Home Blog Page 661

Da li je ovo limuzina koja će srušiti “Teslu”?

Foto: Twitter/Printscreen/Lucid Motors

Američka firma Lucid Motors predstavila je svoj luksuzni električni automobil – limuzinu Air, koja može da se pohvali snagom od preko 1.000 „konja“ i autonomijom od preko 800 kilometara. Ovo je prvi ozbiljan udarac „Tesli“ i po ceni i po karakteristikama automobila. Ovo su do sada najbolje performanse kada je u pitanju automobil na električni pogon, a njegova cena ne prelazi 160.000 dolara.

U poslednjih nekoliko godina, u Americi se dešava pravi bum kada je reč o elektrifikaciji vozila, gde kao pečurke niču kompanije koje nude svoje prve automobile sa električnim pogonom.

Najpoznatija je svakako „Tesla“, a zatim kompanija „Nikola“, „Rivian“, „Lordston motors“, a sada im se pridružuje i firma „Lusid motors“ sa  svojim prvim projekatom koji je po mnogo čemu fantastičan.

“Pogonski sistem u Dream Edition izdanju pruža gotovo neverovatnih 1.080 konjskih snaga, pogon na sva četiri točka, ubrzanje od 0 do 100 kilometara na čas za manje od tri sekunde, a sve to po ceni od 161.500 dolara“, kaže marketing menadžer Johan Peter.

One sa nešto skromnijim ambicijama zadovoljiće i Air Grand Touring verzija, koja raspolaže sa 800 konjskih snaga, ali zato obećava autonomiju od preko 800 kilometara. Njena cena iznosi 131.500 dolara.

Za „plići“ džep verzije “Air Touring” i “Air”

„Ako ipak ne želite da potrošite više od 100.000 dolara za luksuznu elektro-limuzinu, tu je Air Touring verzija koja obezbeđuje 620 konjskih snaga i 650 kilometara autonomije po ceni od “samo” 87.500 dolara“, navodi konstruktor Don Raden.

Najskromnija verzija je Air koja startuje sa cenom od 52.100 dolara sa elektromotorom od 400 konjskih snaga koji pokreće zadnje točkove. Zahvaljujući baterijama kapaciteta 75 kilovat časova, obezbeđena je autonomija od oko 385 kilometara.

Izvor: RTS

Australija i Nemačka potpisale savez za zeleni vodonik

Foto ilustracija: Pexels

Australijska i nemačka vlada najavile su novu alijansu zelenog vodonika koja će uraditi procenu za dalji razvoj lanaca snabdevanja vodonikom.

Sporazum je postignut između Ministarstva za spoljne poslove za trgovinu i industriju, nauku, energiju i resurse Australije i Saveznog ministarstva obrazovanja i istraživanja Savezne Republike Nemačke. Sporazum uključuje zajedničku studiju izvodljivosti o potencijalu za bližu saradnju i budući razvoj lanca snabdevanja vodonikom između dve zemlje.

Ključne tačke:

– Australija i Nemačka su se složile da ispitaju održivost industrije snabdevanja vodonikom
-Vodonik nosi više energije od prirodnog gasa, ali njegovo sagorevanje ne proizvodi emisiju ugljenika
– U čitavoj zemlji su u toku ispitivanja koja koriste vodonik za čistiju energiju

Studija će proceniti trenutne mogućnosti tehnologije vodonika i mogućnosti za istraživanje u lancu snabdevanja, kao i australijski potencijal za proizvodnju vodonika i nosača energije na bazi vodonika iz obnovljivih izvora za izvoz u Nemačku i na povezana tržišta.

Photo: Wikipedia/EERE

Takođe će istražiti ekonomske, tehnološke i regulatorne zahteve za transport i promet vodonika i nosača energije zasnovanih na vodoniku proizvedenih iz obnovljivih izvora i identifikovati ekonomske, naučne, tehnološke, regulatorne i logističke prepreke izvodljivosti lanca snabdevanja, kao i poslovni model za vodonik i nosače energije zasnovane na vodoniku proizvedene iz obnovljivih izvora.

„Istraživanje mogućnosti za buduću saradnju u komercijalnim operacijama i ulaganja u proizvodnju vodonika su od vitalnog značaja ako Australija želi da shvati značaj ekonomske koristi i mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta koje vodonik donosi“, komentarisao je Simon Birmingham, australijski Ministar trgovine, turizma i investicija.

„Ova studija pokreće razvoj budućeg lanca snabdevanja vodonikom sa Nemačkom, što bi Australiji moglo doneti i do milijardu dolara zarade od izvoza i pomoći joj da ispuni sve svoje ambicije o čistoj energiji.“

Australijski ministar za energetiku i smanjenje emisije Angus Tejlor, naveo je da buduća australijska industrija vodonika ima potencijal da generiše 7.600 novih radnih mesta do 2050. godine, a najviše u regionalnoj Australiji, što će se odraziti pozitivno i na BDP. “Zbog toga je australijska vlada odobrila više od 500 miliona američkih dolara za podršku razvoja ove industrije“, objasnio je Tejlor.

Čisti vodonik je transformaciono gorivo koje se može koristiti za pogon vozila, proizvodnju toplote i električne energije i kao hemijska sirovina u glavnim industrijskim granama.

Jovana Canić

Razvoj cirkularne ekonomije mogao bi Srbiji da donese 30 hiljada novih radnih mesta

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Cirkularana ekonomija, podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju, Srbija bi za samo tri godine razvojem te oblasti mogla da otvori 30 hiljada novih radnih mesta.

Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 odsto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne.

Samo od njive do trpeze sakupimo milion tona otpada i umesto da ga preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu.

“Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona letećeg pepela iz termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi samo mala količina koju preuzme neka od cementara. Postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu, ali se slabo primenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Prioritet Srbije je sređivanje deponija, jer i pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji postoji samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde.

“S obzirom da je sve ostavljeno na entuzijazmu lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Smatram da je potrebno uvesti oštrije ekonomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED.

I naši privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smanjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP.

Foto ilustracija: Pixabay

Nemačka, Austrija i zemlje Skandinavije velike količine svog otpada spaljuju i koriste kao energent. Krajnji cilj je da otpad iskoristite kao sirovinu, a ne samo da ga smeste na deponiju”, kaže Jovović.

Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbolja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije napuštanje linearne ekonomije “proizvedi-upotrebi-baci” i prelazak na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi”.

“Mi vidimo šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović.

Jelena Kiš objašnjava kako je bitno podsticati proces recikliranja i zbog mogućnosti plasiranja proizvoda na tržište Evropske unije, gde je to jedna od obaveznih stavki.

Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada, a kontejnera za odvajanje ambalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada, ne samo u gradovima već i u selima.

Izvor: RTS

Otvoren umetnički konkurs BLACK BOX u Mikseru

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Promo/Mikser

Mikser Festival i Fakultet primenjenih umetnosti (FPU) u Beogradu pozivaju mlade autore da učestvuju na umetničkom konkursu BLACK BOX i do 1. oktobra dostave svoja konceptualna rešenja kao odgovore na aktuelnu ovogodišnju temu: SPOMENIK.

“Poreklo reči „spomenik“ potiče od grčkog mnemosinona i latinskog moneo, monere, što znači „podsetiti“, „savetovati“ ili „upozoriti“, sugerišući da nam spomenik pomaže da razumemo prošlost i na taj način omogućava da sagledamo ono što dolazi u budućnosti.” (Wikipedia)

Kakvu budućnost najavljuje vaš Spomenik? Vreme ekološke, društvene, kulturne i ekonomske održivosti? Eru vrtoglavog ekonomskog progresa pojedinaca po cenu urušavanja kvaliteta života većine? Procvat svesti o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti, kulturu transparentnosti? Korupcioni raj, kraljevstvo nekompetncije, nerazmrsiv matriks lažni i dezinformacija? Društvo pravičnosti, empatije, tolerancije, uključivanja i saradnje, poštovanja različitosti i raznolikosti? Eskalaciju diskrimacije po političkom, nacionalnom, rodnom, rasnom ili bilo kojem drugom osnovu? Civilizaciju oslonjenu na lokalne resurse, zajednicu sa dovoljno hrane za sve, sela i gradove sa jednakim pravima na zdravu okolinu, čist vazduh, vodu i tle? Nastavak nekontrolisane uzurpacije prirodnih resursa i javnih dobara?

Da li je vaš spomenik megalomanskih razmera ili humanih dimenzija, anahronog ili savremenog izraza, napadno figuralan ili apstraktan, banalno realističan ili stilizovan, od skupocenih materijala ili efemeran? Da li izaziva strahopoštovanje, parališe posmatrača ili budi empatiju i poziva na interakciju? Otelotvoljuje li ljudsku glupost, želju za dominacijom, neukus, kič ili ga podižete idejama društvenog ozdravljenja i emancipacije?

Konkursna rešenja treba da pruže neverbalni komentar na postojeće spomeničke prakse, da jasno izraze vrednosni sistem autora i preispitaju odnose autora i spomenika, spomenika i posmatrača, konflit ili saglasje spomenika i okruženja.

Sve detalje o prijavama i roku konkursa možete pročitati OVDE.

Izvor: MIKSER

UNEP pokreće svet na snažnije akcije za bolju životnu sredinu

Photo-illustration: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u svojstvu potpredsednika zasedanja Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA), učestvovao je danas na video-sastanku Biroa Petog zasedanja Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA -5) i Кomiteta stalnih predstavnika država članica Programa Ujedinjenih Nacija za životnu sredinu (UNEP) koji je održan na poziv predsedavajućeg UNEA 5, ministra klime i životne sredine Кraljevine Norveške Svenunga Rotvatena. Zajednički sastanak posvećen je, između ostalog, procesu pripreme ministarske deklaracije za UNEA -5, za koju je planirano da, pod nazivom „Jačanje aktivnosti u oblasti zaštite prirode kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja“, bude održana poslednje nedelje februara 2021. godine u Najrobiju, Кenija.

Ministar Goran Trivan, u svom obraćanju na sastanku, istakao je da je Srbija blagovremeno uputila svoje predloge i komentare na tekst ministarske deklaracije, i izrazio uverenje da je priprema ovog međunarodnog dokumenta značajan proces u kojem će predstavnici 192 države članice UNEP-a, svojim predlozima pokrenuti svet na snažnije akcije za bolju životnu sredinu.

Ministarska deklaracija biće jedan od najvećih rezultata UNEA 5 kao jednom od najznačajnijih međunarodnih skupova koji će usmeriti svet dalje, ka ostvarivanju Agende 2030 i ciljeva Ujedinjenih nacija o održivom razvoju, ka međunarodnoj saradnji i solidarnosti, istakao je.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je ukratko ukazao da postoje opravdana strahovanja da će pandemija izazvana koronavirusom pred svet staviti još veće izazove u rešavanju globalnih problema u smanjenju i zaustavljanju posledica klimatskih promena, zaustavljanju nestajanja biodiverziteta i drugih globalnih pitanja koja su neposredno vezana za zaštitu životne sredine, ali i za zdravlje ljudi.

Na sastanku se razgovaralo i o modalitetima održavanja predstojećeg UNEA -5, u kontekstu aktuelne svetske pandemije. Predložene su četiri različite moguće organizacione forme, koje podrazumevaju ili odlaganje termina održavanja, ili smanjenje broja učesnika, odnosno zasedanje potpunosti u formi video-sesije. O modalitetima održavanja UNEA -5 predstavnici zemalja učesnica moći će se izjašnjavati do decembra ove godine, kada će biti doneta konačna odluka o organizacionoj formi UNEA -5.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren foto-konkurs Natura 2000 u kadru

Ukoliko ste ljubitelj prirode i borite se za njeno očuvanje – ovo je pravo mesto za Vas!

Ako volite fotografiju i uživate u slikanju zanimljivih trenutaka u prirodi – nećete pogrešiti!

Ukoliko ste od onih koji brinu o zaštiti prirode i retkih biljnih i životinjskih vrsta – Vas tražimo!

Pozivamo Vas da učestvujete na eko foto-konkursu „Natura 2000 u kadru“ koji počinje danas 14. septembra i traje do 27. novembra 2020.

OVDE se možete prijaviti na konkurs.

Fokusirajte se na prirodu i osvojite vredne nagrade u vaučerima za foto-opremu:
1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Broj poslatih fotografija nije ograničen, a pravo učešća imaju svi punoletni državljani Republike Srbije koji prihvate i ispune sve uslove i zahteve propisane Pravilnikom.* 

Naša je namera da pokažemo važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da prikažemo lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000.

Teme na koje treba da se fokusirate su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, održiva poljoprivreda, održivi turizam i druge komercijalne aktivnosti.

Pristigle radove svake nedelje ocenjivaće naš stručni žiri u sastavu: Vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon, koordinator projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Najbolje fotografije pristigle tokom nedelje objavljivaćemo na našem sajtu.

Foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i EU projekat Natura 2000. Mreža Natura 2000 je mreža zaštićenih područja u svim evropskim zemljama koja ima za cilj da se sačuvaju najvrednije vrste i staništa.

Ukadrirajte neki važan trenutak u prirodi, očekujemo Vaše fotografije – dobro došli! 

Prijavite se ovde 

*Da bi se izbegao potencijalni sukob interesa, na foto-konkursu ne mogu učestvovati organizatori foto-konkursa – zaposleni u Energetskom portalu i stručnjaci angažovani na projektu EU za Naturu 2000 u Srbiji.

Uskoro otvaranje prvog akvarijuma u Crnoj Gori

Photo - illustration: Pexels
Foto: Printescreen/RTCG

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore otvoriće vrlo brzo prvi akvarijum u Crnoj Gori, saopštio je direktor te institucije Aleksandar Joksimović. Korona je stopirala radove, ali za dvadesetak dana biće završeno uređenje dvorišta, kojim će se ulaziti u budući akvarijum.

“Uređenje dvorišta je skoro pri kraju. Ostaje da se sada to malo ozeleni, i da hortikulturom oplemenimo taj prostor, nadamo se da ćemo za dvadesetak dana imati spremno sve, novu lepu zelenu površinu”, naveo je on.

Joksimović ističe da je to je nastavak šetališne zone kojom će se ulaziti u budući akvarijum.

“Taj prostor je planiran da bude jedna interaktivna radionica. Cilj nam je edukacija dece školskog uzrasta, ali i studentata. Kada turisti obiđu sve vrednosti Starog grada u Kotoru, onda će neko morskim putem, a neko šetalištem doći da obiđe akvarijum”, naveo je on.

On veruje da će nakon izlaska iz dvorišta akvarijuma i deca i odrasli biti puni utisaka.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Želimo da naš Institut nakon dugo godina bude otvoren za javnost, da pokažemo šta imamo u našem Jadranu i da djeca od malena shvate koliko je važno da čuvamo živi svet i prirodu na planeti,” naveo je on.

Poseban deo akvarijuma biće posvećen oporavku kornjača, a u akvarijumu neće biti ništa što nije poreklom iz Jadrana.

“Naši saradnici i ribari kad nešto ulove moći će da donesu kod nas da mi time naselimo naš akvarijum. Posebno smo ponosni na deo akvarijuma koji će biti posvećen oporavku kornjača, koje ćemo nakon što im pomognemo vratiti ih u more”, ističe Joksimović.

Direktor Instituta podsetio je da su priroda i živi svet u sinhronizaciji, a da jedino čovek remeti taj sistem, kao i brodovi, jahte, pa i sam turizam.

“Mi treba da se zamislimo o našem budućem ponašanju i da obustavimo ugrožavanje prirode i živog sveta,” zaključio je Joksimović.

Izvor: RTCG

9. Splitska biciklijada kreće u akciju rešavanja biciklističke infrastrukture

Foto-ilustracija: Unsplash (Dovile Ramoskaite)
Foto: Promo/Splitska biciklijada

Ovogodišnja, 9. Splitska biciklijada u organizaciji Udruženja Sunce Split kreće u nedelju, 27. septembra 2020. u 16.00 časova, vozi se od Spinutskih vrata preko Marjana, a cilj je na Zvončacu.

Kao i svake godine, Udruženje Sunce Split pridružuje se obeležavanju Svetskog dana bez automobila, koji predstavlja završnicu inicijative Europske nedelje mobilnosti, a obeležava se od 16. do 22. septembra. Ove godine, zbog uticaja spoljnih faktora, Splitska biciklijada organizuje se i sprovodi kao kampanja, čiji je cilj rešavanje biciklističke infrastrukture u gradu, kao i uvođenje povoljnije cene prevoza bicikla Jadrolinijinim trajektima.

Za razliku od prethodnih godina kada je nakon vožnje bilo organizovano javno okupljanje sa bogatim edukativno-zabavnim programom, 9. Splitska biciklijada sastoji se od simbolične vožnje Marjanom, a učesnici će na cilju imati priliku zaigraju nagradni kviz.

Kampanja se sprovodi i putem društvenih mreža Udruženja Sunce Split, pa ćemo tako nakon Splitske biciklijade odgovornima poslati i predloge učesnika za poboljšanje sigurnosti biciklista i pešaka na splitskim ulicama.

Problemi zbog korišćenja velikog broja automobila u gradovima, kao što su zagađenje vazuha, buka i saobraćajne gužve, bili su i razlog za organizaciju Europske nedelje mobilnosti, koja je postala najmasovnija inicijativa posvećena održivoj mobilnosti.

Izvor: Udruženje Sunce Split

Na deponiji Jovanovac gradiće se postrojenje za mehaničko biološki tretman otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Kragujevac i pet susednih opština, Aranđelovac, Batočina, Rača, Knić i Rekovac, koje čine Regionalni centar za upravljanje otpadom uradili su studiju analiza opcija, na osnovu koje je utvrđeno da je za deponiju u Jovanovcu najprimerenije rešenje mehaničko biološki tretman otpada.

Kao nosilac regionalnog projekta prikupljanja i tretmana otpada grad Kragujevac je sa pet susednih opština uradio studiju analiza opcija i u skladu sa Nacionalnom strategijom i evropskim direktivama, kao optimalno i najprimerenije rešenje, odabrao jednu od sedam opcija – mehaničko biološki tretman otpada. To znači da nećemo praviti novu deponiju regiona, već postrojenje na postojećoj koja će sušiti komunalni otpad. Ovim tretmanom dobija se nov proizvod – briket koji se kao gorivo koristi u proizvodnji cementa, pojasnio je za RTS Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti.

Na osnovu plana zatvaranja deponije Jovanovac koji je uradio JKP Šumadija uradiće se sanacija i revitalizacija lokacije, jer će postrojenje za tretman otpada biti na mestu sadašnje deponije, a kako bi se iskoristio deponijski gas i narednih deset godina snabdevao fabriku toplotnom i elektičnom energijom, kazao je Maksimović.

Vrednost investicije je 40 miliona evra i na listi smo prioritetnih projekata nadležnog ministarstva. Imajući u vidu da je nerealno da grad finansira kompletan projekat, namera je da konkurišemo za sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije, a nadamo se kazao je Maksimović da ćemo 2021. godine dobiti izvor finansiranja.

Izvor: Grad Kragujevac

Odloženo usvajanje nove uredbe za organsku proizvodnju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Usvajanje uredbe za organsku proizvodnju odlaže se na godinu dana, a Evropska komisija je pokrenula javno savetovanje o svom budućem akcijskom planu za ovaj vid poljoprivrede.

Najava je deo napora Komisije da podrži ovaj sektor koji igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Od njive do trpeze, kao i one za biološku raznovrsnost, uključujući onaj da do 2030. godine 25 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta bude u organskom uzgoju.

Cilj akcijskog plana jeste da ispita kako ova vrsta proizvodnje može da pomogne poljoprivredno-prehrambenom sektoru da poboljša svoju održivost u lancu snabdevanja, razvijajući i potražnju za takvim proizvodima. Savetovanje o planu, koji bi se trebalo usvojiti početkom 2021. godine, prikupiće povratne informacije od građana, državnih vlasti i relevantnih učesnika, a otvoren je do 27. novembra.

Posebno, novi set pravila za ekološku poljoprivredu, odobren 2018. godine nakon dugogodišnjih pregovora između zastupnika u Evropskom parlamentu i ministara poljoprivrede, osmišljen je kako bi obezbedio pošteno tržišno takmičenje, istovremeno sprečio prevare i održalo poverenje potrošača u sektor koji se brzo menja i raste.

Nova uredba je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. januara 2021. godine, ali zakonodavci i pregovarači zalažu se za jednogodišnje odlaganje njene primene, dakle, do 1. januara 2022. Smatraju da je do tada potrebno obezbediti neometanu tranziciju i omogućiti proizvođačima, kontrolnim i nadležnim telima da se pravilno pripreme.

Komisija je podržala ovo stanovište, rekavši da, iako nova uredba pruža solidnu osnovu, podzakonski akti koje tek treba usvojiti moraju biti jednako prilagođeni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Pham)

“Organska poljoprivreda biće ključni saveznik u tranziciji koju vodimo prema održivijem prehrambenom sistemu i boljoj zaštiti naše bioraznovrsnosti”, komentarisao je poverenik za poljoprivredu, Januš Vojčehovski, reagujući na ovu vest koju je pozdravio i Norbet Lins, predsednik Odbora za poljoprivredu u Evropskom parlamentu. Lins tvrdi da će ovo odlaganje dati poljoprivrednicima i nacionalnim vlastima više vremena da se prilagode.

Istog su stava i u udruženja ekološke proizvodnje EU IFOAM, čiji je predsednik Jan Plage kazao da je novi Akcijski plan presudan da Evropu učini “zelenijom”.

“Potreban nam je ovakav konkretan korak kako bismo povećali potražnju i podigli svest o prednostima eko proizvodnje, što je ključni aspekt akcijskog plana”, rekao je.

Eduardo Kuoko, direktor IFOAM-a, dodao je da je odlaganje novog propisa “mudra odluka” koja će državama članicama omogućiti da pravilno završe rad na zakonodavstvu.

Izvor: Agroklub

Fokusirajte se na prirodu i osvojite nagrade na foto-konkursu “Natura 2000 u kadru”

Od ponedeljka 14. septembra biće otvoren nagradni foto-konkurs pod nazivom „Natura 2000 u kadru“.

Ukoliko ste ljubitelj prirode, a uz to i ljubitelj fotografije, na pravom ste mestu!

Pozivamo Vas da uhvatite poseban trenutak u prirodi, zabeležite ga i pošaljete nam.

Lepota prirode je svuda oko nas, hajde da doprinesemo njenom očuvanju i na ovaj način.

Namera konkursa je da se pokaže važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji i prikaže lepote i raznolikosti pejzaža u okviru mreže Natura 2000.

Teme konkursa su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima (održiva poljoprivreda, turizam i druge aktivnosti).

Svoje fotografije možete slati od 14. septembra do 27. novembra 2020. godine preko linka koji će biti objavljen na našem sajtu.

Nagradni foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i EU projekat Natura 2000. Mreža Natura 2000 je mreža zaštićenih područja u svim evropskim zemljama koja ima za cilj da se sačuvaju najvrednije biljne i životinjske vrste i staništa.

Dok čekate objavu o početku konkursa, pripremajte svoje aparate i oštrite pogled, a ovde možete videti neke od fotografijaiz užeg izbora sa prethodnog nagradnog konkursa “Priroda u slici i neprilici” koji je organizovan 2019. godine. 

 

Zašto je neophodno da BiH usvoji novi Zakon o zaštiti okoline?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Zakon o okolini je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali još uvek se čeka razmatranje u Domu naroda.

Usvajanje novog Zakona o okolini Federacije BiH bio bi veliki korak napred u procesu EU integracija i ujedno napredak u procesu reforme energetskog sektora. Prednosti novog zakona osetili bi investitori, građani i građanke, dok bi se značajno unapredila zaštita okoline u skladu sa EU normama.

Zašto je potrebno hitno usvajanje novog Zakona o zaštiti okoline (ZoZO)?

Usklađen sa zahtevima EU
Sveobuhvatnije učešće javnosti u pitanjima okoline, informisanje i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i osiguranje prava na pristup pravosuđu
Jasnije i jednostavnije procedure pribavljanja rešenja i dozvola, kraći rokovi za donošenja odluka i rešenja, brže određivanje nadležnosti za postupanje
Učestaliji inspekcijski nadzor u industrijskim postojenjima koji zahtevaju prevenciju i kontrolu zagađenja
Strožije kazne za prekršioce odredbi zakona
Integrisano prikupljanje podataka o okolini svih nadležnih institucija
Osiguranje stručnog obrazovanja o okolini
Podizanje svesti javnosti u području zaštite okoline
Veća odgovornost za štetu nanetu okolini i delatnosti opasne po okolinu
Usvajanjem ovog Zakona, Bosna i Hercegovina će ostvariti napredak u oblasti okoline u cilju dobijanja kandidatskog statusa za pristupanje EU;

Tu su i mnogobrojni doprinosi u poboljšanju kvaliteta života, zdravstvene koristi uštedom u lečenju bolesti izazvanih zagađenjem i smanjenje preuranjenog mortaliteta, racionalnijem korištenju prirodnih resursa, uštedama resursa, naročito u vodosnabdevanju, korištenju energije (energijska efikasnost), goriva, i sirovina, upravljanja otpadom, otpadnim vodama, šumarstvu, poljoprivredi, očuvanju prirodnog i kulturnog nasleđa, rekreativnih mogućnosti i povezanosti društva, rast zapošljavanja kroz investicije u okolinu u cilju redukcije zagađenja, povećano privlačenje investicija i međunarodnih fondova, razvoj turizma i eko turizma.

Novi Zakon o zaštiti okoline podržavaju nevladine organizacije i Resursni Aarhus centar u BiH.

https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/propis.php?id=232

Foto-ilustracija: Unsplash (Pika Žvan)

Donošenje novog ZoZO je od izuzetnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, kantone u Federaciji BiH, jedinice lokalne samouprave (gradove i opštine), celokupnu javnost (fizičke i pravne osobe i njihove udruženja) i privredne subjekte u smislu stvaranja ambijenta za održivi razvoj bosanskohercegovačkog društva i šire.

Novi Zakon o zaštiti okoline se zasniva na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili najvećim delom ugrađene odredbe četiri EU direktive i jedne uredbe, što predstavlja respektabilan nivo usklađenosti ovog zakona s propisima EU:

-SEA direktiva – (engl. The Strategic Environmental Assessment) – Stateška procena uticaja na okolinu
– EIA direktiva – (engl. The Environmental Impact Assessment)- Direktiva o proceni uticaja na okolinu
-IED direktiva – (engl. the Industrial Emissions Directive) – Direktiva o industrijskim emisijama
-SEVESO III direktiva – (engl. The Seveso-III-Directive) – Direktiva za prevenciju većih nesreća
-EMAS (engl. The EU Eco-Management and Audit Scheme) – Uredba EU o sistemu eko-označavanja i sistema upravljanja okolinom i nezavisnog ocenjivanja

Izvor: FMOIT

Nova bespovratna sredstva za razvoj seoskog turizma

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović potpisala je danas izmene i dopune Finansijskog sporazuma za IPARD II program kojim je omogućena dodela bespovratnih sredstava za realizaciju dodatnih mera koje doprinose ruralnom razvoju.

Do sada je dodela bespovratnih sredstava iz IPARD II programa bila moguća samo za potrebe ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, a današnjim potpisivanjem omogućene su dodatne mere za finansiranje ovih bespovratnih sredstava – diversifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj njihovog poslovanja.

Joksimović je istakla da dodela bespovratnih sredstava koja se odnose na razvoj ruralnog turizma podrazumeva široku lepezu investicija i pored izgradnje i rekonstrukcije objekata pokriva i ulaganja u nabavku opreme, izgradnju pratećih objekata, dečjih igrališta, pejzažnog uređenja dvorišta, prostor za degustaciju i prodaju hrane i pića, sportskih terena, bazena, velnes objekata.

Takođe, omogućena je i nabavka opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, rekla je ona i pojasnila da u okviru jednog projekta korisnik može dobiti podsticaj u iznosu od 5.000 do 300.000 evra.

Prava za ostvarivanje IPARD podsticaja u okviru ove mere imaju fizička lica koja su nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, preduzetnici, kao i privredna društva koja su razvrstana u mikro ili mala pravna lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Samo za prvi poziv koji je otvoren do 30. oktobra, korisnicima je stavljeno na raspolaganje oko 20 miliona evra koji mogu biti investirani u diversifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, čime se stvaraju uslovi za povećanje prihoda i standarda ljudi u ruralnim krajevima.

Pored izdvajanja u razvoj ruralnog turizma ovim izmenama omogućeno je izdvajanje sredstava za potrebe pružanja podrške institucijama koje su odgovorne za sprovođenje i praćenje sprovođenja IPARD II programa, komunikaciju i promociju IPARD II programa, ali i pripremu IPARD III programa za sledeći programski period od 2021. do 2027. godine.

Ministarka je podsetila na to da ukupan budžet IPARD II programa za period od 2014. do 2020. iznosi 393 miliona evra, od čega je doprinos Evropske unije 175 miliona evra, a nacionalno sufinansiranje iznosi 54.9 miliona evra.

Preostala finansijska sredstva (163.1 miliona evra) u IPARD II programu obaveza su samih direktnih korisnika podrške – privatnih subjekata.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Eko toplane: Priprema kućnih instalacija za predstojeću sezonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Eko toplane u Banjaluci još jednom podsećaju korisnike sistema daljinskog grejanja da pripreme unutrašnje i zajedničke unutrašnje instalacije pre punjenja kućnih instalacija pre nadolazeće sezone grejanja, s ciljem bolje i nesmetane isporuke toplotne energije.

Eko toplana podseća korisnike da je prema Odluci o opštim uslovima za proizvodnju, distribuciju i upotrebu toplotne energije, održavanje unutrašnjih i zajedničkih unutrašnjih instalacija odgovornost svakog korisnika, odnosno zajednice vlasnika stanova.

– S obzirom na to da je jedan od najčešćih problema pojava vazduha u radijatorima, što narušava kvalitet grejanja, ukoliko se korisnici tokom sezone suoče sa ovim problemom, stare i dotrajale vazdušne ventile trebalo bi da zamene novim pre početka grejne sezone. Ovo je minimalna investicija, kojom se postiže bolji kvalitet grejanja, jer odzračivanje u slučaju potrebe oslobađa nagomilani vazduh i omogućava nesmetanu cirkulaciju kroz radijatore – navodi Eko toplana.

Kada je reč o sistemima na kojima postoje centralni otvori na cevovodu i automatski otvori na vertikali, za njih su odgovorne zajednice vlasnika stanova, dok su za ventilatore zaduženi sami korisnici na radijatorima, prenosi rtrs.

Akumulacija vazduha u grejnim telima najčešće se javlja kod korisnika na višim spratovima, dok potrošači na nižim spratovima imaju češći problem sa sakupljanjem mulja u radijatorima, što takođe remeti redovno snabdevanje toplotom i narušava kvalitet grejanja, objasnili su iz Eko grejanja.

Korisnici starijih zgrada u kojima su instalacije i stare i dotrajale treba da obrate posebnu pažnju na funkcionalnost unutrašnjih instalacija.

Pored toga, potrošači koji su prošle sezone imali problema sa unutrašnjim instalacijama, što je prouzrokovalo lošiji kvalitet grejanja, trebalo bi da angažuju ovlašćenu kompaniju za održavanje instalacija da otklone kvar, kako bi bili spremni za ulazak u grejnu sezonu.

Izvor: energetika.ba

Olakšana predaja biootpada za građane Pariza

Foto ilustracija: Pxabay
Foto ilustracija: Pixabay

Biootpad je vrlo koristan, a njegovo prikupljanje je u Francuskoj metropoli od 7. septembra znatno pojednostavljeno. Bez postavljanja dodatnih posuda na javnim površinama, građani Pariza prikupljeni biootpad sada mogu da predaju na najbližoj gradskoj pijaci. Pariz je pokrenuo ovaj način prikupljanja biootpada sa ciljem smanjenja količine otpada i zaštite okoline, kao i potrošnje goriva i emisija vozila komunalnih službi, a građani koji žele da učestvuju u novom načinu odvojenog prikupljanja ove vrste otpada mogu se prijaviti preko internet stranica gradske uprave.

Za početak će se sakupljanje otpada od hrane odvijati na nekoliko gradskih pijaca u šest pariskih arondismana, a s vremenom će se proširiti na veći deo grada. Posebno prikupljanje biootpada omogućava njegovo korišćenje za proizvodnju bioplina za potrebe gradskog prevoza i đubriva za lokalne poljoprivrednike, a novi način prikupljanja predstavlja konkretan i lak način svakodnevnog delovanja u borbi za zaštitu okoline kojim se sprečava rasipanje prirodnih resursa.

Od 7. septembra prikupljanje biootpada za građane Pariza biće tako znatno lakše jer će moći da ga uz dokaz o prebivalištu i ispunjenog obrasca, odlažu u posebnim prostorijama na gradskim pijacama. Takođe, građani koji se prijave za ovakav način prikupljanja biootpada dobiće na korišćenje malu posudu za kuću, dve rolne sa po 30 kompost vrećica, kao i brošuru sa informacijama koja će im pomagati u svakodnevnom razvrstavanju komunalnog otpada. U ove posude i vrećice moguće je odlaganje isključivo ostatke hrane, biljnog i životinjskog porekla (kore, kosti, ostaci mesa, ljuske i sl.), vrećice čaja i kafe, kao i papirne maramice i ubruse, kao i kartonske kutije za jaja.

Podsetimo, Pariz je sa prikupljanjem biootpada iz domaćinstava počeo početkom 2017. godine kada se organizovala besplatna podela posuda za biootpad. Tadašnja kampanja odvijala se u skladu sa podsticajem urbanog kompostiranja koji je deo Plana kompostiranja u Parizu za razdoblje 2016.-2020. Gradska uprava Pariza je 2015. godine uspostavila prikupljanje otpada od hrane na ukupno 55 otvorenih i 8 natkrivenih pijaca, u 95 gradskih restorana, kao i u 75 škola u kojima su se deca edukovala o odvojenom prikupljanju otpada.

Izvor: Ekovjesnik

Poljska planira izgradnju nuklearnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva nuklearna elektrana trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Prema novom nacrtu energetske strategije do 2040. godine, Poljska ubrzava planove za postepeno napuštanje uglja, prenose mediji.

Ažurirani planovi energetske politike uključuju izgradnju prvih poljskih nuklearnih elektrana u koje će biti uloženo 150 milijardi zlota (oko 40 milijardi dolara). A prva nuklearna elektrana između jedne i 1,6 MV trebalo bi da ugleda svetlost dana 2033. godine.

Pored toga, planovi lokalnog Ministarstva za klimu neće zaobići morske vetroparkove. Prema najavama, ulaganja u takve projekte do 2040. godine dostići će 130 milijardi zlota (oko 34 milijarde dolara).

Uz nuklearnu energiju i obnovljive izvore, Poljska će se snažnije boriti protiv klimatskih promena i, na kraju, stvoriti do 300.000 radnih mesta.

Izvor: energetika-net.com