Home Blog Page 662

Poljska planira izgradnju nuklearnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva nuklearna elektrana trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Prema novom nacrtu energetske strategije do 2040. godine, Poljska ubrzava planove za postepeno napuštanje uglja, prenose mediji.

Ažurirani planovi energetske politike uključuju izgradnju prvih poljskih nuklearnih elektrana u koje će biti uloženo 150 milijardi zlota (oko 40 milijardi dolara). A prva nuklearna elektrana između jedne i 1,6 MV trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Pored toga, planovi lokalnog Ministarstva za klimu neće zaobići morske vetroparkove. Prema najavama, ulaganja u takve projekte do 2040. godine dostići će 130 milijardi zlota (oko 34 milijarde dolara).

Uz nuklearnu energiju i obnovljive izvore, Poljska će se snažnije boriti protiv klimatskih promena i, na kraju, stvoriti do 300.000 radnih mesta.

Izvor: energetika-net.com

Novosađani osvojili projekat vredan 900.000 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Lazar Gugleta)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu će u naredne tri godine realizovati značajan naučno-istraživački projekat u vrednosti od oko 900.000 evra, u vezi sa proučavanjem hidro-meteoroloških ekstrema, poplava i suša.

“Proučavanje hidro-meteoroloških ekstrema je zbog svoje složenosti od posebnog značaja za jugoistočnu Evropu. Predviđanja nam govore da usled klimatskih promena dolazi do promena hidrološkog ciklusa, što bi moglo da dovede do povećanog rizika od poplava”, kaže rukovodilac EXtremeClimTwin projekta dr Biljana Basarin sa Odeljenja za geografiju, turizam i hotelijerstvo (Katedra za fizičku geografiju).

Kako se dodaje na sajtu fakulteta, pamtimo da je nekoliko razornih poplava u centralnoj Evropi tokom poslednjih 20 godina prouzrokovano upravo ekstremnim padavinama.

Složenost odnosa između atmosferskih uslova, ekstremnih padavina i poplava, zajedno sa uočenim rastućim trendovima, ukazuju na neophodnost unapređivanja nauke i izgradnje istraživačkih kapaciteta u ovoj oblasti i u Srbiji.

Gubici usled ekstremnih klimatskih i hidroloških događaja iznosili su 453 milijardi evra, u proseku 12 milijardi evra godišnje, 79.200 evra po kvadratnom kilometru ili 811 evra po stanovniku.

Prirodno-matematički fakultet je prepoznao ovu potrebu i predlogom projekta uspešno konkurisao na poziv iz Okvirnog programa Evropske unije za istraživanje i inovacije pod nazivom Horizont 2020 (H2020-WIDESPREAD-2020-5 Twinning).

Predlog projekta je ocenjen sa maksimalnih 15 poena kao najbolji iz Srbije. Projekat će se realizovati pod nazivom “Twinning for the advancement of data-driven multidisciplinary research into hydro-climatic extremes to support risk assessment and decision making” (ExtremeClimTwin), i Prirodno-matematičkom fakultetu i partnerima obezbeđuje skoro 900.000 evra za izgradnju istraživačkih kapaciteta u oblasti otkrivanja i opisa ekstremnih hidro-klimatskih događaja.

Partneri PMF-a na ovom projektu su tri izvrsne istraživačke institucije iz EU: kompanija Climate Risk Analysis iz Nemačke, Loughborough University iz Velike Britanije i Centre for International Climate Research iz Norveške.

EU partneri će putem obuke za članove istraživačkog tima sa PMF-a preneti znanje i istraživačke veštine.

Umrežavanje sa EU partnerima će se ostvarivati na svim nivoima, a takva razmena znanja je na korist svih učesnika u projektu, šire naučne zajednice i svakako, zbog aktuelnosti problema, mnogih zainteresovanih strana iz neakademskog sektora. Projekat je značajan i za negovanje potencijala mladih istraživača PMF-a i strateško povezivanje fakulteta sa međunarodnim istraživačkim institucijama kroz održiva partnerstva i transfer znanja, rezultata i naučnih metodologija.

Projekat kreće od 1. novembra 2020. i trajaće 36 meseci.

Izvor: E-kapija

Požari opustošili preko 2 miliona hektara zemlje širom Kalifornije

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash

Prema podacima Šumarske službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD), samo ove godine u Kaliforniji je izgorelo preko 2 miliona hektara zemlje.

Nažalost, požari i dalje izbijaju, a država smatra da najgore tek dolazi kako se leto bliži kraju. Obično period koji prethodi jeseni bude najrizičniji u pogledu izbijanja požara, a Kalifornija ove godine drži neslavan rekord u broju spaljenih hektara zemlje. Trenutno su na području zaliva San Francisko aktivna dva najveća požara u istoriji države, a više od 14.000 vatrogasaca iz cele zemlje mobilisano je da bi se suzbio ovaj i ostali požari širom države.

Tokom obeležavanja Praznika rada, trodnevni talas vrućina znatno je pogoršao situaciju. Trocifrene temperature i suvi vetrovi otežavali su vatrogascima kontrolu nad plamenom.

Građani su u stalnom problemu jer konstantno povećanje temperature i šumski požari utiču na snabdevanje električnom energijom u gradovima. Naime, Pacific Gas & Electric, najveća komunalna kompanija u državi, saopštila je da bi ove nedelje mogla prekinuti napajanje strujom čak 158.000 domaćinstava. Prema navodima kompanije, ovaj potez bi bio preduzet kako bi se smanjio rizik da dalekovodi kompanije i propratna oprema budu uzork još većih požara.

Prema rečima Rendija Mura, regionalnog šumara američke Šumarske službe u pacifičkom jugozapadnom regionu, država će zatvoriti svih osam nacionalnih parkova u ​​južnoj Kaliforniji kako bi se sprečila dalja šteta. Mur kaže da će se zatvaranja svakodnevno razmatrati na osnovu dostupnih podataka i procene mogućnosti rizika. Služba prati dnevne temperature i druge vremenske aspekte koji bi mogli da dovedu do izbijanja požara. Ova odluka znači da svi kampovi u nacionalnim šumama ostaju zatvoreni do daljnjeg.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Situacija sa požarima širom Kalifornije je opasna i mora se shvatiti ozbiljno. Postojeći požari pokazuju ekstremno ponašanje vatre i veliku mogućnost širenja, dok se očekuje i stvaranje novih žarišta kako se vremenske prilike pogoršavaju. Najveći problem je što mi jednostavno nemamo dovoljno resursa za potpuno gašenje i ne možemo da obuzdamo svaki prijavljeni slučaj izbijanja vatre”, upozorio je Mur.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Frezno, Madera, Meripoza, San Bernardino i San Dijego, saopšteno je iz njegovog kabineta. Do sada je nastradalo 8 osoba i uništeno preko 3 hiljade objekata. U jednom trenutku u Los Anđelesu je izmerena rekordna temperatura od čak 49.4 °C, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

Stručnjaci se slažu da su presudni faktori za ovakav razvoj događaja suva zima, udarci munja, visoke temperature i klimatske promene i šume bez vegetacije.

“Rešenje? Proređivanje šuma, bolja građevinska regulativa, više obnovljivih izvora energije, jaka elektroenergetska mreža. Kratkoročno? Budite oprezni sa vatrom i molite se za kišu”, poručuju stručnjaci.

Jovana Canić

EU najveći trgovinski partner Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je ubedljivo najveći i najvažniji trgovinski partner Srbije u 2019., pokazuju podaci koje je objavila Delegacija EU u Srbiji. Prema njima čak 63 odsto ukupne trgovine Srbije u 2019. obavljeno je sa Evropskom unijom.

Ukupna trgovina između EU i Srbije iznosila je 24.9 milijardi evra, što je za 250 odsto više u odnosu na 2009., kada je počeo da se primenjuje Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Prošle godine EU je izvezla u Srbiju robe i usluge u vrednost od 13.6 milijardi evra, dok je izvoz Srbije u EU imao vrednost od 11.3 milijarde evra.  Rusija i Kina su na drugom i trećem mestu, ali na znatno nižim trgovinskim nivoima (odnosno 2.7 milijardi i 2.4 milijarde) – deset puta niže od trgovine između Srbije i EU, ako izuzmemo trgovinu sa CEFTA članicama koja se zapravo nalazi na drugom mestu.

Pored trgovine sa Evropskom unijom, regionalna trgovina na zapadnom Balkanu je ta koja pruža najbolju tržišnu priliku za srpsku ekonomiju. Pošle godine izvoz srpske robe u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 1.4 milijarde evra, u Rusiju 0,83 milijarde evra, Severnu Makedoniju 0.67 milijardi evra i u Kinu 0.27 milijardi evra.

“Ove brojke pokazuju da su dobrosusedski odnosi, međusobno razumevanje, ukidanje trgovinskih barijera i dobra saradnja veoma važni za Srbiju, a proces integracije u EU je u njenom interesu. EU ostaje takođe ne samo najvažniji trgovinski partner Srbije, već i njen najveći donator i investitor “, navodi se u izjavi Delegacije EU.

Ostali ekonomski podaci koji ovde nisu prikazani pokazuju da je Srbija imala značajne koristi od trgovinskog i ekonomskog povezivanja sa EU. Vrednost srpskog izvoza u EU više je nego utrostručen sa skoro 3.4 milijarde evra u 2009. na 11.3 milijarde evra u 2019., što pokazuje da je EU važan faktor za ekonomski razvoj Srbije. Ovo se posebno odnosi na poljoprivredne proizvode. Srbija izvozi više od 50 odsto svojih poljoprivrednih proizvoda u EU i ima koristi od pozitivnog trgovinskog bilansa poljoprivrede od 400 miliona evra koji Srbija ima sa EU.

Objavljene informacije zasnovane su na podacima Zavoda za statistiku Srbije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije.

Izvor: EU info centar

Dobra energija započela obilazak hrvatskih gradova

Foto-ilustracija: Pixabay

Od 7. do 18. septembra 2020. godine, Zelena energetska zadruga (ZEZ) kreće na putovanje Hrvatskom tokom kojeg će pomoći gradovima i građanima da shvate i iskoriste potencijal obnovljivih izvora energije. Za dve nedelje putovanja posetiće čak 10 gradova i pobrinuti se da zainteresovani saznaju sve što ih zanima o pokretanju energetske revolucije kod kuće ili u lokalnoj zajednici.

https://www.facebook.com/zelenaenergetskazadruga/posts/3415750781805208

ZEZ veruje da za snažniji korak ka obnovljivoj energiji i održivoj budućnosti moramo raditi zajedno. Zbog toga program turneje Dobra energija uključuje sve: gradove, građane, predstavnike udruženja, preduzeća i drugih organizacija. Na ovaj način u organizaciji žele da osiguraju da svaka lokalna zajednica sprovodi projekte, ideje i poslovne modele prilagođene prema njenim specifičnim potrebama.

U Hrvatskoj trend smanjenja upotrebe domaćih izvora energije raste od ranih devedesetih, a predviđa se da će se nastaviti i u budućnosti. Očekivana posledica ovoga biće veća potreba za uvozom energije. Paradoksalno, Hrvatska ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije – kada je u pitanju samo solarna, ona je na vrhu evropske skale sa prosečno 2.600 sunčanih sati godišnje. Podsticanje upotrebe domaćih izvora energije postaje sve važnije, a aktivna uloga članova lokalne i regionalne samouprave je presudna.

Među građanima i ključnim lokalnim i regionalnim akterima postoji značajno interesovanje za projekte obnovljive energije (solarna energija, agrobiomasa), ali i jednoj i drugoj strani je potrebna dodatna podrška u njihovoj realizaciji. “Tokom ove turneje istražićemo kako možemo da pružimo tu vrstu podrške što većem broju gradova u Hrvatskoj”, objasnila je Hajdana Rukavina, član organizacionog tima.

Turneja Dobra energija počinje 7. septembra u Varaždinu, nakon čega se nastavlja ka drugim gradovima sve do krajnjeg odredišta 18. septembra u Puli. U svakom gradu planiran je deo programa tokom kojeg će svi zainteresovani građani moći da se posavetuju o uspešnoj realizaciji projekta solarne elektrane i u njihovim domaćinstvima.

Više informacija: https://vvv.zez.coop/turneja-dobra-energija/

Izvor: ZEZ

Populacije divljih vrsta od 1970. godine smanjene za dve trećine

Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)
Foto: Pixbay

Svetska populacija sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u proseku su smanjene za dve trećine za manje od pola veka, otkriva objavljeni Izveštaj o životu na planeti 2020, svetske organizacije za prirodu WWF. To je velikim delom rezultat uništavanja životne sredine koje doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije koronavirusa.

Neophodne promene uključuju efikasnije i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada, pa i odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

I dok su neki od tih faktora prenamena zemljišta i trgovina divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija jeste gubitak i degradacija staništa, uključujući i seču šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.

Od 1900. godine nestalo je više od 70 odsto svetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 odsto, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svetske reke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja su prekomerno eksploatisana, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našem regionu.

U Srbiji smo svedoci velikog napada na naše reke. Planirana je izgradnja preko 800 malih hidroelektrana. Ako dozvolimo da se ovo nastavi, većina potoka i reka biće ugroženo, a njihove vode će presušiti. To će kao posledicu izazvati veliki gubitak biodiverziteta, a lokalne zajednice će morati da podnesu najveći teret”, rekla je Nataša Milivojević iz WWF Adrije i dodaje da ukidanjem subvencija za male hidroelektrane, sprovođenjem projekata obnove reka i širenjem mreže zaštićenih područja, možemo obezbediti održivu i otporniju budućnost za prirodu i ljude.

Photo: UNEP

Akcenat na održiviju proizvodnju hrane

Neophodne promene uključuju efikasnije i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada, pa i odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

Generalni direktor WWF International Marko Lambertini zaključuje da “ako želimo da se nadamo obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svetski lideri moraju, pored napora za očuvanje prirode, da omoguće održiviji sistem proizvodnje hrane, na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma”.

Izvor: WWF Adria/Agroklub

Karantin za knjige koji vraća život u biblioteke

Foto: Unsplash/Anastasiia Chepinska
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanski univerzitet “Cattolica Sacro Cuore” je prvi uveo karantin za svaku knjigu koja je korišćena od strane studenta. U zajedničkim prostorijama su postavljene UV lampe koje kratkim talasima eliminišu bakterije i viruse. Studenti mogu da rezervišu i podignu knjige koje bi, nakon što bi bile vraćene u biblioteku, odmah bile dezinfikovane.

Univerzitet “Cattolica Sacro Cuore” koji ima sedište u Milanu, Breši, Pjaćenci, Kremoni i Rimu i sa ukupno 12 fakulteta i preko 500 amfiteatara jedan je od prvih u Italiji počeo sa radom 7. septembra vraćajući studente u svoje prostorije nakon pauze od marta uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Pored svih uobičajenih mera predostrožnosti ovaj univerzitet je prvi uveo i karantin za knjige. Naime, “Cattolica” ima veliki broj izuzetno starih knjiga i prvih izdanja koja svakako čuvaju na poseban način, no epidemija koronavirusa dovela je do toga da se uvede karantin za svaku knjigu koja je korišćena od strane studenta.

Zahvaljući saradnji Univerziteta i firme “Tirenija” iz Đenove, italijanske firme koja ima veliko iskustvo u snabdevanju proizvodima i uslugama za kulturna dobra, a naročito za sanifikaciju knjiga i dokumenata, univerzitet u Milanu je prvi dobio aparate koji će svojim radom omogućiti bezbedno studiranje, a i rad svim zaposlenima.

U zajedničkim prostorijama su postavljene UV lampe koje kratkim talasima eliminišu bakterije i viruse. I tokom karantina studenti su mogli, zahvaljujući efikasnoj organizaciji Univerziteta, da rezervišu i podignu knjige koje bi, nakon što bi bile vraćene u biblioteku, odmah bile dezinfikovane.

Univerzitet u Milanu ima dva aparata visoke tehnologije koji koriste UVC zrake i ozon u cilju dobre dezinfekcije materijala i prostorija u kojima se nalazi osoblje i studenti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexis Brown)

Prvi aparat je ormar koji ne propušta vlagu i koristi se za sanifikaciju materijala od papira, a funkcioniše na sledeći način – nakon korišćenja knjiga ili dokumenti se stave u ormar koji, zahvaljujući ozonu i hladnoj plazmi, sanifikuje sadržaj u trajanju od 90 minuta eliminišući na taj način svaki trag bilo kog virusa, bakterija, gljivica i određenih vrsta insekata.

Drugi aparat je “abios” i omogućava sanifikaciju ambijenata u zonama poput biblioteka i amfiteatara, a funkcioniše zahvaljujući posebnim UV kratko talasnim lampama koje eliminišu gljivice, bakterije i virus u vazduhu u formi bio aerosola.

Ovaj aparat je već u upotrebi u jednoj od biblioteka i omogućava zdravu okolinu i potpuno odsustvo virusa, mikroorganizama i bakterija. Ovakva sanifikacija površina i ambijenata se koristi i kao prevencija, a upotreba UVC i ozona se smatra, od strane naučnika, potentnim “ubicom bakterija i virusa”, te je testiran i korišćen protiv ebole i drugih koronavirusa koji su poznati nauci.

“Abios” usisava vazduh iz ambijenta, eliminiše prašinu koja se u njemu nalazi, steriliše vazduh i vraća ga u atmosferu sanifikovanog do 99.98 odsto.

Kompanija “Tirenija” sa sedištem u Đenovi zahvaljujući tehnologiji zasnovanoj na ozonu omogućava i organizaciju događaja sa velikim brojem ljudi, te je potražnja za njihovim aparatima u porastu, a Univerzitet “Cattolica” je prvi, uloživši više od milion evra, uveo ovaj način zaštite zaposlenih i studenata u akademskom svetu u Italiji, pokazavši da im je na prvom mestu sigurnost svih studenata i onih koji će se tek upisati na fakultet u ovim nesigurnim vremenima.

Izvor: RTS

U Savu i Dunav izlije se 60 hiljada olimpijskih bazena fekalija

Foto: Unsplash/Steve Huntington
Foto-ilustracija: Pixabay

Da nam vazduh nije najsjajniji znamo još od prošle zime, kada smo mogli i da ga osetimo i vidimo. Ovog leta su neprijatan miris koji dolazi iz reka mogli da osete i oni koji žive daleko od njih. Nadležni su tada rekli da je reč o kanalizaciji koja se izliva direktno u Savu i Dunav. Letos se osećalo, sada može i da se vidi.

Slika iz okoline Savskog nasipa je više nego rečita, ali i građani koji žive u blizini imaju šta da kažu. Upozoravaju da ima đubreta između splavova.

Građani kažu i da ovaj problem koji ih već godinama muči. Fekalni otpad se izliva direktno u reke. Najgore je tokom leta, a nekada od neprijatnog mirisa ne mogu da otvore ni prozore.

Tada nema ni govora o šetnji pored reke a dešava se i da se fekalne vode pomešaju sa đubretom koje se takođe baca u reke pa prizor i miris budu još neprijatniji.

Korisnici društvenih mreža ovaj miris opisuju kao kiselinu koja štipa za oči.

Konstantin Ilijević sa Hemijskog fakulteta kaže da je u Beogradu najveći problem sa zagađenjem komunalne vode koje direktno, bez obrade, odlaze u Savu i Dunav.

Ponekad sami građani očiste priobalje od đubreta. U saopštenju iz JP “Srbijavode” su nam odgovorili da je problem to što nisu predviđena finanskijska sredstva za uklanjanje ovog otpada, dok “Zelenilo Beograd” nije zaduženo da čisti smeće u priobalju, već samo na šetalištu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog fekalnog sadržaja mnogi sugrađani su zabrinuti kakav je kvalitet vode koju pijemo. Ipak, iz JP “Vodovoda i kanalizacije” su nam rekli da je voda ispravna, samo u zavisnosti od količine i vrste otpada, nekad treba manje, nekad više vremena za filtraciju.

Problem predstavlja što još uvek ne postoje fabrike za preradu otpadnih voda, kao i to da trećina Beograda nema uređenu kanalizaciju, a to je jedino rešenje.

“To rešenje se planira već decenijama unazad – da se izgradi kolektor, fabrika za preradu otpadne vode. To je rešenje koje je primenjeno i u svim ostalim gradovima i koje daje zadovoljavajuće rezultate”, rekao je Ilijević.

Beograd se nalazi na ušću dve velike reke, a verovatno je jedina evropska prestonica koja ih svojima nemarom uništava. Godišnje se u njih izlije oko 60.000 olimpijskih bazena fekalija.

Dokle god se ne reši ovaj problem Dunav i Sava neće biti simbol prirodnih lepota Beograda već glavne kanalizacione cevi.

Izvor: RTS

Budući roditelji dodali ulje na vatru u Kaliforniji – objavljujući pol deteta

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnogi budući roditelji se vode izlizanim geslom “nije bitno šta je, važno da je živo i zdravo”. I ma koliko ljudi to prethodno konstatovalo, svaki novi put će biti jednako značajno i dirljivo zato što najavljuje bezuslovnu ljubav prema detetu. Ipak, često se ispostavi da su oni koji su izgovorili tu rečenicu zapravo licemeri. Svoje pravo lice razotkriće na različite načine, od prostog dodavanja “ali…” na tu tvrdnju u trenutku pričanja, preko nestrpljivog iščekivanja ultrazvuka koji će utvrditi pol bebe, do otkrivanja rezultata na društvenim mrežama, obično Instagramu, pomoću balona i konfeta. Zna se, plavo je za dečake, roze za devojčice.

Postoje i one mame i tate koje odu korak dalje, pa u te svrhe prirede i žurku. Da, da! Trudnica, koja ne bi trebalo da okusi alkohol, i njen partner prave slavlje kako bi svojoj porodici i prijateljima objavili kog pola će biti nije-bitno-šta-je – nekada npr. ni oni sami ne znaju odgovor na to pitanje, već organizaciju ove bitne-nebitne manifestacije prepuste spoljnim akterima. Da ne grešim dušu, ovaj trend tek hvata zalet kod nas, ali svakako se nadam da neće dostići punu brzinu. Što zbog psihološke i sociološke pogrešnosti, što zbog toga što se ispostavilo i kobnim – po životnu sredinu. Kako, pitate se.

Kratak vodič kako ne treba da se radujete dolasku bebe na svet

Da li ste znali da 84 odsto požara u Sjedinjenim Američkim Državama požara izazove čovek? Klimatske promene zbog porasta temperature čine borbu sa plamenim stihijama opasnijom, neizvesnijom i skupljom. A ljudi ko ljudi! Spaljuju otpad, bahato se odnose prema logorskoj vatri, namerno podmeću požare… Saopštavaju pol deteta svojim bližnjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Proteklog vikenda, ova naizgled bezazlena zabava “progutala” je više od 7.000 jutara u parku El Dorejdo u Kaliforniji. Više od 3.000 stanovnika te oblasti je iseljeno iz svojih domova zbog upotrebe pirotehnike navedenim povodom. Pre nego što su pozvali stručne službe, prisutni su pokušali da ugase vatru – flašom vode, kako je saopšteno. To naravno nije urodilo plodom!

Na ovaj način, samo je usložnjena bitka s požarima koju već duže vreme vode vatrogasci u ovoj saveznoj američkoj državi.

I idejni tvorac ovakvih partija Džena Karvunidis se oglasila, tražeći da se taj običaj obustavi. “Prestanite da pravite ove glupe žurke! Prestanite da palite stvari kako biste svima otkrili genitalije svog deteta”, napisala je ona i dodala da je 2008. godine, kada je “izumela” opšteprihvaćeno obeležavanje rođenja, napravila tortu i objavila to na svom blogu.

Pre 3 godine, u Arizoni je iz istog razloga nemarno spaljeno više od 47.000 jutara zemljišta. Šteta je iznosilo oko 8 miliona dolara.

Jelena Kozbašić

 

 

Šta je aeroponika i kako bi poljoprivredu mogla učiniti poptuno održivom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

Usev koji koristi aeroponsku metodu oslanja se na maglu i vazduh, a ne na tlo. To je inventivan način da se izbegnu agregati koji su potrebni tradicionalnim poljoprivrednim metodama. Svaka biljka kroz špric prima vlagu bogatu hranjivim sastojcima, a specijalizovani raspršivači orošavaju koren biljke specijalnim tečnostima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Seme biljke se stavlja u malene posude od stiropora, koje su izložene svetlosti i orošavanju i koje drže stabljiku i koren u jednom mestu, dok biljka raste. Ovakva praksa omogućava uzgajivačima da stvore fleksibilnu, pokretnu baštu gde god požele.

Postoje mnoge prednosti, ali i nedostaci aeroponike, a u ovom tekstu ćemo pomenuti samo neke od njih.

Aeroponika je tehnika koja služi kao metoda održivog uzgajanja sopstvene bašte, kako za poljoprivrednike tako i za baštovane, koji na ovaj način mogu lako da upravljaju svojim usevima. To je metoda koja daje zdravije, punije biljke za koje nije potrebno puno napora da se uberu. Takođe je efikasna alternativa za one koji žele da štede na vodi.

Aeroponika ne zahteva đubriva ili pesticide, tako da je korisnija za životnu sredinu i finansije. Ona omogućava korenu svake biljke da ima dovoljno kiseonika i hranljivih sastojaka. Tradicionalna poljoprivredna metoda koristi zemlju za proizvodnju useva tokom dužeg perioda, pa iako mnoge biljke mogu preživeti na ovaj način, ipak je lakše  kada imaju prostora za disanje. Pored toga, hranu mogu primati direktno, a ne putem tla. Biljke brzo sazrevaju i postaju zdravije. Budući da aeroponika zahteva malo prostora, lakše je obrađivati nekoliko biljaka odjednom. Ova alternativna praksa dovodi do većih prinosa koji izgledaju sjajno i imaju dobar ukus. Ovakav proces uzgajanja može povećati rast biljke i do 30 odsto u odnosu na tradicionalne metode.

Oni koji slede tradicionalne poljoprivredne metode moraju svako proleće obrađivati i saditi useve, što nije uvek lako. Mnogi farmeri se često suočavaju sa glavoboljama kada moraju da se izbore sa nepredviđenim okolnostimaa poput neodgovarajuće opreme ili lošeg vremena. Teško je upravljati istim parcelama tokom svake sezone zbog različitih vremenskih uslova, pa na kraju zemljište može postati i neupotrebljivo.

Aeroponski uzgajivači nemaju mnogo muka, osim brige o svojim usevima. Po potrebi dovoljno je zameniti stare biljke novim – nema muka i razmišljanja o eventualnim problemima sa zemljištem. Jednostavno sakupljaju prinos i kad je potrebno, ponovo ga zasade. Na ovaj način moguće je održavati useve tokom svake sezone, a berba postaje manje komplikovana i pristupačnija.

Tradicionalne metode sadnje oslanjaju se na prekomernu upotrebu vode za tokom uzgoja i održavanje useva. Aeroponska postavka ne zahteva gotovo nikakvu potrošnju i može smanjiti upotrebu vode za 98 odsto kada se na odgovarajući način održava – to je zato što aeroponskim biljkama treba samo magla i vazduh da bi uspevale. Pozitivan ishod je gotovo nepostojeći otpad koji se dobija od tečnosti.

Foto-Ilustracija: Unsplash (Francesco Gallarotti)

Iako aeroponika stvara mnoge prednosti za poljoprivrednike, nije bez grešaka. Pošto tradicionalne poljoprivredne metode postoje vekovima, uzgajivačima je postalo lakše da pronađu alternativne načine za sadnju i razvoj svojih useva.

Mana ove metode je da nema mnogo fleksibilnosti sa aeroponskim tehnikama. Neophodno je imati specijalizovanu i skupu postavku za održavanje pravilnog rasta biljaka. Morate da obratite pažnju na svoje useve dok sazrevaju – ova metoda zahteva konstantan nadzor.

Oni koji znaju mnogo o aeroponici možda će moći da naprave svoj sistem pomoću „uradi sam“ metoda. Ovaj poduhvat vas ne bi koštao više od nekoliko stotina evra, ali nemoguće ga je osposobiti ukoliko niste dobro naoružani znanjem. Kao rezultat toga, uobičajeno je da početnici kupuju već gotove aeroponske postavke. Ta oprema bi, uz modifikacije, mogla na kraju koštati i više od 10.000 evra.

Iako je to manje nego što bi koštala kupovina i izgradnja farme, treba da se uzme u obzir da mnogi mali poljoprivrednici i baštovani nemaju tolika sredstva na raspolaganju. Još jedna stvar koja je neophodna je i dovoljno unutrašnjeg prostora za smeštaj biljaka tokom cele godine.

Aeroponski poljoprivrednik mora da obrati pažnju na sitne detalje. Iako ovaj proces automatski uzgaja biljke – tu se krije još mnogo toga. Morate konstantno da nadgledate i održavate pH vrednost svake biljke, da pazite na rast buđi i pojavu gljivica zbog stalne vlage. U početku, može biti nezgodno shvatiti koliko biljaka hrane treba da primi, pa zbog toga stručnjaci preporučuju početnicima da se dobro informišu.

U teoriji bi  sve biljke mogle da se gaje ovom metodom ali su to najčešće  začinske biljke, paradajz i zelena salata.

Jovana Canić

U bliskoj budućnosti moguće masovne migracije zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Više od milijardu ljudi moglo bi do 2050. godine da bude raseljeno zbog ubrzanog porasta svetske populacije, smanjivanja zaliha vode i hrane i sve češćih prirodnih katastrofa. Svi pomenuti razlozi bi mogli da rezultiraju pojačanom migracijom ka Evropi, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomiku i mir (IEP) iz Sidneja.

Foto-ilustracija: Pixabay

U najnovijem izveštaju Registar ekoloških pretnji, IEP je rizike koji prete čovečanstvu grupisao u dve kategorije: nestašice hrane i vode i porast broja stanovnika sa jedne, i prirodne nesreće poput poplava, suša, ciklona, porasta nivoa mora i temperature sa druge strane.

Prema najnovijem istražvanju rađenom na osnovu podataka UN i drugih organizacija, 19 zemalja koje se suočavaju sa najvećim brojem ekoloških pretnji, među kojima su i Avganistan, Sirija, Irak, Čad, Indija i Pakistan, ujedno spadaju i među 40 zemalja u svetu koje su najteže pogođene nasiljem i nemirima.

Neke od tih zemalja “već su se našle u začaranom krugu u kojem borba za oskudne resurse rađa sukobe, a sukobi, zauzvrat, dodatno osiromašuju resurse”, navodi se u izveštaju.

“To je neka vrsta đavoljeg kruga. Konflikti uništavaju prirodne resurse zemlje, a oskudica, sa svoje strane, vodi novim konfliktima”, rekao je osnivač IEP Stiv Kilelea.

Do 2040. godine 5.4 milijarde ljudi, što je više od polovine projektovane svetske populacije, živeće u 59 zemalja za koje se veruje da će imati problema sa vodom. Istovremeno, do 2050. godine oko 3.5 milijardi ljudi suočiće se sa nestačicom hrane što je 1.5 milijardi više nego danas.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prognoze su da će 2050. godine na planeti živeti blizu 10 milijardi ljudi, što će stvoriti dodatni pritisak na ograničene resurse i rađati sukobe, a Registar ekoloških pretnji ukazuje da bi i do 1.2 milijarde ljudi iz siromašnih i nestabilnih oblasti, poput podsaharske i severne Afrike, južne Azije i sa Bliskog istoka, do 2050. godine biti primorano da migrira.

“To će imati ogromne društvene i političke posledice, ne samo na zemlje u razvoju, već i na razvijene. Masovna raseljavanja dovešće do većih tokova migracije ka najrazvijenijim zemljama”, rekao je Kilelea.

Kilelea je ocenio da će se u narednim decenijama iskristalisati dva glavna pravca migracija, i to jedan koji vodi preko severa Afrike i drugi sa Bliskog istoka i iz južne Azije.

U zveštaju IEP se procenjuje da će veliki deo ljudi koji se budu kretali tim migcionim rutama završiti u Evropi, pošto čak i male ekološke pretnje i prirodne nesreće mogu da izazovu masovne pokrete stanovništva, a razvijenije države u Evropi i Severnoj Americi će biti u stanju da se bolje prilagode hirovima klime.

Foto-ilustracija: Pixabay

“To je nešto o čemu Evropa mora da vodi računa”, upozorio je Kilelea.

U svetu je u ovom trenutku prinudno raseljeno više od 1 odsto populacije, a četiri od pet izbeglih utočite su potražili u nekoj susednoj zemlji, pokazuju podaci UNHCR, koji je u junu ove godine uputio apel svim državama da pomognu ugroženima.

“Videli smo šta se dogodilo kada se na vrhuncu migrantske krize 2015. i 2016. dva miliona migranata uputilo ka Evropi i mogli ste da vidite političku nestabilnost koju je to o izazvalo i pojavu novih političkih partija. Ako se nešto ne uradi u pogledu ekoloških pitanja, razmere će biti daleko veće od onoga što smo videli u proteklih par godina”, upozorio je osnivač IEP.

Izveštaj IEP objavljen je u vreme kada Evropska unija pokušava da reformiše postojeći Zajednički evropski sistem azila (CEAS), o kojem su pregovori stali od početka migrantske krize 2015. godine.

Šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen prvobitno je planirala da u septembru predstavi predlog novog sistema azila, ali će to verovatno biti odgođeno.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upitan šta misli o tim naporima EU, Kilelea je naglasio da bi Unija trebalo da se pozabavi uzrocima migracija i sa tim kako može da osnaži države koje su najugroženije.

U izveščtaju IEP se navodi da nestačica vode i hrane može da dovede do masovnih migracija iz 31 zemlje, koje nisu u stanju da se izbore sa ekološkim krizama.

Pa ipak, u pregovorima o budućem višegodišnjem budžetu EU, deblji kraj izvukli su upravo fondovi za podršku trećim zemljama i razvojnu pomoć EU. I mnoge zemlje širom sveta su proteklih godina smanjile budžetska sredstva namenjena humanitarnoj i razvojnoj pomoći.

Kilelea je ocenio da će zbog uticaja pandemije koronavirusa na globalnu privredu narednih godina biti problema u izdvajanju novca za pomoć nerazvijenim zemljama, ali je naglasio i da je “neophodno razmisliti šta je u strateškom interesu država”.

Izvor: EURACTIV.com

Vikendice ponovo u modi, nedostaje infrastruktura

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

U vreme epidemije retko ko se odlučuje na velike kupovine. Tako je promet nekretnina za prvih šest meseci pao 14 odsto. Međutim, dok su se stanovi manje kupovali, posle više godina je povećana prodaja vikendica i to 40 odsto.

Bilo da su nezavršene, neuknjižene, skupe ili jeftine, čak i one koje su godinama čekale kupca u oglasima – ovog leta su prodate. Najjeftinija je bila vikendica u Zrenjaninu za koju je novi vlasnik platio hiljadu evra, a najskuplja na Zlatiboru – 250.000 evra.

“Bilo je dosta ljudi, recimo koji su imali ideju da neki novac koji im je stajao – nigde nisam putovao, nisam išao na godišnji, cela ova situacija koja je bila takva kakva je, uložiću u kuću i to će mi biti dugoročna investicija”, objašnjava agent za promet nepokretnosti Biljana Jovović.

Najviše vikendica prodato je u Vojvodini i okolini Beograda.

“Tu postoji jedan problem, a to je da u vikend naseljima u tim zonama gde ljudi mogu da kupe kuću za neku povoljnu cenu uglavnom nema infrastrukture. Znači većina takvih vikend naselja ima problem sa vodovodom, sa saobraćajnom mrežom, sa školama… Ne znači da bi to bilo masovno, ali da bi se taj trend održao trajno, u tim zonama mora da se izgradi infrastruktura”, smatra Nenad Đorđević iz Grupacije posrednika u prometu nepokretnosti PKS.

Porasla je i tražnja za zemljištem za gradnju novih luksuznih naselja.

“Čak postoji trend da stvaranja naselja novih koji će biti nova vikend naselja u okolini Beograda, gde će ljudi koji sada gledaju da kupe vikendice živeti i raditi najčešće. Mi smo jedna od poslednjih zemalja gde predgrađa dolaze u fokus. U dobrom delu razvijenijih zemalja bogati ljudi već žive u predgrađima”, objašnjava Nebojša Nešovanović iz Međunarodne konsultantska kuća za nekretnine CBRE.

I dok je kupoprodaja vikendica u vreme koronavirusa procvetala, istovremeno je promet kuća smanjen 11 odsto.

Izvor: RTS

AstraZeneka obustavila testiranje vakcine na ljudima

Foto-ilustracija: Pixabay

Velika studija faze 3 koja ispituje vakcinu koronavirusa, koju AstraZeneka i Univerzitet Oksford testiraju na desetinama lokacija širom SAD-a, obustavljena je zbog sumnje da je izazvala ozbiljnu neželjenu reakciju kod učesnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše portal Statnews, a prenosi Nova Ekonomija.

U narednoj izjavi, AstraZeneka je saopštila da je pokrenula obustavu studije. Priroda neželjene reakcije i kada se dogodila nisu bile odmah poznate, iako se očekuje da se učesnik “oporavi”.

Foto ilustracija: Pixabay

Postoji niz različitih reakcija koje se mogu kvalifikovati kao ozbiljne neželjene reakcije, koje mogu izazvati hospitalizaciju, bolest opasnu po život, pa čak i smrt.

Takođe nije bilo odmah jasno u kom kliničkom ispitivanju se pojavila neželjena reakcija, mada je jasna mogućnost da se to dogodilo između druge i treće faze u Velikoj Britaniji.

Portparol je opisao pauzu kao “rutinsku radnju koja se mora dogoditi kad god postoji potencijalno neobjašnjiva bolest u nekom od ispitivanja… dok osiguravamo integritet studije”.

Portparol je takođe rekao da kompanija “radi na ubrzavanju pregleda pojedinačnog događaja kako bi se umanjio svaki potencijalni uticaj na vremenski raspored studije”.

Pauziranje kliničkih ispitivanja nije retka pojava, međutim za sada je nejasno koliko dugo ova pauza može trajati.

Napredak ispitivanja pažljivo se prati s obzirom na hitnu potrebu za novim načinima za suzbijanje globalne pandemije.

Trenutno ima devet kandidata za vakcinu u ispitivanjima faze 3. AstraZeneka je prvo ispitivanje faze 3 za koje je poznato da je stavljeno na čekanje.

Istraživači koji vode druga ispitivanja sada traže slične slučajeve neželjenih reakcija pročešljavanjem baza podataka koje je pregledao takozvani Odbor za nadzor podataka i bezbednosti.

AstraZeneka je tek u avgustu započela svoje testiranje faze 3 u SAD-u.

Studija u SAD-u trenutno se odvija na 62 lokacije širom zemlje, prema kliničkim istraživanjima, vladinom registru, iako neki još uvek nisu započeli upis učesnika.

Ispitivanja faze 2 i 3 prethodno su započeta u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi.

Treba napomenuti da je pravni tim AstraZeneke zahtevao da ugovori, koje je kompanija potpisala sa zemljama o isporučivanju vakcine, sadrže klauzule o “odgovornosti kompanije”.

Kompanija kaže da bez te klauzule ne bi bili voljni da istražuju i proizvode lek. Izgleda da se većina država složila sa takvim zahtevom.

Foto ilustracija: Pixabay

Dakle, AstraZeneka neće snositi odgovornost za bilo kakve neželjene efekte koje mogu pretrpeti kandidati za vakcinaciju. Drugim rečima, kompanija je u potpunosti zaštićena od tužbi ljudi koji su vakcinisani i imaju neželjene efekte, bez obzira na to koliko su ozbiljni ili dugotrajni.

Ovo zakonodavstvo, poznato kao “PREP Act”, rezultat je velikog napora za lobiranje od strane američke farmaceutske industrije, a zakon je uveden uprkos snažnom protivljenju potrošačkih grupa. To znači da ako vas vakcina ubije ili namerno nanese povredu, ne možete tužiti te kompanije.

Izvor: Nova Ekonomija

Američka razvojna banka stiže u Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Dolazak američke razvojne agencije DFC u Beograd je sjajna vest za srpsku ekonomiju i snažan signal za buduće investitore”, rekao je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji, Ivan Miletić.

Prvi put jedna od najmoćnijih američkih finansijskih organizacija, američka razvojna agencija DFC otvoriće svoje predstavništvo u Beogradu, jedinu takvu kancelariju u regionu. Radi o organizaciji, čiji je godišnji budžet preko 60 milijardi dolara.

“DFC je najprostije rečeno američka razvojna banka osnovana kako bi se finansirali energetika, transport, infrastrukturni projekti u zemljama u razvoju, ali DFC investira i u manje projekte kao što je žensko preduzetništvo”, objasnio je Miletić.

Pročitajte još:

Finansijska pomoć DFC omogućiće napredak srpske privrede, dolazak investitora i otvaranje novih radnih mesta, a Srbija sa otvaranjem ove kancelarije postaje ekonomski centar Balkana.

“Moglo bi da se kaže da je Srbija već ekonomski centar u regionu i to se vidi po predstavništvima koja su već otvorena, a otvaranje kancelarije DFC-a to samo potvrđuje”, rekao je Miletić.

Vrednost budućih investicija je za sada još u domenu nagađanja, ali ako se zna da su američke kompanije već investirale oko četiri milijarde dolara u Srbiji dolazak DFC-a će ta ulaganja značajno pojačati.

Photo-illustration: Pixabay

“Već krejem meseca ćemo znati više, a može se pretpostaviti nastavak ulaganja u zdrastvo i infrastrukturu. Svaka najava ekonomskih integracija je sjajna vest za region, a sprovođenje ovakvih sporazuma je najvažnije. Polazna tačka je da bolja saradnja u ekonomiji doprinosi i boljim političkim odnosima a brži protok robe i ljudi je ključ za razvoj regiona. Mi ćemo i dalje podržavati ovakve dogovore”, optimističan je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji.

Američke kompanije u Srbiji investirale su četiri milijarde dolara i zapošljavaju 20.000 ljudi, dok su ukupne investicije svih kompanija koje su članice Američke privredne komore iznose 14 milijarde a u njima je zaposleno 100.000 ljudi.

“Otvaranje kancelarije DFC-a u Beograd, koju je najavio i njen direktor Adam Boler, učiniće nas vidljivijim na svetsoj mapi”, zaključio je Miletić.

Izvor: RTS

„Dženeral motors“ ulaže u „Nikola motor“

Foto: Unsplash/Adeolu Eletu
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcije „Nikola korporacije“, koja proizvodi vozila na baterije i vodonik, ponovo su vrtoglavo porasle, pošto je „Dženeral motors“ objavio da preuzima 11 odsto udela u kompaniji.

Osim što su za ulog od dve milijarde dolara kupili akcije „Nikola motora“ iz „Dženeral motorsa“ su najavili i da će se do kraja 2022. godine na tržištu naći „Nikolin“ „badžer“, prvi kamionet na električni pogon sa baterijama na vodonik.

Akcije „Nikole“ su posle ove finansijske transakcije skočile za 45 odsto, dok su akcije „Dženeral motorsa“ porasle za skoro devet odsto. GM će postati ekskluzivni dobavljač baterija za celu Evropu za kamione „Nikole“ iz klase 7/8, prenosi Si-En-Bi-Si.

„Ovo strateško partnerstvo sa “Nikolom”, vodećom kompanijom u ovoj industriji, doprineće daljem unapređenju potpuno nove litijum baterije i hidrotek sistema baterija GM”, navela je direktorka GM Meri Bar u zvaničnom saopštenju.

Osnivač i izvršni direktor kompanije „Nikola“, Trevor Milton, ističe da će partnerstvo omogućiti ovoj kompaniji pristup već proverenim delovima, tehnologiji ultijum baterija i programu razvoja vrednom više milijardi dolara.

„Nikola odmah dobija decenijsko znanje o dobavljačima i proizvodnji, verifikovane i testirane pogonske sisteme, inženjering svetske klase i veliko poverenje investitora. I što je najvažnije, “Dženeral motors” ima lični interes da “Nikol”‘ bude uspešan“, dodaje Milton.

Akcije „Nikole“ su se pojavile na berzi 4. juna posle spajanja sa kompanijom VektoIK, javnom trgovinskom firmom za specijalnu namenu, a koju vodi bivši potpredsednik „Dženeral motorsa“, Stiven Girski.

Izvor: RTS/CNBC

Obeležava se Svetski dan električnih vozila

Photo Illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan električnih vozila (EV) obeležava se 9. septembra, a ove godine ima posebno značenje jer je 2020. godine zabežen snažan pomak u pravcu čiste mobilnosti zahvaljujući napajanju uz pomoć baterija.

Emisija štetnih gasova iz automobila i zavisnost od fosilnih goriva predstavljaju pretnju za našu planetu, a električna vozila mogla bi biti rešenje za oba problema.

Zašto je našoj planeti očajnički potrebna čista mobilnost?

Svetski dan električnih vozila obeležava se širom sveta, a fokus je upravo na čistim vozilima koja su sada još više relevantna i rasprostranjena nego ikada ranije. Gotovo svaki proizvođač automobila nudi ili planira da razvije proizvodnju električnih vozila. Koraci ka čistoj mobilnosti prave se u dobrom pravcu. Lako je uvideti blagodeti koje nude električna vozila – bilo da se radi o tekućim troškovima, troškovima održavanja ili o spašavanju naše planete od zagađenja. Prava poenta Svetskog dana posvećenog električnim vozilima jeste skrenuti pažnju na alternativne načine prevoza naspram uobičajenih vozila koja koriste fosilna goriva.

Proslavljanjem ovog dana  i pominjanjem e-mobilnosti želi se podići svest o prednostima koje električna vozila mogu pružiti, a kako se ovaj dan 2020. godine obeležava po prvi put tome je prethodila velika globalna kampanja uz pomoć društvenih mreža.

Zašto je 2020. godina važna za revoluciju u elektromobilnosti?

Godina 2020. bila je značajna za zaokret ka čistoj mobilnosti. Države su postavile različite ciljeve – neke od njih su odabrale transport bez emisija izduvnih gasova, razne podsticaje za povećanje prodaje električnih vozila, plansko osmišljavanje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Pomogli su i mnogi proizvođači automobila tako što su uvrstili električna vozila u svoje proizvodne linije.

Foto: Sono Motors

Evropa je postala najveće prodajno žarište na tržištu električnih automobila, uz podsticaje koje su uvele mnoge vlade kako bi podstakle porast kupovine električnih vozila u narednih pet godina. Podsticaji za električna vozila u Francuskoj i Nemačkoj su među najpovoljnijim na svetu, jer rata za električna vozila često košta manje od uobičajenih mesečnih troškova za ugovor za mobilni telefon.

Najveće tržište električnih automobila na svetu je  Kina i ove godine kineska vlada je odlučila da produži svoj program subvencija za električna vozila i poreske olakšice za još dve godine kako bi dodatno povećala prodaju električnih vozila.

Primer Kine sledi još jedna azijska zemlja – Južna Koreja, koja je spremna da postane sledeće veliko središte razvoja električnih vozila. Vlada je najavila cilj da do 2025. godine u voznom parku ove zemlje bude 1.13 miliona električnih vozila.

Iako su se mnoge države obavezale na veće korišćenje čiste energije kako bi spasile i uticale na životnu sredinu, ono što ih je dodatno motivisalo je i pandemija koronavirusa. Pandemija je učinila i nešto dobro. Dok je ceo svet stajao u mestu, većina vozila bila je primorana da ostane parkirana, stvarajući na taj način priliku za čistiji vazduh.

I u Srbiji se primećuje pomak na polju interesovanja za elektromobilnost. Pet malih dostavnih vozila na električni pogon su odnedavno sastavni deo poštanske flote. Ovim elektromobilima će se obavljati dostava poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada.

Photo-illustration: Unsplash (John Cameron)

Takođe, kako Nova ekonomija prenosi, domaća kompanija za proizvodnju električnih bicikala E-prime  nedavno je predstavila i poseban namenski električni bicikl – Effecta Police Edition. Taj model bicikla sa elektro pogonom prvenstveno je namenjen za korišćenje u policiji, vojsci, komunalnoj policiji, agencijama za obezbeđenje i sličnim službama.

Proizvođači napominju da je Effecta Police Edition pogodan za korišćenje u urbanim sredinama sa gustim automobilskim saobraćajem ili pešačkim zonama.

Grad Kotor u Crnoj Gori jedan je od gradova čijim ulicama patrolira baš ovaj električni bicikl.

Što se prestonice Srbije tiče, električni trotineti u Beogradu postaju sve popularniji vid prevoza, ali njihovo korišćenje u saobraćaju još uvek nije regulisano zakonom. U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da se uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, kojim će biti uređena i pravila vožnje električnim trotinetima.

Kao deo obeležavanja, organizatori Svetskog dana električnih vozila čak su započeli i kampanju kojom se od vozača traži da se obavežu na kupovinu električnog automobila nakon što njihovo trenutno vozilo dostigne kraj svog životnog veka. Prikupljeno je više od 800 potpisa u 60 različitih zemalja sveta.

Jovana Canić