Home Blog Page 616

Vlast građanima uskratila prisustvo na javnoj raspravi o Makišu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda je 12. decembra objavio saopštenje i obavestio građane Beograda da im je Komisija za planove ukinula zakonom garantovana prava da učestvuju u procesu donošenja odluka o planskim i urbanističkim aktima.

U ovoj objavi Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda se poziva na odredbe Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, a zatim, u istom saopštenju izmišlja proceduru kojom se javnosti uskraćuju prava koja joj garantuju Ustav i zakoni Republike Srbije.

Nezakonito je i neustavno derogirati odredbe zakona i podzakonskih akata koji uređuju postupke javnog uvida „merama“ koje je propisala Vlada Srbije, a koje grad Beograd arbitrarno tumači onako kako odgovara dnevnoj potrebi i partikularnim interesima. Dodatno, Komisija za planove se ne poziva ni na jedan zakonski akt Vlade RS kojim su propisane epidemiološke mere, te je osnov za donošenje ovakvog Zaključka upitan i sporan.

Javna sednica Komisije za planove je javni događaj kojem mogu da prisustvuju sva zainteresovana lica i proces sprovođenja javnog uvida i javne sednice se temelji na osnovnom načelu planiranja i izgradnje propisanom u Zakonu – načelu učešća javnosti. Svođenje prisustva na “minimalan broj predstavnika”, “samo onih čije je prisustvo neophodno” i “učestvovanjem jednog predstavnika (…) da bi se ispoštovale sve zakonske odredbe i norme” predstavlja grubo kršenje koncepta javne rasprave i učešća javnosti, i svodi ih na puku formu.

Foto: Ministarstvo prostora (Facebook)

Ovi zakonski akti ne delegiraju ni Komisiji za planove ni Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove nadležnost da određuju ko može, a ko ne može da prisustvuje javnoj sednici, niti da određuju broj zainteresovanih građana koji mogu da ostvare svoje pravo. Mandat za izmene navedenih zakona i pravilnika nema Komisija za planove, već organi državne uprave koji su ova akta i doneli, te je ovim postupkom Komisija za planove Skupštine grada Beograda izašla iz okvira svojih nadležnosti i grubo prekršila zakon. Ukoliko uslovi za održavanje javne sednice ne postoje, što je nesumnjivo imajući u vidu epidemiološku situaciju, sednica se ne može održati dok se uslovi ne steknu.

Javnost do sada nije imala ni jednu priliku da od nadležnih institucija čuje argumentaciju opravdanosti kako plana za Makiško polje, tako i plana za Kosančićev venac i plana kojim se predviđaju izmene i dopune PGR-a grada Beograda. Javne sednice predstavljaju prvu i jedinu mogućnost da čujemo argumente u prilog realizaciji ovih, i mnogih drugih, protivzakonitih i po grad Beograd i Beograđane opasnih i štetnih planova. Baš zbog toga što plan i izveštaj o strateškoj proceni uticaja sadrže brojne formalne i materijalne nedostatke potrebno je da ovi dokumenti budu detaljno predočeni i objašnjeni građanima na javnoj sednici. Skrivanje iza epidemioloških mera je postupak nedostojan javnih institucija.

Potencijalna intenzivna izgradnja na Makiškom polju u neposrednoj zoni zaštite vodoizvorišta predstavlja izrazit ekološki rizik i preti narušavanju javnog zdravlja i kvaliteta života u Beogradu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu utvrđena je obaveza organizovanja javnog uvida i javne rasprave u postupku odobravanja izveštaja o strateškoj proceni uticaja. Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Nacrta plana detaljne regulacije dela Makiškog polja izrađen je ispod zakonskog minimuma, odnosno nezakonit je i ne predočava posledice planirane izgradnje, i u skladu s tim mora se odbaciti. Pri tome, ni jedan dokument ne sme ući u proceduru odlučivanja bez sprovedene javne rasprave – za koju nije dovoljno obezbediti samo fizičke minimume za prisustvo ljudi (potrebna odstojanja i mere zaštite), već se u uslovima pandemije, kada je desetine hiljada građana usled narušenog zdravlja sprečeno da učestvuje u javnoj raspravi, ona ne može ni održavati.

Sekretarijat oglašava da Komisija za planove nema osnova za drugačije održavanje javnih sednica u prostorijama Gradske uprave. Komisija za planove je u martu ove godine pokazala da postoji mogućnost za drugačije postupanje i odlaganje (ranih) javnih uvida i javnih sednica. Dakle, postoji osnov za obustavljanje i odlaganje, ali ne i za ograničavanje prava koja su garantovana zakonom.

Komisija za planove Skupštine grada Beograda, kao izvršno telo, ima nadležnost i zakonsku obavezu da proces javnih uvida i javnih sednica sprovede u svemu prema važećim zakonima i podzakonskim aktima Republike Srbije. Budući da epidemiološki uslovi onemogućavaju sprovođenje istih na način kojim bi se svim zainteresovanim licima omogućilo uživanje prava na učešće u procesima donošenja odluka koje se tiču planiranja grada, zahtevamo da se svi (rani) javni uvidi i javne sednice Komisije za planove prekinu i odlože do smirivanja epidemiološke situacije i ukidanja vanredne situacije.

Izvor: RERI

Startapovi iz Srbije – najbolje inovacije za smanjenje zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto: Promo

Srpski startapovi “Nanobile”, “Dr. Agro” i “City and Me” učestvovali su u finalu regionalnog konkursa za najbolju inovaciju za smanjenje zagađenja vazduha na Balkanu pod nazivom BASF Start-up Science. Oni su se predstavili sa idejama za takozvani pametan transport, održivu poljoprivredu i komunikaciju grada i građana, a u cilju smanjenja zagađenja.

Prvo mesto pripalo je startapu iz Slovenije. Ovaj startap predstavio se sa idejom za biorazgradivo pakovanje napravljeno od mlečnih proteina.  

„Startap “City and Me” omogućava aktivnu komunikaciju grada i građana. Jedan segment naše aplikacije odnosi se na to da korisnici bivanju nagrađeni za svoje aktivnosti, pa na primer, za 50 kilometara pređenih biciklom dobijaju token za pola sata besplatnog parkiranja ili karte za pozorište. Dodatno, uz pomoć “City and Me” moguće je organizovati različite aktivnosti, kao što je prikupljanje reciklažnog otpada u zgradama. Ovaj startap za sad funkcioniše u Nišu”, objasnio je Aleksandar Stamenković, jedan od osnivača startapa “City and Me”.

Konkurs BASF Start-up Science je najveći regionalni konkurs iz oblasti održivog razvoja i namenjen je startap idejama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Inovatori su se, između ostalih, bavili pitanjima ekološkog transporta, rešenjima za parkiranje i mogućnostima za održivu poljoprivredu.

Simon Franko, izvršni direktor kompanije BASF u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji i jedan od članova stručnog žirija smatra da je još jednom potvrđeno da ovaj region izrodio mnogo talentovanih i inovativnih ljudi.

Kvalitet vazduha je jedan od najvećih izazova savremenog doba i tema koja je u fokusu svakog pojedinca. Drago mi je što mnogo dobrih rešenja za ovo važno pitanje dolazi sa Balkana. Imali smo priliku da čujemo kako mladi inovatori razmišljaju na ovu temu, da sa njima podelimo višedecenijsko iskustvo iz oblasti kvaliteta vazduha i veliko mi je zadovoljstvo što ćemo omogućiti makar inicijalni razvoj startap ideja”, napomenuo je Franko.

BASF Start-up Science konkurs organizovala je hemijska kompanija i evropski lider u istraživanju i razvoju BASF. Konkurs je trajao tri meseca, a priliku da prijave ideju koja se odnosi na smanjenje zagađenja vazduha imali su mladi inovatori iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Nagradni fond uručen najboljoj ideji iznosio je 5.000 evra.

Izvor: Press Office

Dodatna zaštitita životne sredine u dva jednostavna koraka

Foto-ilustracija: Unsplash (Simone Daino)
Foto-ilustracija: Unsplash (Angelo Stara)

Tokom 2019. godine, Srbija je za zaštitu životne sredine izdvojila skoro 360 miliona evra – 10,7 odsto više nego godinu dana ranije.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je približno sedam miliona evra, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 433 miliona evra.

Od pomenute sume najviše sredstava je izdvojeno za upravljanje otpadom, više od 35 miliona evra.

Kada pogledamo definiciju zaštite životne sredine videćemo da ona podrazumeva skup različitih postupaka i mera koji sprečavaju ugrožavanje životne sredine sa ciljem očuvanja biološke ravnoteže. Nažalost, definicija nam ne vredi puno ako se ona ne vidi kao neka vrsta “obaveze”, ili bolje rečeno kulture, svih članova društva. Zdrava životna sredina je osnov za očuvanje ljudske egzistencije, zdravog razvoja društva i bitan faktor koji ukazuje na nivo života stanovništva.

Važan faktor u očuvanju životne sredine dolazi i od izbora mesta u kojem živimo, a jedno od rešenja nalazimo u sektoru zgradarstva koje ima ogroman potencijal za uštedu energije i identifikovan je kao jedan od najvažnijih u oblasti unapređenja energetske efikasnosti u Srbiji. Najveći izazov je smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama koje čine 75 odsto svih zgrada. Znatno manje troškove imaju vlasnici pasivnih kuća.

Kada se odlučite za kupovinu novog stambenog objekta, a pri tome želite da vaš novi dom bude po ekološkim standardima, važno je da prođete procenu ekoloških i socijalnih rizika pre odobrenog kreditiranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (NISCHAL MALLA)

Za primer ćemo uzeti ProCredit banku koja pored pažljive finansijske analize, proteže svoju odgovornost i na zaštitu životne sredine koja bi trebalo da ostane čista i zdrava i za generacije koje tek dolaze.

Politika zaštite životne sredite u ProCredit banci primenjuje se kroz visokе standardе po pitanju uticaja poslovnih aktivnosti na životnu srеdinu i kroz internu edukaciju i informisanje zaposlenih.

Menadžment ProCredit banke opredeljen je za neprekidno unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine (Environmental Management System – EMS) u skladu sa zahtevima standarda ISO 14001 i shodno tome obavlja aktivnosti, odnosno pruža finansijske usluge klijentima na ekološki održiv način.

Banka omogućava detekciju i izbegavanje potencijalnih negativnih uticaja na životnu sredinu još u ranoj fazi, a svi zaposleni ProCredit banke su u obavezi da u svojim svakodnevnim radnim aktivnostima poštuju principe EMS-a.

Kao rezultat sistematičnog pristupa podizanja svesti, i kod zaposlenih i kod kliljenata, postignut je viši nivo svesti o zaštiti životne sredine i osećaj pripadnosti zaposlenih banci kao instituciji koja je striktno podređena ekološkim principima poslovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

U savladavanju brojnih izazova na polju očuvanja životne sredine, ProCredit banke primenjuje upravljanje ekološkim i socijalnim rizicima u kreditiranju koje je zasnovano na stalnoj proceni kreditnog portfolija kroz dubinsku analizu svih privrednih aktivnosti koje nose potencijalni rizik po životnu sredinu i društvenu zajednicu, i na kraju odbijanje zahteva za finansiranje preduzeća koja neodgovornim poslovanjem i praksama štete životnoj sredini ili se nalaze na listi isključenih delatnosti institucije.

Sistem upravljanja zaštitom životne sredine u ProCredit banci usklađen je sa međunarodnim standardom ISO 14001:2015.

Upravljanje rizicima kreditiranja sa aspekta zaštite životne sredine i društvene zajednice ima za cilj da smanji eksterni uticaj koji banka ima kroz finansiranje klijenata. Sve ProCredit banke imaju listu isključenih delatnosti na kojoj se nalaze aktivnosti koje kao grupa nisu nisu spremni da podrže, finansiraju ili promovišu jer nisu u skladu sa njihovim principima i negativno utiču na životnu sredinu i društvenu zajednicu. Za aktivnosti koje podržavaju primenjuju Standard za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti. Ovaj standard propisuje uslove i način procene ekoloških i socijalnih rizika prilikom kreditiranja klijenata.

Primenom ekoloških aspekata u procesu odobravanja kredita, ProCredit banka se trudi da unapredi sveukupnu ekološku svest svojih klijenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andryck Lopez)

U svemu tome, banka se, sa jedne strane, trudi da što pouzdanije oceni ekološki i društveni uticaj koji će imati investicije klijenata, a sa druge proverava se da li je njihovo poslovanje u skladu sa principima zaštite životne sredine koje je banka usvojila i u skladu sa važećim zakonima i propisima. Banka promoviše investicije koje ne ugrožavaju životnu sredinu i pomažu smanjenju štetnih ekoloških uticaja, kao i one koje su bazirane na obnovljivim izvorima energije ili energetski efikasnim tehnologijama.

Samo u toku 2019. godine, implementirani su ažurirani Standardi za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti, čime se dodatno ovaj aspekt procene rizika u banci poboljšao i uskladio sa savremenim izazovima zaštite životne sredine.

Razvojno orijentisano poslovanje ima za svrhu pozitivan uticaj na društvo, lokalnu ekonomiju i životnu sredinu. Takođe, kroz pozitivan primer društvene i ekološke odgovornosti, pri tome prateći i svetske trendove, važno je odabrati banku koja se trudi da uspostavi sistem koji doprinosi smanjenju negativnih uticaja na svet u kojem živimo.

Najvažnije je razumeti da procena rizika treba da obezbedi jasnu informaciju o potencijalnim rizicima kako bi banka donela pravilnu odluku vezanu za mogući problem u oblasti zaštite životne sredine. Troškovi koji proizilaze iz procene ekoloških rizika su minimalni u poređenju sa potencijalnom štetom koja nastaje ukoliko procene ne bi ni bilo. Ovakav vid odgovornog poslovanja ne postoji samo kao instrument za sprečavanje i upravljanje uticajima štetnih događaja po banku, već i kao sila da se bolje sagledaju mogućnosti razvoja u složenim ekonomskim, finansijskim, tehnološkim i ekološkim uslovima.

Nemamo vremena za gubljenje – u pitanju je opstanak planete, jedine koju imamo. Zato budimo odgovorni prema njoj, toliko joj dugujemo.

Jovana Canić

Prvi Simensov tramvaj iz Kragujevca krenuo ka Nemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi tramvaj proizveden u fabrici “Simens Mobiliti” u Kragujevcu, dugačak 37 metara, uskoro će prevoziti putnike nemačkog grada Bremena. I ostalih 46 naručenih tramvaja biće proizvedeno u Kragujevcu.

Fabrika je u protekle dve godine prošla proces transformacije od proizvođača komponenti do proizvodnje kompletnih tramvaja.

Montaža “Avenio” tramvaja je u farici “Simens” počela u proleće 2020. godine, za samo nekoliko meseci iz proizvodnje je izašao prvi. Proizvodnja ostalih poručenih 46 tramvaja se nastavlja.

“Avenio  tramvaji zasnovani su na modularnom pristupu proverenih sistema i komponenti koji omogućavaju prilagođavanje potrebama kupaca, što za projekat ‘Avenio Bremen’ podrazumeva: dužinu vozila od 36,9 metara, širinu vozila od 2,65 metara, maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat i kapacitet za smeštaj 250 putnika”, navodi Aleksa Mančić, rukovodilac proizvodnje “Avenio” tramvaja u firmi “Simens Mobiliti”.

Osnovna delatnost ove kompanije su proizvodnja šinskih vozila i komponenti, kao i inženjering, a zahvaljujući stručnosti pedeset inženjera od sada i kompletnih tramvaja.

“Prošli smo kroz izuzetno težak proces koji je zahtevao proširenje svih naših kapaciteta, udvostručen je broj radnika, svi inženjeri i tehničari morali su da prođu kroz sve neophodne obuke, kako bi ostvarili ovaj uspeh. Ovaj tramvaj je svetski proizvod visokog kvaliteta proizveden u Srbiji, u Kragujevcu, to dosta govori o ovoj zemlji”, ističe Eberhard Lange, direktor fabrike “Simens Mobiliti” u Kragujevcu.

Tramvaj je prošao sve inspekcijske kontrole i utovaren je u kamion dužine 57 metara, spreman da krene prema nemačkoj granici.

“Simens” ima ugovorene projekte sa još četiri grada u Nemačkoj za oko 230 visokopodnih “Avenio” tramvaja koji će takođe izaći iz proizvodnje u rekordnom roku.

Izvor: RTS

Otvorena najveća evropska farma za vertikalni uzgoj povrća na 14 etaža

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako broj stanovnika u gradovima raste, inovatori traže nove načine uzgajanja hrane, uz što manju potrošnju resursa kao što su zemljište i voda.  Jedno od rešenja koje se uvodi širom sveta su vertikalne farme na kojima se usevi proizvode u više nivoa, najčešće u kontrolisanoj sredini.

Jedna takva farma, najveća u Evropi, otvorena je u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu. Tamo je industrijska hala pretvorena u prostor za vertikalni uzgoj salate, začinskog bilja i kelja.

Povrće će biti uzgajano na 14 etaža koje se pružaju od poda do krova, a plan je imati berbu 15 puta godišnje, uprkos tome što ne rastu u zemlji niti dobijaju sunčevu svetlost. 

Ovakav sistem zauzima manje prostora u odnosu na tradicionalni uzgoj, a biljke će rasti uz pomoć LED svetla.

Vertikalna farma prostire se na 7.000 metara kvadratnih. Iz kompanije poručuju da će se za dve godine u njoj moći uzgajati i plodonosno povrće, a za pet do deset i korenasto. Inače, ova farma je plod saradnje “Nordic Harvest”-a i tajvanske grupe “YesHealth”, a težiće godišnjoj proizvodnji od 1.000 tona povrća.

“Nudimo održiviji način proizvodnje hrane tokom cele godine, lokalno, bez narušavanja prirode”, rekao je osnivač Nordic Harvest-a, Anders Riman.

Ali, ovi urbani objekti nisu naišli na dobrodošlicu poljoprivrednika koji smatraju da je tako u pitanje dovedena njihova sposobnost da nahrane planetu, a osvrnuli su se i na veliku potrošnju električne energije potrebne za takav uzgoj.

Međutim, Riman nabraja aktere koji pozitivno deluju na sredinu, kao što je uzgoj u blizini potrošača, korišćenje zelene energije, ali i to da povrće proizvode bez upotrebe pesticida.

Treba napomenuti kako je, prema podacima Svetske banke, u 2016. godini oko 37 odsto zemljine kopnene mase upotrebljeno za poljoprivredu. Ali, klimatske promene mogu ugroziti dostupnost zemljišta za uzgoj, iz Svetskog programa za hranu upozoravaju da je četvrtina proizvodnih površina degradirana, što je dovelo u pitanje bezbednost hrane. 

Izvor: Agroklub

Naredna godina će biti obeležena brigom za ekološku bezbednost

Photo-illustration: Unsplash (Iman Gozal)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Naredna i godine koje dolaze biće obeležene brigom za ekološku bezbednost, u energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja biće uloženo 1,5 milijardi evra, najavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike.

Mihajlović je, govoreći na otvaranju konferencije ”Svet u 2021”, naglasila da rudarstvo i energetiku očekuju velike promene, koje se dešavaju i u svetu, a koje neće zaobići ni Srbiju kao malu zemlju sa važnim geostrateškim položajem.

“Moramo se mnogo više okrenuti ekologiji, dati mogućnost našim građanima da povećaju energetsku efikasnost kako bismo smanjili potrošnju energije. Energija koju proizvedemo mora da bude sve više zelena”, rekla je potpredsednica Vlade.

Ona je pojasnila da to znači i mnogo veće korišćenje biomase i investicije u postrojenja koja će biti energetski efikasnija.

“Ako to ne budemo radili, onda nema razvoja i perspektive energetskog sektora, ni reformisanih preduzeća. U svetu se emituje približno 30 milijardi tona ugljen-dioksida, a u Srbiji više od 350.000 tona”, navela je Mihajlović.

Ministarstvo rudarstva i energetike i Vlada Republike Srbije, kako navodi ministarka, promeniće planove investiranja, pri čemu će više od 1,5 milijardi evra ići na energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja u 2021. godini.

Izvor: Vlada Republike Srbije

„Đerdap” jedanaesto Ramsarsko područje u Republici Srbiji

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)

Područje „Đerdap” proglašeno je za jedanaesto područje u Republici Srbiji koje je upisano u Spisak močvara od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije, međuvladinog sporazuma koji obezbeđuje okvir za nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju na zaštiti i održivom korišćenju vlažnih područja.

„Đerdap“ se prostire na površini od 66.525,11 hektara i obuhvata opštine Golubac, Majdanpek i Kladovo, a dobio je status međunarodno značajnog lokaliteta naročito zbog staništa ptica močvarnica. To područje ispunjava osam od devet kriterijuma predviđenih Ramsarskom konvencijom za upis u Spisak močvara od međunarodnog značaja.

U okviru njega nalaze se Nacionalni park „Đerdap” i lokalitet od međunarodnog značaja za ptice „Mala Vrbica”, a Đerdapska klisura se ubraja u najveće i najstarije vodene probojnice i pripada retkim predelima na našem kontinentu u kojima je koncentrisan veliki broj geoloških, geomorfoloških, paleontoloških, klimatskih, edafskih, fitocenoloških, fitogeografskih, florističkih, faunističkih, ali i kulturno-istorijskih i arheoloških specifičnih fenomena.

Područje „Đerdap“ identifikovano je kao područje od međunarodnog značaja za zaštitu biljaka (IPA – Important Plant Areas) i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Na tom prostoru zabeleženo je prisustvo 57 vrlo složenih i raznolikih šumskih zajednica, kao i više od 1100 vrsta i podvrsta vaskularne flore, što je nešto više od četvrtine ukupne flore naše zemlje.

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić

Takođe, prisutno je i 48 vrsta insekata zaštićenih nacionalnim propisima, kao i 170 vrsta ptica među kojima su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti faune ptica i prisustva retkih, ugroženih i u drugom pogledu značajnih vrsta, područje je prepoznato kao međunarodno značajno za ptice (IBA – Important Bird Area), u okviru programa koji vodi Bird Life International i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Većina ptica su strogo zaštićene, a neke od njih nalaze se na različitim međunarodnim listama ugroženih vrsta.

Faunu sisara čini preko 50 vrsta, među kojima su naročito značajne one koje imaju određeni status zaštite: vidra, mrki medved, vuk, ris, divlja mačka, evropski jelen, divokoza i bogata fauna slepih miševa. Tu je i oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, 61 vrsta riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu. Na tom području nalazi se i fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u međunarodno značajna područja odabrana za dnevne leptire (PBA – Prime Butterfly Areas) i deo ekološke mreže Republike Srbije.

Republika Srbija je članica Ramsarske konvencije sa jedanaest područja koja su upisana u Spisak močvara od međunarodnog značaja. Obaveze zemalja članica Ramsarske konvencije su zaštita i održivo korišćenje vlažnih područja kao i migratornih vrsta ptica, određivanje novih područja i podsticanje istraživanja.

Informacija o proglašenju dostupna je na internet stranici Ramsarske konvencije – Serbia adds Djerdap to the Ramsar List | Ramsar.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren prvi onlajn Međunarodni sajam poljoprivrede – budućnost agrara leži u digitalizaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto: expoonline.rs/Printscreen

U ponedeljak je zvanično otvoren prvi onlajn novosadski Međunarodni sajam poljoprivrede na kojem će se u virtuelnom obliku predstaviti 184 izlagača sa svojim proizvodima i uslugama iz osam zemalja sveta: Češke, Holandije, Hrvatske, Italije, Mađarske, Turske, Španije i Srbije.

Direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković naglasio je da je ovo prvi onlajn sajam na Balkanu i da će ovo biti jedan dobar pilot projekat, pa da će i u narednom periodu nastaviti da deluju u ovom formatu, a sa završetkom pandemije moći i da prave realne sajmove.

“S obzirom da su okolnosti takve da zbog koronavirusa, nije moguće održavati realne sajmove, a i negde politika Vlade Srbije je da se ide u pravcu digitalizacije, mi smo našli prostor i organizovali jednu atraktivnu aplikaciju preko koje ćemo da napravimo kvalitetan sajam”, rekao je Cvetković u uvodnom obraćanju.

Godina koja je pokazala važnost poljoprivrede

Počasna gošća na svečanom otvaranju bila je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić koja je istakla da joj je drago da uprkos pandemiji koronavirusa, Međunarodni sajam poljoprivrede nastavlja da se održava i da postoji, kao i to da je ova godina ta koja nam je pokazala važnost poljoprivrede i prehrambene industrije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Želim da iskažem zahvalnost našim poljoprivrednim proizvođačima što su bili spremni i što su uprkos ovakvim okolnostima pokazali žilavost i otpornost. Srbija, ne samo da nije imala nestašice, već pored toga što smo imali za nas, bila je u mogućnosti da pomogne i drugima. Ovo nam služi kao podstrek da ulažemo dalje u poljoprivredu, ali i da postanemo zemlja koja, ne samo izvozi sirovine, već izvozi i hranu – proizvode sa dodatom vrednošću”, najavila je premijerka.

Robna razmena Srbije i Češke u 2019. godini 36,7 miliona evra

Zemlja partner Poljoprivrednog sajma ove godine je Češka sa kojom Srbija ostvaruje značajnu robnu razmenu, ali je vezuje i slična istorija, prema rečima izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Češke u Republici Srbiji Tomaša Kuhte.

“Raste izvoz čeških proizvoda u Srbiju, ali i srpskih u Češku, pa je razmena u 2019. godini bila 36,7 miliona evra, od toga je na izvoz iz Češke u Srbiju otpalo 20,6 miliona evra. Iz Češke se u Srbiju izvozi pivo, mleko u prahu, pavlaka, ali i živa stoka, a naša zemlja je poznata i poljoprivrednog tehnologiji. Sa druge strane, Srbija u Češku izvozi konzervisano i sveže voće, premikse za stočnu hranu, suncokretovo ulje. Dobro je što i u prvih devet meseci ove godine beležimo rast uzajmne robne razmene”, rekao je ambasador.

Budućnost poljoprivrede leži u digitalizaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić obratio se sa porukom da je Pokrajinski sekreterijat prepoznao da budućnost poljoprivrede leži u digitalizaciji.

“Implementacijom naših strateških ciljeva daćemo značajni impuls našem poljoprivrednom razvoju i obezbediti održvost malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava uz poštovanje ekoloških principa”, istakao je Božić.

Direktan kontakt izlagača i posetilaca omogućen video i audio putem

Na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu koji  trajaje od 14. do 18. decembra pripremljeni su popusti i akcije, za posetioce. Biće održano više od 50 konferencija, vebinara, promocija i prezentacija. Na Izložbi stoke nastupa 31 odgajivač iz Srbije. Biće promovisani najbolje ocenjeni proizvodi i usluge u 2020. godini.

Direktan kontakt izlagača i posetilaca omogućen je video i audio (telefonskim) pozivom, četom i mejlom. Poslovna publika ima mogućnost zakazivanja B2B sastanaka sa izlagačima. Posetioci i izlagači sreću se u realnom vremenu, u unapred dogovorenom terminu. Poseta sajmu je besplatna, potrebna je samo registracija na adresi expoonline.rs.

Izvor: Novosadski Sajam

Nova gnezda, nova nada za orlove

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije širom Vojvodine postavilo je 12 platformi za gnežđenje orlova krstaša (Aquila heliaca). Cilj ove akcije je da se na pogodnim lokacijama, gde se očekuje prisustvo ove ugrožene ptice, omoguće uslovi za njihovo gnežđenje.

“Sa nestankom autohtonih šuma u Vojvodini i sve većim pritiskom poljoprivrednih aktivnosti i ilegalne seče, sve je manje stabala na kojima bi orlovi krstaši mogli neometano da sagrade svoja velika, teška gnezda. Samim tim, ptice samostalno teško mogu da pronađu stablo koje bi ispunjavalo sve njihove potrebe – visina za osmatranje, blizina teritorije na kojoj mogu da love, bez prometnih puteva ili svakodnevnih poljoprivrednih aktivnosti u neposrednoj blizini stabala i dovoljno čvrsto stablo sa grananjem odgovarajućim za pravljenje gnezda. Danas ova vrsta, koja, između ostalog, predstavlja i naš nacionalni simbol, broji svega tri para na teritoriji Srbije”, navodi se na portalu Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Postavljanje gnezdećih platformi radi se kako bi se pružio dodatni podsticaj krstašima, da svoja gnezda prave na području Vojvodine.

“Pogranična područja su posebno važna i interesantna, a kroz saradnju sa kolegama iz okolnih zemalja, znamo da se populacija krstaša u Mađarskoj i drugim zemljama severno od Srbije prethodnih godina u velikoj meri uvećava, i da će ove ptice sa daljim rastom populacije tražiti nove teritorije za gnežđenje u delovima Panonske nizije na kojima još uvek nemaju znatno prisustvo i kompeticiju – pre svega sa drugim pripadnicima svoje vrste”, kažu u ovom društvu.

Foto: Wikipedia/AngMoKio

Orlovi krstaši neretko se uočavaju na nebu u pograničnim predelima Srbije sa Mađarskom. Predeli Gornjeg podunavlja i Subotičke peščare i još svega nekoliko izolovanih šumaraka čine poslednje ostatke šuma na severu Vojvodine. Na ovim lokacijama su prisutna i starija, snažnija, visoka stabla koja mogu biti dovoljno dobra osnova za platformu, a samim tim i potencijalno gnezdo orlova krstaša. Dodatno, samo postojanje šumovitog područja omogućava da lokacije ovih stabala budu pod manjim uticajem uznemiravanja kroz ljudske aktivnosti – poput saobraćaja, poljoprivrede, lovnih aktivnosti i slično, što je jedan od ključnih preduslova za potencijalno uspešnu gnezdeću sezonu ovih ptica.

“Kada sve ove podatke uzmemo u obzir, možemo zaključiti da su pogranična područja, ali i druge ciljane lokacije širom Vojvodine, veoma dobri prvi koraci koje bi ova vrsta mogla da preduzme u poduhvatu ponovnog naseljavanja našeg dela Panonske nizije. Kroz aktivnosti postavljanja veštačkih gnezdećih platformi kreiramo odgovarajuću osnovu, na kojima orlovi krstaši mogu potencijalno pronaći svoje idealno mesto za gnežđenje”, objašnjavaju u društvu.

Ptice već u zimskim mesecima nadleću teren i osmatraju potencijalne lokacije za gnežđenje. Tokom februara i početkom marta zauzimaju teritoriju i naseljavaju se na odabrana stabla, gde već u toku meseca marta možemo uočiti ptice koje leže u gnezdu. Naravno, nadamo se da ćemo u dolazećoj godini zateći na terenu što više ovakvih prizora.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Sbije

 

Bečka vozila se sve više pune na struju

Foto: © Wien Energie
Foto: © Wien Energie

I pored ograničenog kretanja zbog mera uvedenih usled izbijanja koronavirusa  elektromobilnost u glavnom gradu Austrije beleži znatan porast. Na stanicama za punjenje e-vozila registrovano je skoro duplo više punjenja nego prošle godine.

Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ već dugi niz godina podstiče elektromobilnost.

Da bi se ekološka mobilnost omasovila od posebnog značaja je infrastruktura stanica za punjenje. Čak i u vreme pandemije vožnja automobila na struju u Beču je sve omiljenija.

Broj registrovanih automobila na struju je u čitavoj Austriji do kraja novembra porastao na više od 12.500, što je skoro duplo više od prošle godine. Istovremeno je na javnim stanicama za punjenje u Beču sve više vozila koji pune struju.

Dok je u oktobru 2019. godine zabeleženo 7.800 punjenja, u oktobru 2020. godine punilo se 15.100 puta.

I pored krize izazvane pandemijom koronavirusa „Wien Energie“ je izgradio 300 novih stanica za punjenje strujom.

„Time smo skoro ostvarili planirani cilj od 1.000 stanica. Do početka sledeće godine građani će moći na svakom ćošku da pune 100 odsto eko-struju“, rekao je direktor preduzeća „Wien Energie“, Mihael Štrebl.

Do kraja ove godine biće podignuto još 950 javnih e-pumpi.

„I pored koronavirusa, dva karantina i stopiranja gradnje tokom nekoliko nedelja, naš plan o izgradnji 1.000 e-stanica je samo blago u zaostatku. Tokom narednih godina planiramo da poboljšamo staničnu infrastrukturu u privatnoj sferi i za taksiste i transportna preduzeća“, rekao je Štrebl.

Izvor: EurocommPR

EMS: trafostanica “Valač” je i dalje u našem sastavu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcionarsko društvo “Elektromreža Srbije” danas je saopštilo da je trafostanica “Valač“ na severu Kosova i Metohije dalje u njegovom sastavu i da su netačne infromacije da su zaposleni tokom vikenda praznili tu stanicu.

“Povodom navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima, a po kojima su “radnici “Elektromreža Srbije” AD ( EMS AD) tokom vikenda praznili trafostanicu “Valač” (TS “Valač”)“, obaveštavamo javnost da su ti navodi apsolutno netačni”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Kako dalje objašnjavaju, “Elektromreža Srbije” ne predaje svoju trafostanicu, zaposleni koji su raspoređeni na radno mestu u TS “Valač” na svojim su radnim mestima i nikakvu opremu iz TS ”Valač” nisu iznosili, niti je trafostanica ispražnjena.

“EMS AD ne želi da se upušta u političke izjave koje pojednici daju, a pojedini mediji prenose, ali apelujemo na celokupnu javnost da ne naseda na netačne informacije i unosi nemir, pre svega među zaposlene u našoj kompaniji, ali i na sve ljude koji žive na Kosovu i Metohiji i celokupnu javnost”, kažu i saopštenju iz ovog preduzeća.

Izvor: “Eletromreža Srbije” AD

 

Mikro-mobilnost u Srbiji, da ili ne – pitanje je sad?

Foto-ilustracija: Unsplash (MusicFox Fx)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Gradovi širom sveta, pa i u Srbiji, se već dugo bore sa brojnim negativnim efektima koje funkcionisanje saobraćaja ima na društvo.

Jedan od ciljeva održivog razvoja UN nosi naziv „Održivi gradovi i zajednice“ koji ima za cilj stvaranje održivih gradova –gradova koji su pristupačni, sa dobrim sistemom javnog prevoza, velikim brojem zelenih površina i sa velikom angažovanošću građana. S tim u vezi, dalji razvoju društva i prepoznavanje dosadašnjih problema je dovelo do razvoja mogućeg rešenja, odnosno do razvoja mikro-mobilnosti.

Mikro-mobilnost je termin koji se povezuje sa sve popularnijim lakim vozilima koji se danas mogu naći na gradskim ulicama širom sveta. Sam termin „mikro“ podrazumeva vozila mase do 500 kilograma, u šta spadaju e-bicikli i e-trotineti, čija je najveća prednost zaštita životne sredine. Ova vozila proizvode nisku količinu izduvnih gasova i emituju veoma mali nivo buke.

Jedna studija iz San Franciska je pokazala da vozila mikro-mobilnosti imaju svoju prednost i u brzini, jer se pokazalo da su u gradskim uslovima brža od automobila na 70 odsto gradskih ulica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Pored svoje ekološke prednosti, e-trotineti se izdvajaju kao poseban oblik mikro-mobilnosti, pre svega zbog svoje jeftine cene, kreativne alternative upotrebi automobila i javnog prevoza usled pandemije koronavirusa. Međutim, e-trotineti su još uvek nepoznanica kako građanima, tako i stručnjacima koji se bave saobraćajem. Osnovni problem jeste u njihovom definisanju kao posebne grupe učesnika u saobraćaju. Ovo je problem koji širom sveta nije rešen na isti način, pa su tako vozači trotineta zapravo pešaci u Finskoj, a biciklisti u Češkoj, Italiji i Poljskoj.

Кako bi se bolje razumeo ovaj vid mobilnosti, pre svega je potrebno sprovesti analize stavova korisnika istih – kako se oni ponašaju i koje su to mere bezbednosti saobraćaja koje bi podržali. Tek, nakon toga se može početi sa edukativnim kampanjama, ali i sa izmenama sistema.

S tim u vezi, molimo Vas da popunite kratak anketni upitnik koji je osmislio Filip Živković, student master studija na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, na osnovu kojeg će biti pripremljen predlog unapređenja bezbednosti korisnika mikro-mobilnosti.

Anketa je anonimna, namenjena građanima Beograda i Novog Sada. Link koji vodi do ankete je OVDE.

Energetski portal

Nedostatak kontejnera najveća prepreka za reciklažu

Foto: Promo
Foto: Promo

Prema istraživanju LUCID-a koje je urađeno u saradnji sa inicijativom “Svaka limenka se računa” čak 83 odsto ispitanika uvek ili često ambalažu za piće u svom domu sortira i odlaže u kante za reciklažu, dok samo jedno od dvoje reciklira kada je van kuće. Više od polovine učesnika istraživanja, njih 56 odsto, reklo je da na javnim prostorima nema dovoljno kanti za odlaganje reciklažnog otpada.

Ovo istraživanje sprovedeno je u 14 evropskih zemalja, a glavni cilj je podizanje svesti građana o prednosti recikliranja aluminijumskih limenki za piće.

Ljudi postaju svesni toga da je reciklaža važna, čak 86 odsto kaže da je danas reciklaža važnija nego ikada pre, a kao četiri glavna razloga za to što ne recikliramo naveli su to da nema dovoljno kanti i mesta za odlaganje otpada za reciklažu. Čak 71 odsto ispitanika iz Srbije je reklo da nema dovoljno kanti za reciklažu, a kao mesta gde su one najneophodnije naveli su javne prostore.

“Nedostatak infrastrukture predstavlja ključni razlog zbog kojeg stopa reciklaže u Srbiji nije na višem nivou. Voleli bismo da na ulicama i javnim prostorima ima više kanti za prikupljanje reciklažnog otpada i neprestano ulažemo napore kako bismo omogućili građanima da što više recikliraju“, rekao je Nemanja Komatović iz “Svaka limenka se računa“.

Ono što je posebno zanimljivo jeste podatak da 94 odsto ispitanika smatra da bi kompanije trebalo da koriste ambalažu koja se može beskonačno reciklirati. Njih 60 odsto je izjavilo da na odluku o tome koji će proizvod kupiti utiče to koliko je pakovanje reciklabilno, a 54 odsto je istaklo da prednost daje limenkama za piće, jer se lako recikliraju.

Foto: Promo

“Sakupljanje i recikliranje limenki za piće moglo bi biti olakšano, čak može biti zabavno, ali svakako je najbolji primer cirkularne ekonomije, jer se limenke mogu u potpunosti reciklirati i to neograničen broj puta. Zbog toga je limenka najvrednija i najviše reciklirana ambalaža za piće “, rekao je direktor “Svaka limenka se računa Evropa” David Van Heuversvin.

Od 2009. godine, “Svaka limenka se računa” radi na povećanju svesti o reciklaži limenki za piće, sa vizijom da stopa reciklaže limenki koje se koriste u Evropi dostigne 100 odsto. Iako je taj procenat trenutno viokih 74,5 odsto, anketa je pokazala da samo 55 odsto Evropljana zna da se aluminijum može reciklirati beskonačno. Ovaj podatak svedoči da ima još puno prostora u pogledu edukacije potrošača. Ono što su ispitanici istakli jeste da žele da znaju šta se dešava sa ambalažom koja se reciklira i da li zaista završava u reciklažnim centrima, štiteći na taj način resurse i brinući o očuvanju životne sredine.

Pomenuto istraživanje obuhvatilo je ljude starije od 16 godina, oba pola, u 14 zemalja (Belgija, Srbija, Austrija, Mađarska, Grčka, Rumunija, Poljska, Češka, Irska, Holandija, Velika Britanija, Španija, Italija, Francuska), a trajalo je od 5. avgusta do 14. septembra 2020. godine.

Izvor: Represent

Finalisti foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Tokom foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” na našu adresu stiglo je mnoštvo neverovatnih fotografija. Naš žiri je imao veoma težak zadatak, iz nedelje u nedelju pažljivo i sa velikim uživanjem detaljno su pogledali svaku fotografiju koja je stigla.

Ni malo im nije bilo lako, jer su za svaku nedelju morali da izaberu prva tri mesta koja su ušla u finalni izbor. Ipak, najteži zadatak im tek predstoji, treba odabrati fotografije koje će dobiti nagrade.

Temeljno, stručno i sa puno ljubavi oni će doneti odluku, a ko su autori najboljih fotografija saznaćete na finalnoj ceremoniji proglašenja pobednika koja je zakazana za četvrtak, 17. decembra sa početkom u 18 časova, možete je pratiti onlajn na Fejsbuk stranici EU Info Centra.

Podsetimo, nagradni foto-konkurs, koji je završen 27. novembra,  zajednički su organizovali projekat “EU za Naturu 2000 u Srbiji“ i Energetski portal.

Za autore najboljih fotografija spremljene su nagrade.

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

I dok čekate svečano proglašenje pobednika pogledajte fotografije naših finalista.

Obnova vetrozaštitnog pojasa između Sombora i Bačkog Monoštora

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Sadnjom 1000 sadnica topole na potesu između Sombora i Bačkog Monoštora nastavljena je revitalizacija vetrozaštitnog pojasa na teritoriji Grada Sombora, a radove koji su u toku obišli su danas zamenica gradonačelnika Ljiljana Tica i član Gradskog veća za oblast zaštite životne sredine Slobodan Stanić.

Osim što smanjuje brzinu vetra, sprečava eroziju zemljišta i sprečava snežne smetove, vetrozaštitni pojas znatno utiče i na poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, kao i na smanjenje isušivanja zemljišta.

Intenzivna sadnja vetrozaštitnog pojasa na našem području počela je osamdesetih godina prošlog veka, da bi dve decenije kasnije došlo do njegovog uništavanja.

Imajući u vidu višestruke koristi koje pruža vetrozaštitni pojas, Grad Sombor odlučio je da sprovede njegovu obnovu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Uklanjanje vetrozaštitnog pojasa nije dozvoljeno.

Ukoliko u samom pojasu postoje pojedinačna suva stabla potrebno je obratiti se JP „Vojvodinašume“ Šumsko gazdinstvo „Sombor“ vezano za proceduru oko same seče i prometa drveta.

Dozvoljeno je orezivanje grana kao i njihovo sakupljanje i odnošenje ukoliko ugrožavaju saobraćaj i onemogućava obrađivanje susednih parcela, uz nadzor Poljočuvarske službe.

Sečenje svog rastinja koje je izašlo izvan granica vetroizaštitnog pojasa i uzurpiralo poljoprivredno zemljište je dozvoljeno, ali je neophodno obratiti se stručnim licima Šumskog gazdinstva „Sombor“ radi dobijanja potrebne dokumentacije.

Izvor: Grad Sombor

BiH se okreće obnovljivim izvorima energije

Foto: Vlada BiH
Foto: Vlada BiH

Vetropark Podveležje ima izuzetno veliki značaj za privredu Bosne i Hercegovine, jer jednom kad ovo izgradite, struju dobijate praktično besplatno i BiH apsolutno treba da se okrene obnovljivim izvorima energije poput ovoga”, rekao je u petak premijer Federacije BiH Fadil Novalić prilikom obilaska vetroparka.

“Imamo taj biser, Hercegovinu, koja nije pogodna samo za vetroenergiju, nego i za solarnu. U Hercegovini sunca ima u izobilju, za trećinu više nego u kontinentalnom delu i raduje me da je ovde predviđen još jedan ovakav vetropark na isti dalekovod, a ispod ovih agregata biće i solarna elektrana od 35 MW. Samo iz Podveležja, kad uzmemo da će uz ovaj trenutni biti izgrađen još jedan vetropark, i taj solarni, možemo dobiti 135 megavata, a to vam je Hidroelektrana Jablanica“, istakao je premijer Novalić.

Dodao je kako će vjetroelektrane Mesihovina i Podveležje činiti jednu “veoma solidnu hidrocentralu”.

“Pre dve godine bili smo na Mesihovini, takođe 50 MW, a ovde imamo novih 48, odnosno 50 megavata i kad ta dva spojimo, to je jedna veoma solidna hidrocentrala koja ima mnogo veći uticaj na stanovništvo nego što su vetroparkovi. Rekao bih da u Hercegovini duvaju novi vetrovi, oni koji proizvode struju i u budućnosti očekujemo još ovakvih vetroparkova jer sad imamo mladu ekipu koja to može još mnogo puta ponoviti”, zaključio je Novalić.

Istakao je kako je ovo dosta prihvatljiviji izvor energije nego što je ugalj.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Jedna od mana je ta što vetra nema uvek i moraćemo u tom sistemu da zadržimo jednu od termocentrala, a odmah vam mogu reći da je to Blok 7. Moraćemo se okrenuti i ukidanju starih blokova koji zaista zagađuju, i mislim da je ovo puno prihvatljiviji oblik energije nego što je to ugalj, a samo je potrebno da građani osete da je to tako”, objasnio je Novalić.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija rekao je kako je ovo prvi park koji gradi EPBiH, a u koji je uloženo oko 66 miliona evra (130 miliona maraka).

“Za nas je ovo izuzetno značajan i izazovan projekt na kojem smo stekli prva iskustva i oformili dobru ekipu ljudi koja će, nadam se, nastaviti ovakve projekte. Projekt je finansiran sredstvima međunarodnih partnera, a izvođači su takođe naši međunarodni partneri “Simens” iz Danske i naravno lokalni partneri, firme sa područja Mostara. Ovaj vetropark je snage 50 MW, poseduje potpuno novu, suvremenu tehnologiju, priključen je putem novog dalekovoda, izgrađena je nova trafostanica. Očekujemo da će se svi radovi na ovom lokalitetu završiti do kraja godine, a da će u punom kapacitetu na mreži biti od marta”, optimističan je Andelija.

Planirana godišnja proizvodnja električne energije je, ističe, 130 gigavat sati.

“Kako je reč o izuzetnom lokalitetu, sa velikim vetro potencijalom, očekujemo kako će ta proizvodnja biti i veća. Ova lokacija izuzetno je pogodna i za izgradnju solarnih elektrana. Mi ćemo uz saradnju sa Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona i Gradom Mostarom ovo područje iskoristiti za izgradnju naše prve solarne elektrane koja će se graditi u dve faze, ukupnog kapaciteta oko 35 MW”, naglasio je Andelija.

Izvor: Vlada Bosne i Hercegovine