Home Blog Page 619

Konačno objavljen Plan kvaliteta vazduha u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Petrović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)

Individualne kotlarnice i ložišta u javnim ustanovama i preduzećima, domaćinstva koja koriste drvo i ugalj različitog porekla i kvaliteta, kao i gradska deponija najveći su zagađivači vazduha u Nišu – konstatuje Institutut za javno zdravlje u Planu kvaliteta vazduha koji je konačno objavljen.

Ozelenjavanje je jedna od mera koja bi doprinela zdravijem vazduhu, jer trenutno jednom Nišliji pripada čak 10 puta manje zelenila od propisanog. Institut je dao predlog mera koje je potrebno preduzeti, a građani do 22. decembra mogu da daju sugestije i primedbe na ovaj dokument.

Jedan od najvažnijih dokumenata u borbi protiv zagađenja vazduha konačno je objavljen, a Institut za javno zdravlje u njemu pre svega konstatuje da je u Nišu tri godine zaredom vazduh u trećoj kategoriji – prekomerno zagađen i da su razlog za to suspendovane PM čestice.

O tome kako te čestice utiču na zdravlje navode da je prema najnovijim procenama studije globalnog opterećenja bolestima – 5,25 posto svih smrtnih slučajeva pripisano upravo česticama PM2,5 iz vazduha, što ga čini osmim vodećim faktorom rizika za smrt.

Na osnovu podataka do kojih su došli godišnja stopa mortaliteta od bolesti disajnih organa u Nišu se povećala, a navode da su ranjive grupe na kojih zagađenje naviše može da utiče deca predškolskog i školskog uzrasta, hronični bolesnici, trudnice i starije osobe.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karl Janisse)

Treba napomenuti da indeks kvaliteta vazduha pruža informaciju o kvalitetu vazduha zahvaljujući kome bi stanovništvo promenilo svoje ponašanje i trudilo se da očuva životnu sredinu koja zavisi od svih nas. Ne postoji čarobni štapić kojim bi se popravio kvalitet vazduha bez učešća cele zajednice. Rizici po zdravlje od zagađenog vazduha se ispituju i dokazuju epidemiološkim studijama koje su retke u Srbiji – piše u dokumentu.

Dokument je objavljen u ponedeljak, a od danas počinje rok od 15 dana koliko imaju zainteresovani daju svoje primdbe i sugestije. Zbog epidemiološke situacije javni uvid neće biti organizovan u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, već zainteresovana javnost može dostaviti primedbe i sugestije na zvanični mejl  Zivotna.Sredina@gu.ni.rs do 22. decembra 2020. godine – poručuju.

Celokupan tekst Plana kvaliteta vazduha u Nišu, možete progledati OVDE.

Izvor: Južne vesti

Dobre vesti za modrovrane u Srbiji

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Da je oporavak ugroženih vrsta moguć, pokazuje primer modrovrane (Coracias garrulus) u Srbiji.

Ovih dana završava se projekat „Sigurnija budućnost za modrovrane u Srbiji – izrada kućica za gnežđenje ugrožene vrste ptica“. Aktivnosti na zaštiti modrovrane deo su projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni Inkubator“ koji se sprovodi u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Aktivnosti na projektu vrlo su konkretne: napravljeno je i postavljeno 100 novih kućica za gnežđenje ove ugrožene vrste, a održana su predavanja o modrovranama sa decom iz škola u Novom Miloševu, Bačkoj Topoli, Temerinu i Paliću. Nove kućice postavljene su u svim delovima Srbije gde se modrovrane gnezde – na severu i istoku Bačke, na području celog Banata, u okolini Barajeva i u Negotinskoj krajini. Na ovaj način obnovljena je zaliha kućica koje su poslednjih dve decenije gotovo jedina mesta za gnežđenje ugrožene modrovrane i koje su njenu populaciju spasile od iščezavanja.

Iako je nekada bila obična ptica u dolinama i pobrđu širom zemlje, krajem 20. veka populacija se naglo smanjuje usled gubitka povoljnih staništa i strdanja na seobi. Modrovrana je ptica otvorenih terena, najčešće nizijskih livada i pašnjaka, koji su dobrim delom preorani, a poseban problem predstavlja nestanak starih stabala u kojima se gnezdi.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Ovoj retkoj ptici za opstanak su potrebna dobra staništa za lov na krupne insekte i druge sitne životinje, kao i stara stabla sa dupljama za gnežđenje. Upravo takva staništa nestaju širom Evrope, ali i u Srbiji, zbog čega je modrovrana sve manje.

Kritično je bilo oko 2000. godine kada je u celoj Vojvodini preostalo oko 15 parova u okolini Subotice. Srećom, modrovrane rado prihvataju veštačke kućice za gnežđenje, ukoliko su postavljene na odgovarajućim mestima blizu dobrih terena za lov. Populacija u Srbiji se od 2000. godine oporavila i porasla na oko 300 parova, od kojih se više od 90 odsto gnezdi u veštačkim kućicama. Od 2000. godine, u Srbiji je postavljeno oko 1000. kućica za gnežđenje, koje se redovno obilaze i popravljaju u slučaju potrebe.

Kućice u Srbiji se redovno obnavljaju i nadziru, a dosadašnje aktivnosti finansirane su iz više različitih programa, od kojih su većina međunarodni projekti zaštite. Ipak, u 2020. godini sredstva za program zaštite modrovrane nisu postojala, zbog čega su članovi neformalne Grupe za zaštitu modrovrana konkurisali za sredstva iz projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni Inkubator“ koji se sprovodi u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

„Srećni smo jer smo dobili priliku da obnovimo zalihe kućica za modrovrane u Srbiji. Naša populacija zavisi od kućica i bez ovakvih projekata lako bi propali rezultati koje smo postigli u prethodnih 20 godina rada na zaštiti. Iako se se brojnost značajno povećala, modrovrana je u Srbiji još uvek ugrožena vrsta, a njen opstanak zavisi od naših aktivnosti“ kaže član Grupe za zaštitu modrovrane, dr Dimitrije Radišić, sa Departmana za biologiju i ekologiju, Prirodno matemetičkog fakulteta u Novom Sadu.

Oto Sekereš, član Grupe i šer čuvarske službe u JP „Palić –Ludaš“ smatra da je projekat izuzetno važan: „Zahvaljujući volonterima, postignut je veliki uspeh. Moramo nastaviti sa aktivnostima koje daju dobre rezultate, ali moramo razmišljati o zaštiti i obnavljanju staništa, pre svega livada i pašnjaka širom širom zemlje“.

Izvor: Društvo za zaštitu životne sredine

Zaštita životne sredine jedan od ključnih prioriteta Vlade

Foto-ilustracija: Unsplash (sasa damjanovic)
Foto: Vlada Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić održala je danas onlajn sastanak sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija, koji je bio posvećen napretku Srbije u sprovođenju reformskih ciljeva sa naglaskom na Zelenoj agendi.

Premijerka Brnabić je upoznala sagovornike iz međunarodnih finansijskih institucija sa planovima i ciljevima u oblastima obuhvaćenim Zelenom agendom i istakla da su ova agenda i zaštita životne sredine jedan od ključnih prioriteta.

Uspostavljanje postrojenja za otpadne vode u svim većim gradovima, uz pomoć i podršku međunarodnih institucija i fondova, poboljšanje kvaliteta života ljudi uspostavljanjem sistema za odlaganje čvrstog otpada, kao i borbu protiv zagađenja vazduha, premijerka je navela kao tri glavna cilja Vlade Srbije u oblasti zaštite životne sredine.

Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ndegva izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom na brojnim programima kao i predočenom agendom i podržao mere koje Vlada Srbije preduzima, ocenivši da je od velikog značaja što je Srbija prepoznala značaj Zelene agende.

Sagovornici iz međunarodnih finansijskih institucija su izrazili spremnost da dalje podržavaju Vladu Srbije u realizaciji ciljeva i kroz finansiranje određenih projekata u okviru Zelene agende.

Premijerka Brnabić je izrazila zahvalnost Svetskoj banci na podršci razvojnim projektima i saradnji koja je do sada ostvarena, izrazivši nadu da će uspešno biti nastavljena i u budućnosti.

Sastanku su prisustvovali i šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom, šef AFD-a Dominik Hautberg, šef KFV-a Ridiger Hartman, šef IFC-a Ari Naim, kao i ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović.

Izvor: Vlada Srbije

U Makedoniji otvorena prva solarna elektrana sa dvostranim panelima

Foto: Vlada Severne Makedonije
Foto: Vlada Severne Makedonije

Prvu solarnu elektranu koja istovremeno proizvodi električnu energiju od sunca i refleksije svetlosti instalirala je u Negotinu (Makedonija) kompanija EVN.

Ova elektrana deo je najsavremenijih svetskih tehnologija, napravljenih od takozvanih bifacijalnih panela koji akumuliraju direktnu sunčevu svetlost sa gornjeg dela, dok sa zadnjeg dela akumuliraju odraz svetlosti od reflektujućeg materijala dodatno postavljenog ispod panela.

Ova elektrana izgrađena je u rekordnom periodu za manje od četiri meseca. Povodom zvaničnog otvaranja elektrane, prisutni su bili premijer Republike Severne Makedonije Zoran Zaev, ministar ekonomije Krešnik Bekteši i predsednik upravnog odbora EVN Makedonije Stefan Peter.

„Ova solarna elektrana rezultat je uspešne saradnje između javnog i privatnog sektora. Ponosni smo što naša kompanija ulaže u projekte koji su stvoreni za zaštitu životne sredine, a posebno za smanjenje zagađenja. U rekordnom periodu za manje od četiri meseca uspeli smo da napravimo pozitivnu promenu ka boljoj energetskoj budućnosti zemlje i zdravlju naših građana“, izjavio je gospodin Peter.

Ministar ekonomije, gospodin Bekteši, govorio je o značaju ulaganja u oblast obnovljivih izvora energije i podršci koju EVN neprekidno dobija za postizanje ovih ciljeva.

„Ministarstvo ekonomije, kao ministarstvo nadležno za energetsku politiku, i u budućnosti će nastaviti da podržava aktivnosti za promociju OIE i promociju energetske efikasnosti, kako bi se ostvarili definisani ciljevi za učešće obnovljivih izvora energije koji su postavljeni u strateškim dokumentima, a sve u pravcu postizanja nacionalnog cilja za uštedu energije”, rekao je Bekteši.

Vlada je sprovela ovaj projekat u okviru strategije za proizvodnju „Zelene energije“.

Foto: Vlada Severne Makedonije

Zoran Zaev, premijer RSM, istakao je vladine strategije za kontinuirani razvoj energetskog sektora, a posebno deo za obnovljive izvore električne energije.

„Čast mi je i zadovoljstvo što sam danas ovde na promociji prve solarne elektrane EVN Makedonija. Čestitam na ovoj investiciji i na uspešno realizovanom projektu u okviru javnog poziva Ministarstva ekonomije. Imamo obilje sunčeve energije, zemlja smo sa 280 sunčanih dana u godini i najkvalitetnijim pikom solarne energije “, rekao je gospodin Zaev.

EVN Makedonija je bifacijalnu solarnu elektranu sastavio od 4.416 ploča od po 335 W, a projektovana je za proizvodnju 2,1 GWh godišnje. Ovaj distributer i snabdevač strujom sa sedištem u Austriji, u ovoj balkanskoj zemlji drži i 11 malih hidroelektrana ukupnog kapaciteta 47 MW.

Energetski portal

Belgijski zoološki park novi dom mladunčeta ugrožene vrste orangutana

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Sumatranski orangutan  pripada neslavnoj grupi ugroženih vrsta naše planete. Poreklom je sa ostrva Sumatra, a jedan je od tri vrste orangutana. Ređi je od bornejskog orangutana, ali je brojniji od vrste tapanuli.

Još pre dvadeset godina stavljen je na IUCN crvenu listu, što zbog seče šuma i širenja plantaža palminog ulja, što zbog lova koji je glavni krivac njihovog skoro pa istrebljenja.

Na stranu loših vesti, zoološki vrt “Pajdi Dajza” u Belgiji postao je trajno stanište bebe orangutana, rođene novembra prošle godine u ovom privatnom parku za životinje. Ubrzo po rođenju objavljeno je i ime bebe – Mataj.

Interesantno je da je orangutan začet i rođen prirodnim putem i da nije prvo mladunče mame Sari i oca Ujana – pre četiri godine na svet je došao njegov brat Berani, jedini orangutan, do sada, rođen u ovom zoo-vrtu.

Berani je sada ponosni stariji brat i pokazuje “zdravo interesovanje” za pridošlicu, saopštili su iz parka.

Za ovu vrstu orangutana očekivani životni vek je 45 godina. Mataj će prvih deset godina provesti sa svojom čoporom, nakon čega ulazi u “zrele” godine i kreće u potragu za ženkom.

Foto ilustracija: Pixabay

Evropski program za ugrožene vrste pobrinuće se da Mataja spoje sa idealnom partnerkom uz pomoć uzorka njegove DNK.

“Na taj način možemo biti sigurni da će podmladak biti zdrav i da će se preneti najbolje genetske karakteristike oba roditelja, pa čemo na taj način obezbediti i očuvanje ove ugrožene vrste“, objasnio je Matijeu Godefroj, portparol belgijskog vrta.

Lepim vestima ovde nije kraj – ovaj park ima još dva stanara Matajeve vrste! Očekuje se još jedna prinova sumatranskog orangutana tokom 2021. godine. Program razmnožavanja orangutana “ide neverovatno dobro”, reči su čelnika parka.

Podaci iz 2015. godine broje oko 7.000 jedinki sumatranskih orangutana u divljini. Iako su nekada bili rasprostranjeni po celom ostrvu, danas se mogu pronaći samo na najsevernijem delu ostrva Sumatra.

Jovana Canić

Briga o životnoj sredini prioritet u realizaciji projekta “Jadar”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Očuvanje i zaštita životne sredine glavne su teme održanog sastanka Radne grupe za implementaciju projekta “Jadar”. Ovaj projekat važan je ne samo za našu zemlju, već i za region i Evropu, jer se radi o jedinstvenom mineralu jadaritu.

“Ono o čemu moramo da mislimo od prvog dana rada ovog tela, to je zaštita životne sredine, jer je za državu i za građane očuvanje životne sredine u ovom projektu jednako važno, kao i ekonomski razvoj koji će on doneti”, rekla je prof. Dr Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Na sastanku je kompanija “Rio Sava eksplorejšen” predstavila projekat ”Jadar”, a razmatrane su i informacije o projektu eksploatacije i prerade minerala jadarita ”Jadar” s aspekta rudarstva i energetike, zaštite životne sredine i Grada Loznice.

Radnu grupu, pored predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, čine, pored ostalih, i predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva privrede, Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Razvojne agencije Srbije, Grada Loznice, Mačvanskog upravnog okruga, javnih preduzeća ”Srbijagas”, “Putevi Srbije” i ”Elektromreža Srbije”, “Infrastrukture železnice Srbije“, kao i kompanije ”Rio Sava eksplorejšen”. Na sastanku radne grupe učestvovao je i šef Kancelarije Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) u Beogradu, Džon Jovanović.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno istraživanje u vezi sa volontiranjem u vreme krize

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Muniz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Earl)

Projekat “Volonteri kao snaga solidarnosti u vreme krize” za glavni cilj imao je da ispita stavove i različite poglede prema volontiranju i volonterima, posebno prema volontiranju tokom različitih kriznih situacija. U ispitivanju je učestvovalo 357 ljudi iz Srbije, 265 iz Belgije, 301 iz Hrvatske, 256 iz Italije i 193 iz Poljske.

Podaci su prikupljani u periodu od maja do septemba 2020. godine i analizirani su ih i predstavili sociolozi sa Univerziteta u Splitu.

Prema podacima najčešće aktivnosti su volontiranje sa osetljivim grupama, kulturne aktivnosti, pomoć u učenju, očuvanje zdravlja i promocija zdravog načina života.

Dalje se navodi da najveću zainteresovanost za volontiranje sa osetljivim grupama iskazuju osobe sa nižim obrazovanjem, dok se za volonterske aktivnosti kulturnih sadržaja kao što su izložbe, muzički ili filmski festivali, festivali knjiga i poezije, najčešće prijavljuju fakultetski obrazovane osobe.

Kada su u pitanju volonterske aktivnosti i radni status ispitanika, postoje statistički značajne razlike za nekoliko aktivnosti. Na primer, đaci, studenti i nezaposleni imaju tendenciju da više volontiraju u sportu, u aktivnostima vezanim za životnu sredinu i održivi razvoj i u zaštiti životinja. Penzionisani ispitanici najviše volontiranju sa osetljivim grupama.

Kao najčešće razloge nevolontiranja ispitanici navode da nemaju dovoljno vremena i nemaju adekvatne informacije o mogućnostima volontiranja.

Kako se navodi u analazi, ispitanicima su predstavljene razne vrste kriza: epidemiološke i druge situacije koje predstavljaju pretnju od širenja zaraznih bolesti (npr. pandemija koronavirusa), prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari itd.), ratovi i slični oružani sukobi, nuklearne nesreće, eksplozije i druge krize sa ispuštanjem opasnih materija u atmosferu, nagli porast potreba migranata i izbeglica, masovni neredi u društvu (sukobi sa vladom, između različitih etničkih ili drugih grupa) i teroristički napadi. Razlike između ispitanika su statistički značajne za svaku krizu. Ispitanici sa višim obrazovanjem izražavaju veću motivaciju da volontiraju u krizama od onih sa nižim obrazovanjem.

Kada je reč o poznavanju organizacija koje angažuju volontere, za vreme aktuelne krize koja je nastala usled pandemije koronavirusa, verovatno zato što je zahvatila sve građane, bez obzira na njihov jezik, etničku pripadnost ili veru, ispitanici su uglavnom čuli za organizacije koje tokom ove krize angažuju dobrovoljce (oko 76 odsto). Iako je ovaj broj izuzetno visok, oko 30 odsto svih ispitanika se dobrovoljno prijavilo za volonterske aktivnosti tokom pomenute krize, uglavnom na aktivnostima isporuke zaliha i aktivnostima koje su organizovale nevladine organizacije.

U ovom projektu učestvovali su Udruženje građana Srbija u pokretu, kao partner sa Udruženjem „MI” – Split (Hrvatska), Fondacijom „Common thing” (Poljska), Evropskim volonterskim centrom (Belgija) i Volonterskim centrom Milano (Italija).

Izvor: Udruženje građana Srbija u pokretu

Kupujte jelke sa busenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Aurelio Arantes)
Foto: JKP “Zelenilo Beograd”

Nova godina je pred vratima i dovoljno je da okitimo jelku kako bi nas u potpunosti obuzela praznična atmosfera. Posebnu čar domu daje okićena prirodna jelka. Prilikom kupovine, najbolje bi bilo odabrati jelku sa busenom, koju nakon praznika možete posaditi u dvorištu ili parku.

Javno komunalno preduzeće “Zelenilo-Beograd” i ove godine u ponudi ima jelke sa busenom, koje su visine između 1 i 1,3 metra i njihova cena je 1.500 dinara.

“Apelujemo na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanje seče mladih stabala četinara. Na ovaj način produžava se život četinara, ali istovremeno svaki pojedinac, koji zasadi stablo, utiče na povećanje broja stabala u gradu što je neophodno i korisno”, kažu iz ovog preduzeća.

Jelke sa busenom mogu se kupiti u rasadnicima “Zelenila” koji se nalaze na Voždovcu u ulici Vojvode Stepe broj 405 i u Zemunu – Marije Bursać bb.

Iz ovog preduzeća podsećaju da prilikom kićenja jelke treba voditi računa o ukrašavanju njenog vrha, kako se on ne bi polomio ili oštetio. Jedan od načina da se sačuva vrh, jeste da se uz vrh postavi olovka, pa tek onda ukras.

Drvo ne treba postaviti blizu grejnog tela, jer to može izazvati opadanje četina. Potrebno je da se jelka redovno orošava, tj. prska vodom.

“Redovno je zalivajte vodom sobne temperature, kako bi se održala umerena vlažnost supstrata. Kada prođu praznici, drvo ne treba odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno da se obezbedi period prilagođavanja. Najbolje bi bilo da se jelka ostavi nekoliko dana u hodniku ili prostoriji koja se ne greje, a potom da se posadi u odgovarajućim uslovima.

Sadnja se vrši kada zemlja napolju nije zamrznuta, odnosno kada spoljna temperatura nije ispod nula stepeni Celzijusa” objašnjavaju iz JKP “Zelenilo”.

Pažljivo izaberite mesto za sadnju, jer će jelka izrasti u visoko drvo, zato je nemojte saditi blizu objekta ili nadzemnih instalacija.

Izvor: JKP “Zelenilo Beograd”

 

 

 

U Hrvatskoj rekordna proizvodnja električne energije iz OIE

photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vremenska situacija u Hrvatskoj poslednjih dana donela je neke ekstremne situacije i u pogledu meteorologije i u pogledu električne energije.

Podsetimo, ciklon Đenova koji je pogodio Hrvatsku izazvao je kišu koja se u nekim područjima smrzavala u dodiru sa zemljom (tzv. ledena kiša) i izuzetno jak južni vetar koji je probleme stvarao prvenstveno u priobalnim područjima. U pojedinim delovima Splita pala je rekordna količina kiše.

Sve navedeno dovelo je do obaranja dnevnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sistemu.

Prema preliminarnim podacima za nedelju, 6.12.2020. godine, hrvatske hidroelektrane proizvele su ukupno preko 30 GWh, a proizvodnja je dostigla skoro 1.400 MWh/h.

Bilo je i proizvodnje u novim obnovljivim izvorima energije koji su proizveli čak 843 MWh/h, među kojima treba izdvojiti vetroparkove koji su sa trenutnih oko 800 MW instalirane snage postigli maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dostigla i 731 MW.

Ukupno je proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije iznosila oko 48 GWh, što je više od potrošnje hrvatskog elektroenergetskog sistema tog dana (oko 47 GWh), a maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila je preko 2100 MWh/h.

Foto-ilustration: Pixabay

Kako se ova rekordna proizvodnja dogodila u nedelju kada je potrošnja obično najniža (dnevni maksimum od oko 2250 MWh/h), hrvatska prenosna mreža je na ozbiljnom ispitu kako bi obezbedila prihvatanje tolike proizvodnje, odnosno izvoza viška u susedne zemlje. U kategoriju zapisa spada i činjenica da je hrvatski elektroenergetski sistem, koji se uglavnom uvozi i pokriva 20 do 40 odsto godišnje potrošnje uvozom električne energije, u nedelju izvezao preko 1.100 MWh/h. Poteškoće su nastale zbog kvarova na prenosnoj mreži izazvanih uraganom, na kojima se još uvek radi.

Situacija se može posmatrati i kao ozbiljan test za neke ekstremne situacije koje se analiziraju za potrebe razvoja prenosne mreže. Iako retke, ove situacije zahtevaju spremno rešenje. Odgovor je utoliko potrebniji i zbog zahteva za odobravanje priključenje elektrana na obnovljive izvore velike ukupne snage na dalmatinskom području, jer se sve češće nameće pitanje koliko novih kapaciteta elektroenergetski sistem može da podnese bez značajnog proširenja prenosne mreže.

Jasno je da je odgovor složen i zahteva međusobno razumevanje između operatora prenosnog sistema, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora.

Izvor: HOPS

Tokom zime građani Prijepolja vodiće brigu o beloglavim supovima

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Kwan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Glen Carrie)

Udruženje građana Jadovnik iz Prijepolja objavilo je na svojoj Fejsbuk stranici da je pokrenulo inicijativu Zaštitimo beloglavog supa, čiji je cilj redovno snabdevanje ptičijeg hranilišta Kašan.

Kako je najavljeno, u projektu koji traje od 1. decembra do 28. februara aktivno će učestvovati i lokalno stanovništvo, a poljoprivredna gazdinstva i klanice će otpad koji je nastao od uginulih životinja usmeravati na hranilište beloglavih supova.

Dugoročni cilj projekta je da se doprinese uspostavljenom mehanizmu zaštite beloglavog supa u specijalnom rezervatu prirode Klisura reke Mileševke. Objašnjava se da će se to postići kroz odgovorno upravljanje otpadom.

“Smatrali smo da kroz ovu inicijativu možemo doprineti rešavanju problema nesanitarnog odlaganja životinjskog otpada u opštini Prijepolje i istovremeno pomoći zaštiti beloglavog supa”, navode u udruženju.

Prema njihovim rečima, tako će se obezbediti “prirodna reciklaža” otpada, a cilj je i da se stanovništvo podstakne na odgovorniji odnos prema njemu.

Dodaje se i da je inicijativu Udruženja Jadovnik podržala u organizacija Orca, kroz projekat “Tvoje mesto u Srbiji”.

Izvor: Udruženje građana “Jadovnik”

Nova pobeda Bunskih kanala nad MHE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odeljenje za urbanizam Grada Mostara ponovo je donelo rešenje kojim se odbija zahtev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dve mini hidroelektrane na lokalitetu Bunskih kanala.

Rešenje je doneseno na osnovu toga što je ekološko udruženje „Majski cvet“ dostavilo neophodnu dokumentaciju i peticiju s 5000 potpisa građana protiv izgradnje ove dve MHE.

Naime, Odeljenje za urbanizam i građevinarstvo je ranije izdalo rešenje kojim je odbijen zahtev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ d.o.o. – Ogranak obnovljivi izvori Mostar za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dve MHE na lokalitetu Bunskih kanala, međutim Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja je u oktobru 2019. uvažilo žalbu investitora, te je prvostepeno Rešenje poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak.

„Ovo rešenje za nas predstavlja uspeh i potvrdu da borba nije uzaludna te nam daje podstrek da ne odustanemo od ostvarivanja cilja. Posebno ističemo da je u oktobru Okružni sud u Sarajevu doneo presudu kojom se poništava ekološka dozvola koju je Federalno ministarstvo životne sredine i turizma izdalo za gradnju dve MHE na Bunskim kanalima. Sve ovo potvrđuje brojne nepravilnosti u ovom slučaju i mi nećemo stati dok se u potpunosti ne zabrani gradnja MHE na Bunskim kanalima“, navodi Oliver Arapović ispred ekološkog udruženja Majski cvet.

Podsećamo, prema rešenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH iz 1970.godine lokalitet „Bunski kanali“ je proglašen rezervatom prirodnih predela-spomenika prirode i nalazi se na Spisku zaštićenih delova prirode Hercegovačko-neretvanskg kantona , a što je u postupku i potvrdilo i nadležno Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite životne sredine HNK.

”Mi nastavljamo našu pravnu borbu protiv Grada Mostara i planiramo da iskoristimo sve pravne lekove u ostvarenju svog cilja – nećemo stati dok se ne zabrani izgradnja MHE na Bunskim kanalima, spomeniku prirode”, poručili su. 

Izvor: Bljesak.info

 

Кoronavirus prepolovio potražnju za ribom – ribnjaci puni i čekaju kupce

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Značajni kapaciteti za preradu ribe po najsavremenijim svetskim standardima izgrađeni su u Srbiji proteklih godina, međutim, dolaskom pandemije novog virusa korona za 50 odsto je smanjena potražnja za ribom na domaćem tržištu, kažu proizvođači ribe koji nude i konkretne predloge i rešenja za prevazilaženje izazova.

Кraj godine označava početak sezone slava i božićnog posta, koji traje do 7. januara i period godine kada se tradicionalno najviše konzumira riba i kada ribari imaju najviše posla. Međutim, ova godina je specifična, jer je pandemija prepolovila potražnju za svežom ribom.

Кrum Anastasov, direktor ribnjaka „Кapetanski Rit“ u Кanjiži i predsednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije, navodi da se šaran trenutno nudi po veleprodajnoj ceni za manje od 200 dinara po kilogramu što je, dodaje, ispod proizvođačke cene.

„Кoronavirus je značajno uticao na proizvodnju ribe u Srbiji i preti da ugrozi čitav sektor“, ističe Кrum i kaže da ribari u zemljama okruženja dolaze do sredstava iz EU fondova, a pomaže im se u marketingu i nastupu na trećim tržištima.

Ribarima bi dobrodošlo umanjenje dažbina za korišćenje voda za 50 procenata, ili da se potpuno ukinu, da im se otpišu dugovanja po tom osnovu i povećaju subvencije po kilogramu proizvedene ribe, navodi se u inicijativi domaćih prizvođača. Saglasni su da postoje i drugi indirektni načini da im se pruži podrška, na primer, da se cena struje proizvođačima ribe umanji za 50 odsto.

Nikola Mandić, direktor kompanije “Bio Fish” naglašava da istorija srpskog ribarstva traje vekovima i da je važno očuvati ribarstvo u Srbiji. Кaže da je značaj ribarstva višestruk. S ekološkog aspekta ribarstvo čuva i obnavlja riblji fond u rekama Srbije, a obnavlja se i neplodno zemljište, pašnjaci i utrine, koji se pretvaraju u ribnjake i tako pokreće proizvodnja i zapošljavaju radnici.

Foto-ilustracija: Unsplash (jean wimmerlin)

„Sada smo u piku godišnje proizvodnje, ali zbog koronavirusa nema tražnje. Ostaće hiljade tona šarana u ribnjacima pa nećemo moći da pokrenemo novu proizvodnju“, ukazuje na probleme Mandić i napominje da se u Srbiji proizvodi najkvalitetniji šaran u Centralnoj Evropi.

Prema podacima Zavoda za statistiku, izvoz ribe i prerađevina od ribe u prošloj godini je 130 odsto veći u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 10 odsto u poređenju sa istom godinom. Međutim, u prvih osam meseci 2020. beleži se pad izvoza i uvoza ribe kao i ribljih proizvoda.

„Ribarstvo je grana koja ima veliku šansu za dalji razvoj i to ne samo kroz otvaranje novih ribnjaka već u prerađivačkoj industriji. Objekti za preradu ribe, za sada, prerađuju morsku ribu ali oslobađanjem ribnjaka od plaćanja vodnog doprinosa, intenzivirala bi se primarna proizvodnja u ribarstvu i stvorila sirovina za dalju preradu“, kaže Mirjana Miščević iz Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PКS.

Omogućavanjem pozajmice hrane (kukuruz-žito) iz robnih rezervi bez kamata i uvođenje prelevmana i carina na sveže očišćenu ili zamrznutu rečnu ribu, proizvođači bi lakše savladali period smanjene potražnje na tržištu, kaže Miščević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Stewart)

Aleksandar Stajčić, direktor DTD Ribarstva iz Bačkog Jarka, smatra da bi trebalo pojačati mere za sprečavanje nelojalne konkurencije i uvećati subvencije za one koji ne rade u „sivoj zoni“. Jedna od mera pomoći mogla bi da bude, kaže, subvencija po hektaru za zaštitu ribnjaka od kormorana koji „kradu“ velike količine ribe.

Srbija, inače, uveze 3,8 puta više ribe nego što proizvede (proizvodnja šarana bila je lane 4.728 tona, a pastrmke 2.079 tona). Prošle godine uvezeno je 35.707 tona ribe i prerađevina od ribe za 93.405.000 evra, dok je izvezeno 2.659 tone ribe i ribljih prerađevina u vrednosti 18.248.700 evra. Najviše smo uvozili ribu i prerađevine od ribe iz Norveške, Španije i Tajlanda, a najviše izvozili u Italiju, BiH i Nemačku.

U Srbiji se uzgojem ribe bavi 109 privrednih društava i 31 preduzetnik registrovan za gajenje ribe.

Izvor: PKS

Beograd uskoro dobija ekskluzivne pešačke faze

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Miranda)
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić i gradski sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović održali su danas prezentaciju novog režima saobraćaja na raskrsnici Makedonske i Dečanske ulice uvođenjem ekskluzivne pešačke faze.

Ekskluzivna pešačka faza omogućiće pešacima da prelaze zonu raskrsnice pravolinijski i dijagonalno dok su vozila zaustavljena na crvenom svetlosnom signalu, istakli su govornici u Starom dvoru.

Vesić je ukazao da će se uvođenjem ovog sistema Beograd svrstati, pored Tokija, Londona i Stokholma, u retke gradova sveta koji imaju takvu raskrsnicu.

“Ovo je samo deo mera na ubrzanju saobraćaja u prestonici. Beograd je metropola u kojoj se svake godine registruje oko 50.000 novih automobila. Naša infrastruktura nije pravljena za tako veliki broj vozila zbog čega moramo da uvodimo novine i poboljšavamo protok saobraćaja”, istakao je Vesić.

On je dodao da će se najveći broj problema rešiti izgradnjom metroa i unapređenjem šinskog saobraćaja.

“Sve se radi uz ozbiljne analize u koje su uključeni Saobraćajni fakultet i druge ovlašćene institucije. Takođe, imaćemo i najmoderniji Centar za upravljanje saobraćajem koji će biti smešten u okviru nove autobuske stanice na Novom Beogradu”, najavio je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (bantersnaps)

On je podsetio da se već sprovodi veliki projekat semaforizacije. Kako je precizirao, 322 semafora, od 650 koliko ih ima u Beogradu, biće u režimu adaptivnog upravljanja saobraćajem i prilagođeni trenutnoj situaciji na terenu.

“Uvođenjem ovakvih i sličnih mera, poput kontrole „Oko sokolovo”, dobijamo veću protočnost vozila, što je i suština rešavanja problema u saobraćaju s kojim se suočavaju sve metropole u svetu”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

Rafailović je rekao da će novi režim funkcionisanja raskrsnice Makedonska–Dečanska početi sa radom tokom narednog vikenda.

“Novi režim raskrsnice predstavlja novi kvalitet u upravljanju saobraćajem u Beogradu. Na prvom mestu sa stanovišta bezbednosti pešaka i ostalih učesnika u saobraćaju, a zatim i sa aspekta njegove protočnosti u ovom delu grada”, naveo je Rafailović.

Foto-ilustracija: Unsplash (K. Mitch Hodge)

On je podsetio da se takav režim upravljanja prvi put primenjuje u Beogradu, Srbiji, kao i ovom delu Balkana.

“Analizom koju je radio Saobraćajni fakultet u Beogradu i simulacijama koje je radio Sekretarijat za saobraćaj pokazalo se da se nivo usluge sa C podiže ka nivo usluge D, jer smo uspeli da ukinemo sve konfliktne tačke između vozila i pešaka”, naveo je Rafailović.

On je ponovio da primena novih mera predstavlja potprojekat realizacije velikog projekta adaptivnog uvođenja saobraćaja, koji Grad Beograd realizuje sa kompanijom „Simens”.

Izvor: Grad Beograd

U BiH neadekvatno uređena zaštita mora

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Kancelarija za reviziju institucija u Bosni i Hercegovini uradila je paralelnu reviziju učinka na temu „Upravljanje intervencijama u slučaju slučajnog zagađenja Jadranskog mora“.

Njihov glavni cilj bio je ispitati da li su nadležne institucije u BiH stvorile preduslove za efikasno upravljanje ovim intervencijama.

Područje Jadranskog mora predstavlja vredan resurs i ekonomski potencijal za Bosnu i Hercegovinu. Moguće izlivanje opasnih materija u more može imati nepovratan uticaj na njegovu životnu sredinu, turizam i ribarstvo. Ovakve situacija su nepredvidive, zbog čega zahtevaju dobru pripremljenost i brzu reakciju nadležnih institucija, kako bi se posledice u što većoj meri smanjile.

Urađena revizija pokazala je da u BiH još uvek nisu uspostavljene osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju slučajnog zagađenja mora.  Nedostaci postojećeg regulatornog okvira, neadekvatni institucionalni preduslovi za zaštitu voda, nepostupanje u skladu s donesenim propisima, kašnjenje u donošenju jasnih procedura delovanja – sve to ukazuje na neefikasnost nadležnih institucija u ovoj oblasti.

Poseban problem predstavlja neadekvatno uređena zaštita mora, jer nijedan od donesenih propisa u BiH nije precizno definisao upravljanje morem i njegovu zaštitu. Podeljene i nejasno propisane nadležnosti između različitih nivoa vlasti i velikog broja institucija ostavile su prostor za prebacivanje odgovornosti i nedovoljnu posvećenost zaštiti mora, navodi se u izveštaju.

Regulativom iz oblasti zaštite voda u BiH nije propisano donošenje posebnih planova za slučajna zagađenja mora, nego je predviđeno da se planovi za slučajna zagađenja voda koriste i u slučaju zagađenja obalnih morskih voda. Međutim, utvrđeno je značajno kašnjenje u donošenju operativnih planova za slučajna zagađenja voda.

Nadležno ministarstvo za vode nije kreiralo operativni plan za slučajna zagađenja voda, koji je trebalo izraditi u saradnji s Agencijom za vodno područje Jadranskog mora. Nije, shodno Zakonu o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi, donesen ni plan odbrane od iznenadnih zagađenja s broda i priobalnog pojasa unutrašnjih voda. Konstatovano je da predmetnim Zakonom nije precizno i jasno definisano koje su to institucije koje treba da donesu ovaj Plan, a nadležne institucije nisu uložile napore da razreše ovo pitanje, preciznije ga propišu i pristupe izradi Plana.

Nakon višegodišnjeg kašnjenja, u 2020. godini objavljen je Federalni operativni plan za slučajna zagađenja III stepena ugroženosti. Međutim, on ne sadrži sve potrebne elemente, niti su u njegovu realizaciju uključene sve institucije značajne za zaštitu mora.

U skladu s utvrđenim nalazima i zaključcima revizije date su preporuke čija primena može pomoći u stvaranju uslova za bolju zaštitu mora od slučajnog zagađenja. Za realizaciju preporuka neophodno je ostvariti proaktivnu saradnju s institucijama BiH, kako bi se zajedničkim delovanjem uredila zaštita Jadranskog mora i uspostavio efikasan sistem interventnog postupanja.

Ceo izveštaj možete pogledati ovde.

Izvor: Kancelarija za reviziju institucija BiH

 

Holandija dobila energetski najodrživiji put

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksim Shutov)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

U Holandiji je izgrađen energetski najodrživiji auto-put koji ima sopstveno “održivo snabdevanje energijom”.

Deonica duga 17 kilometara, između gradova Delft i Zutemer, presvučena je asfaltom koji smanjuje otpor guma, što znači da učesnici u saobraćaju, na ovoj relaciji, štede gorivo.

Za semafore i rasvetu puta postavljeno je 220 solarnih panela, dok je pored puta postavljena velika baterija koja skladišti energiju koja se koristi tokom noći.

Energetski efikasne LED svetiljke korišćenje su za osvetljenje puta i sistem je tako napravljen da kada nema mnogo vozila u saobraćaju, njih je moguće prigušiti. 

U semafore su postavljeni senzori koji regulišu saobraćaj, tako da nema čestih zaustavljanja i ubrzavanja. Kako stručnjaci procenjuju to će znatno uticati na emisiju štetnih gasova i smanjiće saobraćajne gužve, piše portal Techzle.

“Put je divan, ali da bi se postigli klimatski ciljevi, uspešne inovacije na ovom putu moraju postati novi standard”, objašnjava Ralf van Roesel iz firme TAUV.

Južna Holandija ima jasno zacrtan cilj, a to je da svi putevi imaju negativan ugljenički otisak.

Energetski portal

 

 

Da li je vertikalna poljoprivreda sa visokim prinosom budućnost poljoprivrede?

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Feghali)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kada pomislite na poljoprivredno imanje, najčešće ljudi zamišljaju dugačke redove useva koji se protežu dokle god pogled doseže. Ali, prema agro-tehnološkom startapu “Plenti” (Plenty), trebali bismo da počnemo da gledamo u drugom pravcu –  vertikalno. Ukoliko želimo bogat prinos, ovo je budućnost poljoprivrede u koju treba ulagati i koju treba razvijati. Da bude još čudnije, “Plentijeva” poljoprivredna vizija smeštena je u zatvoren prostor i njenu populaciju čine isključivo – roboti.

„Realnost je takva da postoji pet mesta na celom svetu na kojima biste mogli da  zaista ekonomično uzgajate voće i povrće, a sva ta zemlja je, u ovom trenutku, već poprilično istrošena“, objašnjava Nejt Stori, suosnivač i glavni direktor naučnog odeljenja kompanije “Plenti”, a prenosi Forbs (Forbes).

„Vertikalna poljoprivreda je tu da bi nam pomogla da podmirimo sve veću potražnju za svežim namirnicama – u ovom slučaju radi se o svežem voću i povrću. Svesni smo da je takva vrsta robe sada najtraženija i mislim da smo pronašli način kako da podmirimo sve zahtevnije tržište”, nastavlja svoju priču Stori.

“Plenti” teži eksponencijalno boljem prinosu, za 400 puta većem po hektaru, dok potrošnju vode smanjuje za neverovatnih 95 odsto. Sistem je osmišljen tako da podjednako dobro uspeva na farmama zatvorenog i otvorenog tipa i na skoro svim podlogama.

Na farmi “Plenti”, biljke će biti poređane po policama ili nosačima koji su postavljeni vertikalno ka plafonu. Umesto da sunce obasjava useve, za to će biti zadužena LED svetla punog spektra koja će u potpunosti kontrolisano obasjavati useve sa svih strana. Gigantski roboti će razmeštati stalke sa biljkama i pomeriti ih po potrebi. Veštačka inteligencija će donositi odluke o temperaturi, svetlosti i vodi, neprekidno poboljšavajući uslove farme.

I proces upravljanja vodom je detaljno osmišljen.

„Kad malo bolje razmislite, shvatićete da preko 90 odsto vode koju koristite za zalivanje u  polju bude  uzalud potrošeno tokom procesa transpiracije, zar ne?“, objašnjava Stori Forbsu. „Ili tokom evaporacije, dok isparava sa površine tla ili kroz telo biljke. Dakle, možemo reći da je praktično sve urađeno za “badava”. Na našoj farmi biljke takođe podležu procesu transpiracije, ali mi hvatamo vodenu paru i ona iznova dobija svrhu.”

Kada je proizvod spreman za konzumiranje, neće morati da putuje hiljadu kilometara do svog odredišta. Čitav komšiluk će moći da se posluži svežim plodovima. Trenutno u toj mogućnosti mogu da uživaju samo žitelji San Franciska (SAD), jer je “Plenti” upravo tamo stacioniran. Kompanija trenutno gradi i svoju drugu farmu, u Komptonu (Kalifornija, SAD). Nemojte misliti da ovaj startap neće uskoro otvoriti vrata i svoje treće, pa i četvrte farme – investitori poput Džefa Bezosa (vlasnika najveće svetske onlajn prodavnice – Amazon) i bivši izvršni direktor kompanije Gugl, Erik Šmit, uložili su 400 miliona dolara kapitala u budžet “Plentija”.

Jovana Canić