Home Blog Page 614

Održana konferencija „Bioekonomija-Nova šansa za vojvođansku privredu“

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine održana je onlajn konferencija „Bioekonomija – Nova šansa za vojvođansku privredu“.

”Pre godinu dana, na prošlogodišnjem poljoprivrednom sajmu imali smo priliku da se upoznamo sa osnovnim elementima ovog projekta i činjenicom da se ukupno 6 zemalja regiona uključilo u ideju razvoja regionalnog inovativnog sistema koji bi se zasnivao na sektoru bioekonomije” istakao je Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine.

Nebojša Drakulić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj istakao je da je važno što je ova tema prepoznata od strane Privredne komore Vojvodine koja prati i učestvuje u svim transformacijama kroz koje prolazi naša privreda.

“Svako ko poznaje prirodne resurse Vojvodine prepoznaje naše prednosti koje treba iskoristiti da bi se ovaj proces sproveo. Zemlje regiona preuzele su obavezu potpisivanjem Sofijske deklaracije da sprovedu mere sprečavanja u oblasti klimatskih promena i dodatnog zagađenja. Na samitu u Sofiji potpisana je i deklaracija lidera zapadnog Balkana koja treba da doprinese i ekološkom razvoju regiona. Vlada AP Vojvodine će aktivno učestvovati u tom procesu”, istakao je Drakulić.

“Evropska strategija i regionalni razvoj bioekonomije od izuzetne je važnosti za zemlju poput Srbije u kojoj je koncept bioekonomije manje poznat”, naveli su iz projektnog tima „Alma Mons“.

Kako kaže Igor Jezdimirović iz “Inženjera za zaštite životne sredine“, dobro je čuti da svest o potencijalima koji postoje jeste prisutna kao i da su institucije i civilni sektor zajedno na ovom poslu.

“Osnovni problem je nedostatak kao i nepoštovanje regulative. U razvijenim zemljama EU razmišlja se već o prevenciji. Moramo shvatiti da privreda funkcioniše na osnovu ekonomije i kada je osnovan savet za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Vojvodine jedan od osnovnih ciljeva je bio da se odredi koji su to ekonomski modeli koji bi regulisali da biorazgradivi otpad ne nastaje, a u slučaju nastanka da se odredi njegovo dalje upravljanje. Upravljanje organskim otpadom se mora regulisati, umesto da završe na deponiji mora se ulagati u preradu”, istakao je Jezdimirović.

Učesnici onlajn konferencije bili su i Vukašin Vojinović, centar za cirkularnu ekonomiju, Privredna komora Srbije, Danko Vuković, predsednik Udruženja „Biogas“, prof dr Milan Martinov, Fakultet tehničkih nauka, Bojan Gligić, ESOTRON, Rumenka koji je govorio o preradi ulja. Inače ESOTRON je kompanija koja je prva počela da radi preradu organskog otpada.

Izvor: Privredna komora Vojvodine

Pariskim parkovima neće nedostajati komposta

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pariska gradska uprava odlučno sprovodi mere očuvanja okoline, pa je tako ove godine započela akciju brodskog prevoza suvog lišća.

Umesto kamionima, više od 100 tona sakupljenog suvog lišća, po prvi put, prevezeno je brodom iz Bersija u severozapadno predgrađe Žanvilije gde će se reciklirati na najprirodniji način i iskoristiti za dobijanje komposta.

U Parizu se svake godine sakupi oko 450 tona suvog lišća, koje će se kao vredan biljni otpad, odsad još bolje koristiti. Prizori raznobojnog jesenjeg lišća vrlo su poetični i romantični, posebno u Parizu poznatom kao „gradu ljubavi“, ali jednom kada lišće padne na tlo ulice postaju klizave i opasne. 

Suvo lišće u Parizu se skuplja pomoću mašina i ručno, a ove godine veliki deo ovog biljnog otpada imaće novu svrhu. Prvih stotinu tona suvog lišća biće kompostirano u luci Žanvilije.

Rečnim prevozom uticalo se i na smanjenje štetnih emisija gasova u saobraćaju. Kompost koji se dobije obradom lišća, biće korišćen za uređenje i održavanje zelenih površina, kao i za potrebe pariskih urbanih farmi.

Planirano je da kompost napravljen ove godine prvo bude testiran, jer lišće koje je skupljeno sa javnog prostora, može da sadrži i drugi otpad. Jedno je sigurno, suvo lišće iz ovog grada viće neće biti spaljivano, a kako je prošle godine posađen veliki broj stabala pariskim parkovima i zelenim površinama sigurno neće nedostajati komposta.

Izvor: ekovjesnik

 

 

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije: Giljeva nije mesto za vojni poligon 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Članovi i aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su u okviru projekta „Protect Pešter Wetlands!“ obišli su nedavno korišćeni vojni poligon na Giljevi na Pešterskom polju.

“Početkom oktobra ove godine u ataru sela Buđevo tokom 10 dana bilo je smešteno 2.800 pripadnika Vojske Srbije, 150 borbenih i neborbenih vozila, te 40 vazduhoplova. S obzirom na intenzitet višednevnih vežbi u tom periodu pretpostavljamo da je korišćeno više desetina tona eksplozivnih sredstava. Sve to je raspršeno na pašnjacima koji će se i nadalje koristiti za ispašu. Par nedelja nakon manevara na mestu poligona zabeleženo je skoro potpuno odsustvo komunalnog otpada, a od vojne opreme pronađen je samo manji broj čaura”, navodise se u saopštenju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Kako dalje navode, vidno je masovno korišćenje teške bojeve municije i bombi na okolnim padinama i uzvišenjima, što ne izgleda ni približno loše kao što bi se očekivalo. Tragovi intenzivnog kretanja teške mašinerije su veoma uočljivi. Nije poznato kakvo hemijsko zagađenje je ostalo nakon ovih aktivnosti.

“Sjeničko-pešterska visoravan je zbog svoje izuzetne prirodne vrednosti značajna ne samo za opstanak brojnih ugroženih biljaka i životinja, već i za opstanak lokalnog stanovništva. Pašnjaci u ovom delu Srbije su očuvani u svom najboljem izvornom obliku. Stočarstvo i pašarenje imaju ključnu ulogu u očuvanju stila života koji je sam po sebi ugrožen. Ukoliko ovaj vid bavljenja poljoprivredom izgubi perspektivu sa njim će nestati kultura, tradicija i osetljiva priroda Sjeničko-pešterske visoravni”, kažu u ovom društvu.

Stav Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ostaje da Sjeničko-pešterska visoravan nije dobro mesto za masovne vojne manevre, već da višestruko šteti ovoj uglavnom nezagađenoj ekološkoj i kulturnoj celini.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Ulcinjska solana prioritet nove vlasti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“

Ekologija, ekonomija i vladavina prava prioritet su nove Vlade Crne Gore. Reševanje pitanja Ulcinjske solane, Ade Bojane i Valdanosa od velike su važnosti jer bez toga nema zatvaranja Poglavlja 23.

Prva zvanična poseta potpredsednika Vlade, Dritana Abazovića i ministara za ekologiju i finansije, Ratka Mitrovića i Milojka Spajića Ulcinju počela je sastankom sa čelnicima opštine.

Nakon toga, obišli su Ulcinjsku solanu, za koju su saglasni da je opterećuju brojni problemi – od nerešenih imovinskih pitanja, do dugovanja bivšim radnicima. Iz Vlade kažu da će Solana biti primer funkcionisanja sistema i obećavaju podršku u valorizaciji tog lokaliteta.

“Bio sam izričit, ukoliko se ne reši imovinsko pitanje solane, neće opština Ulcinj preuzeti tu obavezu da upravlja Solanom. Neću da opština bude dužnik za ono što nije nikad, ni luk jela ni luk mirisala”, kaže Ljoro Nrekić, predsednik Opštine Ulcinj.

“Solana je prioritet rada nove vlade u dva sektora jedan ekološki i drugi vladavine prava koji takođe treba da bude u fokusu”, kaže Dritan Abazović, potpredsednik Vlade.

“Napraviće se jedna studija, i videćemo sadašnje stanje, naći ćemo najbolje rešenje. Kako će to ići da li privatno javno partnerstvo ili neki na neki drugi način, to ćemo da vidimo, to će se na nivou vlade odlučiti. Poglavlje 23 se ne može rešiti dok se ne reši pitanje solane,” kaže Ratko Mitrović, ministar ekologije.

Kako navode iz Udruženje vlasnika sojenica na Adi, hitne i suštinske promene su potrebne i kad je reč o upravljanju Adom Bojanom. Najvredniji resurs Ulcinja opterećuju brojni problemi ekološki i urbanistički.

“Osnovni problemi su sumirani u tri tačke: izgradnja i naseljenost područja, buka, uređenje života i borba protiv nelegalnog otpada, prema ekocidu koji se ovde dešava,” kaže Darko Ivanović iz Udruženja vlasnika kućica.

“Većina stvari nije teška za realizaciju i ja pozivam i sadašnji menadžment, bez obzira šta ćemo menjati, ali da ovo razmotri i da napravi Bojanu onako kako je ja zamisljam da bude oaza mira i kao unikat Crne Gore”, kaže Abazović.

Valdanos za građane Ulcinja nema samo ekonomski značaj. Više hiljada stabala maslina je zapušteno, pa stari vlasnici pokušavaju da vrate vlasništvo i oporave maslinjake. Opšti je interes, kaže potpredsednik Vlade, Dritan Abazović, da se stoletni maslinjaci vrate starim vlasnicima.

Izvor: RTCG

 

 

Dobra vest za mlade poljoprivrednike – proširena lista za subvencije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obaveštava kandidate da je lista mladih poljoprivrednika koji će ove godine dobiti subvencije proširena tako da umesto 2.500 poljoprivrednika mlađih od 40 godina sada pravo na subvenciju ima 3.000 kandidata.

“Dodatna sredstva obezbeđena su zahvaljujući razumevanju Ministarstva finasija i Vlade Srbije da je nephodno ulagati u “start up“ i mlade na selu”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kako je po konkurusu bilo i najavljeno, mladi poljoprivrednici dobijaju do 1.500.000 dinara avansno, a potrebno je da opravdaju sredstva u roku od 90 dana od momenta uplate. Njihovo učešće je 25 odsto. Ovim je Ministarstvo poljoprivrede želelo da ukaže na potrebu poboljšanja ekonomskog položaja žena na selu i mladih generalno. Prednost na konkursu su imali i mladi iz sredina sa lošijim ekonomskim položajem u našoj zemlji.

Kako je ranije najavio ministar Branislav Nedimović sredstva za ovaj vid podsticaja predviđena su i za 2021. godinu, ali će se prethodno razmotriti sve sugestije Udruženja Mladih poljoprivrednika Srbije kako bi raspodela novca bila što efikasnija i pravednija.

“Kada je reč o izdvojenom novcu po proizvođaču, za predviđenih makisimalnih milion i po dinara može se kupti oprema poput sejalica, tanjirača, drljača, freza i druga poljoprivredna mehanizacija, a može se ulagati i u sadni materijal za podžanje zasada voća ili kupiti stado ovaca, koza, kao i visokokvalitetna grla krava za mleko ili junad za tov. Zahtevi su bili raznoliki ali se vidi očigledan trend ulaganja u stočarstvo, povrtarstvo i voćarstvo što u resornom Ministarstvu pozdravljaju”, piše u saopštenju.

Dodatnih 500 mladih poljoprivrednika novac mogu da očekuju na svojim računima za dva meseca dok svi ostali u narednim danima mogu očekivati uplatu. 

Do sada je Ministarstvo poljoprivrede imalo konkurse dve godine za redom na kojima su dodeljena sredstva za oko 2.000 mladih poljoprivrednika dok je u trećoj godini odobreno duplo više nego prethodne dve godine ukupno. Naime na konkursu se javilo rekordnih 5.500 mladih poljoprivrednika.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Velika akcija sadnje drveća u rekonstruisanoj ulici Moše Pijade

Foto-ilustracija: Unsplash (David Vig)
Foto: Grad Bor

Jedan od najvećih poslova ove godine u Boru bilo je rekonstrukcija glavne ulice u gradu Moše Pijade.

U završnici uređenja, na mestima gde su bila stara stabla koja su izvađena zbog potencijalne opasnosti za prolaznike i zbog toga što je korenje prodrlo u kanalizacione sisteme i oštetilo podzemne instalacije, posađena su nova, mlada desetogodišnja stabla.

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić rekao je ovom prilikom da je dodatna pažnja poklonjena pripremi mesta kako bi se koren drveća pravilno usmerio, a infrastruktura u potpunosti zaštitila.

“Duž ulice Moše Pijade započeli smo veliku akciju sadnje desetogodišnjih sadnica crvenog i zelenog javora na mestu gde je nekada bilo drveće koje je ugrožavalo podzemne instalacije i uzrokovalo velike gubitke vode. Taj problem smo, tokom rekonstrukcije ulice, sistemski rešili i započeli završni korak uređenja ove glavne gradske ulice kojim ujedno vodimo računa o životnoj sredini. Ulica Moše Pijade će nakon završetka sadnje biti ogledalo grada i ponos Borana i svih onih koji njome prolaze”, istakao je Milikić.

Prema rečima nadležnih, biće posađeno ukupno 25 stabala crvenog i zelenog javora, drveća koje ima drugačiji izgled i čiji koren ide u dubinu tako da ne predstavlja opasnost za kolovoz ili kanalizacione sisteme.

Deo stabala je posađen u utorak, a ukupno 200 sadnica biće posađeno na teritoriji grada do kraja godine. U akciji su učestvovali i predstavnici Grada, kao i direktori javnih preduzeća i ustanova sa teritorije grada.

Izvor: Grad Bor

Počeo projekat upravljanja staklenom ambalažom u tri države Zapadnog Balkana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Količina reciklirane staklene ambalaže u regionu Zapadnog Balkana još je daleko od nivoa koji propisuje Evropska unija. Dok je cilj članica EU da recikliraju 70 odsto stakla godišnje, u Srbiji ta količina iznosi 44 odsto, u Severnoj Makedoniji 30 odsto, a u Bosni i Hercegovini 12 odsto.

To je istaknuto na regionalnoj online konferenciji na kojoj je predstavljen projekat “Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu”, koji je pokrenula Nemačka razvojna saradnja – GIZ, u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Sekopak, Pakomak i Ekopak. Projekat se sprovodi u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini i implementiraju ga NALED, Regionalna razvojna agencija Hercegovine (REDAH) i Zajednica jedinica lokalnih samouprava (ZELS) iz Severne Makedonije.

“U procesu pristupanja EU, Nemačka je potpuno posvećena pružanju podrške partnerima na Zapadnom Balkanu u rešavanju izazova zaštite životne sredine. U sektoru upravljanja otpadom mnoge zemlje u Evropi se suočavaju sa brojnim poteškoćama, naročito kada je reč o ambalažnom otpadu. Ove izazove ne može savladati jedan akter jer oni zahtevaju udružene snage i snažno i trajno partnerstvo. Zbog toga Nemačka razvojna saradnja podržava naše partnere da omoguće ekonomski efikasan lanac vrednosti reciklaže stakla. Nadamo se da ćemo zajedno stvoriti bolju budućnost”, rekao je Kristijan Ščiling, šef odeljenja za razvojnu saradnju u Ambasadi Nemačke u Beogradu.

Na događaju je istaknuto da je za poboljšanje okvirnih uslova za uspostavljanje ekonomičnog lanca vrednosti reciklaže stakla u regionu ključno povećanje količine sakupljenog stakla, kao i postavljanje preduslova za ponovnu upotrebu staklenog otpada.

“Projekat smo počeli ambiciozno i oko 1.000 reciklažnih kontejnera krenulo je ovog meseca da pristiže u Sombor, Niš, Bihać, Novi Travnik, Štip i Ilinden. Kompletna oprema biće postavljena do kraja marta, a sa našim partnerima operaterima, sigurna sam da ćemo lako ostvariti i jedan od glavnih ciljeva, a to je da u ovim opštinama uvećamo sakupljene količine za 20 odsto”, istakla je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Imajući u vidu Sekopakovo iskustvo u ovoj oblasti, projekat “Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu” logičan je nastavak našeg višegodišnjeg rada, i želja nam je da napravimo vodič koji će koristiti lokalne samouprave širom zemlje i regiona”, dodala je Jovanović.

Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka Sekopak-a navodi da od 2012. godine sprovode projekte za upravljanje staklenom ambalažom kao i da su prvi postavili standarde za HORECA sektor u Beogradu.

“Nakon toga su lokalne samouprave same počele da se javljaju u želji da uspostavimo saradnju i prikupimo što više staklene i druge ambalaže”, istakla je Belanović Kokir.

Inače, Sombor je 2012. postao prvi grad u Srbiji u kom je izgrađen reciklažni centar i gde se radi separacija, razvrstavanje različitih vrsta otpada i njegovo pakovanje, te je, između ostalog, i zbog toga postao učesnik u ovom projektu.

“U Somboru će u okviru projekta biti postavljeno čak 150 namenskih kontejnera, u samom gradu, u ugostiteljskim objektima, ali i u prigradskim naseljima. Ovo je proces koji će kontinuirano da traje, a neće biti aktuelan samo na skupovima i obraćanjima kakvo je današnje, tako da očekujem da svi mi već danas počnemo da menjamo odnos prema životnoj sredini u sopstvenom dvorištu i vremenom da ga obogaćujemo najrazličitijim aktivnostima, čiji rezultat će biti čistija životna sredina, zdravije, bogatije i zadovoljnije društvo”, rekao je Antonio Ratković, gradonačelnik Sombora.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sa ciljem da podrži sistem upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji, posebno staklom, Apatinska pivara je, uz podršku kompanije Sekopak, investirala značajna sredstva za potrebe projekta u iznosu od 150.000 evra.

“Veoma nam je stalo da procenat sakupljene i reciklirane ambalaže od stakla dostigne ciljeve zacrtane projektom. Nadam se da će nas ostatak privrede slediti jer je zajednički interes svih nas, svakog građanina u našoj zemlji, da zajedničkim naporom postignemo povećanje stope sakupljanja i reciklaže staklene ambalaže”, rekla je Svetlana Vukelić, direktorka za pravne i korporativne poslove u Apatinskoj pivari.

Konferencija je okupila sve partnere na projektu, kao i gradonačelnike pilot opština, koji su zaključili da je presudno napraviti korak ka profitabilnoj kružnoj ekonomiji u regionu.

Projekat upravljanja staklenom ambalažom sprovodi se u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom – develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Izvor: eKapija

Prostorni plan za Rio Tinto usvojen nakon procene uticaja na životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pedsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je prostorni plan posebne namene za projekat Rio Tinto usvojen nakon javnog uvida i izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu.

Brnabić je u završnici plenarne sednice Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji istakla da prostorni plan nije usvojen bez osnova, naglasivši da će taj projekat, koji je jako važan za Srbiju, biti urađen po najvišim standardima.

Ona je naglasila da će lokalno stanovništvo u svakom trenutku moći da ima informacije o tom projektu, pri čemu je uputila poziv predstavnicima tog sektora da sa njom porazgovaraju o tome.

Premijerka je, odgovarajući na pitanje o zelenoj tranziciji, navela da su za neke stvari potrebni i kompromisi, da vidimo šta želimo da uradimo i koji je naš plan, a ne da smo protiv svega što se predlaže.

Brnabić je, odgovarajući na pitanje o izveštaju Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ o pandemiji, najavila da će taj dokument biti urađen kada se završi pandemija.

Kada je reč o digitalizaciji, ona je rekla da će najpre biti završena digitalizacija prosvete, jer je dogovorena pre pandemije, a da će onda biti započeta digitalizacija zdravstva.

Izvor: Vlada Srbije

Struja od februara poskupljuje za 3,4 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku je na zahtev Javnog preduzeća “Elektroprivreda Srbije” dao saglasnost na povećanje cene struje od 3,4 odsto, navodi se u saopštenju te institucije.

Prosečna cena struje za kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cenama (domaćinstva i mali kupci), utvrđena na osnovu maksimalno odobrenog prihoda iznosiće, 7,867 dinara po kilovat-času, bez poreza i taksi.

Obzirom da je prosečan račun za struju za domaćinstva oko 3.000 dinara, računi u narednoj godini će biti veći za oko 100 dinara u proseku.

Nova cena “za garantovano snabdevanje” primenjivaće se od 1. februara 2021. godine.

“I nakon ove korekcije, prve od novembra 2019. godine, cena električne energije u Srbiji i dalje je značajno niža od cena u zemljama regiona i Evrope“, dodaje se u saopštenju.

Struja je prethodno poskupela 1. decembra 2019. godine za 3,9 odsto, a pre toga je cena uvećana u oktobru 2017. godine za dva odsto.

Izvor: Agencija za energetiku

Još jedan beloglavi sup stradao u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Dufour)
Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Fojiška, beloglavi sup sa Cresa, druga je u krivolovu odstreljena jedinka u Crnoj Gori, nakon Peruna koji je nastradao na Ulcinjskoj solani. Obe ptice

bile su opremljene satelitskim odašiljačem, radi praćenja uspešnosti migracije.

Naime, prošlog meseca sup Fojiška uputio se sa Kvarnera prema jugu prateći rutu jesenske migracije supova prema Grčkoj, Turskoj, Bliskom Istoku i Africi, a Crna Gora česta je i gotovo nezaobilazna tačka na ovoj ruti.

Ptica se zaustavila i neko vreme je boravila na području Pive, gde se sumnja da je pogođena, a nakon čega su ornitolozi CZIP-a obišli lokalitet na kojem se nalazio. 

“Beloglavog supa ipak nismo uspeli pronaći jer je ptica u međuvremenu krenula dalje. Tih dana dobili smo snimak supa, na bankini pored puta u noći, da bi kasnije uvidom u podatke utvrdili da se radi o istoj ptici. Sledeći put, ptica je primećena na Skadarskom jezeru, gde se ponovo zaustavila na kratko. Kako su podaci sa odašiljača pokazali da se ptica ne pomera, opet smo izašli na teren i nažalost pronašli Fojišku sa nekrotičnom ranom i otvorenim prelomom krila! Ptica je prevezena kod veterinara, a RTG snimak pokazao je sačma u krilu, koja je dovela i do preloma. Zbog stanja u kom je ptica pronađena, a uz saglasnost Beli Visitor Centar sa Cresa koji je pratio Fojišku, ova jedinka je nažalost morala biti eutanazirana”, navodi se u saopštenju Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

Beloglavi sup Perun, takođe sa Cresa, 2018. godine odstreljen je na Ulcinjskoj solani što je potvrđeno snimkom pronađenog dela krila koje je sadržala veliku količinu sačme. Odašiljač nikada nije pronađen.

“Podatak da su čak dva supa nastradala na našoj teritoriji upozorava nas na problem krivolova sa kojim se suočavaju ove ugrožene i zakonom strogo zaštićene ptice. Ostaje pitanje koliki je stvaran broj uginuća i u kojem je stepenu Crna Gora smrtonosna zamka za migraciju lešinara”, navodi se u saopštenju centra.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

 

UN važan partner u zelenoj ekonomiji i smanjenju energetskog siromaštva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa stalnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob o zelenoj ekonomiji, energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i saradnji u oblasti rodne ravnopravnosti i energetike.

Mihajlović je rekla da su veliki izazovi pred nama, posebno kada je reč o zelenoj agendi i zelenoj ekonomiji, povećanju energetske efikasnosti i većem korišćenju obnovljivih izvora energije.

“Ministarstvo priprema izmene tri važna zakona – o energetici, rudarstvu i energetskoj efikasnosti, kao i izradu potpuno novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Osnovaćemo fond za energetsku efikasnost, koji će umnogome unaprediti kapacitete u ovoj oblasti, a radimo i na digitalizaciji sektora rudarstva i energetike zarad stvaranja boljih uslova poslovanja za investitore”, najavila je potpredsednica Vlade.

Mihajlović, koja predsedava i Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost, istakla je da će u narednom periodu posebna pažnja biti usmerena na rodne aspekte energetskog siromaštva i energetske efikasnosti, te da očekuje dobru saradnju sa Delegacijom EU i UN Women u ovom procesu.

Žakob je istakla da će dobra saradnja biti nastavljena i da je podrška Delegacije Evropske unije u Srbiji neupitna.

“Aposlutno smo spremni da zajedno sa drugim partnerima, pre svega Evropskom unijom, podržimo vaše aktivnosti i projekte. U skladu sa Agendom 2030 i ciljem da ne ostavimo nikoga iza, želimo da stavimo fokus i na posebno ranjive grupe. Zelena ekonomija, socijalna zaštita i ljudska prava visoko su na našoj agendi”, poručila je ona.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Proglašeni pobednici foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“

Foto: Promo

Nakon jedanaest dugih nedelja došli smo do trenutka koji smo svi sa nestrpljenjem čekali – proglašeni su pobednici foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“!

Iako je foto-konkurs završen još 27. novembra, morali  smo još neko vreme da vas držimo u neizvesnosti. Žiri je (i to složno tvrde!) imao težak zadatak, i odabrati pobednika nije bilo ni malo lako.

Tokom takmičarskog perioda pristiglo je više od 1500 fotografija, a žiri je svake nedelje marljivo radio ne bi li odabrao tri najbolje u moru sjanih trenutaka zabeleženih aparatima učesnika konkursa.

U finale ušle su 34 fotografije, a najbolja tri rada su u četvrtak uveče nagrađena. Završna ceremonija održana je u onlajn formatu na Fejsbuk stranici EU Info Centra.

Glavne teme na koje su fotografi amateri i profesionalci odgovorili bile su: zaštićena prirodna područja i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, kao i aktivnosti ljudi u prirodi (održiva poljoprivreda, turizam i druge aktivnosti). Cilj i namera ovog foto-konkursa bila je da se povežu važnost očuvanja biodiverziteta sa raznolikostima prirodnih pejzaža u Srbiji, sa naglaskom na vrstama koje će biti deo buduće mreže Natura 2000, kao i da se javnosti pokažu lepote prirode u Srbiji, a građani motivišu i podsete na značaj očuvanja okoline i opstanka raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta.

Članovi žirija su bili: Vođa projekta EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, menadžer projekta u Delegaciji EU zadužen za životnu sredinu i klimatske promene Antoan Avinjon, menadžer projekta iz Ministarstva zaštite životne sredine – sektor za očuvanje prirode i klimatske promene Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Danima se osećala napetost u vazduhu dok su članovi žirija većali o pobedniku. Verujte – nije im bilo lako!

Na početku cereonije učesnicima se najpre obratila menadžerka projekta iz Ministarstva zaštite životne sredine – sektor za očuvanje prirode i klimatske promene Snežana Prokić, koja je svima poželela dobrodošlicu rekavši kako je mreža Natura 2000 međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Ovaj projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine kako bi uspostavili prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Ana Injigo je čestitala svima na divnim fotografijama biodiverziteta i pohvalila čitav projekat Natura 2000 koji je zaživeo u Srbiji još decembra 2019. godine.

“Svi učesnici su pokazali kakve su neverovatne snimke sposobni da naprave i koliko su široke mogućnosti koje im priroda pruža. Gledajući u njih, mogli smo da zamislimo i osetimo kao da smo na toj lokaciji i da vidimo nešto što nikada ranije nismo videli”, objasnila je Injigo.

Foto: Facebook/Printscreen

Sledeći član žirija bio je Bojan Džodan, on je zahvalio svima koji su doprineli da se jedan ovakav foto-konkurs realizuje i istakao je koliko je važna podrška projektima ovog tipa. Kako je naglasio, broj pristiglih fotografija varirao je svake nedelje – nekada ih je bilo 150, a nekada i preko 350!

“Mislili smo da je teško suziti izbor na 15 fotografija svake nedelje i odabrati tri pobedničke, a u stvari nismo ni znali koliki nas posao čeka u samom finišu takmičenja, kada smo od najboljih među najboljima morali da odaberemo samo tri pobedničke”, “požalio” se Bojan.

Džodan je još jednom ponovio da će pobednik odneti vrednu nagradu u iznosu od 6o.000 dinara, dok će drugoplasirani dobiti 45.000 dinara, a treće mesto čeka suma od 35.000 dinara. Novac je namenjen da se iskoristi u vidu vaučera za kupovinu foto-opreme.

“Važno je da dok uživate u ovim lepim prizorima imate na umu da je priroda oko nas ugrožena i da smo mi glavni krivci za to svojim ponašanjem prema njoj”, podsetio je Bojan i najavio Minu Radović koja je imala tu čast da proglasi trećeplasiranog učesnika.

“Veliko mi je zadovoljstvo da budem deo tima koji je u vanrednim okolnostima pronašao način da organizuje jedno ovakvo takmičenje. Neki radovi su me iznenadili svojom snagom i ekspresivnošću i moram da naglasim da je nagrada trenutni izbor i da će mnoge koje nisu zauzele prvo, drugo ili treće mesto naći svoj dalji put ka publici”, rekla je Mina.

Foto: Anica Zupunski

Treće mesto i novčanu nagradu u iznosu od 35.000 dinara osvojila je Anica Zupunski za fotografiju Tiski cvet.

Anica Zupunski je od 2000. godine član Foto kino i video Saveza Vojvodine, a od 2006. godine i Foto Saveza Srbije koji joj je 2009. godine dodelio zvanje „Fotograf prve klase“ kao priznanje za izlagački rad na polju fotografije. Sedam godina kasnije postaje nosilac zvanja Excelence FIAP – internacionalnog Foto Saveza fotografske umetnosti. Učestvovala je na preko 500 kolektivnih izložbi u zemlji i svetu, a dobitnik je više nagrada i priznanja.

“Hvala žiriju i celokupom timu na ovoj manifestaciji. Veliki je poduhvat okupiti ovoliki broj fotografa. Radujem se što je moj cvet ponovo poleteo! Nagrađena fotografija je do sada prikazana na 18 izložbi i odnela je šest nagrada. Tiski svet nastavlja da leti”, rekla je Anica.

Na pitanje kako vidi vezu između medicine i fotografije (Anica je doktorka po struci), ona kaže da je to za nju iskorak u svet lepote.

“Sustina medicine je odnos prema coveku, kao i velika ljubav i poštovanje života koje čovek nosi u sebi –  svaki život je dostojan i zaslužan celokupne pažnje lekara. Moja profesija je odraz sklonosti ka takvom odnosu i postojanju. Svi imamo potencijal koji iskazujemo na razne načine. Fotografija je za mene taj način, način da doživim svoje biće”, objasnila je ona.

Nevena Đukić se zahvalila učesnicima na uspešnom takmičenju i fenomenalnim fotografijama koje su poslali.

Foto: Violeta Milutinović

“Odlične fotografije su me samo još više uverile u prirodne lepote naše zemlje. Svaka poslata fotografija je bila očaravajuća na svoj način, a vreme i strpljenje uloženo u svaku od njih je, vidi se, bilo veliko. Veliko kao i prkos nekih životinja koje su se našle među njima”, rekla je Nevena i tako odala drugoplasiranog takmičara.

U pitanju je Violeta Milutinović i njena fotografija Prkos.

Violeta MIlutinović je do sada bila učesnik na preko 250 izložbi fotografija u više od 30 zemalja i dobitnik je preko 200 pohvala i nagrada. Do sada je imala deset samostalnih izložbi fotografija, a nosilac je zvanja Кandidat majstor fotografije Foto saveza Srbije i zvanja EFIAP (Excellence FIAP).

“Veliki sam zaljubljenik u prirodu i svakom takmičenju se iznova radujem. Suprug i ja planiramo uskoro novo putovanje i nove fotografije. Na red je došao vuk – on mi jedini nedostaje u kolekciji fotografija. Čekaćemo savršen trenutak koliko god da treba”, uz osmeh je ispričala Violeta.

Fotografija za koju je dobila nagradu je nastala 2012. godine tokom boravka na Carskoj bari – “poslednje lepe zime”, kaže ona.

“Velika bela čaplja i kormoran su stajali pored zaleđene vode čekajući svoj “ulov dana”. Kako se kormoran pokazao kao boji lovac, čaplja je pohitala ka njemu da mu ukrade večeru. Taj trenutak je ostao zauvek zabeležen, i zahvaljujući vama, i nagrađen. Nikada ne znate šta ćete videti i ko će vas pojuriti ili iznenaditi. Nekada na pravi trenutak čekate minutima, nekada satima. To je čarolija ove priče!”, rekla je za kraj ona.

Pre proglašenje pobednika, Antoan Avinjon je potvrdio sve što su njegove kolege iz žirija prenele kao utiske konkursa i dodao kako se iza svake fotografije može osetiti strast koja je dovela do njene realizacije.

“Ovo su zaista najbolji od najboljih. Hvala svima na inspiraciji, pružili ste na uvid u nešto izvan svih nevolja sa kojima se svakodnevno suočavamo. Jednoglasno smo došli do pobednika. Njegova fotografija je visokog kvaliteta i u teško vreme je pokazala nešto blisko našim srcima, trenutak zabeležen na njoj govori puno toga. Nadam se da će se uskoro ostvariti uslovi da i šira javnost uživa u ovoj i svim ostalim fotografijama”, rekao je Antoan.

Foto: Levente Szekeres

To je to! Došli smo do finala velikog finala – pobednik je Levente Sekereš i njegova fotografija pod nazivom Hranjenje.

Levente Sekereš se od 2011. godine bavi fotografisanjem prirode i za to vreme bio je dobitnik mnogobrojnih nagrada i učesnik nekoliko izložbi kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Tokom svoje fotografske karijere više od 40 fotografija mu je bilo visoko rangirano na raznim konkursima. Trenutno studira na Poljoprivrednom fakultetu.

Nažalost, zbog ispitnih obaveza nismo bili u prilici da porazgovaramo sa Leventeom, ali se njegov otac Oto, koji je i sam fotograf, zahvalio na nagradi i izrazio zadovoljstvo što su prepoznali talenat njegovog sina i nagradili ga na ovaj način.

Avinjon mu se na samom kraju zahvalio što širi ljubav prema fotografiji i prema prirodi na mlađe generacije i poželeo da Levente položi ispit zbog kojeg nije mogao lično da prisustvuje ceremoniji dodele nagrada.

“Na sledećem takmičenju očekujemo da i Vi učetvujete i pokažete svoje znanje”, rekao je Antoan obrativši se Leventeovom ocu.

Izložba najuspešnijih fotografija zbog specifične epidemiološke situacije je odložena i biće održana kada se za to steknu uslovi, najverovatnije tokom proleća 2021. godine.

Do narednog konkursa, pozivamo vas da pogledate sve fotografije koje su nam ulepšavale dane u proteklim nedeljama!

Jovana Canić

Otvoren Državni data centar u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas otvaranju Državnog data centra u Kragujevcu, koji bi trebalo da doprinese neometanom i pouzdanom radu usluga elektronske uprave, bezbednom čuvanju podataka iz registara, kao i razvoju budućih usluga.

Vlada Srbije je izgradnju Državnog data centra u Kragujevcu utvrdila kao projekat od značaja za Srbiju, budući da je reč o jednoj od kapitalnih investicija u tom gradu, čija je vrednost 30 miliona evra.

Pomenuti projekat doprineće unapređenju rada javne uprave, što će ubrzati procedure i pojednostaviti svakodnevni život građana i poslovanje privrede.

Data centar, ukupne površine 14.000 kvadratnih metara, izgrađen je za nešto manje od godinu i po dana, a u njemu će biti smeštena i prva državna platforma za veštačku inteligenciju, koja će biti na raspolaganju državi, lokalnoj samoupravi, ali i univerzitetima, naučno-tehnološkim parkovima i startap kompanijama.

Ugovori o komercijalnom korišćenju Data centra potpisani su sa više domaćih i inostranih kompanija, među kojima su i „Huavej“ i „IBM“.

Otvaranju Data centra prisustvovali su i ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Marija Obradović, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, ministar bez portfelja Nenad Popović, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić.

Izvor: Vlada Srbije

Završna konferencija projekta “Uloga zemljišta u kruženju ugeljnika i ublažavanju klimatskih promena”

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta „Uloga zemljišta u kruženju ugljenika i ublažavanju klimatskih promena“, u ponedeljak 14. decembra 2020. godine putem Zoom platforme, održana je završna konferencija, kojoj su prisustvovali predstavnici FEA, Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad, Instituta za zemljište, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Ministarstva zaštite životne sredine, Agencije za zaštitu životne sredine i UNDP.

Na završnoj konferenciji, učesnike je pozdravila Maja Radosavljević, rukovodilac projekta ispred FEA – Inicijative za šumarstvo i životnu sredinu, te predstavila rezultate projekta i projektne aktivnosti u periodu od avgusta do decembra 2020. godine.

Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući sredstvima Ministarstva zaštite životne sredine. FEA je sa zajedno sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad i Institutom za zemljište, Beograd u proteklom periodu radila na izradi studije „Uloga zemljišta u kruženju ugljenika i ublažavanju klimatskih promena“, kao i na podizanju svesti o važnosti ove teme kako u stručnim krugovima tako i među svim zainteresovanim za ovu temu.

Autori studije su prof. dr Maja Manojlović, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom sadu i dr Radmila Pivić, naučni savetnik, Institut za zemljište, Beograd.

Pokretanjem sajta projekta (www.zemljisteugljenikklima.rs), javnosti su bile dostupne informacije o projektnim aktivnostima, promotivni materijal, predavanja sa stručnog skupa koji je održan u oktobru u Novom Sadu, relevantni stručni članci i naučni radovi. Projektne aktivnosti su takođe praćene putem društvenih mreža projekta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dr Dragana Vidojević (Agencija za zaštitu životne sredine), urednik studije, istakla je važnost obrađene teme na ovaj način i ukazala je da je cilj izrade studije pre svega bio izraditi naučno potkrepljeni dokument koji naglašava ulogu zemljišta i organskog ugljenika u zemljištu u agendi klimatskih promena.

To je urađeno upravo kroz predstavljanje trenutnog naučnog i tehničkog razumevanja uloge zemljišta i organskog ugljenika u zemljištu u klimatskom sistemu za sekvestraciju ugljenika i prilagođavanju klimatskim promenama. Takođe, izradom studije identifikovani su potencijali i ograničenja zemljišta i organskog ugljenika u prilagođavanju i ublažavanju klimatskih promena.

Studija daje osvrt o zemljištu, organskom ugljeniku u zemljištu i degradaciji zemljišta, kao i međusobne veze sa drugim rezervama ugljenika za predstojeće procese izveštavanja, kako na nacionalnom, tako i međunarodnom nivou, ali i utvrđuje mogućnosti za jačanje postojećih i budućih tehničkih i naučnih mehanizama izveštavanja i podsticaja relevantnih za politike.

Prof. dr Maja Manojlović (Poljoprivredni fakultet, Novi Sad) ukazala je pre svega na multifukncionalnost zemljišta, te posebno obrazložila ulogu zemljište kao izvora i rezervoara za gasove sa efektom staklene bašte.

Posebno je predstavila uticaj klimatskih promena na kvalitet zemljišta, prinos, bezbednost hrane i životnu sredinu, kao i pregled očekivanih uticaja pojedinih klimatskih promena na procese u zemljištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Abigail Lynn)

Prof. dr Manojlović je takođe učesnicima predstavila prakse upravljanja zemljištem i organskim ugljenikom u zemljištuza održivu proizvodnju hrane i ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama. Ukazala je da su neophodne akcije poput merenja, mapiranja, praćenja i izveštavanja o promenama sadržaja organskog ugljenika u zemljištu; podsticanje sekvestracije – vezivanja organskog ugljenika u zemljištu za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena sa ciljem ublažavanja degradacije zemljišta, čime bi se doprinelo održavanju/obnavljanju zaliha organskog ugljenika.

Dr Radmila Pivić (Institut za zemljište, Beograd) takođe je istakla važnost ove tematike i samog projekta. Ukazala je na važnost održivog upravljanja zemljištem jer je to osnova poljoprivredne proizvodnje, ali i strateška komponenta održivog razvoja. Republika Srbija se ubraja u zemlje koje se odlikuju povoljnim zemljišnim resursima, ali je 80 odsto zemljišta izloženo eroziji vodom dok erozija vetrom pogađa oko 25 odsto površina, a zaslanjivanje zemljišta je prisutno na oko 14 odsto površina, te je izuzetno važno na koji način se upravlja poljoprivrednim zemljište.

Preporučene prakse upravljanja sadržajem organskog ugljenika prikazane su u samoj studiji sa datim smernicama šta treba primenjivati sa ciljem dobijanja stabilnih prinosa. Od izuzetne važnosti je kontinuirano sprovođenje monitoringa i primena preporučenih mera održivog upravljanja zemljištem kao i upoznavanje što većeg broja korisnika sa preporučenim praksama.

Predavanja sa završne konferencije dostupna su OVDE.

Studija je dostupna za preuzimanje OVDE.

Izvor: CNVP

Bilans štetnih materija u vazduhu austrijske prestonice bolji nego ikad

Foto: Eurocomm-PR/ Regina Hügli
Foto: Eurocomm-PR/ Regina Hügli

U glavnom gradu Austrije se na 17 lokacija meri kvalitet vazduha.

Bilans za godinu korone 2020. je impozantan. Vrednosti za čestice i azot-dioksid su na najnižem stupnju otkad je počelo merenje.

„Prošle godine, dakle pre faze karantina, imali smo najniže opterećenje štetnim materijama i ispunili sve granične vrednosti propisane od strane Evropske unije“, kaže Hajnc Ticek iz bečkog sekretarijata za zaštitu životne sredine (MA22).

U poređenju sa ovom godinom zabeležen je znatan trend opadanja vrednosti. Kako vrednosti čestica tako i azot-dioksida u vazduhu su trenutno niske kao nikad do sada.

“Taj trend se zbog pandemije ne samo nastavio, nego i pojačao“, ističe Ticek.

Pre svega, zabeleženo je poboljšanje kada je reč o sadržaju azot-dioksida na koji utiču izduvni gasovi iz automobila. Vrednost je u proleće zbog karantina bila znatno niža nego inače.

Kod količine čestica u vazduhu je upravo bilo suprotno. I pored karantina u drugoj polovini marta došlo je do povećanja čestica u vazduhu nego prethodnih nedelja. To je zbog toga što se vrednosti čestica mere preko vazduha i umnogome zavise od meteoroloških prilika.

Foto: Unsplash (Daniel Plan)

I pored toga zagađenje vazduha u 2020. godini beleži najniže vrednosti od početka merenja.

Ove vrednosti odnose se na evropsku regulativu kao na primer za emisiju u industrijskom sektoru i emisiju iz automobila.

I u Beču su donete mere za zaštitu klime. Pored razvoja daljinskog grejanja, stalni razvoj u oblasti javnog prevoza doprinosi poboljšanju kvaliteta vazduha.

Među merama protiv zagađenja u Beču ubraja se između ostalog i podrška e-mobilnosti i upotreba vozila malih zagađivača.

Koliko su mere bile delotvorne govori podatak da je od 2003. godine zagađenost vazduha u Beču upola manja.

Izvor: EurocommPR

Bečlije dobijaju hleb od organske raži iz gradskog poljoprivrednog dobra

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: © C.Jobst/PID

Pravovremeno uoči predbožićnog spremanja peciva Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig predstavio je novo organsko integralno ražano brašno iz Beča.

Organska raž potiče isključivo sa obradivih površina gradskog poljoprivrednog dobra Lobau koje pripada Gradu Beču.

Za organsko ražano brašno uzgaja se stara sorta ozime raži „Amilo“ koja važi za vrlo otpornu i ima dobre karakteristike za pripremanje hleba, peciva i kolača.

„Ovo brašno rezultat je jednog uspešnog partnerstva gradskog poljoprivrednog gazdinstva, mlinskog preduzeća i prodavaca. Ukupno 200 tona organske raži koja se uzgaja i žanje u centru Lobau dovoljni su da ovaj proizvod bude na raspolaganju tokom cele godine“, rekao je gradonačelnik Ludvig.

„Mnogi ne znaju ali Grad Beč već 40 godina ima organsku poljoprivredu i ubraja se u najznačajnij tradicionalna organska preduzeća u Austriji“, dodao je Ludvig.

„Bečka preduzeća koja se bave zemljoradnjom i uzgojem povrća su pioniri u oblasti organskog uzgoja: sa 27 odsto organskih preduzeća i 32 odsto organskog poljoprivrednog dobra Beč se nalazi u samom vrhu u poređenju sa čitavom Austrijom. Jedna metropola, kao pionir u organskoj proizvodnji koja snabdeva čitavu Austriju organskim brašnom najboljeg kvaliteta je verovatno jedinstveno u Evropi čime se Beč ponovo ističe kao grad sa najboljim kvalitetom života“, istakao je gradonačelnik.

Neposredno posle žetve organska raž iz centra Lobau transportuje se direktno u mlin u obližnje mesto Ranersdorf u Donjoj Austriji gde se melje na tradicionalan način u kamenom mlinu.

Tako se klice, vitamini i minerali bolje sačuvaju a proizvodi pripremljeni od ovog brašna su posebno vazdušasti.

Bečko brašno se već može kupiti u svim prodavnicama „Merkur“ u čitavoj Austriji.

Izvor: EurocommPR