Home Blog Page 615

Počinju reforme u “Elektroprivredi Srbije”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će, na osnovu zaključka koji je Vlada usvojila, posle “Srbijagasa” otpočeti proces reformisanja i u “Elektroprivredi Srbije”.

Mihajlović je istakla da se prenosom imovine i prelaskom zaposlenih koji rade na održavanju distributivnog sistema iz JP “Elektroprivredi Srbije” u “EPS Distribuciju” stvaraju uslovi da dobijemo potpuno nezavisnog operatora distributivnog sistema.

“Pored usklađivanja “EPS Distribucije” sa Zakonom o energetici i dobijanja licence od Agencije za energetiku za delatnost koju obavlja, ovaj proces je važan i zbog bolje kontrole troškova i smanjenja gubitaka na distributivnoj mreži”, objasnila je ona.

Usvojeni plan, pored prenosa imovine i prelaska zaposlenih iz Tehničkog centra JP EPS u operatora distributivnog sistema (ODS), uključuje i prenos udela u “EPS Distribuciji” sa JP “EPS” na Republiku, izdavanje licence, kao i usklađivanje akata “EPS Distribucije”.

Rok za početak rada operatora distributivnog sistema u potpunosti u skladu sa Zakonom o energetici je 1. maj 2021. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Hemp Valley: Koliki je potencijal konoplje u izradi efikasnih baterija?

Foto-ilustracija: Unsplash / @cristalweed.it
Foto-ilustracija: Unsplash / @cristalweed.it

Zemlje širom sveta legalizuju upotrebu konoplje u zdravstvene svrhe i za relaksaciju, a čini se da je sledeći korak njeno masovnije korišćenje u industriji. Od ove “demonske biljke” već se pravi obuća, odeća, papir, bioplastika i biogorivo. Uprkos tome što ovo deluje kao moderna praksa, njen pionir bio je Henri Ford. Njegov model T, predstavljen 1941. godine, bio je “uzgojen iz zemlje”.

Karoserija jednog od prvih automobila ovog američkog preduzetnika bila je proizvedena od materijala na bazi konoplje sličnog plastici, navodno 10 puta izdržljivijeg od metala. Kao gorivo četvorotočkaš je koristio etanol od iste biljke. Navodi se da je bio bezbedniji, lakši i pristupačniji. Ford se za ovu sirovinu odlučio kako bi tokom ekonomske krize pomogao poljoprivrednicima. U izradi inovativnog materijala mu je bila neophodna i soja, pšenica, kukuruz i pamuk.

Zašto onda “auto budućnosti”, koji je naizgled bio poželjan i višestruko koristan, nije deo današnjice?

Planove za njegovu proizvodnju omeo je Drugi svetski rat, a prema pojedinim tvrdnjama dodatnu kočnicu za njegovu popularizaciju, i popularizaciju bioplastike uopšte, predstavljala je hemijska kompanija Dupont. Danas međutim ponovo oživljavaju tendencije sveobuhvatne primene konoplje, a jedan od vidova u kojima bismo jednog dana mogli da je koristimo jesu i baterije.

Svedoci smo da vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, u ime zaštite prirode, bivaju zamenjena svojim ekvivalentima na električni pogon. Dodatnom ozelenjavanju rada elektromobila mogle bi da doprinesu upravo baterije od konoplje, koje su prema nezvaničnim informacijama čak osam puta efikasnije u odnosu na litijum-jonske. Povrh toga, one bi pojeftinile proizvodnju električnih automobila.

Pogledajte po kom principu funkcionišu:

Jelena Kozbašić

Na ulicama Čačka uskoro testiranje softvera „za lakše saobraćanje”

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Kolone vozila na auto-putu bez izduvnih gasova i autobusi koji bez vozača prevoze radnike do posla i nazad, u pojedinim delovima sveta danas su realnost. Evropski institut za inovacije i tehnologiju prošle godine je za partnera izabrao našu Nacionalnu asocijaciju autonomnih i električnih vozila.

Za samo godinu dana tri projekta naših stručnjaka su nagrađena, a Srbija je postala jedini partner Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju van Evropske unije

“Prolaznost je nešto niža od 20 odsto, tako da je baš velika konkurencija. Postigli smo uspeh i dobili tri projekta. Jedan je vezan za umrežavanje i podizanje svesti o značaju transformacije urbane mobilnosti, novog načina saobraćaja u gradovima, a druga dva su baš prave inovacije, odnose se na rešavanje, i rezultat projekta će biti dva softverska rešenja”, rekao je, gostujući na RTS -u dr Radomir Žikić, direktor Inovacija Nacionalne asocijacije autonomnih i električnih vozila.

Dodao je da će jedan od rezultata biti redukovanje vozila u saobraćaju i da se na projektima sarađuje sa Slovenijom i sa Mađarskom.

„Mi smo integrisali ugovorno, 11 najvećih tehničkih fakulteta sa četiri univerziteta, i 11 visokotehnoloških kompanija. Taj kapacitet znanja daje nam za pravo da imamo mogućnosti, da učestvujemo ravnopravno, ne samo u inovativnim evropskim projektima, već da budemo i lideri, kao što smo praktično i u ova tri projekta”, izjavio je Ivan Vulović, predsednik Upravnog odbora Nacionalne asocijacije autonomnih i električnih vozila.

„Prva dva projekta se završavaju 31. decembra, softver će biti završen i testiran u našim gradovima. Sledeći projekat je od prvog januara, ne vidim da će biti problema, jeste pandemija ta koja koči, ali borimo se uspešno i isporučićemo rezultat na vreme”, dodao je dr Žikić.

Evropski institut za inovacije i tehnologiju spojio je nauku i industriju i to sa gradovima, a misija Instituta je da odgovori na zahteve gradova kako bi im život bio kvalitetniji. Kod nas je reč o Čačku, koji će biti prvi grad iz regiona, i na njegovim ulicama će ubrzo biti testiran softver.

Koristi se uz pomoć mobilnog telefona. Koristiće za prevoz putnika ali i paketa, prijavom o namerama preko aplikacija. Tako se smanjuje intenzitet saobraćaja. Učesnici u celom projektu dobijaće određene zelene poene.

Konkurisanje sa novim projektima 

Partner Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju planira da u narednih šest godina podrži nove projekte sa sumom od oko 400 miliona evra. Očekuje se konkurisanje sa novim projektima za dobijanje novih sredstava.

„Verujem da ćemo nekim narednim trudom integrisati još više učesnika sa naše strane, fakultete i ljude koji su inovatori. Moramo da nađemo jedan konzorcijalni tim, da ga integrišemo, da mu dodelimo uloge u celoj toj priči, jer ideja je i umrežavanje”, rekao je Vulović.

Dr Žikić je dodao da sigurno možemo naći mesto na sceni koja podrazumeva ekološka vozila i testiranje novima iz te oblasti i da je Srbija već deo tog okvira. Potreban je, kako navodi, s tim u vezi, dodatni rad na infrastrukturi i administrativna podrška.

Jedan od ciljeva povećanja broja električnih i autonomnih vozila je stvaranje kvalitetnije i zdravije životne sredine.

„Na srpskim ulicama možemo da očekujemo veći broj elektrovozila, a i ova bez vozača”, najavio je dr Žikić.

Izvor: RTS

 

Srbija preuzela predsedavanje Energetskoj zajednici

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović danas je, u ime Republike Srbije, preuzela predsedavanje Energetskoj zajednici (EZ) u 2021. godini.

Mihajlović je posle današnjeg sastanka Ministarskog saveta Energetske zajednice poručila da će naredna godina biti u znaku traženja zajedničkih odgovora na energetske i ekološke izazove i boljem povezivanju u regionu.

“Svaka kriza je teška i donosi sa sobom izazove, takva je bila i 2020, u kojoj je Crna Gora predsedavala EZ, ali, verujem da će 2021. biti godina oporavka. Očekuju nas velike promene u energetskom sektoru, na kojima ćemo raditi svi zajedno, od povećanja energetske efikasnosti, zelene energije i dekarbornizacije, kao možda najvećeg izazova u našem regionu“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, cilj je da Srbija u 2021, kao predsedavajuća zemlja EZ, bude primer drugim članicama, kako u donošenju i primeni regulative u oblasti energetike i klimatskih promena, tako i u sprovođenju reformi i stvaranju modernih i efikasnih energetskih kompanija.

“Radićemo i na bržem regionalnom povezivanju u oblasti energetike, koje je važno i na našem putu kao regiona ka članstvu u EU. Samo zajedno možemo dati prave odgovore na energetske i ekološke izazove sa kojima se čitav svet susreće. Želim nam svima da sledeće godine, kada se okupimo na narednom sastanku Ministarskog saveta u Beogradu, možemo da se pohvalimo rezultatima koji, sigurna sam, neće izostati”, istakla je Mihajlović.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

 

“Monarh” – ne zagađuje, a sve poslove obavlja samostalno

Foto: Printscreen/Youtube  

Iz Kalifornije stiže neverovatni autonomni i električni traktor “Monarh” (Monarch). Reč je o traktoru na električni pogon koji ne zagađuje vazduh izduvnim gasovima i još donosi dnevnu uštedu od oko 45 dolara, koliko bi odlazilo na gorivo.

“Monarh”ili “najpametniji traktor na svetu”, kako ga još nazivaju, krasi atraktivni dizajn i jedinstvena LED rasveta. Njegova najveća prednost je to što može samostalno da upravlja. Sistem autonomne vožnje je u potpunosti funkcionalan, a na traktor su postavljene sve tehnologije koje mu omogućavaju prepoznavanje prepreke. Zahvaljujući savremenim tehnologijama, traktorom je moguće upravljati mobilnom aplikacijom.

Električni pogon ovog traktora je 40 KS u kontinuiranom radu, odnosno do 70 KS u kratkotrajnom opterećenju. Njegova osnovna cena je 50.000 dolara uz garanciju na 20 godina.

Energetski portal

 

Novo postrojenje za preradu vode u rukama Subotičkog vodovoda

Foto-ilustracija: Unsplash (Szabolcs Szarapka)
Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Izvršni direktor Resora investicija i razvoja JKP „Vodovod i kanalizacija“, Čaba Šanta, predstavnik konzorcijuma firmi izvođača „Sade“ iz Beograda, „Veolija Voter“ iz Francuske i GP „Graditelj NS“ iz Novog Sada, Petar Bjegović i predstavnik glavnog Konsultanta „iC consulenten“ iz Beča (Austrija), Muhamed Veseli su u Subotici u utorak, 15. decembra 2020. godine, potpisali Sertifikat o preuzimanju radova na izgradnji drugog gradskog Postrojenja za preradu vode grada.

Ovom činu, kojim je okončana poslednja faza realizacije Projekta za unapređenje vodnih sistema grada, pored predstavnika Grada, subotičkog „Vodovoda“ kao investitora, izvođača radova i medija, prisustvovali su i Žužana Hargitai, regionalna direktorka EBRD za Zapadni Balkan i Martin Klaucke, predstavnik Delegacije EU u Srbiji.

Balint Pastor, predsednik Skupštine Grada Subotice, istakao je da se danas nalazi u dvostrukoj ulozi jer je kao narodni poslanik u republičkoj Skupštini glasao 2012. godine za ratifikaciju međunarodnog sporazuma, na osnovu čega je i ostvaren ovaj Projekat, čija je ukupna vrednost 11 miliona evra finansirana iz kreditnih sredstava EBRD i donacije Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 2,04 miliona evra.

“Takođe, danas sam u ulozi predsednika parlamenta Grada, impresioniran sam i ponosan što Grad odgovorno brine o vodi i što će, konačno, svi građani koji su na javnom sistemu vodosnabdevanja piti vodu kvaliteta po svim domaćim i propisima EU. Značajno je da je u prethodnih nekoliko godina, realizujući ovaj Projekat, izgrađeno oko 11 kilometara magistralne i sekundarne vodovodne mreže i oko 9 kilometara kolektora i sekundarne kanalizacione mreže, što će obezbediti veću dostupnost javnih infrastrukturnih mreža, a izgradnjom ovog Postrojenja, naročito, zdravu kvalitetnu pitku vodu građanima, koja kao sirova sadrži veće koncentracije arsena, amonijaka i gvožđa– istakao je Pastor Balint i dodao da će to najbolje osetiti stanovnici Palića, MZ Novog grada i Radanovca, ali će uticati i na razvoj turizma na osnovu strateških planova grada, naročito Palića.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Imre Kern, zamenik gradonačelnika Grada Subotice, podsetio je na istorijat saradnje sa EBRD Bankom i Evropskim zajedničkim fondom za Zapadni Balkan.

“Još 2001. godine smo počeli da razmišljamo o izgradnji novih Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Subotici i na Paliću, ostvarili smo kontakt sa EBRD bankom i finansijskim institucijama. U proteklih petnaestak godina u vodovod i kanalizaciju uloženo je blizu 40 miliona evra, što predstavlja veliki uspeh, kako subotičkog „Vodovoda“, tako i gradskih vlasti koja je sve projekte podržala. Subotica je jedna od retkih gradova koja je obezbedila kompletne usluge na evropskom nivou. Imamo pitku i čistu vodu bez arsena i drugih hemikalija, a evropskim standardima odgovaraju i prečišćene otpadne vode koje se kao takve ulivaju u jezero Palić”, istakao je Imre Kern i dodao: “Nije bilo drugih načina da rešimo ove velike infrastrukturne probleme, osim kreditima, jer njihova vrednost značajno prevazilazi mogućnosti budžeta našeg grada. Apelujem na građane da se u što većem broju priključe na izgrađenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Žužana Hargitai, regionalna direktorka EBRD za Zapadni Balkan i direktorka kancelarije u Beogradu je istakla da ne krije zadovoljstvo što je u Subotici bila prilikom ugovaranja finansiranja Projekta, ali i sada kada vidi šta je sve izgrađeno i koliki je to zajednički doprinos EBRD, grada Subotice i kompanije Vodovoda i kanalizacije komunalnoj izgrađenosti, kvalitetu življenja građana i zaštiti životne sredine.

“Nadamo se da će se više gradova u Srbiji ugledati na Suboticu kada je reč o investiranju u infrastrukturu za preradu voda. EBRD, Evropska unija i bilateralni donatori podržavaju prelazak na zelenu ekonomiju i nikada nije bilo boljeg trenutka za ulaganje u zelenu infrastrukturu koja podrazumeva preradu voda, otpada i energetsku efikasnost. Gradovi i opštine ne treba da propuste ovu priliku da obnove i izgrade svoju infrastrukturu u korist životne sredine i svojih građana”, istakla je Žužana Hargitai.

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Martin Klaucke, predstavnik Delegacije EU u Srbiji, istakao je da je ukupna vrednost oba realizovana Projekta u Subotici u proteklih deset godina preko 30 miliona evra i dodao:

“Ovo je još jedna prekretnica za Srbiju da postane zelenija i da zaštiti svoje građane i podstakne svetliju budućnost. Subotica i njeni građani su jedno od mnogih mesta u Srbiji gde smo uložili u prečišćavanje voda. Na primer, na području Raške uložili smo više od šest miliona evra u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Evropske integracije za Srbiju nisu apstraktna stvar. To je nešto što ljudi mogu da vide i osete u svojim domovima. Kroz čistiju i sigurniju vodu za njih i njihovu decu. Zaštita životne sredine znači zaštitu ljudi. To je ono što EU zapravo podrazumeva: bolji život za svoje građane.”

Đerđ Šugar, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Subotica osvrnuo se na poteškoće koje su otežavale realizaciju ovog Projekta, a koje se odnose na dugotrajne procedure izdejstvovanja svih dozvola pre početka izvođenja radova, ali je i usporovale zbog vanrednog stanja usled pandemije koronavirusa. Zatim je naveo osnovne karakeristike izgrađenog sistema:

“Filter stanica za tretman sirove vode kapaciteta od 80 litara u sekundi, rezervoar za balansiranje potrošnje vode od 2 i po hiljade kubika, crpna stanica visokog pritiska od 200 litara u sekundu i objekti za tretman mulja nastalog iz sirove vode, predstavljaju najznačajniju izgrađenu infrastrukturu ovog postrojenja i decenijski građevinski, tehnički i tehnološki poduhvat grada Subotice. Linija mulja nastalog iz tretmana sirove vode je jedini takav poduhvat na polju zaštite životne sredine u Vojvodini, ali i u bližem međunarodnom okruženju.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Dodao je i da je izvođač radova, smatrajući da je kompletirao radove i dokazao zahtevane glavne tehničke parametre, podneo zahtev Investitoru za preuzimanje radova. Nakon pregleda učinjenog u prethodne tri godine, kada je započeta realizacija ovog Projekta, Nadzorni organ, Konsultant i članovi Komisije za tehnički prijem su konstatovali da Investitor može da primi izvršene radove.

“Današnji dan predstavlja prekretnicu u okviru ovog Projekta jer Investitor stiče pravo i obavezu da upravlja ovim novim objektom i da se permanento uverava da karakteristike ovog Postrojenja zadovoljavaju zahteve koji su definisani pre početka njegove izgradnje. Na osnovu svega učinjenog u proteklom periodu, Investitor očekuje da na proleće naredne godine pijaća zdrava voda stigne u svako domaćinstvo ovog grada, u Veliki Radanovac i na Palić”, rekao je Šugar.

Nakon obilaska Postrojenja, predstavnici EBRD, Delegacije EU u Srbiji, Grada Subotice i JKP „Vodovod i kanalizacija“ Subotica razgovarali su o nastavku dosadašnje uspešne saradnje na novim projektima koji će doprineti proširenju i modernizaciji objekata i infrastrukture vodosnabdevanja, odvođenja i prečišćavanju otpadnih voda.

Izvor: JKP Vodovod i Kanalizacija Subotica

U pripremi pojekat za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić rekao je da je Grad Beograd u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom kako bi se obezbedila podrška za izgradnju kompletne kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u Kaluđerici, po uzoru na levu obalu Dunava. Grad će takođe dati deo novca, rekao je Vesić novinarima prilikom obilaska radova na izgradnji saobraćajnica u Kaluđerici.

“Kada je u pitanju kanalizacija, sledeći veliki projekat koji nas čeka jeste Kaluđerica. U narednom periodu ćemo definisati uslove kako bismo mogli polako da krenemo u raspisivanje tendera, prvo za izradu tehničke dokumentacije, a onda naravno i za izradu same kanalizacije“, istakao je Vesić.

On je podsetio da je raspisan tender za izgradnju kanalizacije na levoj obali Dunava odnosno za izgradnju prečistača za preradu otpadnih voda, a uslediće još dva tendera, izmeću ostalog tender za izgradnju same kanalizacije približne vrednosti od 50 miliona evra, od čega 35 miliona daje Evropska investiciona banka, a 15 miliona evra Grad Beograd.

Pročitajte još:

“Time ćemo definitivno rešiti problem na levoj obali Dunava, odnosno svi će dobiti kanalizaciju. Ono što je još važnije, sve otpadne vode će biti prerađivane i tako će ići u Dunav”, istakao je zamenik gradonačelnika.

On je naveo da je završeno projektovanje fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, radi se na projektu takve fabrike u Ostružnici, Obrenovcu i jedna će biti na teritoriji opštine Grocka.

Foto: Wikipedia/CrniBombarder!!!

“Najveća fabrika za preradu otpadnih voda je u Velikom selu, projekat je u toku, finansira ga Vlada Republike Srbije, a njegova vrednost je 285 miliona evra. Time ćemo rešiti problem otpadnih voda na teritoriji grada Beograda“, naglasio je Vesić.

On je podsetio da Grad Beograd svu svoju kanalizaciju sipa direktno u Savu i Dunav, što znači da svake godine sipamo otprilike 60.000 olimpijskih bazena fekalija u Savu i Dunav.

“Imamo oko sto direktnih izliva kanalizacije u Savu i Dunav. Kada završimo postrojenje u Velikom Selu, ukinućemo 80 takvih izliva, a kada završimo i ove druge fabrike, ukinućemo sve, konačno ćemo prerađivati otpadne vode”, zaključio je Vesić.

Izvror: Grad Beograd

Hrvatska i Italija proglasiće ekskluzivne ekonomske zone na Jadranu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska i Italija postigle su dogovor o proglašenju ekskluzivnih ekonomskih zona na Jadranu (EEZ) i ta odluka, sa kojom je saglasna i Slovenija, trebalo bi da bude formalizovana nakon sastanka predstavnika tri zemlje u januaru 2021. godine.

Vlada Hrvatske donela je predlog o proglašenju EEZ 14. decembra, a hrvatski parlament bi o njemu trebalo da glasa na vanrednoj sednici 17. decembra.

Ministar inostranih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je u razgovoru sa slovenskim i italijanskim kolegom “postignuto razumevanje” da će Hrvatska i Italija proglasiti svoje EEZ nakon trilateralnog susreta u januaru iduće godine.

On je precizirao da će na tom sastanku biti reči i o jačanju saradnje na području Jadran, sa ciljem njegove ekološke zaštite i upravljanja plavom ekonomijom.

Grlić Radman je ranije o proglašenju EEZ obavestio i Savet ministara EU i susedne države, a o tome je govorio i na onlajn konferenciji Mediteranski dijalog, prenla je agencija Hina.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio da je proglašenje EEZ u skladu sa pomorskim zakonikom, Konvencijom UN o pravu mora i zakonodavstvom EU, i da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države “ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Grlić Radman je ocenio da je EEZ bolja varijanta od Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji je Hrvatska proglasila 2003. godine, i da on predstavlja uredniji pristup regulisanju odnosa između priobalnih država.

“To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN o pravu mora podstiče na to, 120 država u svetu je proglasilo EEZ. To je zapravo uredniji pristup regulisanju odnosa između obalnih država”, rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare posle sednice vlade.

On je precizirao da EEZ, u odnosu na postojeći ZERP donosi dva nova prava – izgradnju veštačkih ostrva i korišćenje snage mora, vetra i morskih struja.

Državna sekretarka u ministarstvu inostranih poslova Andreja Metelko-Zgombić rekla je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni EEZ u Sredozemlju. Podsetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španija ribolovni pojas, a Hrvatska je tada proglasila ZERP.

“Kako smo tada već bili svesni da idemo prema EU, želeli smo tada kopirati upravo praksu koju su imale druge države članice u Sredozemlju”, rekla je Metelko-Zgombić, a saopštilo hrvatsko ministarstvo.

Istakla je da je sada cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a da Jadran u ovom trenutku sa italijanske strane nije zaštićen. “Taj deo je još uvek u režimu otvorenog mora, tako da ribarice i trećih država mogu dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov“, rekla je Metelko-Zgombić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Ministarka poljoprivrede Marija Vučković je na sednici vlade rekla da će EEZ dodatno unaprediti već “duboku, pa u poslednje vreme i izvrsnu suradnju sa Italijom” po pitanju ribarskih flota i upravljanja resursima.

Slovenački premijer Janez Janša potvrdio je da je proteklog vikenda “u svetlu dobrosusedskih odnosa” sa premijerima Hrvatske i Italije Andrejem Plenkovićem i Đuzepeom Konteom razgovarao o nameri njihovih zemalja da proglase svoje ekonomske zone u Jadranskom moru.

On je rekao i da će o toj temi 19. decembra u Veneciji ponovo razgovarati šefovi diplomatija tri zemlje.

Janša je konsultacije sa Zagrebom i Rimom o EEZ predstavio kao uspeh svoje vlade, istovremeno odbacujući tvrdnje opozicije da će proglašenjem ekskluzivne zone Slovenija ostati bez izlaza na otvoreno more.

“Ova je vlada postigla to da Italija i Hrvatska i nas pozovu u te razgovore. To je bila stvar njihove dobre volje. To smo postigli upravo zbog ugleda ove vlade”, odgovorio je Janša na kritike poslanika.

Slovenački mediji podsećaju da se Slovenija 2003. godine odlučno protivila odluci Hrvatske da proglasi ZERP na Jadranu, i da je Ljubljana nakon pritisaka, a u saradnji s tadašnjom Vladom Italije, izdejstvovala da se ZERP ne primjenjuje na ribare i brodove iz zemalja EU.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

Sanitarna deponija u Vinči biće urađena po svim ekološkim standardima

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Prva sanitarna deponija u Srbiji gradi se na deponiji Vinča i biće urađena po svim ekološkim standardima koji se poštuju u Evropskoj uniji. Radove na izgradnji obišli su Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, Ivana Vilotijević, gradska sekretarka za zaštitu životne sredine, Marko Popadić, direktor JKP “Gradska čistoća”, Filip Til i Vladimir Milovanović, predstavnici “Beo čiste energije” i Željko Rebrešak, upravnik gradilišta.

Vesić je podsetio da deponija Vinča od 1977. godine postoji kao gradska deponija, na koju se godišnje dovozi oko 570.000 tona komunalnog otpada, te da je ona posle ovoliko decenija polako počela da klizi prema Dunavu i postala je najveći ekološki problem ne samo Beograda već i ovog dela Balkana. 

“Na osnovu javno-privatnog partnerstva sa francuskom kompanijom „Suez” i japanskom kompanijom „Itoču” krenuli smo u saniranje postojeće deponije, koja će biti zatvorena, sanirana i ekološki tretirana, i na izgradnju nove. Ova sanitarna deponija ima kanale za prikupljanje otpadnih voda, a već je urađeno i postrojenje za njihovu preradu. Sve otpadne vode će se izvlačiti iz deponije, prerađivati i tako prerađene odlaziti u Dunav. S druge strane, tu su i cevi kroz koje će se izvlačiti gas koji će biti transportovan do energane gde će se praviti električna energija i to će biti prvi put da se pravi elektrinčna energija od otpada. Radimo i toplodalekovod Konjarnik–Vinča koji će omogućiti da se iz otpada izvlači gas koji će služiti za grejanje Konjarnika, čime ćemo smanjiti kupovinu gasa koji sada koristimo za grejanje građana”, naglasio je Vesić.

On je podsetio da je ovaj posao vredan više od 375 miliona evra i dodao da se pravi postrojenje za proizvodnju električne energije, te da će se graditi i energana, a gradi se i nova trafostanica koja će opsluživati sva ova postrojenja, kao i postrojenje za preradu građevinskog otpada

“Mi godišnje imamo više od milion tona građevinskog otpada u Beogradu koji se baca na različitim lokacijama i koji će sada biti prerađivan. Sada ćemo konačno rešiti najveći ekološki problem na teritoriji grada Beograda”, rekao je zamenik gradonačelnika.

On je naglasio da je posebno ponosan što na gradilištu u svakom trenutku ima više od 500 radnika i što posao rade domaće kopmpanije. Dodao je da će u fabrikama i drugim postrojenjima koja se grade bite zaposleno više stotina ljudi.

“Za četrdeset godina, koliko postoji ova deponija, više od četiri milijarde tona metana je otišlo u vazduh, da ne pričam o požarima koji su se stalno dešavali i kojih više neće biti”, naveo je Vesić i dodao da se ovako delimično rešava i problem zagađenja vazduha

Direktor preduzeća „Beo čista energija” Filip Til rekao je da će postrojenje za odlaganje komunalnog otpada biti pušteno u rad za nekoliko meseci, te da će nakon toga početi sanacija i zatvaranje postojeće deponije. Nakon toga, dodao je, sledi otvaranje objekata koji su trenutno u izgradnji.

Izvor: Grad Beograd

 

 

Projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa generalnom direktorkom kompanije „Rio Tinto“ za borate i litijum Marni Finlejson i direktorkom kompanije „Rio Sava eksplorejšn“ Vesnom Prodanović o nastavku realizacije projekta „Jadar“ i napretku izrade studije opravdanosti za koju je ta kompanija u 2020. godini odobrila dodatnih 200 miliona dolara.

Time ukupna investicija „Rio Tinta“ u istraživanje i razvoj projekta „Jadar“ prevazilazi 450 miliona dolara.

Brnabić je na sastanku naglasila da je razvoj projekta „Jadar“ od izuzetnog značaja za Srbiju i Loznicu i da će se samo u fazi izgradnje rudnika i postrojenja za preradu angažovati više od 2.100 radnika.

Prema njenim rečima, kada bude završen, projekat „Jadar“ biće moderan podzemni rudnik sa efikasnim postrojenjem za preradu jadarita, kao i svim potrebnim postrojenjima za održivo upravljanje otpadom.

Ona je istakla da će se primenom najsavremenijih tehnologija koje je „Rio Tinto“ razvio za preradu jadarita, posebno voditi računa o zaštiti životne sredine.

Premijerka je dodala da je zadovoljna napretkom studije opravdanosti u okiru koje je, u saradnji sa meštanima u Loznici, započeo i proces otkupa zemljišta na kojem će biti izgrađen budući rudnik i fabrika za preradu jadarita.

Projekat „Jadar“, koji u Srbiji razvija međunarodna rudarsko-metalska grupacija „Rio Tinto“, od strateškog je značaja za Srbiju kako zbog eksploatacije litijuma i borata iz jadarita, tako i zbog ukupnog uticaja ovog projekta na razvoj zelene ekonomije u Srbiji.

Naime, ovaj projekat podrazumeva razvoj savremenog, tehnološki naprednog i održivog rudnika i postrojenja za preradu jadarita u periodu od najmanje 50 godina, sa direktnim uticajem na BDP i razvoj održive ekonomije u Srbiji, konstatovano je na sastanku.

Sagovornici su se saglasili da su saradnja i partnerstvo kompanije „Rio Tinto“, Vlade Srbije i lokalnih zajednica od ključnog značaja za uspeh projekta „Jadar“.

Finlejson je istakla da ta kompanija proizvodi metale i minerale koji su od suštinskog značaja za ekonomiju.

“Svi naši proizvodi imaju značajnu ulogu u procesu tranzicije ka zelenoj ekonomiji, a, kada bude razvijen, projekat „Jadar“ će proizvoditi litijum, materijal budućnosti i značajno će doprineti osnaživanju profila Srbije kao destinacije koja privlači investitore i stvara mogućnosti za razvoj zelene ekonomije“, podvukla je ona.

Na sastanku u Vladi Srbije, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, rečeno je i da je projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju i razvoj održivog rudarstva, a da nedavno formiranu Radnu grupu za implementaciju projekta „Jadar” čine predstavnici kompanije „Rio Tinto” i svih resornih ministarstava, jer je to projekat cele Srbije.

Posebno je naglašeno da će naročita pažnja i značaj biti posvećeni zaštiti životne sredine, jer moderan rudnik i fabrika za preradu jadarita uključuju postrojenja za održivo upravljanje otpadom i najsavremenije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, tako da neprečišćena voda neće biti ispuštana u reke.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Štetan vazduh širom Srbije, ali u nekim mestima zvanični podaci kasne sa upozorenjem

Foto: CINS
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Selo Radinac pored smederevske Železare nije dobro mesto za život ove godine.

Od šest i po meseci, koliko je do septembra mereno zagađenje, gotovo tri i po meseca je bilo opasno po zdravlje ljudi. Bilo je dana kada je materije koja šteti srcu i plućima, takozvanih PM10 čestica, bilo i do sedam puta više od dozvoljenog.

Ovo su zvanični podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) do kojih je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) došao putem zahteva za pristup informacijama, a koje SEPA planira da objavi tek 2021. u izveštaju o kvalitetu vazduha.

Da vazduh u selu nije dobar meštani slute godinama, ali za to nemaju dokaze jer od 2013. do kraja prošle godine SEPA nije merila zagađenje u Radincu. Odonda na gravimetrijskoj stanici uzima uzorke koje analizira u laboratoriji pa nije moguće u realnom vremenu, kao kod automatskih stanica, pratiti koliko je vazduh loš.

„Niko ne objavljuje informacije“, požalio nam se Tomislav Cvijetić iz Radinca, koji kaže da povodom zagađenja niko ne preduzima ništa ni nakon protesta i peticije u Smederevu.

Slična je situacija kod Carine, u širem centru Smedereva, gde je loš vazduh u prvih devet meseci 2020. u proseku zabeležen svaki 3. dan, pokazuju podaci SEPA-e.

Andrej Šoštarić, odgovorni analitičar u Laboratoriji za ispitivanje kvaliteta vazduha Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, za CINS kaže da je važno da ljudi znaju koliko je vazduh zagađen kako bi prilagodili svoje ponašanje trenutnim uslovima:

Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

„Pre svega da znaju ako je zagađen ili jako zagađen da li će u šetnju, da li će na džoging ili da li mogu neke svoje aktivnosti da odlože ne bi li se manje izlagali tom vazduhu. (…) Kao kada vidite da li je temperatura 10 ili 20 stepeni i u skladu sa time pripremite garderobu ili kažete neću da idem da se šetam ako je -4“.

Međutim, nijedna stanica u blizini Železare, koja zagađuje vazduh pre svega PM10 česticama, nije automatska pa građani ne znaju kakav vazduh dišu u svakom trenutku.

Tako južno od fabrike, u selima Vranovo i Ralja, zagađenje prati Grad Smederevo koji rezultate objavljuje na sajtu grada jednom mesečno. Suspendovane čestice u realnom vremenu prikazuje samo stanica u centru grada, na desetak kilometara od zagađivača.

Problem sa ovim štetnim materijama u realnom vremenu se ne prati ni u drugim najzagađenijim mestima – u Kostolcu, Zaječaru, Kraljevu, Kragujevcu, kao i u Boru i Novom Sadu gde samo po jedna stanica uživo meri koncentraciju PM čestica.

Pored državnih stanica, lokalne samouprave prate zagađenje vazduha tako što, najčešće, unajmljuju zavode za javno zdravlje da analiziraju vazduh. Iako lokalna merenja u nekim mestima ukazuju na probleme opasne po zdravlje, to neretko ostaje ispod radara zvanične statistike o zagađenju PM česticama – najvećem problemu lošeg vazduha u zemlji, pokazuje analiza CINS-a.

Tako je od 2015. do kraja 2017. Smederevo zvanično bilo neocenjeno zbog problema u radu državnih stanica – na osnovu kojih SEPA ocenjuje kvalitet vazduha. Za to vreme u smederevskom selu Ralja i u centru Smedereva PM čestice su izlazile iz dozvoljenih granica, pokazuju lokalna merenja.

Slično je bilo i sa zvanično nezagađenim Borom 2018, kada su lokalna merenja Instituta za rudarstvo i metalurgiju pokazala prekomernu koncentraciju PM10, ali i sumpor-dioksida (SO2). Naredne godine Bor je bio ekstremno zagađen SO2 i opasan po zdravlje ljudi, dok problema sa PM10 zvanično nije bilo.

Foto: CINS

U Ćupriji, Čačku, Čoki, Velikim Crljenima prekomerne PM10 čestice prošle godine zabeležili su samo lokalni zavodi za javno zdravlje jer SEPA-ine stanice nisu merile ove čestice. Da je u Velikim Crljenima, mestu kod Lazarevca, prošle godine 150 dana bio previsok PM10 meštani su mogli da čuju tek u avgustu ove godine, kroz podatke Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Danas se ova stanica nalazi na sajtu SEPA-e.

U lavirintu lokalnih i državnih merenja pojedini gradovi nemaju nikakve informacije o štetnom zagađenju suspendovanim česticama. U Vranju, Kruševcu, Leskovcu, Trsteniku 2019. niko nije merio PM10. Lista gradova gde se ne meri još opasniji PM2.5 daleko je veća.

U Kragujevcu, međutim, uprkos merenjima SEPA-e i lokalnog zavoda nije bilo dovoljno validnih podataka pa je grad na papiru ostao nezagađen.

Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) smatra da je najbolje da monitoring bude kontinuiran, jer „jedino tako mogu da se prate stvarni efekti zagađenja vazduha na javno zdravlje“.

„Ako nije dovoljnog obima taj republički monitoring onda je važno osloniti se na lokalni. Naročito zato što se može desiti da ima više stanica u gradu ali da na jednoj stanici nije zabeleženo to prekoračenje, a da na drugoj jeste i onda je važna ta ocena da su negde zabeležene te prekomerne koncentracije“, objašnjava Pantić.

Lokalna merenja koja se uzimaju u obzir

Foto-ilustracija: Unsplash (Ella Ivanescu)

Neka lokalna merenja ulaze u SEPA-inu zvaničnu statistiku zagađenosti PM-om. U 2019. korišćeni su podaci sa lokalnih stanica iz sedam mesta, iako je, prema podacima Batuta, PM meren u 26 gradova i naselja.

U zaključku izveštaja o kvalitetu vazduha 2019. Batut navodi da je to nedovoljno, što otežava širu analizu rizika po zdravlje ljudi u zemlji. Batut zamera i to što na pojedinim mestima nije mereno dovoljan broj dana. Za bolju situaciju treba više novca, piše u zaključku Batuta, te bi na nivou lokalnih samouprava trebalo naći fondove za merenje zagađenja vazduha.

Ipak, uvid i u tako malu analizu pokazuje rast koncentracije PM čestica u zemlji. Zahvaljujući samo lokalnim merenjima koja su pokazala da je vazduh loš, Kraljevo, Požarevac, Subotica našli su se 2019. među zagađenim mestima PM10 česticama, a Pančevo PM2.5 česticama, kao i Kraljevo i Subotica.

Nedovoljno merenje zagađenja u Beogradu

Prošlogodišnje podatke sa mernih stanica Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd objavio je Batut. Oni pokazuju da je na najvećem broju mesta u glavnom gradu zagađenje PM česticama mereno u proseku mesec i po dana godišnje, što se smatra lošim uzorkom i nedovoljnim merenjem.

Andrej Šoštarić, odgovorni analitičar u Laboratoriji za ispitivanje kvaliteta vazduha ovog zavoda, kaže da merenja zavise pre svega od gradskog budžeta:

„Tu se moraju praviti neki praktični kompromisi. Pre svega zavisi od budžeta. (…) To je optimalan program koji mi sa svojim kapacitetima možemo da sprovedemo u okviru zadatog budžeta i svega što nam je na raspolaganju – finansijskih i drugih nematerijalnih sredstava – ljudstva, vozila, to sve treba da se obilazi, kapaciteta laboratorije“.

Od 18. novembra na sajtu SEPA-e ponovo se vide automatska merenja ovih čestica sa stanica o kojima brine beogradski Zavod, a koja su deo državne mreže.

Ognjan Pantić iz BOŠ-a smatra da nema dovoljno monitoringa jer se tenderi za ovu uslugu ne raspisuju na vreme.

Batut u svom izveštaju iz 2019. navodi i da treba da postoji čvršća saradnja u oblasti praćenja kvaliteta vazduha između SEPA-e i Batuta „kao dve ključne institucije koje brinu o statusu životne sredine i zdravlja u državi“:

Foto-ilustracija: Pixabay

„Aspekt ove saradnje odnosi se na usaglašenost opravdanosti za izbor ili ukidanje određenih mernih mesta, parametara koji se na istima prate, a sve u cilju racionalnijeg korišćenja raspoloživih resursa i tehničkih kapaciteta“.

Sa druge strane, SEPA u svom izveštaju navodi da unapređenje postojećeg monitoringa kvaliteta vazduha u državnoj mreži neće dovesti do smanjenja aerozagađenja, već da su za to potrebne adekvatne mere kojima bi se delovalo na one koji zagađuju. CINS je ranije pisao da se zagađenje ne rešava ni na lokalnom nivou.

SEPA do objave teksta nije odgovorila na pitanja CINS-a, između ostalog zbog čega samo deo podataka iz lokalnih merenja ulazi u zvaničnu ocenu kvaliteta vazduha i zašto nije postavila automatske stanice za merenje PM čestica svuda gde prati kvalitet vazduha.

Izvor: CINS

Gašenje jedna od opcija za “Montenegro erlajns”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje u nacionalnoj kompaniji “Montenegro erlajns” (Montenegro Airlines), po pitanju likvidnosti i dešavanja unutar kompanije, nije nimalo dobro, saopštio je nakon sastanka sa rukovodstvom ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić i dodao da će odluka o sudbini nacionalnog avio-prevoznika svakako biti doneta.

Sastanku su prisustvovali Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, Jakov Milatović, ministar ekonomskog razvoja, kao i rudovodstvo kompanije “Montenegro erlajns” i predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije.

„Kompanija je u popriličnim problemima. Stanje je veoma zapušteno po pitanju finansija i kada je u pitanju zakon o konsolidaciji MA, koji je donesen pre godinu. Agencija je donela jedno privremeno rešenje da se ta pomoć obustavi i našli smo se u pat poziciji. Jedan deo sredstava je iskorišćen, a jedna blokiran“, kaže Bojanić i dodaje da kompanija ima problema sa tekućom likvidnošću.

Prema njegovim rečima ministarstvo neće bežati ni od kakve odluke kada je u pitanju nacionalni avio-prevoznik.

“Kakvo god da je naše viđenje u vezi budućnosti “Montenegro erlajnsa”, mi ćemo tu odluku doneti. Nećemo je odlagati kao što se unazad godinama odlagala sudbina kompanije. Nastavljamo razgovore i pokušaćemo sve što budemo mogli da uradimo kao Vlada, da pronađemo rešenje održivo za MA”, poručio je Bojanić. 

Kako je naveo jedna od opcija je i gašenje ove kompanije, ali će se truditi da do toga ne dođe.

“Ako nam svi pokazatelji kažu da je i to opcija, mi ćemo doneti rešenje. Nećemo pobeći od toga ako smatramo da nemamo drugu opciju ili da je to najbolje. Pored toga što nas obavezuju zakoni, obavezuju nas i direktive Evropske unije i u razgovoru sa njima tražićemo rešenje šta raditi sa državnom pomoći upućenoj MA. Mi u prvom redu moramo da odlučimo kako će poslovati MA, da se reorganizuje, pa tek onda da kažemo šta sa novcem“, precizirao je Bojanić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, rekao je da ga je iznenadio loš odnos Borda direktora i menadžmenta kompanije koja je u problemima i da je to potrebno promeniti kako bi stvari počele da se rešavaju.

Izvor: RTCG

 

 

 

Šid na poklon dobio četiri nova električna bicikla

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)
Foto: Opština Šid

Nemačka organizacija za međunardonu saradnju (GIZ) obezbedila je električne bicikle za Šid.

Bicikli dolaze kao podrška zaposlenima u oblasti socijalne zaštite u vreme ponovnog povećanja broja zaraženih od koronavirusa.

Namenjeni su gerontodomaćicama koje pružaju pomoć u kući za starija lica i čija je podrška posebno značajna zbog ograničenog kretanja i zdravstvenih rizika kojima su izloženi stariji.

Donaciju uručuje projekat nemačko-srpske razvojne saradnje Usluge socijalne zaštite za osetljive grupe i obuhvata četiri električna bicikla, zajedno sa kacigama i sigurnosnim lancima.

Električni bicikli rade na bateriju i mogu se voziti sa i bez elektro pogona, a bicikli za Šid prilagođeni su i vožnji na ravnom terenu.

“Pomoć u kući za strarija lica je jedna od najčešće korišćenih usluga socijalne zaštite. Veoma nam je drago da ćemodonacijom električnih bicikala podržati zaposlene u socijalnoj zaštiti i time olakšati dolazak do korisnika, a imati i pozitivan efekat na zaštitu životne sredine. Činjenica da su bicikli proizvedeni u Srbiji je dodatni bonus jer time podržavamo i razvoj domaće zelene ekonomije”, rekao je Markus Majer, vođa projekta.

Podrška Šidu deo je veće mere podrške GIZ-a koja obuhvata 16 gradova i opština.

Do kraja 2020. godine biće uručeno 58 električnih bicikala- 26 prilagođenih brdskim predelima i 32 namenjena ravničarkom terenu.

Izvor: Opština Šid

Zamena stabala na Trgu republike

Foto: pixabay
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd”, u sklopu redovnih aktivnosti na zameni drvorednih stabala u okviru koje je ove godine zamenjeno oko 230 stabala u glavnom gradu, sutra započinje radove na zameni stabala na Trgu republike i na površini ispred TC „Staklenac”.

Pojedina stabla vrste gorski javor, koja su prethodno bila zasađena na Trgu republike, biće izvađena, a na njihovo mesto biće zasađene visokokvalitetne sadnice platana visine deset metara. Sadnice je „Zelenilo – Beograd” nabavilo tokom jeseni kako bi na centralnom trgu bila zasađena ova kvalitetna stabla velike visine, navedeno je u saopštenju iz ovog preduzeća.

Na ovaj način, rekonstruisani Trg republike dobiće ujednačen izgled po pitanju vrste drveća koje će ga krasiti, čime će estetski doživljaj biti unapređen. Krošnje ovih stabala moći će da se orezuju posebnom tehnikom i da se oblikuju na različite načine kako se to radi na velikim trgovima u svetskim metropolama.

Na Trgu republike će biti zasađeno ukupno dvanaest stabala platana. Sadnice gorskog javora, koje su u dobrom stanju, biće presađene na druge lokacije u gradu, u skladu sa planom sadnje ovog preduzeća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Po završetku sadnje na Trgu republike, tokom naredne nedelje će se nastaviti sadnja i na površini ispred Tržnog centra „Staklenac”, gde će, umesto lipa, biti zasađeno devet sadnica jasena.

Kvalitetne sadnice platana i jasena „školovane” su u rasadniku i već su dostigle zavidne dimenzije.

Zbog toga će nova stabla u veoma kratkom vremenskom periodu po sadnji dati estetski efekat ulepšavanjem gradskog pejzaža i ostvarivati sve ekološke funkcije koje vrši zelenilo u gradskim sredinama – zaštita od buke, prečišćavanje i poboljšanje kvaliteta vazduha, ublažavanje temperaturnih ekstrema i regulacija mikroklime Trga republike, ublažavanje udara vetrova i slično.

Na ovaj način biće unapređen izgled i funkcionalnost Trga republike i njegove okoline, na radost Beograđana i gostiju našeg grada, ocenjeno je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

U BiH šaltersko plaćanje struje u poslovnicama Pošte i to bez provizije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine od 1. januara 2021. godine ukida svoje šaltere za plaćanje struje, tako će korisnici svoje račune moći da izmire elektronskim putem ili u poslovnicama Pošte. Troškove provizije plaćanja računa u BH Pošti od sledeće godine preuzuma EP Bosne i Hercegovine. Mogućnost plaćanja računa na šalterima pošte imaju kupci iz kategorije domaćinstva.

“Za kupce kojima više odgovara elektronska komunikacija, omogućena su plaćanja bez provizije putem usluga e-plaćanja. Naime, osim standardnih elektronskih uplatnica, EPBiH je ugovorila posebnu uslugu e-plaćanja sa unapred popunjenim uplatnicama. Klijenti komercijalnih banaka mogu se besplatno prijaviti za ovu uslugu, a po izdavanju mesečnog računa za električnu energiju, EPBiH banci šalje iznos sa poslednjeg računa na osnovu kojeg banka priprema gotovu uplatnicu i postavlja je na korisnički nalog internet ili mobilnog bankarstva. Korisnicima je omogućena i korekcija uplatnog iznosa ukoliko za to postoji potreba. Plaćanje odobrava kupac kada on to želi. Usluga e-plaćanja je dostupna za sve kupce koje električnom energijom snabdeva EPBiH”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Kako navode, korisnici e-računa, koji su prijavljeni za korišćenje ove usluge, oslobođeni su plaćanja troškova provizije, koje je na sebe preuzela elektroprivreda. Dok se za plaćanje putem klasičnih elektronskih uplatnica naplaćuje bankarska provizija u skladu sa cenovnicima banaka.

“Našim korisnicima omogućeno je i plaćanje računa karticom putem digitalne aplikacije HuHu i OPA mobilne aplikacije. Korisnicima koji račune za električnu energiju primaju putem mejla rok plaćanja produžen je na 30 dana”, piše u saopštenju.

Izvor: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

Počinje takmičenje „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“

Foto: Velika senica (Dejan Sklopić)
Foto: Jelena Milutinović

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije drugu godinu zaredom organizuje jedinstveno takmičanje u zimskom prihranjivanju ptica koje ove godine ima praznični karakter, „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“.

Za početak je potrebno postaviti jednostavnu hranilicu za ptice i redovno ih prihranjivati neslanim, sirovim hranivima poput semenki suncokreta, pšenicom, lomljenim kukuruzom, prosom, orasima, kikirikijem.

Hranilica će sigurno olakšati potragu za hranom pticama tokom zimskih meseci, ali će učiniti i vaš život ispunjenijim.

Posmatranje ptica ima blagotvorno dejstvo na psiho-fizičko zdravlje ljudi i čini svojevrsnu vezu čoveka sa prirodom.

Takmičenje traje od 15. decembra 2020. godine do 15. januara 2021. godine i u njemu mogu učestvovati osobe svih uzrasta sa teritorije Republike Srbije. Da biste učestvovali u takmičenju, potrebno je da posmatrate ptice koje posećuju vašu hranilicu i svoja zapažanja zabeležite popunjavanjem izveštaja koji možete pronaći OVDE.

„Učesnik u takmičenju je svako ko najmanje jednom pošalje izveštaj sa hranilice. Najbolje je da jednom sedmično pošaljete najbolji zabeleženi rezultat za tu sedmicu. Za sigurniju i lakšu identifikaciju ptica koje dolaze na hranilicu možete koristite besplatnu aplikaciju ’Ptice na dlanu’“, savetuje Nataša Jančić, organizatorka takmičenja iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Foto: Jelena Žikić

Cilj takmičenja je da se motivišu građani da prihranjuju ptica tokom zimskih meseci, ali i da na taj način obrate pažnju na prirodu u svom okruženju. Velika senica, vrabac pokućar, severna zeba, zelentarka, češljugar, batokljun, brgljez, crvendać, kos, samo su neke od vrsta koje će ove zime boraviti u vašem komšiluku. Ptice su najbolji ambasadori zaštite prirode, a ovo je sjajna prilika da ih upoznate tako što ćete im ponuditi hranu.

Takmičenje ’Ptice moje hranilice’ prošle godine trajalo je 12 sedmica. Tokom tog perioda, učesnici su izbojali više od 12.000 jedinki ptica i zabeležili 48 različitih vrsta na svojim hranilicama“, kaže Jančić i dodaje: „Podaci koje takmičari šalju u svojim izveštajima izuzetno su značajni. Informacije poput vrsta koje posećuju hranilicu, njihove brojnosti i ponašanja važni su podaci koj služe za procenu ugroženosti populacija ptica i njihovu zaštitu“.

Beleženje ptica koje dolaze na hranilicu nije jedina kategorija u kojoj se možete oporobati.

Pobednici takmičenja „Ptice moje hranilice“ biraće se u sledećim kategorijama:

1) hranilica sa najviše različitih vrsta

2) hranilica sa najviše jedinki ptica

3) najlepša fotografija na fotokonkursu

4) likovno/literarni konkurs za decu

Pobednike u svim kategorijama čekaju zanimljive nagrade. Više informacija o takmičenju možete pronaći OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije