Home Blog Page 618

Više od 1500 fotografija na konkursu „Natura 2000 u kadru“

Foto: Promo

Nagradni foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“, koji su zajednički organizovali projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ i Energetski portal, uspešno je završen 27. novembra. Tokom 11 nedelja više od 1500 fotografija učestvovalo je na ovom takmičenju, a tri najuspešnije biće nagrađene na završnoj ceremoniji koja će 17. decembra biti održana onlajn na Fejsbuk stranici EU Info Centra.

Glavne teme na koje su fotografi amateri i profesionalci odgovorili bile su: zaštićena prirodna područja i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, kao i aktivnosti ljudi u prirodi (održiva poljoprivreda, turizam i druge aktivnosti). Cilj i namera ovog foto-konkursa bila je da se povežu važnost očuvanja biodiverziteta sa raznolikostima prirodnih pejzaža u Srbiji, sa naglaskom na vrstama koje će biti deo buduće mreže Natura 2000, kao i da se javnosti pokažu lepote prirode u Srbiji, a građani motivišu i podsete na značaj očuvanja okoline i opstanka raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta.

Svake nedelje stručni žiri birao je po tri najuspešnije fotografije koje su pristigle tokom sedmice. Tokom trajanja konkursa 34 fotografije postali su finalisti, a najbolja tri rada biće nagrađena na završnoj ceremoniji. Članovi žirija su: Vođa projekta EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, menadžer projekta u Delegaciji EU zadužen za životnu sredinu i klimatske promene Antoan Avinjon, menadžer projekta iz Ministarstva zaštite životne sredine – sektor za očuvanje prirode i klimatske promene Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

„Fotografi prirode još jednom su pokazali kakve su neverovatne snimke sposobni da naprave i koliko su široke mogućnosti koje im priroda pruža. Žiri je imao težak zadatak da donese odluku, ali su nam istovremeno dali mogućnost da uživamo u fantastičnim fotografijama. Upravo gledajući ih, mi možemo da zamislimo i osetimo da smo na toj lokaciji i da vidimo nešto što nikada ranije nismo videli. Za mene je biti član žirija bilo divno iskustvo koje mi je dalo mogućnost da zabeležim koje lokacije nikako ne smem da propustim putujući kroz Srbiju“, rekla je Ana Injigo.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine kako bi uspostavili prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“ okupio je više stotina fotografa i ljubitelja prirode koji su ravnopravno učestvovali u trci za neku od tri nagrade:

1. nagrada 60.000 dinara

2. nagrada 45.000 dinara

3. nagrada 35.000 dinara

Izložba najuspešnijih fotografija zbog specifične epidemiološke situacije je odložena i biće održana kada se za to steknu uslovi, najverovatnije tokom proleća 2021. godine. 

 

Počelo ozelenjavanje opštine Novi Kneževac

Foto: JP "Vojvodina šume"
Foto: JP “Vojvodina šume”

Javno preduzeće “Vojvodina šume” doniralo je 429 sadnica opštini Novi Kneževac. Udruženje građana “Za bolji Novi Kneževac“ pokrenulo je akciju ozelenjavanja koja je počela raspodelom sadnica ispred objekta KUD-a „Tiszagyöngye“.

Sadnjom drveća ulepšavamo nekoliko urbanih lokacija na teritoriji opštine Novi Kneževac i to sa vrstama drveća koje odgovaraju takvom ambijentu i staništu. Vrste drveća opredeljene su od strane šumarskih stručnjaka, mojih kolega iz JP „Vojvodinašume“ i radi se o dekorativnim i hortikulturnim vrstama koje su proizvedene u našim rasadnicima specijalno „školovane“ (negovane) za urbano ili parkovsko okruženje. Mi danas zajedno sa predstavnicima udruženja „Za bolji Novi Kneževac“,  sadimo oko 430 komada sadnica i to: koprivić, lipa, gorski javor, brest, smrča, bor, kleka, evodia, kerleuterija, tamariks, sirijska ruža i razne vrste tuja i na najbolji mogući način ulepšavamo prostor i dajemo doprinos zdravijoj životnoj sredini”, rekao je Roland Kokai, direktor  JP „Vojvodinašume“.

On je dodao da čuvanjem prirode i racionalnim aktivnostima u njoj, ostavljamo zdravije nasleđe našoj deci. 

Vrednost donacije JP „Vojvodinašume“ je 254.971 din.

Izvor: Vojvodina šume

 

Vlada usvojila plan reorganizacije “Srbijagasa”

Foto: JP Srbijagas
Foto: JP Srbijagas

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da je Vlada na današnjoj sednici donela zaključak kojim je usvojen plan za reorganizaciju JP „Srbijagas“, koji znači početak reformisanja i modernizacije gasnog sektora Srbije.

Mihajlović je istakla da Srbija zaslužuje da ima gasni sektor koji je moćan i profitabilan, a sprovođenje plana koji je predložilo Ministarstvo rudarstva i energetike, omogućiće da se to i realizuje, sa jasnim zadacima i rokovima.

Reformisanje “Srbijagasa“ stvoriće uslove za stabilno i sigurno snabdevanje gasom, kao i mnogo efikasnije i profitabilnije poslovanje gasnih preduzeća, a što je važno i zbog infrastrukturnih projekata koje realizuju, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima, plan reorganizacije ‘Srbijagasa” podrazumeva, pre svega, razdvajanje delatnosti transporta i distribucije gasa između JP “Srbijagasa” i preduzeća “Transportgas” i “Distribucijagas Srbija”, licenciranje ovih preduzeća za delatnost koju obavljaju, kao i usklađivanje njihovog rada sa Zakonom o energetici.

Takođe, ovaj plan obuhvata i donošenje predloga mera za rešavanje pitanja brojnih povezanih preduzeća u kojima „Srbijagas” ima učešće u kapitalu, a koje opterećuju poslovanje ove kompanije, naglasila je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je dodala da reformisanje “Srbijagasa”, pored toga što je propisano zakonima Srbije, predstavlja i preuzetu međunarodnu obavezu.

Donošenje plana i sprovođenje ovih reformi je važno i zbog sprečavanja najavljenog uvođenja mera Ministarskog saveta Energetske zajednice protiv Srbije, kao i zbog otklanjanja prepreka za otvaranje Poglavlja 15 u pregovorima sa Evropskom unijom, objasnila je potpredsednica Vlade.

Izvor: Vlada Srbije

Na Međunarodni dan ljudskih prava u Beogradu posađeno sto stabala

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović učestvovao je u četvrtak, na Međunarodni dan ljudskih prava, u sadnji sto stabala u znak sećanja na osobe nestale tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih. Akciju je na levoj obali Save organizovao Međunarodni komitet Crvenog krsta.

“Grad Beograd podržava i podržavaće sve aktivnosti državnih organa koji predano rade na pronalaženju nestalih lica. Nadam se da će u budućnosti biti mnogo manje posla vezanog za ovu temu i da se devedesete godine prošlog veka, kao i sve što su „donele”, nikada neće ponoviti”, poručio je Mladenović.

Pomoćnik gradonačelnika je naveo da je današnji dan za sve porodice nestalih na prostoru bivše Jugoslavije težak i bolan.

“Porodice nestalih nisu mogle da na dostojanstven način isprate svoje bližnje, a to ostaje kao jedna velika praznina za svakog ko je izgubio nekog svog “, rekao je Mladenović i dodao da se svake godine na današnji dan apeluje na nadležne da rade na pronalaženju nestalih.

Foto: Grad Beograd

Zasađivanjem sadnica odajemo počast nestalima iz dvedesetih koje služe kao podsetnik svima nama da treba da učinimo više kako bismo pomogli porodicama i zajednicama koje još uvek čekaju odgovore da bi pronašle svoj mir, suočile sa prošlošću i krenule napred. Svaka od ovih 100 sadnica zasađenih danas je moćan i častan spomenik u znak sećanja na najmilije koje su njihove porodice izgubile i dirljiva uspomena na njih”, rekla je Jelena Stijačić, šef Regionalne delegacije MKCK u Beogradu.

Akciju je podržala Vlada Srbije, u čije ime je u sadnji učestvovao predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović, kao i ekipe JKP „Zelenilo – Beograd” sa direktorom Slobodanom Stanojevićem, te predsednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih Duško Čelić, u prisustvu nekoliko porodica nestalih.

Predsednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih Duško Čelić ocenio je da je sadnja sto stabala za nestale, ustvari, sto apela međunarodnoj i domaćoj javnosti.

Ovim pokazujemo da su nam sećanja i uspomene žive, ali i borba za istinu i pravdu od koje nećemo odustati, rekao je Čelić, i dodao da će to udruženje nastojati da u Srbiji bude donet zakon o nestalim licima.

Izvor: Grad Beograd

Šta je teže: 1,1 bilion tona živog sveta na Zemlji ili 1,1 bilion tona veštačkih materijala?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pat Farrell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pat Farrell)

Oko 1 bilion tona živog sveta na Zemlji i oko 1 bilion tona veštačkih materijala možda jeste jednako, ali ne i isto.

Aktivisti za zaštitu životne sredine često naglašavaju da bi čovečanstvo trebalo da smanji svoj otisak (ili bolje rečeno pritisak?) na planetu, a nedavna studija je otkrila njegovu tačnu vrednost.

Iako živi svet na Zemlji “drži liniju” na 1,1 bilion tona godinama unazad, težina materijala koji su ljudi proizveli eksponencijalno raste. Sve što smo ikada napravili i izgradili, od flaša preko zgrada od Lego kockica do mostova, otprilike ima jednak broj na vagi kao i sva biomasa. Poređenja radi, na početku dvadesetog veka, tvorevine ljudi težile su oko 35 milijardi tona, odnosno bile su čak 97 odsto lakše od živog sveta.

Veštački materijali se trenutno akumuliraju toliko velikom brzinom brzinom da svaka osoba u toku samo nedelju dana prosečno generiše količinu proizvedenih stvari jednaku ili veću od svoje težine. Besomučnom proizvodnjom tokom jedne godine Zemlju “ugojimo” za 30 milijardi tona. Najveći udeo u tome ima beton, omiljeni gradivni element širom sveta. U stopu ga prate drugi materijali koji se koriste u građevinarstvu: šljunak, cigle, asfalt i metali. Ukoliko se trend njihovog rasta nastavi sadašnjim tempom, do 2040. godine biće duplo teži od živog sveta tj. dostići će težinu od oko 2,2 biliona tona.

Oko 90 odsto biomase čine biljke, većinom drveće i grmlje. One vremenom nisu dobijale na tonaži, a autori istraživanja to pripisuju kompleksnoj isprepletanosti sledećih faktora:

  • krčenje šuma,
  • obnavljanje šuma i
  • rasta vegetacije prouzrokovanog povećanje koncentracije ugljen-dioksida.

Da li vidite istog sadržaoca, da ne kažem glavnog i odgovornog, za sve pobrojane procese kao i ja? -> ????

Autori istraživanja navode da je u osvit poljoprivredne revolucije, pre oko 12 hiljada godina, ukupna težina biljaka bila dvaput veća. U međuvremenu su ljudi počeli da “brišu” ogromna šumska prostranstva radi obrađivanja zemljišta. Danas, mi i stoka, gotovo 20 puta nadmašujemo težinu divljih životinja i ptica.

U poslednjih pedesetak godina koliko “zvanično” postoji, plastika je na globalnom nivuou premašila težinu svih životinja – 8 milijardi tona naspram 4 milijarde tona.

Oko 1 bilion tona živog sveta na Zemlji i oko 1 bilion tona veštačkih materijala možda jeste jednako, ali ne i isto.

Jelena Kozbašić

WWF pripremio nove informativne materijale o zaštiti jesetarskih vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

WWF je sa ciljem da informiše tužioce u Bugarskoj, Rumuniji, Srbiji i Ukrajini, kreirao brošuru o kršenju zakona o zaštiti jesetarskih vrsta. Brošura naziva “Sprečavanje krivičnih dela nad divljim vrstama” nastala je kao posledica potrebe pravnih stručnjaka i drugih predstavnika državnih organa za informacijama koje bi ih edukovale o nacionalnom i međunarodnom pravnom okviru za zaštitu jesetri. Od posebnog značaja je da tužioci budu svesni važnosti zakona koje štite ove vrste, jer sve više slučajeva njihovog ugrožavanja stiže do suda.

Brošura je pripremljena u okviru projekta “ŽIVOT za dunavske jesetre” koji je sufinansiran programom LIFE, a njegov glavni cilj je povećanje svesti tužilaca o najznačajnijim pitanjima koja sprečavaju efikasnu zaštitu najugroženije vrste riba na svetu. Trenutno se takvi slučajevi uglavnom rešavaju na upravnom sudu, a veoma mali broj istraga se sprovodi kako bi se otkrile razmere zločina koji se tiču ugrožavanja divljih životinja u četiri ciljne zemlje.

Zajedno sa zakonskim okvirom, brošura takođe predstavlja nekoliko primera sudskih slučajeva koji se tiču ugrožavanja jesetre, a koji su rešeni u zemljama u kojima se projekat sprovodi. Brošura nudi pravne argumente i odluke suda u razrešavanju spomenutih slučajeva.

U brošuri je istaknuta i uloga međunarodnih organizacija u procesu zaštite jesetri i borbi protiv trgovine divljim vrstama.

WWF je pripremio i Vodič za službena lica, koji pruža informacije licima na terenu kako adekvatno da postupe sa jesetarskim vrstama koje su ilegalno ulovljene. Uz veliki broj fotografija, u vodiču su dati koraci koje je neophodno preduzeti kako bi se riba nepovređeno vratila u svoje prirodno stanište. Krivolov jesetarskih vrsta u Srbiji je i dalje veoma zastupljen, te je od izuzetne važnosti da službena lica (ribočuvari, inspektori) budu upućena kako se pravilno postupa sa uhvaćenim jesetrama.

Kao pomoćni alat u identifikaciji jesetarskih vrsta koje se mogu naći u Dunavu i Crnom moru, WWF je kreirao i Vodič za identifikaciju jesetarskih vrsta. U njemu je opisano sedam jesetarskih vrsta – od kojih je jedna egzotična vrsta popularna u akvakulturi – i tri hibrida. Vodič nudi prikaz njihovih karakteristika pomoću kojih se može uraditi identifikacija među vrstama. Osnovni cilj ovog vodiča je da pomogne sprovodiocima zakona i naučnicima da identifikuju jesetarske vrste sa kojima mogu doći u kontakt tokom rada.

Izvor: Život za dunavske jestre i WWF

Razvoj energetike neraskidivo povezan sa zaštitom životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (La coccinelle)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa ministarkom zaštite životne sredine Irenom Vujović o zajedničkom radu na svim pitanjima koja se tiču oba ministarstva, za šta će biti formirana i posebna radna grupa.

Mihajlović je istakla da je za rad u oblasti energetike, od dekarbonizacije, energetske tranzicije, zelene energije do velikih investicija u ovom resoru, neophodna bliska saradnja sa Ministarstvom zaštite životne sredine

Na sastanku je postignut dogovor o formiranju stalne radne grupe dva ministarstva koja će se baviti svim pitanjima koja se tiču oba resora.

Vujović je ukazala na to da se brojne aktuelne teme tiču oba sektora i da postoje pitanja koja su ostala iz prošlosti, a koja je potrebno ubrzano zajednički rešavati.

Na sastanku je bilo reči, između ostalog, o donošenju zakona o klimatskim promenama, izradi integrisanog plana za energiju i klimu, kao i o postupanju sa rudarskim otpadom.

Izvor: Vlada Srbije

Početak eko kampanje Zelena stanica

Foto: Promo

Reciklirajte propisno svoj električni i elektronski otpad (e-otpad), sakupite kupone i zamenite ih za poklon i iskoristite priliku da naučite zašto je važno pravilno odlaganje e-otpada, misija je kampanje Zelena stanica.

Građani Sarajeva od 10. decembar do 31. januara 2021. godine e-otpad mogu da odlože u reciklažno dvorište koje se nalazi u naselju Otoka u Sarajevu, ulica Džemala Bijedića 144, koje radi od ponedeljka do subote od 7:30 do 16:00 časova.

Građani reciklažno dvorište mogu da koriste potpuno besplatno za sve kategorije električnog i elektronskog otpada, a tokom trajanja kampanje, za predate aparate dobiće kupone koje mogu da zamene za poklone po izboru u prostorijama društva ZEOS eko-sistem ili ih mogu dobiri putem pošte na adresu.

Kako se navodi u saopštenju, bitno je napomenuti da samo propisno odložen i dokumentovan e-otpad ne predstavlja opasnost po zdravlje građana i zagađenje okoline, što je i cilj ove kampanje. Zato se simboličnim nagradama zahvaljuju odgovornim građanima koji pravilno odlažu svoj e-otpad.

Pravila kampanje:

  • 1 mali aparat vredi 1 kupon (kabal nema vrednost kupona)
  • 1 štedna/plinska/led sijalica vredi 1 kupon (u e-otpad ne potpadaju sijalice sa žarnom niti)
  • 1 monitor vredi 3 kupona
  • 1 televizor vredi 5 kupona
  • 1 veliki aparat iznad 25 kilograma vredi 15 kupona

Sliku sakupljenih kupona možete poslati putem mejla info@zeos.ba, uz prezime i ime, adresu i broj telefona, kao i vrstu poklona koji želite, ukoliko je dostupan.

Stanje dostupnih nagrada pogledajte ovde.

Pravo učešća imaju svi građani, ali ne i pravna lica. 

Sve potrebne informacije građani mogu dobiti putem mejla mahir.bjelonja@zeos.ba ili pozivom na broj +387 33 628 606.

Izvor: Eko-sistem ZEOS

Nastavak saradnje sa Delegacijom EU u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović sastala se sa ambasadorom EU u Srbiji Semom Fabricijem, a teme razgovora bile su ekonomski i investicioni planovi za Zapadni Balkan, kao i budući koraci u implementaciji Zelene agende za Zapadni Balkan, usvojene na Samitu u Sofiji, a koja se zasniva na pet prioritetnih stubova.

Definisani stubovi odnose se na klimatsku akciju, cirkularnu ekonomiju – koja se posebno bavi otpadom, održivom proizvodnjom i efikasnim korišćenjem resursa, ali i na zaštitu biodiverziteta, kao i na borbu protiv zagađenja vode, vazduha i zemljišta.

Ministarka Irena Vujović upoznala je sagovornike sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine, na osnovu kojih će biti definisani kratkoročni i dugoročni planovi.

“Trudićemo se da se fokusiramo na nekoliko najvažnijih tema, onih koje su od krucijalnog značaja za bolji standard i život građana Srbije, među kojima su borba protiv klimatskih promena, zagađenje vazduha, upravljanje otpadnim vodama i deponijama. Za ispunjenje tih ciljeva imamo punu podršku Vlade”, naglasila je Vujovićeva.

Ona je dodala da težimo tome da sve pomenute oblasti u zaštiti životne sredine, budu usaglašene sa regulativom i standardima EU.

Ambasador EU u Srbiji Sem Fabrici pohvalio je to što je Republika Srbija, kao i sve države Zapadnog Balkana potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi, na Samitu održanom prošlog meseca u Sofiji.

“Pred nama je mnogo posla, polje zaštite životne sredine je fascinantno zato što prožima različite segmente društva. Rad na različitim segmentima predstavlja rad na boljitku životnog standarda svih građana Republike Srbije”, izjavio je Fabrici.

Na sastanku je postignuta obostrana saglasnost u vezi sa nastavkom saradnje u oblasti zaštite životne sredine, a razmenjena su i mišljenja o modalitetima suočavanja sa izazovima, kao i iskustva i primeri dobre prakse koji svakako mogu da doprinesu unapređenju kvaliteta života građana Srbije.

“Intenziviraćemo saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava, kao i realizaciju projekata u saradnji sa EU”, precizirala je ministarka Vujović.

Sastanku u Palati Srbija prisustvovali su državni sekretari Ministarstva zaštite životne sredine Jelena Tanasković i Aleksandar Dujanović, kao i šefovi Sektora za saradnju i Operativnog sektora Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom  i Sakelaris Hourdas.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Saradnja PKS i UNDP u oblasti cirkularne ekonomije

Photo-illustration: Unsplash (Mandy Choi)
Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Privredna komora Srbija i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potpisali su Pismo o namerama sa ciljem jačanja zajedničkih aktivnosti u realizaciji projekta u oblasti zaštite životne sredine, primene inovacija, podrške kompanijama za prelazak sa linearnog na cirkularni poslovni model i nisko-ugljeničnog razvoja. Dokument su u PKS potpisali Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS i Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP u Srbiji.

“Saradnja sa UNDP u oblasti zaštite životne sredine veoma je važna za Srbiju i domaću privredu. Program podstiče i pomaže kompanijama da razvijaju ideje, inovacije i projekte zasnovane na cirkularnoj ekonomiji, ulaze u zelenu tranziciju i jačaju svoju konkurentnost na tržištu”, rekao je Vesović i ukazao na neophodnost usaglašavanja domaćih propisa sa regulativom EU.

Kompanije, članice PKS, biće, po rečima Vesovića, u prilici da kroz proces akceleracije, treninge i obuke, mentorstvo i stručnu podršku, steknu nova znanja i veštine za podizanje konkurentnosti i unaprede svoje poslovne politike u skladu sa cirkularnom ekonomijom – od promene dizajna proizvoda do povraćaja sirovina i smanjenja proizvodnih troškova u procesu proizvodnje.

“Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju veoma je važan jer pomaže da zaštitimo životnu sredinu, ublažimo klimatske promene i poboljšamo konkurentnost srpskih kompanija, posebno na njihovom ključnom izvoznom tržištu – tržištu Evropske unije. To je takođe šansa za privredu Srbije da se promenom starih obrazaca brže oporavi od negativnih posledica pandemije koronavirusa. Ovom prilikom pozivam međunarodne donatore, Vladu Srbije i druge partnere da se priključe i finansijski podrže ovaj proces koji je koristan i za životnu sredinu i za ekonomiju”, naglasila je Pikap.

PKS, UNDP i Ministarstvo zaštite životne sredine pozvali su lokalne samouprave, kompanije, javna komunalna preduzeća i organizacije civilnog društva da se uključe u proces unapređenja primene inovacija u oblasti cirkularne ekonomije.

Cilj je, kako je istaknuto, da se podstakne i ubrza razvoj rešenja i poslovnih modela koji mogu da doprinesu smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i ublažavanju klimatskih promena, kao i unapređenju konkurentnosti srpskih kompanija na evropskom tržištu.

Njihovi predlozi trebalo bi da pokažu potencijal da istovremeno ostvare i druge društvene, ekonomske i ekološke koristi za zajednicu i građane, kao što je smanjenje zagađenja vazduha, vode i zemljišta i proizvodnja manje količine otpada.

Ubrzanje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji pomaže Srbiji u ispunjavanju ciljeva pristupanja Evropskoj uniji i unapređenju konkurentnosti preduzeća na međunarodnom tržištu, čineći njihovo poslovanje „zelenim“, u skladu sa novim zakonodavstvom EU o klimi i energetici. Usvajanjem principa cirkularnog poslovanja privreda takođe povećava svoje kapacitete za privlačenje investicija koje donosi „Zelena agenda EU za Zapadni Balkan“.

Pored toga, cirkularni poslovni modeli predstavljaju šansu za oporavak poslovnog sektora, a posebno malih i srednjih preduzeća, koja su u najvećoj meri bila pogođena negativnim uticajem pandemije koronavirusa. Planiranjem novih, zelenih poslovnih poduhvata ona istovremeno grade i svoju održivost i povećavaju otpornost na krize u budućnosti.

Javni poziv za inovacije u oblasti cirkularne ekonomije otvoren je do 01. februara 2021. godine.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: PKS

 

Počelo uklanjanje deponije kod Beton hale

Foto: Opština Stari grad
Foto: Opština Stari grad

Ekipe JKP „Gradska čistoća” počele su uklanjanje „divlje deponije”  ispod pasarele koja vodi od Beton hale do Beogradske tvrđave i tunela nekadašnje pruge u pristaništu. Čišćenje šuta i raznoraznog otpada u priobalju Save sprovodi se na inicijativu građana i opštine Stari grad.

Mobilne ekipe JKP „Gradska čistoća” angažovane na uklanjanju deponije obišli su predsednik Gradske opštine Stari grad Radoslav Marjanović i direktor ovog javnog komunalnog preduzeća Marko Popadić. Oni su tom prilikom najavili nastavak sličnih akcija na teritoriji centralne gradske opštine i pozvali građane da opštini dostavljaju prijave i fotografije sličnih deponija koje će se u narednom periodu ukloniti.

Grad Beograd je uložio znatna sredstva u uređenje priobalja i izgradnju pasarele kako bi se naš grad spustio na reke. Na ovu deponiju, preostalu od izgradnje pasarele ukazali su sugrađani, a ova akcija koju sprovodimo u saradnji sa „Čistoćom“ početak je aktivnosti uklanjanja sličnih deponija širom Starog grada. Zato pozivam građane da nam ukažu na sve mesta koja ćemo ukloniti na isti način u narednom periodu”, rekao je Marjanović i najavio nastavak čišćenja i tunela Beton hale, koji će se obaviti u saradnji sa Republikom, u čijoj je nadležnosti prostor nekadašnje železničke pruge.

Podizanje komunalne higijene u gradu prioritet je rada „Gradske čistoće”, pa se zato i izašlo u susret inicijativi građana.

“U narednih par dana krećemo i sa zamenom 20 podzemnih kontejnera na Starom gradu koji će biti namenjeni za reciklažu. Opremljeni smo novim vozilima”, rekao je Marko Popadić.

Najavljen je i zajednički reciklažni pilot-projekat ove opštine i „Čistoće“ u kojem će učestvovati deset zgrada – stambenih zajednica sa Starog grada. Stanari ovih zgrada recikliraće otpad – odvajati papir, metal i staklo, a stambena zajednica će tako ostvarivati određeni prihod koji će moći da upotrebi za uređenje upravo svojih zgrada.

Marjanović je naglasio da se uklanjanje deponije može smatrati početkom izgradnje Linijskog parka – nove zelene oaze Starog grada, od Beton hale do Pančevačkog mosta, sa brojnim sportsko-rekreativnim i kulturnim sadržajima koja će konačno spustiti grad na obale naših reka.

Čišćenje šuta i raznoraznog otpada na ovoj lokaciji trajaće nekoliko dana, a biće potpuno završena čišćenjem nekadašnjeg železničkog tunela Beton hale.

Izvor: Opština Stari grad

Da li će plastika da nas zatrpa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Komadi plastike pronađeni su na neverovatnim mestima, na vrhovima nepristupačnih i neistraženih planina, hiljadama metara ispod površine okeana – na morskom dnu, na obale pustih i udaljenih ostrva voda je izbacila plastične ostatke. Zabrinjava činjenica da se plastika sve češće pronalazi u telima uginulih kitova, kornjača, morskih ptica… Alarmantni su podaci istraživanja Koledža Triniti koje pokazuje da bebe koje piju mleko iz plastičnih flašica svakodnevno unose milione čestica mikroplastike.

Prema procenama naučnika od 19 do 23 miliona tona plastičnog otpada završilo je u vodenim ekosistemima tokom 2016. godine. Mnoge zemlje obavezale su se da će smanjiti količine plastičnog otpada i da će bolje upravljati njime, ali ni to nije dovoljno, jer se procenjuje da će za 10 godina udvostručiti zagađenje plastikom.  

Posebno zabrinjava otkriće da se reciklira samo 9 odsto proizvoda od plastika. Sistemi za upravljanje otpadom jednostavno ne mogu da recikliraju količine koje im stižu i zbog toga plastika završi u prirodi. 

I sva ta plastika koja završi u našem okruženju i vodi postaje hrana za životinje. Naučnici procenjuju da je 700 morskih vrsta i 50 slatkovodnih vrsta progutalo ili se zapetljalo u plastiku. Apeluju da se zagađenje okena plastikom što pre stavi pod kontrolu. Ukoliko se to ne uradi može doći do zagađivanja celokupnog vodenog ekosistema, što se duže bude čekalo, veće su šanse da ogromna količina plastike zauvek postane deo okeanskog morskog sistema.  

Analize su pokazale da je mirkoplastika pronađena u kopnenim životinjama, zemljištu, vodi za piće i u našim telima. Prema istraživanju Koledža Triniti iz Dablina plastične flašice za bebe oslobađaju milione mikro i bilione nanoplastičnih čestica. Bebe koje se hrane iz ovakvih flašica unose milione čestica mikroplastike. Još nije utvrđeno kako mikroplastika utiče na ljudski organizam, stručnjaci ističu da je važno što pre to precizno utvrditi, posebno kod beba i dece.

Foto-ilustracija: Pixabay

Akcije čišćenja prirode i plaža u nekoj meri doprinose da se količina otpada ukloni iz životne sredine, ali da bi to imalo uticaja potrebno je smanjiti proizvodnju plastike, kao i korišćenje proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Prema nekim procenama moguće je smanjiti zagađenje plastikom, čak i do 80 odsto do 2040. godine, ali neophodno je smanjiti količinu proizvedene plastike i potrebno je bolje upravljati otpadom.

Zemlje Evropske unije ulažu velike napore u to da se zabrani korišćenje plastike za jednokratnu u potrebu, što je veliki korak napred. U Sjedinjenim Američkim Državama Zakoni o kružnoj ekonomiji još nisu usvojeni, a kada do toga dođe, zaustaviće izgradnju novih postrojenja za proizvodnju plastike i podstaknuće ponovnu upotrebu plastičlnih proizvoda i adekvatno recikliranje ili kompostiranje.

Milica Radičević

 

U Kragujevcu otvorena prva “ekološka garaža”

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto: JKP Šumadija

Direktor JKP Šumadija Kragujevac Nemanja Dimitrijević danas je u prisustvu gradonačelnika Nikole Dašića i bivšeg gradonačelnika Radomira Nikolića otvorio prvu javnu parking garažu u Kragujevcu.

Posle nešto više od godinu dana od polaganja kamena temeljca završeni su radovi na izgradnji prve nadzemne višeetažne blokovske garaže koja je rađena po najnovijim ekološkim standardima.

Izgradnjom jednog ovakvog objekta u znatnoj meri će se rešiti problem parkiranja u centralnom gradskom jezgru i podići pružanje usluga parkiranja na jedan viši nivo.

Puštanjem u rad garaže Kragujevac je stavio sebe na mapu savremenih gradova jer je reč o objektu koji je energetski efikasan i u kome su primenjena najsavremenija tehnološka rešenja u delu kontrole i naplate parkinga.

Ova višespratna garaža ima predviđeni kapacitet parkiranja od 200 parking mesta i pruža energetski efikasna rešenja, pa pored standardnih parking mesta poseduje i mesta za punjenje električnih automobila i solarne panele koji proizvode električnu energiju neophodnu za rad garaže.

Foto: JKP Šumadija

Parkiranje je organizovano u polunivoima, na svakom nivou se nalazi centralna saobraćajnica oko koje su pozicionirana parking mesta, kao i ostale prateće funkcije.

Nivoi su povezani sa po dve dvostruke rampe i na taj način je obezbeđeno jednosmerno kretanje kroz sve nivoe garaže.

U objektu su predviđena i mesta za invalide (10 parking mesta), kao i parking za motocikle (12 parking mesta – po 2 na svakom nivou), dok je za 16 parking mesta omogućena posebna rezervacija.

Radove na izgradnji garaže izveo je konzorcijum „Strabag” doo Beograd i „Strabag” ad Austria.

Foto: JKP Šumadija

Izgradnju garaže finansiralo je JKP Šumadija Kragujevac iz sredstava dugoročnog investicionog kredita u vrednosti od 359.643.293,00 dinara.

Radno vreme garaže je svakog dana od 00 do 24 časova, a naplata parkiranja počinje 07. decembra 2020. godine po ceni od 70,00 dinara po započetom satu.

Direktor Nemanja Dimitrijević posebnu zahvalnost je iskazao izvođačima radova koji su u uslovima pandemije uspeli da organizuju i izvedu radove, Upravi za razvoj koja je učestvovala u realizaciji od izrade do tehničkog prijema objekta, Radomiru Nikoliću koji je bio inicijator projekta i gradonačelniku Nikoli Dašiću koji je podržao naše napore da se posao na izgradnji privede do kraja.

Izvor: JKP Šumadija

Bečlije svake godine kupe 400.000 jelki

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: © Marktamt

Bečlije će od 12. do 24. decembra moći da kupe jelke, imele, grančice i drvena postolja za jelke na 282 prodajna mesta u gradu.

Prodaja će se odvijati u periodu od 8 do 19 časova, a u ponudi će biti uglavnom proizvodi domaćih preduzetnika.

U vreme Božića u Beču se kupi odnosno proda 400.000 jelki.

U Austriji 2.500 proizvođača svake godine u ponudi ima 2,5 miliona jelki. Bečlije su naklonjene jeli zbog jarke boje i manje oštrih iglica, mada smreka ima izraženiji miris.

Za jelu je potrebno izdvojiti između 12 i 35 evra po metru, a za smreku između osam i 23 evra. Jelku nakon kupovine treba čuvati na otvorenom. Ukoliko to nije moguće, treba je kupiti neposredno pred Badnje veče i držati u vodi.

Danas je nemoguće zamisliti Božić bez jelke. Pre 207 godina bilo je drugačije. Tajna policija je 1813. godine prijavila da se u Beču počeo slaviti Božić na „izopačen“ način po uzoru na Berlin.

Tri godine kasnije prvi put se jelka pojavila na dvoru kada supruga nadvojvode Karla od Austrije, Henrijeta od Nasau-Vajlburga, koja je bila poreklom iz Nemačke, nije htela da se odrekne običaja iz svoje domovine. Od 1830. godine jelke su sastvani deo božićnih vašara.

Izvor: EurocommPR

Zagađenje vazduha skraćuje život

Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Tullius)
Foto: Delegacija EU u Srbiji

Kako da živimo zdravije i dišemo čist vazduh, ko su glavni „zagađivači“ u Srbiji, odakle možemo dobiti bespovratna sredstva i da li ćemo uopšte uspeti da smanjimo emisiju štetnih gasova bile su glavne teme dvodnevne regionalne konferencije „Balkanski vazduh između dve vatre – Regionalna konferencija o rešenjima problema zagađenja vazduha na Balkanu“ u organizaciji RES fondacije.

Zagađenje vazduha u Srbiji, pa i na celom Balkanu, jedno je od najhitnijih ekoloških i zdravstvenih pitanja koje će dodatno pogoršati efekti klimatskih promena. Prema izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine iz 2019. godine, u Srbiji je dokumentovano 13.700 prevremenih smrti izazvanih čestičnim zagađenjem (PM2.5). Kada su u pitanju godine života izgubljene usled zagađenja ovim česticama, taj broj u Srbiji iznosi čak 135.800. Kako navodi Branislava Matić Savićević iz Instituta za javno zdravlje Srbije, ukoliko bismo smanjili emisiju ovih čestica za samo 5 odsto, to bi smanjilo stopu prevremene smrtnosti za čak 23 odsto. Da bismo ovu stopu skoro u potpunosti izbegli, potrebno je smanjiti emisiju za samo 20 odsto.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Šta je potrebno da bismo živeli zdravije, a trošili manje?

Samir Akbar, stručnjak za životnu sredinu iz Svetske banke navodi da nedavna opsežna istraživanja identifikuju tri izvora zagađenja u Srbiji kojima je neophodna hitna pažnja: sektor grejanja (domaćinstava i javnih prostora), elektrane i izduvni gasovi. Istraživanje navodi da preko milion domaćinstava u Srbiji (preko 55 odsto) kao primarni izvor grejanja koristi šporet ili peć na čvrsta goriva.

U prošloj godini je samo 0.24 odsto zgrada priključeno na sisteme daljinskog grejanja, što znači da i novoizgrađeni objekti koriste stare sisteme koji zagađuju, navodi Bojan Bogdanović iz Evropske banke za obnovu i razvoj.

„Fokus na lokalni nivo je apsolutno neophodan, kao i podsticaji na nivou države. Dozu optimizma daje velika podrška Evropske unije koja dolazi kroz Evropski ekonomsko investicioni plan. Dve i po milijarde eura će biti odvojeno za Srbiju, a jedan od prioriteta je Zelena energija. Siguran sam da nam para neće nedostajati. Niko više neće imati pravo da se žali da nema finansija za zaštitu životne sredine. Ima načina, ima mehanizama, sredstva se pojavljuju, samo je na nama da li čemo ih iskoristiti. Ako za pet godina budemo pričali ovo isto, znaćemo da smo sami krivi“, dodaje Bogdanović.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Evropska komisija je 14. oktobra donela preporuku o Energetskom siromaštvu. Aleksandar Macura iz RES fondacije objašnjava pojam „energetskog siromaštva“ navodeći da se ovo odnosi na domaćinstva koja troše preko 10 odsto svog dohotka na energetske troškove. On dodaje da je prosečan udeo za grejanje i struju u Srbiji oko 15 odsto po domaćinstvu, što je previše.

„Zbog nedostatka sredstava i nedostatka znanja većina domaćinstava u Srbiji ne može sebi da obezbedi da im bude dovoljno toplo. Cilj nam je da se ljudi bolje ogreju, da svi udišemo čistiji vazduh, da budemo zdraviji i pritom da uštedimo“, zaključuje Macura.

Situacija u Srbiji ne razlikuje se puno od situacije u regionu, a jedna od zemalja koja je na putu „zelenijeg grejanja“ je Bugarska.

„Glavni izazov je bio da ubedimo građane da besplatna zamena šporeta i peći na drva nije „fora“. Građani su često sumnjičavi kada im neko nudi besplatnu zamenu, uđe u kuću, izvrši građevinske radove. Ali opštine rade odličan posao na tom polju i dobijamo podršku građana koja raste“, navodi Marta Cvetkova iz Ministarstvo za životnu sredinu i vode Bugarske.

Kako i zašto EU pomaže?

Ana Sobčag iz direktorata za Energetiku Evropske Komisije najavljuje pokretanje još jednog mehanizma- Inicijative za podršku regionima zavisnim od uglja na Zapadnom Balkanu i Ukrajini, u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

„Zelena energetska tranzicija daje priliku svima. Očekujemo još stotine hiljada radnih mesta samo u zelenoj ekonomiji, a oko milion novih radnih mesta u sektoru čiste energije.

Obezbeđujemo i finansijske mehanizme. Jedan od njih je upravo Evropska inicijativa za regione zavisne od uglja u tranziciji i nova Inicijativa za regione zavisne od uglja na Zapadnom Balkanu i Urkajini. Sada je potrebno da svi zajedno identifikujemo projekte u vezi sa energetskom tranzicijom i osiguramo sredstva.“, istakla je Sobčag. Materijali koje je Evropska komisija pripremila kako bi građanima približila načine da unaprede svoja domaćinstva a i finansije mogu se pogledati na Jutjub kanalu Komisije.

Tomas Veic, poslanik Evropskog Parlamenta dodao je da će svi projekti koji se budu finansirali iz ovih sredstava biti procenjeni u skladu sa EU standardima uticaja na životnu sredinu i naglasio očekivanja da ćemo zajedno proći kroz ovu tranziciju na jedan dobar i delotvoran način.

U Srbiji se trenutno sprovodi projekat koji finansira EU a koji upravo ima za cilj da ojača državne organe za ovu tranziciju. Matej Gasperič, Stručnjak za kvalitet vazduha projekta „EU za bolju životnu sredinu“ predstavio je na čemu se trenutno radi:

„Deo projekta posvećen je pripremi Strategije kvaliteta vazduha u Srbiji koja je prijeko potrebna. Sam projekat se nadovezuje na rezultate prethodnih projekata koji su se bavili klimatskom strategijom i akcionim planovima i na taj način osiguravamo da su i klimatske promene i kvalitativni pristupi u vazduhu usklađeni. Rezultati Strategije će se koristiti za dalje pristupne pregovore o ovom poglavlju sa Evropskom komisijom.“

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Beograd nastavlja akciju „Drvo za Beograd”

Foto-ilustracija: Unsplash (Kasturi Laxmi Mohit)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, direktor Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i predstavnici API Banke učestvovali su danas u sadnji 40 stabala mladih četinara na levoj obali Save u okviru akcije „Drvo za Beograd”. Ova akcija sprovodi sa na inicijativu gradonačelnika, a u saradnji sa JKP „Zelenilo – Beograd”.

Prema rečima gradonačelnika Radojičića, kroz akciju „Drvo za Beograd” do sada je 12 kompanija i međunarodnih organizacija, prijatelja Beograda, doniralo i zasadilo blizu 1.500 stabala.

“Akciju „Drvo za Beograd” osmislili smo kako bismo omogućili svima koji žele zeleniji Beograd da kroz svoje programe društveno odgovornog poslovanja mogu da doniraju sadnice, sade i prate kako raste njihovo drveće”, istakao je Radojičić.

On je dodao da je ove godine samo JKP „Zelenilo – Beograd” zasadilo oko 5.000 stabala, a kako je naglasio, dobra vest je da raste broj kompanija, međunarodnih organizacija i drugih poslovnih subjekta koji žele da daju svoj doprinos viziji „zelene i zdrave prestonice”.

Foto: Grad Beograd

“„Zeleni grad” je grad u balansu sa prirodom, a pošumljavanje će našim građanima omogućiti bolji kvalitet života u gradu. Na samom smo kraju izrade akcionog plana za zeleni grad. U izradi ovog dokumenta učestvovali su i građani koji su istakli koliko im je važno da imaju više zelenila u gradu i mi ćemo im to omogućiti. Uskoro sledi javna rasprava nakon koje će ovi planovi biti usvojeni u Skupštini grada i kada ćemo krenuti u realizaciju velikih ekoloških projekata”, naglasio je gradonačelnik.

On je podsetio da Beograd trenutno ima 15 odsto zelenih površina, a plan je da ih do 2025. godine bude 25 odsto, i zato je svaki doprinos kompanija važan kako bi se postigao ovaj cilj.

“Zahvaljujem API Banci koja je danas zasadila 40 Pančićevih omorika i time dala svoj doprinos ostvarenju ovih naših planova. Ovaj prelepi četinar potiče sa Balkana, a otkrio ga je, pre skoro 150 godina, čuveni Josif Pančić na planini Tari. Ovih 40 sadnica obezbeđuje količinu kiseonika za 80 ljudi tokom njihovog čitavog života. Koristim priliku da pozovem i druge kompanije koje žele da se priključe ovom izazovu i da posade svoja stabla. Uvek je pravi trenutak za sadnju drveća. Ako samo zamislimo broj kompanija koje posluju u Beogradu i kada bi svaka od njih donirala određeni broj stabala, već smo na putu da menjamo ekološku kartu grada. Stoga se nadam da će nam ova akcija postati tradicija”, istakao je gradonačelnik.

Foto: Grad Beograd

On je dodao da se pridružuje pozivu „Zelenila” da u duhu predstojećih novogodišnjih praznika građani kupuju jelke s busenom. Nakon praznika, svaki pojedinac će moći da zasadi stablo, jelke ostaju u našem gradu a time takođe doprinosimo zaštiti životne sredine.

Predsednica Izvršnog odbora API Banke Marija Stepina je ovom prilikom naglasila da ova banka sadnjom 40 stabala Pančićeve omorike nastavlja svoju nameru za očuvanjem životne sredine koju sprovodi i nastoji da u okviru svog svakodnevnog poslovanja smanji potrošnju papira.

“Ako želimo da 40 četinara pretvorimo u papir koji zaposleni naše banke odštampaju godišnje, u pitanju je količina papira koju odštampamo za pet godina. Sa zadovoljstvom smo se priključili akciji „Drvo za Beograd” kako bismo pomogli da Beograd bude zeleniji i zdraviji grad, i nadamo se da će to podstaći i druge članove zajednice da se pridruže”, rekla je Marija Stepina.

Izvor: Grad Beograd