Home Blog Page 622

Kradljivci blaga uništavaju kulturne i prirodne vrednosti Pešterskog polja

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su tokom sprovođenja projekta „Zaštitimo vodena staništa Peštera“ u više navrata posećivali brdo Trojan koje se nalazi u okviru zaštićenog podrućja Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“. Ovaj lokalitet sa jedinstvenim tresavama u čijem podnožju se nalazi kulturno istorijski vredan prostor na kojem je zabeleženo drevnio svetilište, kao i različita utvrđenja tokom istorije. Prilikom obilaska aktiviste su neprijatno iznenadile rupe nalik iskopinama različitih starosti na više lokacija na Trojanu.

Trojan predstavlja jedinstven i vrlo značajan lokalitet za naš biodiverzitet i kulturno-istorijsku baštinu. Pre nego što je područje bilo zaštićeno već je bio kaptirano nekoliko izvora, tako da sada samo nekoliko potoka teče njegovim padinama. Na njima se nalaze male jedinstvene tresave sa patuljastom mešinkom kojoj je to jedino stanište na Balkanskom poluostrvu, kao i niz drugih specifičnih tresavskih biljaka i životinja.

„Žalosno je pronaći više od deset rupa oko samog vrha Trojana koje su za sobom ostavili pljačkaši arheoloških nalazišta i time naneli nepovratnu, neprocenjivu štetu. Pored toga što ovo prekopavanje ruži ovu turističku atrakciju svakako predstavlja jedan od primera teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje:

„Trojan predstavlja i veoma značajno stanište za retke vrste ptica, a između ostalih je to mesto gde su u ovom regionu najčešće beležene ugrožene ušate ševe“.

Čuvari Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“ su uspeli da uhvate jednog pljačkaša i slučaj prijave nadležnima, ali to nije bio dovoljan da se pljačkaši zastraše i ovakav vid uništavanja kulturnog i prirodnog nasleđa ovog prostora zaustavi.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Niš i Sombor do kraja februara dobijaju kontejnere za reciklažu

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Staklo je pored aluminijuma jedina ambalaža koja može u nedogled i u potpunosti da se reciklira, čime se znajačno smanjuje zagađenje okoline i vazduha. Zbog toga je pokrenuta velika akcija opremanja dva grada u Srbiji potrebnom infrastrukturom za sakupljanje ambalažnog otpada.

„Ljudi u Srbiji godišnje iskoriste oko 60.000 tona staklene ambalaže, a reciklira se oko 27.000 tona. To znači da 33.000 tona staklene ambalaže završi u podrumima, ostavama ili deponijama“, navela je u gostujući u Jutarnjem programu RTS-a Violeta Belanović Kokir, direktorka Društva za postupanje sa ambalažnim otpadom „Sekopak“.

Prema njenim rečima, u Srbiji se trenutno reciklira oko 44 odsto staklene ambalaže, što je znatno niže od evropskog proseka. Postoji nekoliko razloga za to.

Evropska unija je još 1992. godine krenula sa postavljanjem infrastrukture i uvođenjem primarne selekcije i cilj im je do 2025. da recikliraju 75 odsto. Srbija je u to krenula 2010. godine i stigla do 44 odsto“, objašnjava Belanović Kokir.

Sa druge strane, infrastruktura za reciklažu u Srbiji nije dovoljno razvijena i nema dovoljno kontejnera za stakleni otpad.

„Staklo je specifično, teško i ono mora da se odvaja u poseban kontejner. Ta činjenica je dovela do toga da veliki broj lokalnih samouprava oteže sa njihovim uvođenjem. To je i razlog zbog kojeg je pokrenut projekat da dva grada opremimo potrebnim kontejnerima za sakupljanje ambalažnog otpada. To će biti Niš i Sombor“, kaže direktorka „Sekopaka“.

Kroz ovaj projekat će, kako kaže, moći da sagledaju šta je to što u Srbiji dovodi do toga da ljudi žele da odvajaju otpad, na koji način, koliko i gde treba kontejneri da budu pozicionirani.

Foto-ilustracija: Pixabay

„U Srbiji nikada nije postojala ovako velika akcija i iz nje ćemo moći da napravimo jedan vodič i vidimo kako i ostale samouprave treba da se ponašaju po pitanju postavljanja kontejnera“, dodaje Belanović Kokir.

Do kraja februara postavljanje kontejnera 

Dosta gradova u Srbiji se uključilo do sada u reciklažu, ali samo delimično i nijedan grad u zemlji nije potpuno pokriven potrebnom infrastrukturom za sakupljanje ambalažnog otpada

Akcija će početi krajem januara, kontejneri su već naručeni i treba da stignu.

„Očekujemo da će do kraja februara svi kontejneri biti u Srbiji, da ćemo moći da ih postavimo, pokrenemo edukativnu kampanju i pratimo rezultate“, navodi direktorka „Sekopaka“.

Objašnjavajući da je staklu potrebno oko 5.000 godina da bi se razgradilo prirodnim putem, Belanović Kokir ističe činjenicu da je staklo pored aluminijuma jedina ambalaža koja može u nedogled i u potpunosti da se reciklira.

Izvor: RTS

 

 

Kina zabranjuje uvoz čvrstog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Emmen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hermes Rivera)

Kina će od 1. januara 2021. godine zabraniti uvoz čvrstog otpada, kao i odlaganje otpadnih proizvoda iz inostranstva na svojoj teritoriji.

Od 1980-ih godina Kina je uvozila čvrst otpad koji su čistili, drobili i pretvarali u sirovine za industriju. Tako je ova zemlja postala najveći uvoznik smeća, ali je to donelo i dodatne probleme. Često se dešavalo da jedan deo otpada nije moguće reciklirati ili pravilno odložiti što je dovodilo do dodatnog zagađenja.

Zato je Vlada ove zemlje od 2017. godine donela odluku nakon koje su počeli sa postepenom zabranom uvoza čvrstog otpada.

Od tada Kina postepeno zabranjuju uvoz različitih vrsta plastike, delova za automobile, papira, tekstila, otpadnog čelika i drveta.

Ipak i pored zabrana, pojedine kompanije ilegalno uvoze strani otpad, što predstavlja dodatnu pretnju po javno zdravlje i zagađuje životnu sredinu.

Sve ovo su razlozi zbog čega od 1. janura sledeće godine na snagu stupa zabrana uvoza koja će se odnositi na sve vrste otpada, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva ekologije i životne sredine, Ministarstva trgovine i Generalne uprave carina.

Podaci pokazuju da je Kina postigla neverovatne rezultate za poslednje tri godine, od kada je počela sa postepenom zabranom uvoza stranog otpada.

Prema podacima iz 2016. godine Kina je uvezla 46.550.000 tona otpada, a 2017. nešto manje – 42.270.000 tona. Osetan pad primećen je tek 2018. i 2019. godine kada je uvezeno 22.630.000, odnosno 13.480.000 tona otpada. Do 15. novembra 2020. godine, Kina je došla do težine od svega 7.180.00 tona, što je osetno manje u odnosu na 2016. godinu.

Nova politika Kine dovela je do toga da su sada u nekim zemljama deponije postale prenatrpane.

Milica Radičević

Novi “Plan kvaliteta vazduha” od sledeće godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević podsetila je da je Plan kvaliteta vazduha strateški dokument koji se donosi na duži period, te da je prethodni ispunjen sa 90 odsto, a da će novi plan Skupština grada doneti naredne godine nakon javnog uvida i saglasnosti resornog ministarstva.

Obaveza Gradskog zavoda za javno zdravlje jeste da o kvalitetu vazduha izveštava grad na dnevnom nivou, te iako se ova oblast tiče nadležnosti više sekretarijata, Sekretarijat za zaštitu životne sredine jeste onaj koji registruje problem, stavlja ga u naredni plan i verifikuje ko su zagađivači i kakve promene treba da se dese, dodala je ona.

“Vrlo je važno naglasiti da poslednjih godina granične vrednosti čestica koje se prate, a to su sumpor-dioksid, azot-dioksid i ozon, nijednom nisu prekoračene. Dolazi do povećanja i to u kratkom satnom vremenskom periodu, kada su gužve i slično, ali ne i do prelaženja graničnih vrednosti. Kada govorimo o PM10 česticama, one se javljaju najviše ujutro i uveče, a nekad i tokom čitavog dana ukoliko je jako grejanje i atmosferski pritisak”, kazala je Ivana Vilotijević.

Više od četiri milijarde kubika deponijskog gasa otišlo je protekle četiri decenije u vazduh iz deponije u Vinči, ali kada za dva meseca krene zatvaranje deponije, to će se zaustaviti, ukazala je sekretarka.

“Taj gas će se koristiti za proizvodnju električne energije i više se vazduh neće zagađivati, odnosno pi-em čestice i metan se neće oslobađati u vazduh. Dakle, to je najveća dobit ovog projekta”, navela je Ivana Vilotijević.

Ona je najavila i da će naredne godine dve merne stanice u lokalnoj mreži oko Vinče biti postavljene, da bi podaci bili što precizniji.

Jedna od važnih mera jeste još intenzivnija saradnja resornih sekretarijata i komunalnih preduzeća, pa se očekuje da će „Gradska čistoća” i „Zelenilo – Beograd” pojačati s jedne strane pranje ulica, a sa druge ozelenjavanje. Sve opštine imale su obavezu da dostave parcele za pošumljavanje, tako da će se i na manjim lokacijama nadalje Beograd pošumljavati.

Izvor: Grad Beograd

Ruski oligarh tužio Republiku Srpsku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rašid Serdarov, ruski oligarh, tužio je Republiku Srpsku zbog poništavanja dozvola neophodnih za termoelektranu “Ugljevik 3”. On je, preko svoje kompanije “Comsar Energy”, tužio Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pred Okružnim sudom Banjaluka jer mu je poništena ekološka dozvola za gradnju termoelektrane “Ugljevik 3“.

“U upravnom sporu tužilac je bio “Comsar Energy Republika Srpska“ Banja Luka. Tužilac je  tražio da sud poništi Rešenje o ukidanju Rešenja o izdavanju ekološke dozvole. Upravni spor je završen donošenjem Presude kojom se Tužba odbija kao neosnovana“, rekli su kratko u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ne navodeći da li se firma „Comsar“ žalila na takvu presudu, piše Capital.ba

U toj firmi na pitanja pomenutog portala ne odgovaraju, a čeka se i izjava suda.

Nova ekološka dozvola za “Ugljevik 3” je neophodna zbog sporazuma koji je potpisan 2018. godine između BiH i Energetske zajednice u vezi sa studijom uticaja na životnu sredinu planirane TE “Ugljevik 3“, u kojem se BiH obavezala da neće koristiti postojeću ekološku dozvolu i da će se postupak procene uticaja na životnu sredinu vratiti u ponovnu proceduru.

Do ovog sporazuma je došlo nakon što je Centar za životnu sredinu 2014. godine podneo žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice u vezi sa ovim projektom. Pre žalbe, Centar je 2013. pokrenuo spor protiv Rešenja o izdavanju ekološke dozvole koje je poništeno 2017. godine od strane Vrhovnog suda RS i vraćeno na ponovno odlučivanje.

Dozvola mimo odluke suda

Potom je Ministarstvo izdalo novu ekološku dozvolu, ali nije sprovedena odluka Vrhovnog suda RS, te je Centar pokrenuo ponovni upravni spor. Svi sporovi okončani su navedenim sporazumom postignutim između BiH i Energetske zajednice 2018. godine o slučaju “Ugljevik 3”.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu kaže da uprkos dogovoru Energetske zajednice i BiH i odlukama suda, investitor nastavlja realizaciju projekta “Ugljevik 3“.

“Uz dozvolu institucija investitor nastavlja sa procesom procene uticaja na životnu sredinu i pribavljanjem dozvola za povećani instalisani kapacitet blokova, koji nije ni planiran prethodnom dokumentacijom. Nadamo se da će svi dosadašnji napori da se zaustavi ovaj štetni projekat konačno rezultirati odustajanjem vlasti i investitora od “Ugljevika 3“, jer je očigledno da se radi o farsi i zamajavanju javnosti“, navela je Ibrakovićeva.

Novi ustupci i pretnje

Prema pisanju pomenutog portala iz februaru ove godine, iako ne poštuje Ugovor o koncesiji, Vlada Republike Srpske dozvolila je kompaniji “Comsar Energy“ da poveća snagu planirane TE “Ugljevik 3“ na 700 MW suprotno Strategiji razvoja energetike RS i politikama Energetske zajednice.

Ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu vlast Srpske na taj način je izašla u susret, a sve kako bi se povećala vrednost koncesije i opravdala visoka cena koju “Elektroprivreda RS“ planira da plati za otkup te koncesije, nakon što je odbijena ruska korporacija ZIO -“Podoljska fabrika za mašinogradnju”, koja je htela beskamatno da izgradi “Ugljevik 3“.

Izvor: Capital.ba

Počela izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TE „Nikola Tesla B“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova je veoma važan projekat kada govorimo o ekologiji i sprovođenju mera zaštite životne sredine u energetskim kapacitetima, koji će doprineti da se emisija sumpor-dioksida svede na minimum”, rekla je danas ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, nakon polaganja kamena temeljca za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani „Nikola Tesla B“.

Kamen temeljac položili su potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, ministarka Irena Vujović, v. d. direktora Elektroprivrede Srbije Milorad Grčić i direktor japanske kompanije “Micubiši Hitači Pauer Sistem” Šiničiro Micujama.

Ministarka Vujović je istakla da je u poslednjih šest godina u sisteme za odsumporavanje dimnih gasova uloženo više od 400 miliona evra.

„Kao zemlja koja se nalazi na evropskom putu, Srbija ulaže snažne napore kako bi se približila standardima EU i usaglasila svoje regulative sa Poglavljem 27. Mi ne možemo bez industrije, ali možemo da smanjimo njene negativne uticaje na životnu sredinu. Ulaganjem u ovakve projekte, primenom najsavremenije opreme i tehnologije, ulažemo u zaštitu životne sredine i podižemo kvalitet zdravlja i života građana”, rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da je proces odsumporavanja imperativ u zaštiti životne sredine, posebno kada je reč o unapređenju kvaliteta vazduha, te zahvalila svima koji učestvuju u realizaciji projekta koji će građanima omogućiti bolju i zdraviju životnu sredinu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Norveški startap gradi kuće od 100 odsto reciklirane plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)
Foto-ilustracija: Pixabay

Korišćenje jednog od svetskih problema za rešavanje drugog, predstavlja filozofiju misije norveškog startapa čiji je krajnji cij da razvije pristupačno stanovanje od 100 odsto reciklirane plastike.

Od 1950. godine više od devet milijardi tona plastike proizvedeno je širom sveta, od čega se samo devet odsto reciklira, prema podacima građevinske tehnološke kompanije “Otalo” (Othalo), dok gotovo milijardu ljudi živi u sirotinjskim četvrtima.

Norvežani su se udružili sa programom Ujedinjenih nacija za ljudska naselja i održivi urbani razvoj (UN-Habitat) kako bi obezbedili neophodne elemente za izgradnju tri  test-modela koja za cilj imaju pružanje pomoći stanovništvu usled nedostatka odgovarajućih stambenih objekata u Africi.

„Da bi se zadovoljile potrebe samo u podsaharskoj Africi neophodno je obezbediti, samo za početak, čak 160 miliona stambenih jedinica“, kažu u kompaniji “Otalo”.

Očekuje se da će se ova cifra popeti na 360 miliona do 2050. godine kao rezultat sve brže urbanizacije kontinenta. Međutim, ova kompanija nas uverava da nema mesta panici, jer ako se oslonimo samo na količinu otpada kojom trenutno raspolaže ova regije, prema proračunima “Otala” može se izgraditi više od milijardu domova.

Tokom 2021. godine, u Keniji će biti izgrađena prva fabrika koja će proizvoditi pregrade za zidove, plafone i podove od reciklirane plastike.

Održivi domovi

UN-Habitat procenjuje da 60 odsto ljudi koji žive u urbanim delovima Afrike živi u nehigijenskim naseljima. Istovremeno, između 1990. i 2017. godine, afričke zemlje uvezle su oko 230 metričkih tona plastike „koja je završila na deponijama stvarajući ogroman ekološki problem“, dodaje agencija.

Zamenik izvršnog direktora UN-Habitata, Viktor Kisob (Victor Kisob), rekao je da je cilj partnerstva sa “Otalom” „promocija zadovaljavajućeg, održivog i pristupačnog stanovanja za sve“.

“Otalov” postupak obrade uključuje usitnjavanje plastičnog otpada i njegovo mešanje sa drugim elementima, uključujući nezapaljive materijale. Sve te komponente koriste se za izgradnju objekta visine do četiri sprata i veličine do 60 kvadratnih metara – sve ovo uz pomoć osam tona reciklirane plastike. Fabrika sa jednom proizvodnom linijom može godišnje da proizvede 2.800 stambenih jedinica.

Nakon uspešnih laboratorijskih testova, “Otalova” fabrika u Estoniji započela je proizvodnju komponenata za izgradnju tri demonstraciona doma – jedan za glavni grad Kenije, Najrobi, drugi za Jaunde, glavni grad Kameruna i jedan za Dakar, glavni grad Senegala.

Osnivač “Otala” Frank Kato Lahti (Frank Cato Lahti) razvija i testira ovu tehnologiju od 2016. godine u partnerstvu sa SINTEF-om, sedamdesetogodišnjom nezavisnom istraživačkom organizacijom iz Trondhajma (Trondheim) u Norveškoj i sa stručnjacima sa norveškog univerziteta Tromso (Tromsø).

Očekuje se da će sedam od deset ljudi na svetu živeti u urbanim sredinama do 2050. godine, a 90 odsto od te cife biće stanovništvo iz Afrike, Azije, Latinske Amerike i sa Kariba.

„U nedostatku efikasnog urbanog planiranja, posledice ove brze urbanizacije biće dramatične“, upozorava UN-Habitat.

Nedostatak odgovarajućeg smeštaja i porast siromašnih četvrti, neadekvatna i zastarela infrastruktura, eskalacija siromaštva i nezaposlenosti, zagađenje i zdravstveni problemi, samo su neki od efekata ubrzane urbanizacije.

Način razmišljanja, politike i pristupi urbanizaciji moraju se promeniti kako bi se širenje gradova i urbanih područja pretvorilo u izobilje mogućnosti za građane koji u njima žive, umesto da ih “proguta” i “baci u siromaštvo i beznađe” kažu UN-Habitat.

Pioniri promena

Ponovno osmišljavanje koncepta grada i građenje njegove veće otpornosti bile su ključne teme na “Samitu Pionira promena” u organizaciji Svetskog ekonomskog foruma 2020.

Digitalni događaj okupio je inovatore i zainteresovane strane iz celog sveta kako bi osmislili rešenja za izazove sa kojima se suočavaju kompanije, vlade i celokupno društvo.

Otvarajući Samit, Stefan Mergentaler (Stephan Mergenthaler), šef strateške obaveštajne službe Foruma i član Izvršnog odbora, rekao je:

„Moramo promeniti način na koji proizvodimo, način na koji živimo i način na koji komuniciramo u našim gradovima da bismo postigli zacrtani cilj o nultoj emisiji. Kao što je ova godina dramatično ilustrovala, potrebno je da uložimo sve moguće napore da održimo populaciju zdravom, ukoliko želimo da ne ugrozimo uspeh svega što smo do sada uradili.“

Jovana Canić

Uskoro postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada na Savskom vencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

Posle Starog grada i Vračara, u trećoj fazi aktivnosti izrađen je plan za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu i na Savskom vencu, koji je usvojen na današnjoj sednici Skupštine Grada Beograda.

“Cilj usvojenog plana jeste unapređenje životne sredine i davanje mogućnosti svim korisnicima komunalnih usluga da mogu da razvrstaju otpad u Beogradu“, navela je u obrazloženju podsekretarka za zaštitu životne sredine Jasmina Madžgalj.

Plan je umeteljen na dva zakona – Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o komunalnim uslugama. U okviru treće faze, koja obuhvata analizu postojećeg stanja i mikrolokacija koje zadovoljavaju kriterijume za postavljanje podzemnih kontejnera, izrađen je, dakle, plan za 2019. i 2020. godinu za teritoriju opštine Savski venac.

Na sednici je izmenjena i dopunjena Odluka o osnivanju „Slobodne zone Beograda”. Kako je precizirao podsekretar za privredu Radenko Durković, ukupna površina „slobodne zone” iznosiće 201 hektar i 78 ari.

“Pored postojeća tri područja Barič, Reva i Pančevo, zona dobija i četvrto područje, i to Staru Pazovu“, naglasio je Durković.

Takođe, izmenjena je i Odluka o povećanju osnovnog kapitala JKP „Gradska čistoća”, kao i statuti „Gradskih pijaca” i GSP „Beograd”. Na sednici su doneta i rešenja o davanju saglasnosti na rebalanse programa poslovanja za 2020. godinu za više javnih komunalnih preduzeća, kao i Odluka o obezbeđivanju uslova za uređivanje, upotrebu, unapređivanje i zaštitu kompleksa Beogradske tvrđave i parka Kalemegdan.

Izvor: Grad Beograd

Ptičji grip ne jenjava: U Poljskoj eutanazirano više od 900.000 koka nosilja

Foto-ilustracija: Unsplash (William Moreland)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Anfang)

Virus ptičjeg gripa vrste H5N8 pronađen je na živinarskoj farmi u poljskom selu Vroniavaj, a sva zaražena živina je usmrćena.

Do sada je ptičji grip rezultirao smrću ili eutanazijom najmanje 1,6 miliona pilića i pataka u Evropi. Nove vesti o zarazi ovim virusom stižu iz Poljske.

Izbijanje influence otkriveno je početkom nedelje u zapadnom delu te zemlje, a njihova državna novinska agencija PAP izveštava da je virus vrste H5N8 u selu Vroniavaj, 33 puta otkriven u toj državi ove godine. Reč je o farmi na kojoj se uzgaja 930.000 koka nosilja, a sve su eutanazirane.

Dodatan problem je što su u blizini polja na kojima obitavaju mnoge divlje ptice, pogotovo guske, koje bi mogle da ga prenesu na domaće životinje.

Sličan slučaj dogodio se ove jeseni i u Holandiji. Ta je država najveći EU izvoznik živine, a gotovo pola miliona brojlera je uginulo ili eutanazirano kako bi se sprečilo širenje virusa.

Virus raširen u celoj Europi, ali i Aziji

Ovaj zarazan i smrtonosan oblik ptičjeg gripa brzo se širi Evropom i dovodi živinarsku industriju u stanje pripravnosti zbog prethodnih izbijanja.

Do sada je pronađen u Francuskoj, Holandiji, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Danskoj, Irskoj, Švedskoj, a od prošle nedelje i u Hrvatskoj, Sloveniji i Poljskoj. Pogođene su i Rusija i Kazahstan, a Rojsters javlja da je ove nedelje pronađen i kod divljih labudova u kineskoj provinciji Šanksi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Cagle)

Broj usmrćene živine u Rusiji dostigao je 1,8 miliona u oktobru. Takođe, stradalo ih je gotovo 1,6 miliona na jednom gazdinstvu u blizini Kazahstana, pokazuju podaci Svetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

Živinarska industrija trpi ekonomske posledice

Iako je većina pronađenih slučajeva do sada uključivala zarazu divljih ptica, u zadnje vreme se beleži sve veći broj proboja virusa i na farme. To bi uveliko moglo da uspori božićnu prodaju krajem godine, što bi moglo da pogodi celu živinarsku industriju i uzorkuje značajne ekonomske gubitke.

“Rizik od prenošenja virusa divljim pticama je veći nego u poslednje dve godine, jer u Evropi postoje njegovi različiti tipovi“, rekla je za reuters PR Instituta “Friedrich Loeffler”.

Glavna vrsta u Evropi ove godine je H5N8, koji je značajno uticao na smrtnost živine 2016. i 2017. godine, ali bilo je i slučajeva pojave tipa H5N5 i H5N1.

Iako je rizik za ljude mali, Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) ove nedelje je izjavila da stanje treba pažljivo pratiti, a poznato je da je vrsta H5N1 opasna i za ljude.

Izvor: Agroklub

Posečeni kedrovi u Nišu, građani negoduju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Drvored kedrova na Bulevaru Nemanjića u Nišu, uprkos apelu građana, je posečen. Pored posečenog drveća ostao je transparent “Ne secite niške kedrove”.

I pored doskorašnjih protesta i molbe građana, radnici JKP “Mediana”, po nalogu nadležnih, posekli su kedrovi koji su 2006. godine zasađeni.

Novinari Južnih vesti kažu da su poslali pitanja Kabinetu gradonačelnice Niša i tražili su informacije o planovima za mesto na kom se nalazio drvored.

Stanovnici tog dela Niša ogorčeni su jer je drvored kedrova ulepšavao grad, ali su bili i izvor zdravlja. Jedan od građana Niša rekao je da je slika posečenih kedrova nezamisliva i da je to to gotovo “granica virtuelnog”.

Izvor: Južne vesti

„Transnafta” važan partner u izgradnji naftovoda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je u ponedeljak sa vršiocem dužnosti direktora „Transnafte” Bogdanom Kuzmanovićem o tekućim projektima izgradnje naftovoda i skladišta naftnih derivata, kao i planiranim investicijama ove kompanije.

Kuzmanović je informisao potpredsednicu Vlade i njen tim o svim aktuelnim projektima ”Transnafte” i planiranim investicijama, uključujući i potencijalna ulaganja u cilju obezbeđivanja novih pravaca snabdevanja naftom.

Jedna od tema sastanka bio je i prenos vlasništva za deo naftovoda kod Novog Sada, koji je gradio JP ”Srbijagas”, u okviru izmeštanja gasovoda i naftovoda koji su se nalazili u zoni auto-puta E-75.

Takođe, razgovarano je i o potrebi otpočinjanja pregovora o novom kolektivnom ugovoru u ovom preduzeću, s obzirom na to da aktuelni ističe početkom 2021. godine, navodi se u saopštenju Kabineta potpredsednice Vlade i ministarke rudarstva i energetike.

Foto: Vlada Srbije

Mongolija traži reviziju dogovora sa Rio Tintom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, Rio Tinto suočava se sa pritiskom javnosti u Mongoliji, gde vlada traži nezavisnu reviziju zbog kašnjenja i prekoračenja troškova u širenju jednog od najvažnijih projekata ove rudarske grupe.

Vlada Mongolije želi da za Oju Tolgoj, ogromno ležište bakra u pustinji Gobi, formira poseban upravni odbor, sa mandatom da promeni kompaniju koja će nastaviti rudarenje.

Prema mišljenju ljudi koji su upoznati sa situacijom, revizija oko kašnjenja proširenja i prekoračenja budžeta fokusiraće se na upravljanje projektima i dizajn rudnika. O predlogu treba razgovarati na sastanku odbora kompanije Oyu Tolgoi LLC.

Poziv na reviziju će povećati tenzije između Rio Tinta i vlade u Ulan Batoru, koja nastoji da poboljša sporazume za razvoj rudnika. Takođe ima potencijal da privuče pažnju regulatora u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Podzemna ekspanzija Oju Tolgoja trebalo bi da poveća globalnu proizvodnju bakra, u trenutku kada prelazak na obnovljivu energiju povećava potražnju za metalom usled upotrebe u električnim vozilima i vetroturbinama.

Međutim, projekat proširenja, koji je usko povezan sa odlazećim izvršnim direktorom Rio Tinta Žan-Sebastijanom Žakusom, bio je problematičan.

Rio Tinto je prvobitno obećao da će podzemni rudnik dostići prvu održivu proizvodnju u prvom kvartalu 2021. godine po ceni od 5,3 milijarde dolara.

To je pomereno najmanje za oktobar 2022. godine, dok se budžet povećao na vrednost između 6,6 milijardi i 7,1 milijardu dolara.

Iako Rio Tinto upravlja rudnikom Oju Tolgoj, on nema direktno učešće u akcijama. 

Oju Tolgoi LLC je 66 odsto u vlasništvu kompanije Turquoise Hill Resources (TRQ) iz Kanade, u kojoj Rio ima 50,8 odsto kontrolnog udela, a 34 odsto Vlada Mongolije.

Vlada Mongolije svoj deo troškova podzemnog proširenja rudnika finansira zajmovima iz Rio Tinta.

Kompanija je za kašnjenje okrivila teške terenske uslove u rudniku, ali manjinski akcionari TRQ-a tvrde da je to bilo uzrokovano neispravnom izgradnjom pristupnog okna.

Kašnjenja i prekoračenje troškova takođe su privukli interesovanje regulatora u SAD-u i Velikoj Britaniji nakon što je uzbunjivač, bivši zaposleni Ričard Bouli tvrdio da je Rio Tinto bio svestan problema sa projektom proširenja mesecima pre nego što su obelodanjeni investitorima.

Rudnik je ključni deo ekonomije Mongolije. Ne samo da je najveći izvor stranih direktnih investicija u zemlji, već pruža i hiljade dobro plaćenih poslova.

Prema nekim procenama, podzemni rudnik mogao bi da doprinese 30 odsto bruto domaćeg proizvoda zemlje kada dostigne vrhunac proizvodnje.

Izvor: Nova ekonomija

 

Klimaton – najmasovnija klimatska akcija u Beogradu

Foto: Jan Valo
Foto: Climathon/PROMO

Ovogodišnje izdanje, od 28. i 29. novembra, već tradicionalnog Climathon Belgrade ( Klimaton Beograd) bilo je, u mnogo čemu, specifično.

U doba kada je globalna pandemija presekla veze među svetskim metropolama, Beograd je bio na klimatskoj vezi sa 145 gradova i 55 zemalja na svim kontinentima, sa medijskim dosegom preko 300 miliona ljudi. Pandemija nas je naučila da je čovečansto voljno da promene svoje navike, da odustane od luksuza zbog ličnog zdravlja – učesnici Climathon-a bavili su se pitanjem da li smo spremni na isto zarad zdravlja planete.

Climathon se je istraživao i ponudio rešenja na izazov koji je zadesio Srbiju ovog leta intezivnije nego ikada – izletnički otpad – kontradikcija uništavanja lepote zelenila u koje odlazimo zarad te lepote. Кonkretno, timovi su se takmičili u rešenju izazova ”Izletnički otpad. Tehnologije u službi podizanja eko-svesti”. Ovakav izazov zahteva transdisciplinarni pristup. Climathon je time i ove godine potvrdio svoju specifičnost – snagu da na funkcionalan i interaktivan način poveže domaće i inostranje stručanjake (od SAD, Velike Britanije, do Australije) posvećene promeni (ne)ekoloških obrazaca ponašanja sa stručnjacima iz oblasti IT-tehnolgija koji su obezbedili alate za primenu ovih pristup i vezu ka zajednicom.

Najvažnije, Climathon je aktivistima u borbi za zaštitu životne sredine, svima onima koji žele a ne znaju kako da učine nešto, omogućio da njihove ideje zažive – kroz tehnološku i finansijsku podršku, obuku i savete stručnjaka iz oblasti, medijsku vidljivost, te rad sa mentorima na putu do rešenja koje će Sekretarijat za zaštitu životne sredine moći da primeni.

Foto: Climathon

Ideje, čijim efektima se nadamo i radujemo, su “Zelena straža”, prvonagrađenog tima pod imenom ”Tim 1”, projekat ”Oslobodi mesto prirodi, parkiraj i recikliraj”, drugonagrađeni EcoGuardians, te aplikacija ”Eko Friend”, koju su osmislili trećenagrađeni ”Eko Družina”.

Climathon je omogućio učesnicima da se na dva puna dana presele u virtuelni prostor, koji se pokazao zelenijim i ispunjenijim mogućnostima od prostora u kome živimo.

Ovo je omogućeno inovativnim pristupima u korišćenju naprednih tehnologija poput domaćeg IT-sistema Colabo.Space, te norveškog Induct, partnera događaja. Ovim je podržan onlajn brejnstorming i povezivanje učesnika u kreativne procese inovacije, te razvoj ideja i rad sa mentorima i Sekretarijatom nakon događaja. Učesnici su razvijali kolektivnu inovativnost i kreativnost, kroz integraciju ovog dešavanja sa internacionalnim forumom za obrazovanje Remaking Tesla, podržanim od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Climathon već tradicionalno organizuje udruženje ChaOS, uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Privredne komore Srbije, Srbijašume, Centra za promociju nauke, Climate Innovation Hub, Induct, Elektrotehničkog i drugih fakulteta i partnera.

Izvor: Climathon Belgrade

Kanton Sarajevo zabranjuje upotrebu uglja 

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)

Posedovanje i korišćenje uglja od 1. novembra 2021. godine moglo bi da bude zabranjeno na području Kantona Sarajevo.

Vlada Kantona Sarajevo pokrenula je izradu Akcionog plana strategije ograničenja korišćenja čvrstih goriva za period 2021.-2031. godina.

Odluka o izmenama i dopunama odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo, obavezuje da se Akcionim planom utvrdi i zabrana posedovanja i korišćenja uglja u individualnim i kolektivnim objektima za stanovanje, te privrednim i objektima društvene infrastrukture na području KS.

„Akcionim planom će biti jasno definisano ko, šta i u kojem vremenskom periodu treba da uradi kada je reč o moratorijumu na korišćenje čvrstih goriva. U prvom redu se to odnosi na zabranu posedovanja i korišćenja uglja, dok će se neke druge mere uvoditi postepeno, s obzirom da je reč o desetogodišnjem planu. Ukoliko se ispoštuju sve mere iz Akcionog plana, zabrana posedovanja i korišćenja uglja uvodi se od 01. novembra 2021. godine“, naveo je ministar prostornog uređenja građenja i zaštite okoline KS Faruk Kapidžić.

Plan će utvrditi i iznos finansijskih sredstava za subvencionisanje i dinamiku realizacije obaveza u vezi sa moratorijumom korišćenja uglja.

Izvor: Vlada Kantona Sarajevo

 

 

U Beču raste broj biciklista i zimi

Foto: MA 45/Wiener Wildnis
Foto: Mobilitätsagentur/Christian Fürthner

Analiza Austrijskog saobraćajnog kluba pokazuje da sve više Bečlija koristi bicikl kao prevozno sredstvo tokom cele godine. Na dvanaest lokacija u gradu gde su postavljeni merači biciklističkog saobraćaja dobijeni su podaci da je u decembru 2019. godine bilo 35 odsto više biciklista u odnosu na decembar 2013. godine.

Broj biciklista u decembru 2013. godine iznosio je 223.196, a u decembru 2019. godine taj broj je porastao na 301.332. Ove godine Austrijski saobraćajni klub računa na novi porast zbog pandemije koronavirusa i uvođenja zabrane kretanja.

Vožnja bicikla jača imuni sistem, doprinosi prevenciji bolesti, a kretanje pozitivno utiče na raspoloženje, jer smanjuje nivo hormona stresa.

„Ako odlučimo da svakodnevne rute prelazimo biciklom, imaćemo dovoljno fizičke aktivnosti dnevno. Ako prihvatimo moto „Gorimo kalorije umesto nafte“ doprinosimo ne samo zaštiti klime, već i sopstvenom zdravlju“, izjavio je portparol kluba Kristijan Gracer.

Pošto su zime sve blaže, malo je dana sa veoma niskim temperaturama ili snegom i ledom. Mada ni takvim danima ne treba odustajati od vožnje bicikla, već prilagoditi brzinu i način vožnje i održavati bicikl na odgovarajući način. 

„Iskustvo je pokazalo da ukoliko se biciklistička infrastruktura poboljša, to će motivisati ljude da koriste bicikl kao prevozno sredstvo umesto automobila. Porodice sa decom koje voze bicikl su pokazatelj kvaliteta biciklističke infrastrukture“ dodao je Kristijan Gracer.

Nova gradska vlada odlučila je da učetvorostruči budžet za poboljšanje biciklističke infrastrukture u Beču.

Izvor: Eurocomm-PR

 

 

 

 

Jadarit i prekogranični uticaj

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (David Hellmann)

Udruženje građana Zaštitimo Jadar i Rađevinu i Koalicija za održivo rudarenje u Srbiji pozdravljaju i zahvaljuju se Centru za životnu sredinu iz Banja Luke što se obratilo nadležnim organima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini zbog prekograničnih uticaja projekta eksploatacije jadarita.

Naše ekološke kolege su uputile Zahtev za iniciranje međunarodnih konsultacija sa Republikom Srbijom o značajnom prekograničnom uticaju na životnu sredinu i zdravlje Prostornog plana područja posеbnе namjеnе za rеalizaciju projеkta еksploatacijе i prеradе minеrala jadarita „Jadar” kod Loznice – shodno odredbama Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO Konvencija).

U svom dopisu nadležnim organima RS i BiH Centar za životnu sredinu iz Banja Luke navodi citiramo: „Imajući u vidu da je britansko-australijska korporacija Rio Tinto vodeća za investiranje u ovaj projekat, izražavamo posebnu zabrinutost za ekološke i društvene standarde koje bi oni mogli da postave. Rio Tinto je jedna od najozloglašenijih međunarodnih korporacija, koja broji skandale širom sveta, od Madagaskara i Indonezije, pa do Papua Nove Gvineje. U vezi s tim, smatramo da moramo odgovorno da se postavimo prema ovom projektu koji obrađuje jako specifičan i jedinstven mineral jadarit, što svakako predstavlja pionirski i rizičan projekat, posebno kada, kao u ovom slučaju, nemamo dovoljno informacija o uticaju.“

Kao što je poznato, Srbija je u obavezi prema ESPOO konvenciji da za projekte koji imaju prekogranični uticaj na životnu sredinu obavi konsultacije sa organima i javnošću sa druge strane granice. Zbog toga što se Srbija nije pridržavala ove konvencije, projekat izgradnje novog bloka termoelektrane Kostolac B i proširenje kopa Drmno se 2016. godine morao ponavljati.

S obzirom da je prostorni plan posebne namene eksploatacije jadarita usvajan i donošen pred kraj prošle godine, u vreme praznika, kako se javnost ne bi osvestila, imamo razloga da smatramo da nisu obavljene prekogranične konsultacije i da će i ovaj plan morati da padne.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujemo se borcima za ekologiju iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine što su se uključili u odbranu Balkana od litijuma, jer njegova prerada zahteva najagresivnije metode i njegovi štetni uticaji mogu biti kolosalni, pogotovo na mestima koja su plavna. S obzirom da vlasti Republike Srbije ne poštuju i ne štite prava svojih građana, nadamo se da će pomoć naše prekogranična braće osvestiti nadležne organe da ponove sve postupke, ovaj put u skladu sa zakonom, i da se realno sagledaju svi štetni uticaji te odustane od plana ekološkog samoubistva. Štaviše, zbog blizine reke Save bi bilo najbolje uključiti i Republiku Hrvatsku u procenu prekograničnog uticaja.

Sa druge strane zalažemo se da se i u drugim spornim situacijama, kao što je i projekat rudarenja zlata na istoku Srbije takođe proveri da li su održane prekogranične konsultacije jer se nad našim zemljacima u Boru i okolnim selima takođe takođe ne poštuju i domaći zakoni, a kamoli međunarodne konvencije.

Izvor: Udruženje građana Zaštitimo Jadar i Rađevinu i Koalicija za održivo rudarenje u Srbiji