske poljoprivredne inicijative na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI), malo je verovatno da će agroekološke oznake i sertifikati igrati veliku ulogu u ovom zelenom prelazu.

“To je zato što se eko poljoprivreda, kako bi zadovoljila zahtevne standarde, oslanja na značajnu razliku u cenama u poređenju sa konvencionalnom. Međutim, ako agroekologija postane norma, takva praksa više neće biti opravdana”, pojašnjava Uber.

Da li će ostale države članice preispitati tu mogućnost, tek će se videti. Međutim, u Francuskoj se pojam agroekologija već probio u politički leksikon, a ministar poljoprivrede Žilijen Dunormondi najavio je podsticaj ovoj vrsti tranzicije.

Izvor: Agroklub

Poljska planira da zabrani ubijanje životinja po verskim pravilima

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljska planira da zabrani klanje životinja po verskim pravilima za izvoz, a država će dati odštetu proizvođačima koji su zbog toga u gubitku, rekao je u četvrtak član vladajuće stranke u parlamentu.

Ova zemlja je jedna od najvećih evropskih izvoznica halal i košer mesa, s isporukama većim od 70.000 tona u 2017. godini, uglavnom u Izrael i Tursku, pokazuju podaci njihovog ministarstva poljoprivrede.

Prema jevrejskim običajima za košer, odnosno islamskim za halal meso, životinja mora da se zakolje brzim potezom noža i ispuštanjem krvi, što osuđuju aktivisti za prava životinja koji smatraju da je humanije uspavati ili omamiti životinju pre ubijanja.

Takvo klanje i dalje moguće za domaće tržište? 

Vladajuća nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) to želi da ograniči paketom zakona čiji je cilj poboljšanje dobrobiti životinja. Ali, kritičari smatraju kako samo žele da privuku birače na izborima 2023. godine, prenosi Reuters.

Nakon celovečernje rasprave parlamentarnog odbora, kojoj su prethodili protesti poljoprivrednika u Varšavi, odbijen je amandman o zabrani ritualnog klanja za izvoz. Međutim, ono će i dalje biti omogućeno za plasman mesa na domaćem tržištu.

Parlament je takođe raspravljao o predloženim ograničenjima uzgajanja životinja za krzno i ​​korišćenju divljih životinja u cirkusima i dodatnim sredstvima za brigu o psima i konjima koji su radili sa bezbednosnim snagama.

Pročitajte još:

Svađa u parlamentu 

Ipak, čini se da je vladajući savez Poljske u rasulu jer je spor oko mera za zaštitu životinja naglasio podele u tom taboru, povećavajući mogućnost prevremenih izbora, javljaju poljski mediji.

Spor oko promena zakona o pravima životinja, na koje se gleda kao na privlačenje mlađih glasača, zaustavio je razgovore o revidiranju ministarstava i zapretio dubljim problemima za koaliciju.

Zastupnik PiS-a i ministar poljoprivrede Jan Krztof Ardanovski, otvoreno je kritikovao zakon i glasao je protiv. Njegovi istomišljenici kažu da će to otuđiti glasače u PiS-ovim ruralnim delovima i naštetiti poljoprivrednicima.

Zabrana halal i košer mesa krši zakone u EU? 

U belgijskoj pokrajini Flandriji je, na primjer, halal i košer klanje zabranjeno. Nedavno je glavni advokat Suda Evropske Unije, Gerard Hofan izjavio kako ovu zabranu treba ukinuti jer nije u skladu s pravom EU.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)

Ova belgijska regija izglasala je zabranu klanja 2017. godine, pozivajući se na zabrinutost za dobrobit životinja, ali muslimanske i jevrejske grupe čije religije zabranjuju omamljivanje životinja odnele su bitku na sudu.

“Izuzetak u zakonu EU-a, tačnije omamljivanje životinja zbog verskih razloga se mora poštovati“, rekao je Hofan.

“To je neophodno kako bi se životinje zaštitile u najvećoj mogućoj meri za vreme usmrćivanja istovremeno osiguravajući poštovanje slobode vere i verskih uverenja”, napisao je.

Hofan je rekao da je zemljama EU dopušteno da pooštre pravila o dobrobiti životinja, ali samo ako se ne zadire u srž dotične verske prakse, odnosno ritualno klanje.

Osim Flandrije i belgijska regija Valonija prošle godine sprovela je zabranu klanja životinja bez omamljivanja, čime je automatski zabranjeno košer i halal meso, što je izazvalo burne reakcije u jevrejskoj zajednici i poređenju sa nacističkim progonom ovog naroda u Evropi.

Izvor: Agroklub

Predstavljen projekat „Srbija bez GMO – dva zakona, 20 godina“

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Srbija bez GMO – dva zakona, 20 godina“ naziv je projekta koji uz podršku grada Kragujevca realizuje Udruženje „Prvi prvi na skali“.

Projektom su, pored ostalog, predviđena predavanja priznatih stručnjaka iz ove oblasti, koja će biti održana u Skupštinskoj sali u septembru, oktobru i novembru sa ciljem da se javnost upozna sa genetski modifikovanim sistemom ishrane, kako je pravno regulisana oblast ova oblast i u kojoj meri je GMO prisutan u Srbiji.

Grad Kragujevac je sa još 136 gradova i opština u Srbiji potpisnik Deklaracije o sprečavanju prizvodnje, upotrebe i prodaje GMO hrane na njegovoj teritoriji.

Kao četvrti grad po veličini, koji ima svoja sela, razvijenu poljoprivredu i stočarstvo želimo da sprečimo proizvodnju i prodaju GMO hrane u Kragujevcu kako bi prodavali i kupovali domaće proizvode, a to je jedan od razloga zašto smo podržali projekat ovog udruženja, kazao je Stefan Nikezić, član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Libertine)

Zabrana prozvodnje i prometa GMO u Srbiji regulisana je Zakonom i kontrolu u skladu sa njim sprovodi fitosanitarna inspekcija koja kako kaže Dejan Milošević, autor projekta i osnivač Udruženja „Prvi prvi na skali“ nije u mogućnosti da kontroliše sve.

Na žalost svake godine javljaju se incidenti, uglavnom na teritoriji Sverozapadne Srbije. Kako ističe Milošević, najveći problem predstavlja prekogranična trgovina. S obzirom na to da postoji zakonska zabrana za GMO, na građanima je kao i na udruženjima koja se bave zaštitom životne sredine da prijavljuju slučajeve jer zbog nelegalnih radnji štetu imaju građani a ugroženo je i nečije zdravlje.

Prvo od tri predavanja koliko će ih biti, biće održano u subotu 19. septembra u 12.00 sati, a organizatori pozivaju zainteresovane da se zbog ograničenog broja posetilaca i primene epidemioloških mera prijave najkasnije do petka do 18.00 sati na mejl: info@prviprvinaskali.com.

Izvor: Grad Kragujevac

Organske solarne ćelije donose revoluciju u gradnji

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mogu li visoke staklene zgrade da postanu elektrane? Sudeći prema najnovijim istraživanjima ova genijalna ideja može uskoro da postane realnost.

Održavanje nebodera je komplikovano, a pre svega skupo. Jedan od velikih troškova jeste i električna energija potrebna za sisteme koji pokreću zgradu. A šta kada bi se staklena fasada prekrila solarnim panelima? Lepo, ali unutra će biti mrak. Međutim, možda ipak ima nešto u toj ideji.

Naime, nedavna istraživanja su pokazala da bi prozirne solarne ćelije, kada se postave između staklenih panela dvostrukozastakljenih prozora, mogle da budu energetska budućnost gradova.

Ipak, glavni izazov za naučnike je maksimizovanje energetske efikasnosti solarnih ćelija, a da se pritom ne ugrozi transparentnost elementa. Pomaka ima.

Foto: powerup.innoenergy.com

Tokom proteklog meseca tim istraživača sa Univerziteta u Mičigenu, postavio je novi rekord u energetskoj efikasnosti prozirnih solarnih ćelija u neutralnoj boji.

Uspeli su da postignu energetsku efikasnost od 8.1 odsto (do sada bilo od 2 do 3 odsto), sa 43.3 odsto transparentnosti i to koristeći se organskim sirovinama, kao i onih na bazi ugljenika, za razliku od konvencionalnog silicijuma. Iako solarne ćelije imaju blago zelenu nijansu, naučni tim kaže da su zapravo najsličnije sivoj boji sunčanih naočara ili prozora automobila.

„Prozori, koji su na površini svake zgrade, idealno su mesto za organske solarne ćelije jer nude nešto što silicijum ne može, a to je kombinacija vrlo visoke efikasnosti i vrlo visoke providnosti.“, istakao je Stiven Forest, univerzitetski profesor inženjerstva.

Zgrade sa staklenim fasadama obično imaju premaz koji reflektuje ili apsorbuje deo svetlosti, kako bi se smanjio intenzitet svetlosti ili kako bi se smanjilo prekomerno zagrevanje u unutrašnjosti objekta. Umesto da se ta energija odbaci, na ovaj način će se generisati energija za potrebe zgrade.

Na portalu Gradnja.rs možete naći nastavak teksta.

Vesić traži da se rad električnih trotineta reguliše zakonom

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić izjavio je da je Grad Beograd predložio zvanične izmene i dopune Zakona o bezbednosti saobraćaja, među kojima je i regulisanje rada električnih trotineta.

On je za Studio B istakao da je traženo da država donese odluku da li će električni trotineti biti dozvoljeni.

“Ukoliko budu dozvoljeni, treba da se zna ko ih može voziti, gde, kojom brzinom, kakvu opremu vozači moraju da imaju i koje starosti moraju da budu. Ne želimo da imamo situaciju da deca od 10 godina koriste električne trotinete ili da biciklisti moraju da imaju kacige, a oni koji voze trotinet ne moraju. Imali smo slučaj da vozač električnog trotineta vozi na auto-putu, što može da bude opasno po život. Kada su u pitanju bicikli, kao Grad Beograd tražili smo izmenu zakona i da se zvanično uvede pojam biciklističko-pešačke ulice. To su ulice gde je brzina vožnje automobila ograničena na 10 kilometara na sat, a prednost imaju pešaci i bicikli. Takođe smo tražili da se dozvoli korišćenje žute trake za bicikliste tamo gde Grad sa Saobraćajnom policijom i Saobraćajnim fakultetom proceni da je to bezbedno”, rekao je Vesić.

On je naglasio da, zbog koronavirusa, kompanije koje se bave proizvodnjom bicikala u Srbiji ne mogu da ih dovoljno proizvedu jer je potražnja ogromna.

“Usled velike potražnje, zahtevali smo da se uvedu subvencije za kupovinu domaćih bicikala jer je to i ulaganje u ekološki razvoj. Čekamo da nova Vlada stupi na dužnost i tada ćemo razgovarati sa nadležnim ministrima o usvajanju naših predloga, a u međuvremenu gradimo biciklističke staze. Povezali smo Slaviju, Savski trg i Ušće prema Brankovom mostu. U ovom trenutku radimo na oko deset kilometara biciklističih staza, a u naredne dve godine imaćemo završenih skoro 60 kilometara”, zaključio je Vesić.

Izvor: Grad Beograd

“Wizz Air” do marta obustavlja letove od Niša do Malmea

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pandemija koronavirusa, slabije kretanje ljudi i manje putovanja uslovili su i manju potražnju za avio-prevozom, pa je Wizz Air odučio, piše portal Fly from Niš, da obustavi letove sa “Konstantina Velikog” do Malmea od 19. septembra ove do 30. marta sledeće godine.

Šareni avioni mađarske kompanije koji saobraćaju na liniji NišMalme trebalo bi ponovo da se vide tek sledeće letnje sezone.

Letovi do švedskog grada iz Niša su već redukovani, a od 19. septembra ih više neće biti.

U Wizz Air-u kažu da nisu imuni na krizu koju je prouzrokovao koronavirus. Umesto sa 80 odsto kapaciteta, kako su planirali, leteće sa svega 60 odsto.

Inače, ovo nije prvi put da avio-prevoznik ukida baš ovu liniju iz Niša. Tako je bilo i u septembru 2018. godine, ali su već na proleće naredne godine letovi do Švedske obnovljeni.

Foto: Wikipedia/Jaba1977

Wizz Air je prva kompanija koja je nakon karantina zbog kovida vratila sve linije i sve letove sa niškog aerodroma.

Pored Malmea, avioni Wizz-a lete i do Dortmunda, Bazela, Memingema i Beča.

Sa druge strane, ukrajinska avio-kompanija “SkyUp Airlines” krajem oktobra uvodi direktan let na relaciji Kijev-Beograd, saopštila je ambasada Ukrajine u Srbiji.

Od Kijeva do Beograda će se stizati za manje od dva sata, kažu u ambasadi i ističu da će ponovno uspostavljanje direktnog leta između Kijeva i Beograda značajno olakšati održavanje poslovnih, privrednih, kulturnih i međuljudskih ukrajinsko-srpskih odnosa.

Kako je navedeno, reč je o privatnoj ukrajinskoj avio-kompaniji, koja je jedan od pet najvećih prevoznika putnika u Ukrajini i jedna od najdinamičnijih avio-kompanija u Evropi.

Kompanija posluje u skladu sa hibridnim modelom odnosno obavlja čarter letove i redovne niskobudžetne letove u odnosu 50/50.

Izvor: Južne vesti / RTS

Gradonačelnik pokrenuo kampanju „Pešači i recikliraj”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i Nemanja Komatović iz Fondacije „Recan” ozvaničili su početak kampanje „Pešači i recikliraj” na Trgu republike, gde je postavljena skluptura umetnika Viktora Kiša – tricikl namenjen popunjavanju limenkama. Događaj je deo ovogodišnjeg obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti, koja promoviše pešačenje, biciklizam i javni prevoz, odnosno ekološke vidove saobraćaja.

Kako je istakao gradonačelnik, cilj je da se s jedne strane skrene pažnja na nemotorizovane načine transporta u Beogradu, a s druge da se ukaže na značaj čistijeg i zdravijeg grada. On je istakao da je zaštita životne sredine važan aspekt Evropske nedelje mobilnosti.

“Samo recikliranjem limenki ostvaruje se čitav niz koristi, od kojih je najvažnija zaštita životne sredine i zdravlje svih nas, ali ne treba zanemariti ni finansijsku korist. Reciklažom se štedi energija, a čak 75 odsto aluminijuma održava se i ostaje u prirodi zato što se ne koriste nove količine, već upotrebljene”, rekao je Radojičić.

O svemu ovom gradonačelnik je razgovarao sa đacima OŠ „Drinka Pavlović”, koji su ubacivali prikupljene limenke, a sama skulptura nalaziće se na ovoj lokaciji do 22. septembra. Prikupljene limenke biće donirane u humanitarne svrhe Udruženju „Živimo zajedno”.

Foto: Grad Beograd

Radojičić je zahvalio svima koji učestvuju u ovoj kampanji, skrećući pažnju na pešačenje, biciklizam, zdraviji život, čistiji grad, reciklažu i uopšte ekologiju.

“Pozivam sve Beograđane da daju svoj doprinos razvoju reciklaže, da što više pešače i voze bicikl tokom čitave godine i pomognu da grad bude zdraviji i čistiji”, naglasio je Radojičić.

Nemanja Komatović je zahvalio gradonačelniku i čitavom njegovom timu zato što su prepoznali suštinu reciklaže – svojstvo metala jeste da se reciklira beskonačno, bez gubitaka na kvalitetu.

“Simbolika tricikla jeste u tome da je on jedan od prvih prevoznih sredstava, a recikliranjem limenki iz ove skulpture može da nastane novi bicikl. To je ta permanentnost metala, koja datira još iz srednjeg veka. Zato su te dve teme u kampanji veoma lepo ukomponovane “, naveo je Komatović.

Izvor: Grad Beograd

Kako da ne budete žrtva greenwashinga?

Foto-ilustracija: Unsplash (Freestocks)
Foto-ilustracija: Unsplash (Freestocks)

Jedan trgovinski lanac je nedavno izbacio kolekciju odeće od recikliranog poliestera i drugih materijala i u promotivne svrhe je zavio u “zelenilo”.

Reklamna kampanja mi odaje utisak da ćemo noseći njihove haljine, čak i ako smo u prošlosti donosili odluke kojima smo se možda ogrešili o planetu, preporoditi čovečanstvo u poboljšanom obliku sa prefiksom “eko” – izniknuće stabla koja smo posekli, ptice umrle u letu zbog porasta temperature će naprasno oživeti, vaskrsnuće i druge izumrle vrste, ugljen-dioksid će ispariti u nepovrat… Ma iskreno mi deluje kao da ćemo, ukoliko kolektivno kupimo dovoljni broj odevnih komada, okajati i izvorni greh. Kao velike gubitnike u ovoj priči vidim kineske prodavnice koje nam već godinama unazad nude opciju da, na plus trideset, neprijatno mirišemo u majici od spaljenih plastičnih flaša, ali usled izostanka marketinške strategije kojom bi taj akt prikazali kao dobročinstvo prema Zemlji ne uspevaju da se u jednakoj meri istaknu među potrošačima željnim opravdanja za njihov preterani konzumerizam.

Talas zabrinutosti zbog klimatskih promena učinio je da se svi – od avio-prevoznika i energetskih preduzeća preko proizvođača automobila do restorana i stadiona – okrenu zaštiti našeg prirodnog okruženja.

Termin greenwashing ili eko-manipulacija koristi se za prakse kompanija ili organizacija koje više novčanih sredstava i vremena utroše na ubeđivanje javnosti da su ekološki nastrojene, nego na sprovođenje aktivnosti za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu u okviru svog poslovanja. Same sebe farbaju u zelenu boju, koja simboliše očuvanje prirode, iako ona u realnosti ne oslikava njihovu pojavu. Na sličnim osnovama počiva i linija održive garderobe pomenuta na početku.

Nekoliko brzinskih činjenica o tom proizvodno-prodajnom lancu:

  • Svake godine na tržište “izbaci” više od 600 miliona proizvoda, a tek mali postotak trenutno vodi poreklo iz plastike i otpada, što svakako nije dovoljno da se reši globalni problem zagađenja;
  • Spaljuje neprodate artikle;
  • Prema istrazi međunarodne organizacije Greenpeace, odlaže toksične hemikalije u azijske reke među kojima je i Jankcekjang;
  • Optužen je da radnici u njegovim fabrikama primaju toliko niske plate da njima ne mogu da prehrane svoje porodice – okončanje eksploatacije radnika i modernog robovlastištva je svakako deo šire društvene odgovornosti, kako eksploatatora i robovlasnika, tako i pojedinaca koji bi trebalo da bojkotuju sve one čiji rad počiva na tlačenju i zloupotrebi drugih ljudi;
  • Naš današnji protagonista – odnosno, preciznije rečeno, antagonista – imao je i rasističke ispade…

Ako nešto zvuči suviše dobro da bi bilo savršeno, Google je tu da vam otkrije “prljav veš”. Samo objektivno informisan, a ne obmanut, kupac može da donosi “conscious” izbore.

Svaki mali korak se računa, osim u slučaju kada neko želi da ga predstavi kao spasonosni kako bi doveo u zabludu onoga od koga ima potencijalnu korist. Kako biste vi sami načinili isti, kupujte i bacajte manje, a popravljajte i štedite više.

Jelena Kozbašić

Gradonačelnik Beograda otvorio izložbu posvećenu urbanoj mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić otvorio je izložbu posvećenu urbanoj mobilnosti u Beogradu, čime je počelo obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti u Beogradu, koja traje od 16. do 22. septembra.

On je ovom prilikom istakao da se od 2002. godine u Evropi obeležava nedelja mobilnosti, a u Beogradu već dvanaesti put.

“Suština nedelje mobilnosti je da se popularizuje saobraćajna hijerarhija prema kojoj je na prvom mestu pešačenje i vožnja bicikla, a zatim slede prevozna sredstva koja koriste obnovljive izvore energije i najmanje zagađuju životnu sredinu. Za razvoj grada u tom pravcu važno je da imamo razvijenu infrastrukturu, ali i da podižemo svest ljudi kako bi se polako menjale naše navike. Grad Beograd je u prethodnih osam godina mnogo uradio u tom pravcu i izložba koju danas otvaramo prikazuje infrastrukturne projekte koji su urađeni u prethodnom periodu, a doprinose uspostavljanju ove „zelene” hijerarhije”, rekao je Radojičić.

On je istakao da je deo izložbe posvećen silasku Beograda na reke, kao važnom strateškom pravcu razvoja prestonice.

“Prikazuje se Savski park, Savski kej i povezanost tog dela grada sa centralnim delom preko pasarele na Kalemegdanu. Važan deo izložbe su i pešačke zone u užem gradskom jezgru, kao što su one na Topličinom vencu, Obilićevom vencu i Trgu republike i njihova uvezanost. Imamo odlične predispozicije za unapređenje mobilnosti u našem gradu i nadam se da ćemo sa građanima i stručnjacima dalje razvijati Beograd u tom pravcu”, rekao je gradonačelnik.

Foto: Grad Beograd

On je naglasio da je među značajnim projektima, koji će se ubrzo realizovati, i pešačko-biciklistički most koji će povezivati Adu sa Novim Beogradom.

“Na izložbi je prikazan segment grada u kojem ćemo razvijati linijski park. Na ovom planu imamo mnogo zadataka koje je potrebno rešiti da bi se taj deo grada razvijao i izgradilo 4,8 kilometara pešačke i biciklističke staze“, kazao je Radojičić i pozvao sve Beograđane da iskoriste priliku i pogledaju izložbu.

Glavni urbanista Marko Stojčić istakao je da izložba prikazuje samo deo onog što je Grad do sada uradio.

“Linijski park daje pešacima i biciklistima prostor koji do sada nisu imali. Realizacija tog projekta započeće od druge polovine sledeće godine i u naredne tri i po godine će biti završen. Beograd će time dobiti oko 16 kilometara pešačko-biciklističke zone, koja će, umesto ranije odsečenosti reke od urbanog izgrađenog tkiva, imati prostor koji nije značajan samo u ekološkom smislu već i Beograđanima omogućava zdraviji život. U planu je nekoliko projekata, a jedan od njih je proširenje pešačke zone Knez Mihailove ulice. To su projekti koji su krenuli od rekonstrukcije Obilićevog venca, Topličinog venca i svih onih ulica sa savske strane uz Knez Mihailovu ulicu. Takođe je uređen Kosančićev venac i izgrađena pasarela, čime je ostvarena fizička veza između Knez Mihailove ulice i reke Save, a što je više od 150 godina bila glavna tema za one koji su se bavili izgradnjom Beograda”, kazao je Stojčić.

On je istakao da u Gradu Beogradu ima oko 650 hiljada automobila.

“Svake godine povećava se broj automobila za 11 hiljada. Na osnovu tuđih iskustava, znamo da će nam najveći problem biti zagušenost gradskih ulica automobilima”, kazao je Stojčić.

Foto: Grad Beograd

On je naglasio da je pokrenuta i rekonstrukcija Ulice Strahinjića bana i Palmotićeve.

“Rekonstrukcija ovih ulica je pokrenuta u cilju smanjivanja kolovoza, koji će biti tri i po metra, te drastičnog proširenja trotoara kako bi pešaci, majke sa kolicima i osobe sa posebnim potrebama bez problema mogli da prošetaju. Aktuelno je mnogo projekata, a svakako najvažniji i najskuplji je izgradnja metro sistema u skladu sa kojim i radimo sve gradske projekte. Onog dana kada bude profunkcionisao metro, sve će se preokrenuti. Na svima nama je da se prilagodimo vremenu koje je ispred nas, a to je vreme sa znatno manje automobila na ulicama našeg grada”, rekao je Stojčić.

Sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović je istakao da ovogodišnja poruka poslata iz Beograda, ali i cele Evrope jeste „mobilnost bez zagađenja”.

“Naš saobraćajni sistem se upostavlja u pravcu koji podrazumeva da prethodno pomenuta hijararhija treba da bude naša vodilja. Na ovaj način će se smanjiti količina izduvnih gasova na ulicama i omogućiti Beograđanima kvalitetniji i zdraviji život. Prošle godine izradili smo dokument „Plan održive urbane mobilnosti Grada Beograda do 2030. godine”, koji Skupština grada treba da usvoji i koji će uspostaviti pravac za dalje aktivnosti”, rekao je Rafailović.

Izvor: Grad Beograd

Deklaracija građana Vrbasa o nemotorizovanom saobraćaju

Foto: Wikipedia/Novosivački
Foto: Ekološki polret Vrbasa

Ekološki pokret Vrbasa je u saradnji sa grupom građana “Кritična masa – biciklisti Vrbasa” i uz učešće aktivnih građana Vrbasa, organizovao tribinu “Urbana mobilnost u Evropskoj nedelji mobilnosti i građanski aktivizam” u hotelu “Bačka” u Vrbasu.

Uvodničari na tribini su bili diplomirani saobraćajni inženjeri Aleksandar Nikolić iz Vrbasa i Dejan Stojković iz Novog Sada, dok je noderator skupa bio Ratko Đurđevac.

Koordinator grupe građana “Кritična masa – biciklisti Vrbasa” Aleksandar Nikolić predstavio je perspektivu razvoja nemotorizovanog transporta u Vrbasu kroz aktivnosti grupe “Кritična masa – biciklisti Vrbasa”, koja ovih dana obeležava godinu dana promocije biciklizma kroz organizovanje redovnih mesečnih biciklističkih karavana.

Nikolić je skrenuo pažnju na pripremu izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja sa oštrijim pravilima za bickliste kroz obavezno nošenje kaciga i flouroscentnih prsluka i danju i noću, što bi moglo destimulativno da utiče na povećanje biciklista na ulicama.

Dejan Stojković je izneo mnoštvo pozitivnih primera iz prakse Novog Sada, koji se na sasvim drugačiji način odnosi prema ovoj grani transporta i koji s ponosom nosi epitet grad biciklista.

Foto: Ekološki polret Vrbasa

Na tribini je izglasana i Deklaracija o nemotorizovanom saobraćaju u kojoj su izražene želje građana o strateškim dokumentima, planovima i projektima koji sadrže viziju lokalne zajednice kao sredine koja razvija održiv način kretanja i transporta, sa infrastrukturom koja je pristupačna, povezana, bezbedna za ljude i životnu sredinu i koja promoviše kvalitet i humanost prostora uzimajući u obzir različite potrebe građana opštine Vrbas.

Učesnici tribine aktivno su se uključili u debatu sa mnoštvom ideja za pojačani građanski doprinos razvoju zajednice u oblasti saobraćaja. Ocenjeno je da je potrebno češće organizovati ovakve skupove građana sa prilikom da se edukuju i formiraju stav po problemima iz lokalne zajednice i da procene kapacitet ličnog doprinosa, kao i potencijal umrežavanja civilnih aktera.

Tribina je sastavni deo kampanje koju podržava Ministarstvo zaštite životne sredine i poslovni operateri Кarneks, Vital, Šećerana Crvenka, Sunoko, Reahem i Medela.

Deklaraciju građana Vrbasa o nemotorizovanom saobraćaju u celosti, možete pročitati OVDE.

Izvor: Ekološki pokret Vrbasa

Pomor ptica na jugozapadu Amerike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani su uočili veliki broj mrtvih ili letargičnih ptica na raketnom poligonu Vajt Sends u Novom Meksiku (SAD) još sredinom avgusta, kaže Marta Desmond, profesorka na Odeljenju za ribu, divljinu i očuvanje ekologije Državnog univerziteta u Novom Meksiku.

Ornitolozi su događaj tretirali kao izolovan incident sve do 9. septembra,  kada je počela masovna migracija sa zapada na jug.

„Neobično jeste, ali dešava se da vidimo odumiranje ptica na proleće ili na jesen u skladu sa vremenskim prilikama tj. u skladu sa promenom klime koju iskuse ptice tokom migracija“, objašnjava Desmond.

Vremenski događaji poput snežnih oluja mogu da ubiju na hiljade ptica, kaže ona, a požari koji gore na zapadu kontinenta mogli bi naterati ptice da promene put migracije, krenu ranije ili udahnu dim i tako oštete pluća, kaže ona, što može prouzrokovati neobično ponašanje i veliki broj smrtnih slučajeva.

Istraživači su primetili da po desetak lastavica ugine dok se odmara po gnezdima. U blizini termalnih izvora sumpora, na severu Novog Meksika, ptice umiru u malim grupama po pećinama ili rupama u zemlji.

Odumiranje se ne dešava samo u Novom Meksiku. Prema The Guardianu, različite grupe ptica (kos, muholovka, lastavica, plava ptica, vrabac i crnoglaka), primećene su kako umiru po saveznim državama Kolorado, Teksas, Arizona i Nebraska.

“Negde su ptice postale tako letargične da samo sede na zemlji i možete im slobodno prići “, kaže profesorka Desmond.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ptice koje se obično hrane insektima po krošnjama drveća, sada trče unaokolo po zemlji tražeći hranu. Niko ne može da potvrdi da ovaj fenomen ima veze sa klimatskim promenama, ali sušna godina u Novom Meksiku stvara problem pticama koje se hrane insektima i time preusmerava njihovu migraciju.

“Viđamo ptice koje obično ne vidimo u ovim krajevima. Ako slete negde gde nema dovoljno izvora hrane, najčešće su u pitanju insekati, mnoge ptice bi, nažalost, mogle da umru od gladi. Za sada verujemo da nema drugog razloga, osim objašnjenja da je ovaj fenomen povezan sa sušom“, kaže Desmond.

Skoro 3 milijarde ptica uginulo je od 1970. godine u Severnoj Americi. Drastičan pad populacija insekata na kontinentu mogao bi imati ogroman efekat na pernata stvorenja i u budućnosti.

Kada toliko ptica ugine među populacijama koje su pred izumiranjem ili kada stres koji nosi sama migracija uzme danak, može samo da se očekuje ogroman uticaj i na životnu sredinu, upozorava profesorka.

Jovana Canić