Home Blog Page 621

Vebinar – “Šta je charge&Go”?

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Međunarodni kongres i izložba o KGH ove godine je organizovan kao virtuelni skup i okupio je izlagače iz oblasti koje se odnose na energetsku efikasnost, a u fokusu su bile zgrade sa “nultom” potršnjom energije (zero energy buildings), toplotne pumpe, pametni gradovi, korišćenje obnovljivih izvora energije, daljinsko grejanje i hlađenje i druge teme iz oblasti tehnike hlađenja. Posebna pažnja posvećena je istraživanjima i primeni novih tehnologija u sistemima grejanja i klimatizacije u uslovima pandemije.

Drugog dana vebinara na red je došla i prezentacija Energetskog portala na kojoj je predavač Miloš Kostić iz kompanije MT-KOMEX govorio o platformi charge&GO.

Sistem charge&GO je prva digitalna platforma i aplikacija za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila. Ova pametna usluga nastala je u partnerstvu sa globalnim sistemom Virta.

Korisnici platforme charge&GO imaju mogućnost da jednostavno i brzo pronađu punjačko mesto, autorizuju se, priključe vozilo, iskoriste vreme da završe svoje obaveze i nakon toga, zaustave punjenje automobila i nastave svoje putovanje. Ovu mogućnost imaju i registrovani i neregistrovani korisnici, a na raspolaganju su, osim punjačkih mesta u Srbiji, i punjači u još 28 zemalja.

“Moguće je plaćanje i bez registracije. U tom slučaju punjenje počinje putem skeniranja QR koda ili ukucavanjem ID broja stranice na veb platformi. Cene po minutu i uslovi su vidno istaknuti, a korisnici imaju mogućnost da promene jezik, ukoliko im je to potrebno. Sledeći korak je unošenje podataka sa kreditne kartice, nakon čega se bira tip priključka. Proces punjenja, količina energije i trajanje sesije su poslednja stavka koju korisnik vidi, pre dobijanja računa putem mejla”, objasnio je Kostić.

Ukoliko želite da se registrujete i tako ostvarite druge pogodnosti, kao što su niža cena i brža usluga, to možete uraditi klikom na registrovanje.chargego.rs, a na raspolaganju su i aplikacije za iOS i Android uređaje.

“Pomoću aplikacije charge&GO možete na svom pametnom telefonu pronaći najbliže stanice ili mesta za punjenje električnih automobila sa različitim snagama električnih punjača. Kada se registrujete, dobijate svoj korisnički nalog koji vam pruža mogućnost da pregledate istoriju svih sesija punjenja i da proverite koji su punjači dostupni. Takođe, postoji opcija pokretanja i završetka sesije punjenja putem telefona”, precizirao je Kostić.

Razgovaralo se i o tome šta dobijaju kompanije koje se odluče da postave elektropunjače, kako za svoje potrebe tako i za potrebe klijenata, kupaca ili partnera.

Više informacija o aplikaciji charge&GO naći ćete OVDE.

 

Ovaj članak je nastao uz podršku Evropske Unije u okviru Inicijative EU4Energy. 

Za objavljeni sadržaj je isključivo odgovorna kompanija CEEFOR – Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj, a članak ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

 

Energetski portal

Značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: SRBATOM/Promo

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) u saradnji sa Institutom za nuklearne nauke „Vinča“ organizovao je konferenciju „Nuklearna sigurnost danas“ u okviru koje se govorilo i o primeni nuklearne energije u medicinske svrhe i brzom dijagnostikovanju i lečenju od koronavirusa pa do najtežih bolesti.

Prof. dr Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije navela je da značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći.

Ona je objasnila da nuklearna energija odnosno, nuklearna medicina, predstavlja poseban vid specijalizacije gde zahvaljujući radiofarmacima, odnosno lekovima koji su obeleženi određenim radioaktivnim supstancama i materijama, koje ubrizgavate u krvne sudove pacijenta, možete tačno da odredite gde se nalazi određeni patološki proces. Takođe, ti isti radiofarmaci, odnosno obični lekovi obeleženi radioaktivnim materijama, mogu u velikim broju slučajeva, posebno za neke tumore, da budu veoma korisni u lečenju, kao što su tumori štitaste žlezde i neuroendokrini tumori.

Dr Grujičić je dodala da SPEC CT Gama kamera je već dugo godina u upotrebi. Ono što znaju skoro svi pacijenti, posebno onkološki, to je da zračna terapija ima jako veliki značaj u lečenju njihove osnovne bolesti. „Sa razvojem radiohirurgije tj. jednog novog pravca u radiacionoj onkologiji mi sada dobijamo aparate koji su u stanju da zamene bukvalno hiruršku intervenciju, tako da se na minimalno invazivan način pacijent može lečiti, zalečiti pa možda i izlečiti“, zaključuje ona.

Pored X i gama zraka koji se najčešće koriste u radio-terapiji, dr Grujičić pojašnjava da ono što je predmet interesa nuklearne medicine jeste zračenje česticama koje može biti daleko efikasnije i koje je najpreciznije zračenje koje danas postoji. Da bi se neki tumor unutar ljudskog organizma ozračio i da bi se tretirao na odgovarajući način jasno je da određeni zraci moraju proći kroz zdravo tkivo. „Naši fizičari i naši inženjeri su konstruisali takve sprave koje mogu to oštećenje zdravog tkiva da učine minimalnim, međutim kod korpuskularnog, čestičnog zračenja tog oštećenja uopšte nema. Nuklearne energije se ne treba plašiti, nuklearnu energiju treba znati, nju treba ispitivati i nju treba kontrolisati, a mi u Srbiji možemo sve to“, ističe dr Grujičić.

Uticaj genetske predispozicije na jačinu kliničke slike zaraženih koronavirusom

Foto: SRBATOM/Promo

Doc. Dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije “dr Milan Jovanović Batut” je istakla da se epidemiološka situacija na teritoriji Republike Srbije u ovom trenutku ocenjuje kao teška i neizvesna. Dodala je da veliki značaj u celokupnom procesu praćenja epidemije i kontrole epidemije imaju one institucija koje se bave i jonizujućim zračenjem koje omogućavaju pravovremenu dijagnostiku i daju podršku u kontroli epidemije i pravovremnoj terapiji lekova lečenju obolelih.

Dr Snežana Pajović, direktorka Instituta za nuklearne nauke “Vinča“ je navela da je u okviru javnog poziva Fonda za nauku, Institut “Vinča” dobio projekte u okviru kojih se realizuju istraživanja po pitanju razjašnjavanja, ne samo molekularnog mehanizma nastanka oboljenja izazvanih koronavirusom, nego i koje su sve mogućnosti preventive, koje bi sprečile nastanak oboljenja i kako postupati ukoliko dođe do oboljenja“. Jedan deo ovih istraživanja bazira se na izučavanju selektovanih već postojećih lekova, tako što smo razvili inovativnu, kompjutersku metodologiju u samom Institutu kroz saradnju sa referentnom laboratorijom za koronavirus Univerziteta u Teksasu”.

Foto: SRBATOM/Promo

Ona je dodala da je u okviru projekta pokrenuta inicijativa da se formira genetska baza podataka naše populacije što bi bilo od izuzetnog i dugoročnog značaja za Republiku Srbiju. Dr Pajović je pojasnila da kada se pojave ovako kompleksne multifaktorske bolesti, korišćenje postojeće baze podataka kao kontrolne genetske baze i te kako bi nama ukazalo koji su to geni koji su ključni, čije mutacije polimorfizam su uzrok pogoršanja kliničke slike, a takođe bismo mogli da definišemo zašto je genetska predispozicija ta koja upravo određuje da li neko ima blagu kliničku sliku nakon zaraze koronavirusom, a neko ima izuzetno komplikovanu.

Konferencija “Nuklearna sigurnost danas” posvećena je najnovijim trendovima u dve najveće grane primene nuklearne energije – medicini i energetici kao i u primeni modernih tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju u proučavanju i očuvanju kulturne baštine.

Ceo snimak konferecnije možete pogledati na YouTube kanalu SRBATOM-a.

Izvor: SRBATOM

Beograd krajem sledeće godine dobija novu autobusku stanicu

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je u četvrtak radove na izgradnji nove autobuske stanice na Novom Beogradu.

On je tom prilikom podsetio da je stari objekat neuslovan, nema dovoljno kapaciteta za sve autobuse, zagušuje saobraćaj, te da nema čak ni upotrebnu dozvolu.

“Do kraja sledeće godine Beograd će dobiti autobusku stanicu kakvu i treba da ima. Ona će biti integrisana sa železničkom stanicom „Novi Beograd” i činiće jedinstvenu celinu. Rađena je prema projektu arhitekte Lojanice, pobedničkog rada na konkursu Grada Beograda. Imaće 42 odlazna perona, 20 dolaznih, kao i 18 za turističke autobuse, koji će prvi put polaziti sa jednog mesta, a ne sa različitih delova grada. Takođe, imaće i staničnu zgradu na 25 hiljada kvadratnih metara sa svim sadržajima neophodnim putnicima, kao što su banka, pošta, restorani, kafići. Garaža će brojati više od dve stotine parking mesta plus još oko pedeset na zemlji, kao i veliku taksi stanicu. Beograd će dobiti stanicu u skladu sa svim standardima”, rekao je Vesić.

Posebno je značajno to što će se stari deo grada, naročito Bulevar vojvode Mišića, rasteretiti, naglasio je Vesić.

Foto: Grad Beograd

Prednost je i to što je novoj lokaciji bliži auto-put, pa će se sa nje lakše dolaziti i odlaziti, a u blizini će biti i buduća stanica metroa.

“Nova autobuska stanica gradi se kroz javno privatno partnerstvo sa kompanijom „Bas”. Deo prostora biće odvojen za Centar za upravljanje saobraćajem Grada Beograda. Na jednom mestu tu će, dakle, biti kompletna kontrola saobraćaja, kako to imaju vodeći svetski gradovi”, istakao je Vesić.

Za ovaj projekat grad je obezbedio zemljište i finansira okolnu infrastrukturu, a samu stanicu gradi „Bas”, te je to primer dobre saradnje privatnog i javnog sektora, zaključio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je najavio i da je u planu da se po obodima grada izgradi i nekoliko manjih stanica, da ne bi svi autobusi morali da dolaze do ove autobuske stanice.

Izvor: Grad Beograd

Top 5 održivih turističkih destinacija (koje nećemo skoro posetiti)

Foto-ilustracija: Unsplash (Ralph Messi)

Kul stvari u vezi sa trenutnom pandemijom su to što:

  • većina ljudi ne putuje, pa s manje zavisti skrolujemo društvenim mrežama,
  • glavni razlog zašto ostajemo u Srbiji nije to što nemamo para da idemo negde, već to što štitimo zdravlje.

Ipak, bez obzira na to što je pasoš trenutno koristimo ređe nego antivirus softver na kompjuterima, hajde da se razmaštamo i zakoračimo u alternativnu stvarnost u kojoj smo mi ti koje drugi iz svoja četiri zida posmatraju zavidno zbog fotki na Instagramu, imamo novca da putujemo gde nam duša ište i nema potrebe da budemo na distanci od ljudi i državnih granica. Verujem da su nam standardi vezani za putovanja u 2020. godini toliko opali da od turizma očekujemo samo da ne nosimo masku, ali danas ciljamo nešto više. Pred vama je top 5 održivih turističkih destinacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kanan Khasmammadov)

Frajburg, Nemačka

Spletom okolnosti u hostelu u Sarajevu delila sam sobu s Nemcem iz Frajburga pod imenom Florian. S obzirom na to da se njegov grad nalazi na tromeđi Nemačke, Švajcarske i Francuske, činilo se kao da je on sam poprimio karakteristike sve tri nacije – voli pivo, tačan je i organizovan i katkad šarmantan.  Da nije tog neobičnog susreta, verovatno za života ne bih znala za postojanje Frajburga.

Ako je lokalna vlast jednako radikalna i usmerena zaštiti životne sredine kao sam Florian koji pije kafu isključivo u fair trade kafeterijama, ne leti avionom, vegan je i ekološki aktivista, za nemački univerzitetski grad nema zime. Sudeći po sledećim podacima u Frajburgu živi mnogo pojedinaca sličnih njemu.

Grad oplemenjen drvećem predstavlja zeleno otelotvorenje tamošnjih praksi koje su uvedene u službi očuvanja prirode. Šume pokrivaju više od 40 odsto urbanog područja, dok ta brojka u slučaju Beograda iznosi oko 15 odsto. Frajburžani smeće pretvaraju u energiju, a grad pored biomase napajaju i iz drugih obnovljivih izvora: Sunca, vetra i vode.

Građani i turisti se gradom najčešće kreću peške, biciklom, autobusom na električni pogon ili tramvajem. Široka zastupljenost održive mobilnosti omogućiće Frajburgu da sprovede u delo plan o dvostruko nižim emisijama ugljen-dioksida do 2030. godine i težnju ka klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Solarni paneli, bašte i subvencije za život bez automobila samo su neke od odlika Vaubana, koje se smatra jednim od najodrživijih gradskih naselja na svetu. Vauban je istovremeno i najgušće naseljen deo Frajburga što potvrđuje odlučnost Nemaca da žive ne razmetajući se ograničenim resursima Zemlje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)

Kopenhagen, Danska

Danci smatraju da mogu da dostignu klimatsku neutralnost u Kopenhagenu dvadeset pet godina pre Nemaca, odnosno 2025. godine. Ukoliko ostvare svoj naum, prestonica Danske biće prvi klimatski neutralan grad na svetu.

Osnovno prevozno sredstvo na njihovom putu ka ovom ambicioznom cilju jeste bicikl koji svakodnevno koristi više od 60 odsto stanovnika. Iz tog razloga dvotočkaša na ulicama Kopenhagena ima pet puta više nego četvorotočkaša. Povrh toga, kako bi se smanjio negativni uticaj javnog prevoza na okolinu, autobusi masovno prelaze sa dizela na struju.

Iako Kopenhagen beleži konstantan priliv stanovništva i razvoj ekonomije, ipak je uspeo da od 2005. smanji emisije ugljen-dioksida za 42 odsto  – a sve zahvaljujući rastu udela čiste energije u energetskom miksu, ali i energetskoj efikasnosti.

Pred gradom stoji još pet godina da u potpunosti poništi sopstveni ugljenični otisak, a jedan od saveznika u borbi protiv klimatskih promena mu je i CopenHill. Čuvena elektrana na otpad zagreva 120 hiljada domova i na krovu poseduje i skijašku stazu. Za ljubitelje adrenalinskih aktivnosti tu je i zid za penjanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Gallegos)

Denver, Sjedinjene Američke Države

Nikada nisam pomislila da ću reč Denver da izgovorim onoliko puta koliko sam je prevalila preko usta poslednjih nedelja otkako opsesivno pratim seriju “La casa de papel”.

No, danas pričamo o Denveru po kome je Denver dobio ime: američkom gradu.

Uprkos finansijskim izazovima prouzrokovanim koronavirusom, gradske vlasti ne odustaju od namere da do 2023. godine energetske potrebe stanovništva zadovoljavaju isključivo čistom energijom.

Među poslednjim vizionarskim inicijativama, skrojenim kako bi se Denver ekologizovao, jeste i izgradnja 200 kilometara biciklističkih staza u naredne tri godine, kao i “sadnja” solarnih bašti na parkinzima, krovovima i slobodnom zemljištu tokom 2021. godine. Pored zelenih kilovat-časova za javne zgrade, stanice za punjenje elektromobila i socijalne kvartove, projekat solarnih bašti “proizvešće” i nova radna mesta, a pojedinci će tokom izgradnje dobiti plaćenu obuku.

Prepoznavši trud grada i okruga na polju klimatske akcije i održivosti, ali i ekonomskog napretka i društvene pravde, Američki savez za zelenu gradnju je obezbedio Denveru platinasti LEED sertifikat kroz program “LEED za gradove”.

Kreiranju zelenog i održivog mesta za život doprinose i preduzetnici štednjom vode i energije i smanjenjem zagađenja vazduha i bacanja otpada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alvaro Hernandez)

Kostarika

Odosmo južnije, ali nimalo tužnije. Štaviše…

Sve ljubitelje tropskih odredišta koji pored prašuma i surfovanja talasima cene i održivost svog odredišta upućujemo na Kostariku:

  • zemlju u kojoj se nacionalni parkovi prostiru na četvrtini teritorije, a pod zaštitom je više od tri četvrtine,
  • buduću prvu dekarbonizovanu državu (2021),
  • konzervatorku sapedesetogodišnjim radnim stažom,
  • zaštitnicu biljnog i životinjskog sveta koja obnavlja šume i zatvara zoološke vrtove,
  • modernu dvestagodišnjakinju sa 99,15 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora i
  • bogatašicu florom i faunom (na površini od 0,001 odsto smestilo se čak 2,5 odsto biodiverziteta naše planete).

Od Kostarikanaca biste mogli da dobijete i pokoju lekciju o sreći zato što su, prema Indeksu srećne planete, najsrećnija nacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ralph Messi)

Gabon

Srednjeafrička zemlja Gabon je među retkim prirodnim lepoticama.

Šimpanze, slonovi i nilski konji slobodno lutaju, a drveće prekriva više oko 85 odsto kopna i u svojim krošnjama skriva kritično ugroženu vrstu gorila. Bez obzira na ogroman, tek delimično iskorišteni, potencijal za ekoturizam, glavni izvor prihoda stanovnika Gabona se nalazi ispod zemlje u vidu nafte i minerala.

Investicija u mrežu puteva trebalo bi da učini zemlju dostupnijom za posetioce, ali zahvaljujući strategiji održivog razvoja njena divljina ostaće divlja.

Jelena Kozbašić

Počelo saniranje deponije u Kucuri

Foto: JKP “Komunalac Vrbas”
Foto: JKP “Komunalac Vrbas”

Deponija biljnog otpada u Kucuri biće u potpunosti očišćena u narednih nekoliko dana.

Radnici poslovne jedinice “Čistoća” JKP “Komunalac Vrbas” pomoću teške mehanizacije očistiće smetlište koje se prostire na oko trinaest hiljada kvadratnih metara.

U saopštenju ovog preduzeća navodi se da su nesavesni građani na deponiju, koja je namenjena  isključivo za otpad biljnog porekla, u velikim količinama odlažu komunalni i građevinski otpad.

Najveći problem predstavlja to što se smeće ne odlaže samo na deponiji, već i uz atarski put koji vodi do smetlišta. 

Prema proceni, uz ovaj pristupni put je još oko tri hiljade kvadratnih metara otpada. Svo to smeće se mora očistiti, natovariti u kamione i prevesti do same deponije gde se tada razastire i niveliše.

Iz JKP “Komunalac Vrbas” apeluju na građane da koriste ovo smetlište isključivo za odlaganje biljnog otpada, te da ne bacaju smeće na mesta koja za to nisu predviđena, jer  takvim neodgovornim postupanjem zagađuju životnu sredinu i ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja.

Izvor: JKP “Komunalac Vrbas”

Joksimović i Jelstad: Razvojna saradnja u oblasti vladavine prava i Zelene agende

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo za evropske integracije

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović razgovarala je sa ambasadorom Kraljevine Norveške u Srbiji Jernom Eugenom Jelstadom o evropskom putu Srbije i  bilateralnoj saradnji zasnovanoj na iskreno prijateljskim odnosima.

Tokom razgovora posebnu pažnju posvetili su zainteresovanosti Norveške da podrži razvojne projekte iz Zelene agende. Kako je poznato, Norveška ima veliko iskustvo kada je reč o ovoj oblasti.

Joksimović je izrazila zahvalnost Norveškoj na aktivnoj podršci društveno-ekonomskom napretku Srbije i bržem sprovođenju reformi u procesu evropskih integracija.

Prema njenim rečima, partnerstvo sa Norveškom ogleda se i u veoma značajnoj razvojnoj pomoći koju godinama dobijamo.

“Posebno smo zahvalni na norveškoj pomoći i iskazanoj solidarnosti sa našim građanima kada su početkom zdravstvene krize, izazvane pandemijom koronavirus, Srbiji stavljena na raspolaganje značajna sredstva za jačanje zdravstvenih kapaciteta”, naglasila je ministarka.

Tokom razgovora, posebno je bilo reči o planovima nove vlade da ubrza reformski proces u svim oblastima društvenog i ekonomskog života, naročito u segmentu vladavine prava, kao i dostizanja ekonomskih standarda država članica EU.

Joksimović je u tom smislu posebno istakla važnost Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, koji će omogućiti da reforme budu praćene značajnom finansijskom razvojnom pomoći EU.

Ambasador Jelstad je poručio da će Norveška, iako nije članica Unije, nastaviti da podržava našu zemlju na putu ka punopravnom članstvu u EU jer je to od značaja za sve građane Srbije i najbolji put prosperiteta i stabilnosti.

On je naglasio da Vlada Norveške posebno vrednuje činjenicu da je srpska ekonomija pokazala visok nivo otpornosti i stabilnosti u ovako izazovnom vremenu za ceo svet, što je u najboljem interesu ne samo građana Srbije, već i čitavog Zapadnog Balkana i same Evropske unije.

Zajednički je ocenjeno da je razvojna pomoć koju Srbija dobija od Kraljevine Norveške umnogome doprinela da se model napretka razvijenih zemalja uspešno sprovodi i u Srbiji, a razmotreni su i planovi za buduće projekte koji će se realizovati.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Međunarodni dan borbe protiv lova

Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bennet)

U svetu se danas obeležava Međunarodni dan borbe protiv lova, dan kada ceo svet ukazuje na problem ubijanja životinja i kada borci za prava životinja skreću pažnju na problem njihovog ubijanja kroz jedan primitivan čin nasilja.

Lov je drugi najveći neprijatelj vrsta – nakon industrijske ekonomije.

Ono šta aktivisti najčešće osuđuju je ubijanje iz “zabave” tj. generalno problem svrstavanja lova u sportku disciplinu. Jedna od stvari koje zahtevaju je i obustava promocije lova kroz turističke ponude agencija.

Na zapadu, pre svega, sve je rasprostranjeniji ekološki turizam, odnosno “lov” životinja uz pomoć fotoaparata, a ne oružjem. U ovoj aktivnosti mnogi vide veliki potencijal, nova radna mesta i velik priliv novaca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje sa prirodom bez gubitka ijednog ugroženog života.

Stavovi svih udruženja su isti – lov treba ukinuti i sve aktivnosti vežane za životinje preusmeriti ka obnavljanju njihovih prirodnih staništa i zaštititi ugroženih vrsta.

Azili i utočišta, širom sveta, svake godina vredno rade na edukaciji stanovništva, i prikupljaju donacije, kako bi podigli svest kod ljudi kada je reč o ovom problemu. Ipak i pored svih napora, lov ostaje popularan u pojedinim područjima. Lovci se pravdaju na razne načine: kako su oni svojim aktivnostima zamena za izumrle grabljivice, kako je lov u službi zaštite prirode (uništavanje životnog prostora od strane ljudi odgovorno je za uništavanje 57 odsto istrebljenih vrsta ptica i 62 odsto istrebljenih sisara), bez lova divlje životinje će se namnožiti, lovci koriste “humane” metode ubijanja (ranjene životinje satima, nekad i danima, pate) i najpopularnije – čovek je oduvek lovio. Ovaj razlog i može biti validan, ali u vreme kada je čovek lovio da bi preživeo, a ne u današnjim uslovima kada živi u izobilju svega.

U Srbiji postoji veliki broj ugroženih životinjskih vrsta.

Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije, broj strogo zaštićenih divljih vrsta iznosi 1.783 od čega su čak 1.042 vrste životinja, a najbrojniji su beskičmenjaci. Među strogo zaštićenim vrstama nalazi se 50 vrsta sisara, 307 vrsta ptica, 18 vrsta vodozemaca i 18 vrsta gmizavaca, 38 vrsta riba i 610 beskičmenjaka.

Dok status zaštićenih vrsta ima 30 vrsta sisara, 35 vrsta ptica, dve vrste gmizavaca, tri vodozemaca, 29 vrsta riba i 154 vrste beskičmenjaka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tiaan Nell)

Iako se većina ljudi slaže da je pucanje i ubijanje životinja primitivan čin nasilja, lovci ubijanje iz zasede ili proganjanje nevinih životinja nastavljaju da nazivaju sportom.

Jasno i glasno osuđivanje „odstreljivanje” životinja zahteva se u Hrvatskoj.

“Tražimo da Hrvatska pokaže svoju civilizovanost i prestane sa promocijom lova kao dela turističke ponude. Turizam ni u jednom svom delu ne bi smeo da promoviše ubijanje i nasilje. Zaštita okoline i zbližavanje sa životinjama, koje neće visiti sa zidova kao trofeji, nego živeti svoje živote, treba da je svima nama prioritet”, poručuju Prijatelji životinja, udruženje za promovisanje prava životinja.

Pored lova, problem sa kojim se suočavaju divlje životinje je i trovanje.

Iako je na Balkanu nelegalno, ova štetna praksa je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja stvarnu pretnju divljini, posebno lešinarima, životnoj sredini i javnom zdravlju. Zahvaljujući akcijama sprečavanja trovanja postignut je veliki napredak, a pojekat “Balkan detoks lajf” (BalkanDetox LIFE) donosi novu nadu u dalju borbu protiv ovog problema kroz podizanje svesti i ojačavanje nacionalnog kapaciteta za borbu protiv problema trovanja divljih životinja, što je jedan od najčešćih uzroka mortaliteta i smanjenja populacije za brojne ranjive i ugrožene vrste.

Jovana Canić

Kružna ekonomija – popravljaj, ne bacaj!

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Janaya Dasiuk)

Obrazovanje, postavljanje realnih ciljeva kada je u pitanju proces tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji i smanjenje otpada, neke su od poruku vebinara “Zelena agenda za Srbiju: Cirkularna ekonomija znači održiva budućnost“ koji je održan u organizaciji Centra za evropske politike (CEP) i Delegacije Evropske unije u Srbiji (DEU).

Prema izveštajima Evropske komisije Srbija se nalazi na samom početku kada je reč o upravljanju otpadom i reciklažom. A kako je Evropska unija postavila ambiciozne ciljeve u oblasti cirkularne ekonomije, Srbiji će biti potrebno 10 godina da dostigne standarde.

“U cirkularnoj ekonomiji ključna stvar su inovacije, a Srbija ima strateške dokumente koji pokazuju opredeljenost za razvoj te oblasti. U procesu tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji neophodno je odrediti realan rok od 10 godina koji je potreban da uredimo upravljanje otpadom, otpadnim vodama, smanjimo korišćenje opasnih materija”, objašnjava Aleksandra Vučinić, rukovodilac Grupe za kružnu i zelenu ekonomiju pri Ministarstvu zaštite životne sredine.  

Ona je dodala da je obrazovanje, kada je u pitanju održivi razvoj, naročito važno, kao i uključivanje civilnog društva u proces donošenja propisa do praćenja njihovog sprovođenja.

“Srbija je preduzela korake kojima je mapirala puteve u razvoju cirkularne ekonomije. EU će sa druge strane u narednih nekoliko meseci preduzeti nekoliko koraka i pristupiće i reviziji svog Zakona o potrošačima. Uspostaviće se zakonsko pravo na popravku robe i naš cilj je da vratimo ljudima naviku da popravljaju ono što imaju”, objašnjava Antoan Avinjon iz Delegacije Evropske unije u Srbiji.

On je istakao da imamo samo jednu planetu i da resurse treba da koristimo što duže možemo i što više puta možemo, kako bismo ih što duže imali.

Evropska unija u najnovijoj agendi cirkularne ekonomije, akcenat stavlja na to proizvodi budu napravljeni tako da se duže koriste, da postoji pravo na popravku. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

“Reciklaža bi trebalo da bude poslednji korak koji preduzimamo, pre toga treba iscrpeti sve druge mogućnosti. Treba izbeći preteranu proizvodnju i više koristiti usluge”, ističe Stefan Šipka, istraživač briselskog Evropskog centra za javnu politiku (EPC).

Od dodaje da u Srbiji i dalje postoje divlje deponije i lokalne nesanitarne deponije, ali da se promene dešavaju i da se one vide u boljem povezivanju ekologije i digitalizacije.

Modna industrija u poslednih 15 godina porasla je 65 puta, posebno kroz tzv. “fast fashion” brendove koji puno proizvode i zbog toga imaju u puno otpada.

“Malo je poznata činjenica da je modna industrija drugi najveći zagađivač na svetu. Prema nekim proračunima, jedan komad odeće treba nositi minimum 20 puta kako bi on dobio upotrebnu vrednost u ekologiji. A ako produžimo nošenje jednog odevnog predmeta za samo 5 meseci, smanjili bismo emisiju štetnih gasova za 5 odsto”, objašnjava Nenad Radujević, direktor modne agencije Click.  

On je dodao da je racionalno odlaganje otpada najveći problem u Srbiji kada je u pitanju modna industrija.

Kružna ekonomija je jedan od najvažnijih aspekata evropskog Zelenog dogovora koji je Evropska komisija predstavila krajem prošle godine. Postavljeni su ciljevi da održivi proizvodi budu norma u EU, da se osnaže potrošači, da se osigura pravljenje manje otpada, kako bi kružna ekonomija donela prave koristi građanima, regionima i gradovima.

Milica Radičević

 

PAKT sprovodi onlajn anketu o izgradnji rudnika litijuma u dolini Jadra

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija Podrinjski antikorupcijski tim (PAKT) saopštila je da je sa Biroom za društvena istraživanja (BIRODI) pokrenula anketu o nivou obaveštenosti građana o otvranju rudnika litijuma u dolini reke Jadar. Rudnik bi trebalo da izgradi anglo-autstralijska kompanija Rio Tinto.

Naglašava se da je na anektu do sada odgovorilo preko 200 građana iz svih delova Srbije, a najviše iz Beograda, Loznice, Šapca i mesta u Zapadnoj Srbiji.

PAKT navodi da je do sada 39,25 odsto građana izjavilo da je potpuno sigurno da rudnik ne može da se otvori bez ekoloških posledica, 35,48 odsto misli da je to nemoguće, dok je 21,51 odsto izjavilo da u to nije sigurno.

Većina ispitanih građana 71,51 odsto ubeđeno je da litijum ne treba iskopavati.

U velikom procentu, u 88,71 odsto slučajeva, građani kažu da ne veruju obećanjima kompanije da će rudnik izgraditi u skladu sa najvišim ekološkim standardima, a nešto manje od četiri odsto kaže veruje Rio Tintu.

Manje od trećine, 30,11 odsto ispitanika kaže da je detaljno upoznato sa projektom rudnika litijuma u dolini reke Jadar, a 44,62 odsto kaže da je upoznato sa njim, ali ne detaljno. Samo 5,38 odsto građana koji su do sada odgovarali na pitanja nije čulo za pomenuti projekat.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nešto manje od polovine ispitanika, njih 44,62 odsto veruje da će se u slučaju nekog ekološkog incidenta u oblasti gde bi trebalo da se sprovodi projekat posledice osetiti sve do Crnog mora, dok 18,28 odsto smatra da će posledice osetiti i građani Beograda, a 1,08 odsto smatra da će posledice moći da se osete u radijusu 100m od rudnika.

PAKT dodaje i da 88,71 odsto ispitanika podržava nameru meštana o sprovođenju referenduma o rudniku litijuma, dok je protiv referenduma 5,38 odsto ispitanih.

Polovina ispitanika 50,88 odsto smatra da uplitanje politike u proteste meštana neće pomoći u rešavanju situacije, dok 10,62 odsto smatra da može da pomogne nadležno ministarstvo, a 8,85 odsto Vlada Srbije.

Na pitanje da li znaju neki rudnik u svetu koji je lokalnoj zajednici i državi doneo blagostanje i ekološke standarde 61,83% intervjuisanih građana je odgovorilo da ne zna, 24,73 procenata odgovorilo da se ne seća, a tek 8,6 odsto njih veruje da postoje takvi primeri.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas J Leclercq)

Podrinjski antikorupcijski tim smatra i da početni rezultati ankete govore o tome “da su građani u velikoj meri nezadovoljni odlukama svih bivših Vlada da se u dolini reke Jadar formira ovakvo rudrsko postrojenje”, bez kamo dodaju predhodne konsultacije sa meštanima i javnošću.

PAKT i BIRODI pozvali su sve zainteresovane građane da narednih dana popune anketu na portalu Tvoj stav, ili putem direktnog linka.

Projekat “Jadar” označen je od strane države Srbije kao velika šansa za razvoj domaće privrede. Predstavljajući novu vladu u svom ekspozeu premijerka Ana Brnabić izjavila je da će Srbija sa kompanijom Rio Tinto sarađivati kroz strateško patrenrstvo.

Meštani doline Jadra već neko vreme se bune protiv projekta iskopavanja litijuma, jer smatraju da će on doprineti ekološkim problemima u tom delu Srbije, ali i šire. Rio Tinto je sa druge strane dogovorio da će sve biti po zakonu.

Izvor: PAKT

Nuklearne energije se ne treba plašiti, već nuklearnu energiju treba znati

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto: SRBATOM/Promo

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) u saradnji sa Institutom za nuklearne nauke „Vinča“ organizovao je drugu po redu konferenciju „Nuklearna sigurnost danas“, ali ove godine u virtuelnom formatu.

Ovogodišnja konferencija posvećena je najnovijim trendovima u dve najveće grane primene nuklearne energije – medicini i energetici kao i u primeni modernih tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju u proučavanju i očuvanju kulturne baštine.

Кonferenciju je otvorila potpredsednica Vlade Republike Srbije, ministarka kulture i informisanja i predsednca Odbora SRBATOM-a Maja Gojković koja je navela “Nuklearna energija i dalje predstavlja jedan od najčistijih i najekonomičnijih izvora električne energije, ali istovremeno i dalje sa sobom nosi veliki strah koji je rezultat ranijih akcidenata. Stabilnost proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama, kao i održavanje visokog nivoa sigurnosti i bezbednosti nuklearnih postrojenja u doba pandemije koronavirusa pokazalo je pouzdanost i održivost celokupnog sistema nuklearne energetike”.

Foto: SRBATOM

Direktor Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije Slađan Velinov izjavio je “SRBATOM je i pored izazovne epidemiološke situacije radio nesmetano omogućivši izdavanje dozvola za uvoz kako nove opreme za kovid bolnice tako i opreme za dijagnostikovanje i terapiju drugih bolesti, kao i radiofarmaceutika neophodnih za dijagnostiku i terapiju najtežih bolesti. Osim toga, SRBATOM je u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju obezbedio donaciju za opremanje tri laboratorije u Srbiji za brzu detekciju koronavirusa, a vrednost donirane opreme veća je od 250.000 evra”.

“Institut “Vinča” je u ovom periodu globalne pandemije radio sve vreme u kontinuitetu. Saradnici Instituta su angažovani u borbi protiv koronavirusa, sa različitih aspekata i na različitom nivou. Naši saradnici su bili angažovani u okviru sve tri laboratorije gde je rađena detekcija koronavirusa primenom PCR tehnologije”, naglasila je direktorka Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča” dr Snežana Pajović.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije ,,dr Milan Jovanović Batut” dr Verica Jovanović navela je da se epidemiološka situacija na teritoriji Republike Srbije, tokom pandemije koja je zahvatila svet od kraja 2019. godine, u ovom trenutku ocenjuje kao teška i neizvesna. Ona je naglasila da veliki značaj u celokupnom procesu praćenja epidemije imaju i one institucija koje se bave u ovo teško vreme i jonizujućim zračenjem”.

Učesnici prvog panela „Medicinske primene: moderne tehnike“ bile su Eva Кuli-Кala (Eve-Кülli Кala) direktorka departmana Tehničke saradnje za Evropu pri Agenciji za međunarodnu atomsku energiju i prof. dr Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i načelnik Odeljenja za stereotaksičnu neuroradiohirurgiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je od izbijanja pandemije koronavirusa isporučila esencijalne RT PCR-test opremu i potrošni materijal za detekciju virusa za 281 medicinske i veterinarske laboratorije u 126 zemalja i teritorija. IAEA uspešno obezbeđuje pomoć i podršku Srbiji decenijama, u primeni nuklearne tehnologije, u oblasti zdravstva, zaštite životne sredine i industrije, ali, takođe, i u zaštiti od zračenja, i u oblasti upravljanja radioaktivnim otpadom. U oblasti radijacione i nuklearne sigurnosti, zaštita od zračenja u Srbiji u oblasti medicinskog izlaganja danas u potpunosti usklađena sa standardima IAEA” izjavila je Eva Кuli-Кala (Eve-Кülli Кala) direktorka departmana Tehničke saradnje za Evropu.

Doktorka Danica Grujičić izjavila je da se nuklearne energije ne treba plašiti, već nuklearnu energiju treba znati, i nju treba ispitivati i kontrolisati, a stručnjaci u Srbiji mogu sve to. Grujičić je istakla „Značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći. Nuklearna energija, odnosno nuklearna medicina predstavlja poseban vid specijalizacije gde zahvaljujući lekovima koji su obeleženi određenim radioaktivnim supstancama i materijama koje ubrizgavate u krvne sudove pacijenta, možete tačno da odredite gde se nalazi određeni patološki proces. Pored toga, ti isti lekovi obeleženi radioaktivnim materijama, mogu u velikom broju slučajeva, posebno za neke tumore, da budu veoma korisni u lečenju, kao što su tumori štitaste žlezde i neuroendokrini tumori“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Na drugom panelu “Nuklearna energija: korak napred” Zoran Drače, stručnjak Međunarodne agencije za atomsku energiju u penziji, predstavio je najnovije trendove na polju nuklearne energetike kao i aktivnosti na projektovanju i razvoju nuklearnih energetskih reaktora IV generacije i malih modularnih reaktora. Cilj nuklearne energetike na globalnom nivou je da razvojem novih, pouzdanijih i sigurnijih rešenja omogući proizvodnju električne energije i druge primene reaktorskih tehnologija obezbeđujući zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine kroz minimizaciju generisanja radioaktivnog otpada i sprečavanje nastajanja vanrednih događaja. Poseban pravac razvoja nuklearne energetike ide u smeru minimizacije nuklearnih energetskih postrojenja omogućavajući njihovu lakšu izgradnju, korišćenje i, konačno, dekomisiju. Postizanjem održivosti nuklearnog energetskog sistema obezbedilo bi se dugoročno pouzdano i sigurno snabdevanje električnom energijom, zaključak je izlaganja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)

Treći panel „Radioaktivnost, umetnost, kulturna baština“ bio je posvećen primeni izvora jonizujućih zračenja u istraživanju, analizi i konzervaciji umetničkih dela i predmeta kulturne baštine. Pored pregleda tehnika kojima se ispituje hemijski sastav boja i mastila, starost umetničkih dela i njihova verodostojnost prikazani su i rezultati u ovoj oblasti. Кonzervacija kulturne baštine gama zracima omogućava njeno očuvanje za buduće generacije. Na panelu su govorili Velibor Andrić iz Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča”(Laboratorija za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje), dr Vladan Desnica iz Sveučilište u Zagrebu, Akademije likovnih umetnosti i Slobodan Mašić iz Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča” (Laboratorija za radijacionu hemiju i fiziku).

Cilj konferencije bio je da približi kako stručnoj javnosti, tako i građanima, najnovija dostignuća u primenama izvora zračenja i nuklearnoj energetici, zatim da prikaže trenutnu praksu u primeni izvora jonizujućeg zračenja u dijagnostici i lečenju različitih bolesti izazvanih koronavirusom do onih najtežih, ali i da približi sledeće korake razvoja nuklearne energetike i dostignuća tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju kojima se proučava i čuva kulturna baština.

Celu konferenciju možete pogledati na linku.

Izvor: SRBATOM

Očišćeno stepenište kod Izletničkog puta u Zemunu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Predsednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević obišao je danas sa saradnicima radove na čišćenju stepeništa koje povezuje ulice Tošin Bunar i Izletnički put u dužini od oko 300 metara, saopšteno je iz ove opštine.

Na čišćenju stepeništa od otpadaka koje su ostavili nesavesni prolaznici, orezivanju šiblja, granja i drveća angažovane su ekipe javnih komunalnih preduzeća „Gradska čistoća” i „Zelenilo – Beograd”.

“Naša je obaveza da apelujemo na građane da odlažu smeće na mesta koja su za to namenjena. Ekipe komunalnih preduzeća su tu da urade svoj deo posla, a na građanima je da vode računa o sredini u kojoj žive”, rekao je Kovačević.

“U proteklom periodu naglasak je bio na održavanje komunalnog reda, tako da smo u saradnji sa javnim komunalnim preduzećima u različitim zemunskim naseljima organizovali akcije uklanjanja mini-deponija, čišćenja ulica, zamene dotrajalih i postavljanje novih kontejnera, a građanima su podeljene kante za odlaganje smeća i reciklažnog otpada“, objasnio je predsednik opštine.

Zemun će u saradnji sa građanima u narednom periodu organizovati ekološke akcije, jer kada se zajedno radi na unapređenju životne sredine efekti su dugoročniji.

Izvor: Grad Beograd

Vebinar “Naša energetska rešenja – solarni punjač”

Foto: CEEFOR
Foto: Energetski portal (Promo)

U sklopu Međunarodnog kongresa i izložbe o KGH (klimatizaciji, grejanju i hlađenju) jedan od učesnika bio je i Energetski portal.

Na vebinaru “Naša energetska rešenja -solarni punjač” o solarnim punjačima pričao je Miloš Kostić iz kompanije CEEFOR.

“Da bismo uspeli da uhvatimo korak sa vremenom i podstaknrmo razvoj elektromobilnosti u Srbiji, neophodno je upoznati javnost sa prednostima ugradnje električnih punjača za elektrovozila”, zrekao je na početku Kostić.

Tokom vebinara učesnici su mogli da čuju sve o napajanju elektropunjača pomoću obnovljivih izvora energije (OIE), kao i o potrebi smanjenja zagađenja vazduha koja se postiže  većim korišćenjem električnih vozila, a za čije masovno korišćenje je potrebna dobro razvijena mreža elektropunjača. Odličan primer spoja elektromobilnosti i primene OIE predstavlja solarni punjač.

Na vebinaru je bilo reči i o tome koje sve prednosti solarni punjač donosi poslovanju kompanija i u kom pravcu se može podstaći njen dalji razvoj poslovanja, a predstavljen je i sistem za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila charge&GO. Kostić se dotakao i tema kako osigurati svoje poslovanje tako da odoli vremenu u kom nas očekuju značajne promene u sektoru saobraćaja, ali i kako uvećati vrednost objekta ili usluge u ponudi i na koji način razviti sopstveni biznis u oblasti elektromobilnosti.

Projektovanjem solarnih elektranavetroelektranabiogasnih elektrana i hidroelektrana, Kostićeva kompanija CEEFOR je energetski miks Srbije i regiona „obogatila” sa više od 100 čistih megavata i pozicionirala se kao predvodnik zaokreta od fosilnih goriva na našem tržištu.

Kompanija CEEFOR osnovana je 2010. godine u Beogradu. Klijentima na raspolaganju stoji (razno)vrstan i uigran tim sa više od 30 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom – od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara, do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Foto: MT-KOMEX

Kostić je naglasio koliko je važno posvetiti se klimatski neutralnom svetu, zaštiti planetu, a zatim i podsetio na cilj Ujedinjenih nacija da se do 2050. godine postigne nulta emisija štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Glavni problem za postizanje ovog cilja je što su energetski i ekološki problemi neuravnoteženi.

“Zašto je važno primeniti obnovljive izvore energije? Na taj način se najbolje ostvaruje nezavisnost od isporučilaca energije. Mere finansijske podrške od strane države uvedene su još 2009. godine, a potom nastavljene 2013. i 2016. godine kada su i do produžene do 2020. godine. U svakom trenutku se očekuje nastavak podrške od strane države u svim vidovima obnovljivih izvora energije”, objasnio je Kostić.

On je na samom kraju dodao i da je porast cene električne energije konstantan već dugi niz godina i očekuje se dalji rast u finalnoj potrošnji, što je još jedan od razloga za prelazak na OIE.

Ukoliko Vas je neka od ovih tema zainteresovala, za sve dodatne informacije možete se obratiti inženjerima iz kompanija CEEFOR i MT-KOMEX.

Energetski portal

Ovaj članak je nastao uz podršku Evropske Unije u okviru Inicijative EU4Energy. 

Za objavljeni sadržaj je isključivo odgovorna kompanija CEEFOR – Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj, a članak ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

Preliminarna ponuda za VE “Gvozd” 82 miliona evra

Photo-illustration: Unsplash (Xin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Elektroprivreda Crne Gore dobila je preliminarnu ponudu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za finasiranje projekta izgradnje vetroelektrane “Gvozd”. Projekat izgradnje VE “Gvozd“ je još jedan u nizu projekata koje će EPCG realizovati u partnerstvu sa EBRD.

“Planirano je da finansiranje projekta u potpunosti bude iz kreditnih sredstava uz povoljne komercijalne uslove prilagođene prirodi projekta. Iznos planiranih sredstava je do 82 miliona eura, a ponuda će biti predmet daljih analiza”, navodi se u saopštenju Elektroprivreda Crne Gore.

Planirana finansijska sredstva koristila bi se za nabavku glavne opreme. Tenderi za nabavku samih vetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture, će biti sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a.

Očekivani početak izgradnje vetroelektrane je u 2021. godini, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno za 18 meseci nakon početka radova. Planirana snaga VE “Gvozd” je 54,6 MW sa godišnjom prozvodnjom oko 150 GWh i snabdevaće oko 25.000 domaćinstava.

Podsećamo, da je Skupština akcionara EPCG donela oduku o izgradnji vetroelektrane “Gvozd” kao i odluku o potpisivanju ugovora o zajedničkom razvoju projekta. Donošenju odluke prethodila je izrada Studije potencijala vetra i procene energetske proizvodnje i Studije tržišta i poslovnog modela za VE “Gvozd” urađenih od strane renomirane nemačke kompanije Fihtner.

Izvor: EPCG

 

charge&GO – vaš iskorak ka elektromobilnosti 

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Da li vozila na električni i hibridni pogon pripadaju budućnosti ili su rezervisana samo za zapadne, naprednije ekonomije? Ipak, ako su ovde i sada, takvo razmišljanje je očigledno pogrešno.

Zemlje širom sveta kroje svoje zakone kako bi električna energija postala primarni, pa čak i jedini pogon vozila. Najčešća sredstva za ostvarenje tih težnji predstavljaju zabrana kupovine dizelaša i benzinaca, pooštravanje propisa o izduvnim gasovima i ograničenja kretanja pojedinih kategorija vozila zbog njihovog „zagađujućeg” svojstva.

Takođe, vlasnici elektromobila uživaju i u drugim olakšicama kao što su oslobođenje od taksi na uvoz i kupovinu, porez na dodatu vrednost i putarine. U pojedinim zemljama imaju pravo na korišćenje saobraćajnih traka za autobuse i ne plaćaju parking. Paketi podrške utiču na to da ukupan trošak posedovanja elektromobila bude niži u odnosu na trošak posedovanja konvencionalnog vozila.

Privlačnosti električnih vozila doprinosi i njihovo pojeftinjenje i unapređenje kapaciteta i performansi baterija, povećanje dometa zahvaljujući jednom punjenju i veći izbor modela i produženje životnog veka. Zaključno sa 2019. godinom, broj automobila na elektropogon u čitavom svetu iznosio je 7,2 miliona. Poređenja radi, 2010. godine bilo ih je 17 hiljada. Trendom ipak nisu obuhvaćeni isključivo oni, već se „elektrifikuju” i javni i kamionski prevoz.

Iako Srbiju prati glas da uvek kaska za zapadom, održivi transport se polako, ali sigurno, popularizuje i kod nas. Kao jednu od poluga za njegov napredak, Vlada je u martu ove godine opredelila 120 miliona dinara za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila kako bi se poboljšao kvalitet vazduha i očuvala životna sredina. Našom zemljom sada jezdi oko 200 registrovanih elektromobila, a putevima krstari i oko 1.500 registrovanih hibrida. Kako bi „vožnja na struju” zaživela na ovim prostorima, neophodan je i razvoj odgovarajuće punjačke infrastrukture. Da eko-alternative dizelašima i benzincima ne bi ostale „praznih baterija”, tu su svakako elektropunjači. U prilog tome da dizel i benzin budu zamenjeni električnom energijom idu i četiri superpunjača kompanije Tesla, koji su instalirani početkom godine na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu, ali i najavljeno širenje kapaciteta za punjenje po domaćim auto-putevima.

U preduzeću MT-KOMEX, kao jednom od predvodnika zaokreta ka elektromobilnosti u našoj zemlji, prepoznali su potrebu tržišta da postavljeni punjači budu povezani u jedan integralni skup da bi vozači lakše pronašli mesto za dopunu svojih elektromobila. Kao što pretpostavljate, za razliku od benzinskih pumpi, električnih punjača nema na svakom ćošku. 

Tu ideju su i sproveli u delo u saradnji sa finskom kompanijom Virta koja je globalni lider za sistem za kontrolu i naplatu punjenja. 

Tako je nastao charge&GO, prva regionalna platforma za punjenje električnih vozila, koja će pored Srbije obuhvatiti i komšijske zemlje. MT-KOMEX poziva sve zainteresovane kompanije da uvrste svoje punjače u mrežu charge&GO.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Kako funkcioniše charge&GO?

Softver korisnicima omogućava brzu pretragu najbližih elektropunjača u mreži charge&GO, kao i upražnjenih stanica za punjenje. U samo nekoliko klikova, vozači elektromobila mogu da izvrše rezervaciju željenog punjača. Za „bukiranje” je potrebno da kreiraju nalog na platformi a kad to učine, oni dobijaju i priliku da koriste druge pogodnosti kao što je niža cena. Neregistrovani korisnici usluga koriste punjačka mesta za svoje četvorotočkaše uz jednokratno plaćanje. Naravno, uvek postoji mogućnost da se registruju i da koriste platformu uz pomenute povoljnosti. Od oktobra je dostupna i mobilna aplikacija za iOS i Android mobilne platforme, što će dodatno olakšati punjenje zato što će vozači brže i lakše moći da započnu proces punjenja jednostavnim odabirom punjača sa mape. Osim što će korisnici moći bezbrižno da se kreću kroz zemlju i region, zahvaljujući saradnji preduzeća MT-KOMEX i Virte, na raspolaganju će imati i elektropunjače u 28 zemalja sveta koji su deo ove globalne platforme. I to bez dodatnog troška rominga!

Elektromobilnost nije zelena bez zelene energije

Uprkos tome što elektromobili ne ispuštaju gasove sa efektom staklene bašte, mnogi stručnjaci skreću pažnju na to da su ova vozila zapravo nedovoljno čista alternativa prevoznim sredstvima na dizel ili benzin u zemljama čiji se energetski miks uveliko oslanja na ugalj. Među njima je i Srbija. Iako elektromobili ne emituju zagađenje na putevima, oni indirektno učestvuju u njegovom oslobađanju u Kostolcu. MT-KOMEX nastoji i to da promeni kroz izgradnju više od 4.000 kW malih solarnih elektrana širom zemlje i regiona.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

O MT-KOMEXU

Preduzeće MT-KOMEX svojim klijentima nudi stručnost, bezbednost i pouzdanost utemeljenu na 27 godina poslovanja. U proteklih deset godina postepeno su dopunjavali osnovnu delatnost zahvaljujući učešću u razgranjavanju mreže punjača za elektromobile, kao i u brojnim projektima izgradnje elektrana. Uporedo sa tehnološkim promenama u različitim industrijskim sektorima, i oni su usvajali nova znanja i veštine.

Zaposleni su osposobljeni da instaliraju punjače, kako u manjim stambenim i poslovnim jedinicama, tako i u većim objektima sa zahtevnijom infrastrukturom, na parkiralištima, pumpama i koridorima magistralnih puteva i auto-putevima. Njihova umešnost je očigledna a dovoljno je baciti pogled na njihov portfolio – poverenje su im ukazali auto-proizvođači i njihovi zastupnici BMW, Britiš motors, Hjundai, Fiat, Reno kao i javne garaže, hoteli, tržni centri i benzinske stanice na auto-putevima Srbije. Sasvim je moguće da se dogodi da i vi svoje vozilo na električni ili hibridni pogon dopunite na njihovom elektropunjaču do koga ste došli putem platforme charge&GO. „Mi smo sigurni u sebe. Zato i vi možete biti sigurni u nas”, poručuju iz MT-KOMEX-a.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetski portal ODRŽIVI TRANSPORT, septembar-novembar, 2020.

Ovaj članak je nastao uz podršku Evropske Unije u okviru Inicijative EU4Energy. 

Za objavljeni sadržaj je isključivo odgovorna kompanija CEEFOR – Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj, a članak ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

 

Srbija snažan igrač u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji Centralne i Istočne Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija ima potencijal za još veću saradnju sa kineskim i partnerima iz Centralne i Istočne Evrope u oblasti proizvodnje vina i žestokih pića, jagodastog voća i žitarica, rekao je Veljko Jovanović savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PКS) i podsetio da ukupna godišnja vrednost poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije prelazi 5,1 milijardu evra.

Ovaj sektor pokazao je svoju snagu tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa kada su se mnoge zemlje suočavale sa nedostatkom osnovne robe, a Srbija je, s druge strane, izvozila šećer, brašno i žitarice, istakao je Jovanović na onlajn poljoprivrednom sajmu Narodne Republike Кine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEEC). Srbija je, po njegovim rečima, treći proizvođač maline i soje u Evropi, drugi proizvođač šljive i deseti proizvođač kukuruza na svetu dok je jedan od vodećih regionalnih izvoznika jabuka u Rusku Federaciju.

„Sa više od 5,1 milijardi evra i stalnim izvoznim suficitom, Srbija je snažan igrač poljoprivredne i prehrambene industrije u našem delu Evrope. Suficit u trgovini u sektoru poljoprivrede prošle godine iznosio je više od 1,3 milijarde evra“, istakao je Jovanović predstavljajući potencijal poljoprivrednog i prehrambenog sektora Srbije i pozvao kineske kompanije da ulažu u srpski agrar.

Iako je 2020. bila godina izazova, proizvođači poljoprivrednog i prehrambenog sektora nikad nisu prestali da razmišljaju o budućnosti, rekao je Jovanović obraćajući se učesnicima konferencije.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se, dodaje, trenutno grade stotine kilometara puteva koji povezuju proizvodne jedinice u našoj zemlji, a u velikom obimu na ovim projektima učestvuju i kompanije iz Кine.

Šandong-Кina poljoprivredna konferencija i onlajn sajam održani su 1. i 2. decembra u organizaciji lokalne vlade Šandong provincije. Događaju su prisustvovali predstavnici više od 200 velikih kompanija poljoprivrednog i prehrambenog sektora Šandonga i drugih kineskih provincija, kao i predstavnici poljoprivrednog sektora EU zemalja.

Šandong provincija nalazi se na primorju, u istočnom delu Кine i sa 95 miliona stanovnika predstavlja treću po važnosti ekonomsku regiju, a prvu po obimu međunarodne razmene u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.

Izvor: PKS

U okviru rekonstrukcije Bulevara patrijarha Pavla izmešteno korito Topčiderske reke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je danas zajedno sa članom Gradskog veća Filipom Marjanovićem, predsednikom opštine Milošem Simićem i državnim sekretarom MUP-a Milosavom Miličkovićem radove na rekonstrukciji Bulevara patrijarha Pavla u Rakovici.

Vesić je tom prilikom rekao da je u pitanju jedan od najkompleksnijih projekata u Beogradu i podsetio da je u okviru rekonstrukcije ovog bulevara izmešteno korito Topčiderske reke.

“Bez toga nije bilo moguće realizovati projekat. Trenutno se radi potez od Ulice Pere Velimirovića u dužini od 1,8 kilometara, koji se završava skoro kod Košutnjaka. Počelo je izlivanje tramvajskih baštica koje će se nalaziti na sredini kolovoza, a sa svake strane biće po dve saobraćajne trake, što je dvostruko više u odnosu na trenutno stanje. Ovaj posao će biti završen do proleća naredne godine, kada će bulevar i biti na raspolaganju građanima. To će biti moderan bulevar sa biciklističkom stazom, kao i stazom za pešake“, rekao je Vesić.

On je dodao da je u međuvremenu počelo projektovanje za narednu fazu radova, od Košutnjaka do Mosta na Adi.

Foto-ilustracija: Unspalsh (Max Titov)

“Odmah po završetku projektovanja biće raspisan tender za izgradnju, a Grad je obezbedio sredstva. Nadamo se da ćemo do proleća 2022. godine „spojiti” Most na Adi sa Bulevarom patrijarha Pavla. To znači da će ljudi koji prelaze Most na Adi i idu u Rakovicu moći da izbegnu „usko grlo” u pravcu Ulice Teodora Drajzera, jer će imati na raspolaganju četiri trake do Ulice Pere Velimirovića. Na taj način će građani Rakovice i Vidikovca imati mnogo bolju vezu sa Mostom na Adi. U međuvremenu, i Ulicu Pere Velimirovića širimo na četiri trake, što će biti slučaj i sa Borskom, Save Maškovića i Crnotravskom. Radi se petlja prema auto-putu i kada sve bude kompletirano, biće omogućeno da se od Mosta na Adi, preko Bulevara patrijarha Pavla, ulica Pere Velimirovića, Borske, Crnotravske i Save Maškovića stigne do auto-puta, vozeći sve vreme ulicama sa četiri trake. To je ravno izgradnji unutrašnje gradske obilaznice i mnogo će značiti građanima ovog dela Beograda, koji će za desetak minuta moći da stižu do Mosta na Adi ili auto-puta. Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda nastavlja da radi na projektu rekonstrukcije Ulice Pere Velimirovića prema Kapitol parku, kako bi se i građani Vidikovca u budućnosti služili ovim bulevarom i lako stizali do drugih delova grada”, istakao je zamenik gradonačelnika.

On je podsetio da saobraćaj tokom gradnje neće biti zaustavljen.

“Ovaj projekat neće obezbediti samo bolji komfor života već je važan i sa aspekta bezbednosti saobraćaja. Na ovakvoj ulici biće mnogo manje saobraćajnih nezgoda, ljudi će brže stizati na odredišta i biće mnogo manje problema u saobraćaju”, istakao je Vesić i zahvalio MUP-u na saradnji u ovom projektu.

Izvor: Grad Beograd